Je li se to odnosi na isto Posušje ili dva Posušja? Grabovac tvrdi da je ovo Posusije zapravo Podstranje.
Posušja su dva, a Grabovac čini šćetu ovakvim tvrdnjama. Upućenijima ostavlja dojam osobe koja nekritički pristupa činjenicama koje idu "u prilog" njemu ili njegovu selu. O tomu smo već govorili na ovomu forumu kao o problemu Dominika Mandića. Vidi i wikičlanak [1] o Mandiću. Komu je lijeno čitat čitav članak ima Ctrl+F i "kritič" na tomu wikičlanku. Takvim pristupom Grabovac pravi sebi i svom selu više šćete nego koristi. Zbog toga ne će prodati više primjeraka svoje monografije, niti će uzveličati svoje selo. Naprotiv. Zavarati će neupućene pa će i upućeni tratiti vrijeme i energiju na
zajampurene lokalpatriote koji će citirati Grabovčev rad na svakom blogu, forumu… knjizi. Imamo mi takvih
zajampurenih "susjeda" na ovom i drugim forumima, komentarima portalskih članaka itd. Jedan sličan iz jednog reda susjedâ je ovdje nedavno
vasova ban. Može, s lijenošću uvijek treba računati, zavesti na krivi put i "upućene". Na ovom forumu je već spominjan jedan Moačaninov rad [2] u kojem govori i o ozbiljnim posljedicama jedne greške Safveta Bašagića i Hazima Šabanovića (pročitali "kadiluk Valpovo" u nahiji Požarevac umjesto "kadiluk Valjevo"). Stvar se citatima i referenciranjem u literaturi toliko raširila da je to sad beznadno nepopravljivo.
Usputice navodim i jedan drugi Moačaninov rad [3] koji spominje nešto s ruba Radobilje koji nam je ovdje zanimljiv.
"Ima i slikovitih naziva poput "Selo Rahmana čauša s Crnim Poljem, neka se potražuje (prihod?) od kneza Ivana Cikota oglua" ili "selo Kotor (?), neka se potražuje od harambaše Čelanića (oko Čačvine"). U drugom popisu (taj navodi imena, a prvi podavanja) spominje se i drugo ime sela Rahmana čauša, nažalost nečitko (možda ga treba čitati Bihorina)."
"Najvrjedniji za kartografsku identifikaciju je običaj popisivača da bilježi 'drugo ime': 'selo x, drugim imenom y'. Primjerice se u imotskom kadiluku nahija 'Cista, drugim imenom Doderi'."
Iz zbirke digitalnih fotografija starih karata iz Državnog arhiva u Zadru objavljujem isječak fotografije P1010035.jpg. Zavelime, vjerujem da ti je taj niz fotografija dostupan.

Uz lijevi rub iznd mjesta Dizmo (Dicmo) uz stari put za Sign (Sinj) je mjesto Sussi. Zasad držim da je "provincia Podsussie" tu oko (ispod) ovog mjesta Sussi. Prvo mi se činilo da trebam tražit prezime i zaselak Suša, Sušić ili slično s lijeve strane Cetine od Kamenskog do Biorina. Arsino kojeg oni web Dicmljani spominju ovdje postoji, od mjesta Bisco (Bisko) i Dicma prema Sinjskom polju. Nekako je u limit za ovaj forum (640x480) bez škljocanja na sliku za 100% uvećanje na desni rub isječka karte stalo i Ersanc(?), Ersano (Aržano). Po tomu su ta dva naziva mjesta postojala istodobno, na manjoj zemljopisnoj i značenjskoj udaljenosti nego što su "provincia Imota et Posusije" i "provincia Podsussie" pa čak i mjesto Posusije. Od utvrda tu su nam zanimljive sinjske Glavice — F. Glauizze i Čačvina — F. Zasvina.
Čačvina nasuprot Velima i Zavelima ovdje u mletčkom zapisu izgleda zasvinjeno, kao Zasvinja, pa bi možda trebalo potražit Svinju, Svinjaču i obližnje Rakitno na Cetini. Cetina je često zapisivana kao Zenzena (Cencena) što dobro vuče na Čačvinu.
Misteriozna Palanca - Palanka koja se pojavljuje na nizu karata za mene je Kamensko.
Medeich su Medići (Medić) (na putu Velić - Dodig - Vrpolje - Medić - Budimir -- Čaporice v. P1010039.jpg).
Biorine su zapisane kao Borine.
Ugljani, Ugljane kao Ugljave.
Na dijelu karte koji ovdje nije prikazan ima još zanimljivosti.
Svibić se ovdje i inače piše Suilich (Svilić) uz Suib velli (Svib velji, Svib veli, Svib).
Opanci su Opana.
Lovreć je Lovrić.
Žeževica je Xixevica (Žiževica, Zizevica… hehe Čičevica, Kikovica… Oštrovica… Chichen Itza)
Dobranje se često pojavljuju istodobno na dva bliska mjesta na istim kartama kao Dobragn, Dobragne te Dobragali.
Ne znam spominje li Grabovac ijedan Martinovaz (Martinovac) koji se pojavljuje i na ovoj karti iznad Postranja (Prastagn).
Na tom neprikazanom dijelu karte s P1010035.jpg je zanimljivo i to da je Imoschi označen znakom istim kao ostale utvrde F. Glauizze, F. Zasvina, F. Prolosaz, ali mu ispred imena nedostaje ono F. što me vraća na neka starija promišljanja o uporednom i suvremenom značaju utvrda Proložac i Imotski. Malo su u gusto posijane. Trebat će se tamo ponovo popet i vidjet ima li smisla npr. u nekom odsječku povijesti kontrolirat Badnjevice s obe bande, kao što treba jednom ubicirat Ruksendića klanac. Jesu li to Badnjevice? Ili nisu? Ako se s obje utvrde jasno vidi južni ulaz u Badnjevice npr. nešto tu ne štima. Utvrda Proložac bi trebala biti starija pa makar se zvala utvrdom Imotski sve do gradnje Topane. Proložac je humska utvrda prema Nelipićima i Donjim Krajima (Zapadnim stranama)? Ili nije? Je li za takvu ulogu pogodnija Topana? Grabovac bi argumentiranim razrješenjem dvojbe dvojnih bliskih utvrda Prolosaz i Imoschi, bez obzira na ishod — Prolosaz ili Imoschi, postigao puno više negoli svojatanjem Podsusia i njegovom velikom seobom u Podstranje.
Dvije fotografije (P1010032.jpg i P1010033.jpg) jedne karte iz ovoga niza karata (DaZd) pokazuju da je ta karta puno bogatija toponimijom, a te fotografije su takve da je topinimija na njima nečitka.
Vrijedilo bi vidjeti tu kartu uživo, ili na kvalitetnijoj fotografiji.
[1]
http://hr.wikipedia.org/wiki/Dominik_Mandić
http://hr.wikipedia.org/wiki/Dominik_Mandi%C4%87 (14.12.2010.)
[2] Nenad Moačanin.
Granice i upravna podjela Požeškog sandžaka, u: Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Vol.13 No.- Srpanj 1984., (str. 112—113.)
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=34197http://hrcak.srce.hr/file/34197 (izravan link na .pdf datoteku) (14.12.2010.)
[3] Nenad Moačanin.
O problemima kartografske identifikacije obavijesti iz osmanskih popisa bosanskih krajišta, u: Radovi - Zavod za hrvatsku povijest, Vol. 32-33, Zagreb 1999.-2000.
http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/files/3zavod/Radovi%2032-33/32-33_26_MOACANIN,%20345-347.pdf (14.12.2010.)