Autor Tema: KUPANJE U JEZERU  (Posjeta: 37905 )

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: KUPANJE U JEZERU
« Odgovori #300 : 04 Ožujak 2014, 18:09:11 poslijepodne »
Moresh i ti ne bit u pravu.

 ali je csinjenica da se mista tih kantolaca ("piramida") podudara s podebljanim visnicama na topografskoj karti koju imam. …


Ne samo da mogu ne bit u pravu, nego najčešće i nisam u pravu.

Doduše i dalje sumnjam da je netko prije aerofotogrametrijskog snimanja označavao slojnice na terenu. Točke (trigonometrijske i nivelmanske pa i one i onakve koje su na ovoj temi okolo staze do vode Modrog jezera spominjane — 333.2, 301.0, 321.0…) da. Između tih i takvih točaka su neke umetnice i umitnjaci ko spomenute Dobrila i Nada ekspresionistički i impresionistički ucrtavale slojnice poprilično odokativno.

Daklem, sporimo se oko toga, kako nazvat dičinju žvrljotinu na komadu namještaja. Okolo prilike.

Evo, kad upališ HOK na geoportalu, u statusnoj traci ti piše:
»Koordinate (HTRS96): E = 557352.4, N = 4812364.3 | φ = 43.448992, λ = 17.208608«



Piše Mile. Ne piše Hund. Nema H!
Ako je netko preračunao y (E) i x (N) u metrima u φ (SZŠº) i λ (IZDº) i posložio da te koordinate prate pokret miša po slici karte na zaslonu, zašto nije ubacio i H?
Ne čini se da iziskuje znatan dodatni trud.
Tȁ nema li Google Earth u svojoj statusnoj traci redom s liva nadesno
širº, dužº, podizanje ((m)etara), visina pogleda (k(ilo)m(etara))
Zašto engleski auktor programa Google Earth ne piše height, već elevation?
I je li smotan prijevod za elevationpodizanje?

Nazad na HTRS96. Što je to? Ni ovaj izvor nije uvijek u pravu.
Hrvatski Terestrički Referentni Sustav iz 1996.
HOK je crtan u HDKS1901. Toj karti su primjerene koordinate u odnosu na Besselov elipsoid.
Na zaslonu geoportalova preglednika ti se pokazuju koordinate u odnosu na elipsoid GRS80.
E, N, φ, λ.
(A ka smo već pri kršćenju…
E - iztočenje u metrima. Da ga nazovemo istočenjem? Istočinom? Od Easting.
N - sjeverenje u metrima. Bolje je — sjeverina? Glede S(j)everine? Od Northing.)

Točke su na jednom pa na drugom elipsoidu. Nemaju visinu.
Visina H je na njih kasnije natakarena, nadoštiklana. U vidu točaka, brojeva, crta, slojnica.
Natovarena ko na mrtvo magare. Ko ni sebi, ni svom.
Kako je ono i je li ono Gogolj opisivao odjeću jednog lika — kao da je na njega vilama nabacana.
Na priliku tako, ko da su rauljama nabacane slojnice na karte ovoga dijela Europe.
Splašćene ko slojevi loše sadivena plasta.
Iz visinskog referentnog sustava na terestrički referentni sustav. Bez ikakve matematički opisive sveze u fizičkom, vektorskom ili pak geometrijskom prostoru. Crtarija.
Veza je neopisiva jer je za nju potrebno znati ne samo H, već samo h, ili pak i H i N (vektore H i N, a ne skalare H i N) iz one nesrtne obrazice:
H = h - N.

Da je HDKS1901 imao visinu h umjesto visine H, bez ikakvih problema bi na narečenom pregledniku imao H i/ili h, čak štoviše i Google Earth-ovo podizanje bi bilo prilično točno, još kad bi se Google udostojao precizno rektificirat satelitske rasterske slike u svoj referentni sustav za ovaj dio Europe.

Najmodernija digital(izira)na karta dostupna civilima u ovom dijelu Europe je AdriaTOPO. Garmin. Iz slijedećeg bi valjda na razini intuicije trebalo bit vidljivo da je u kartama ovoga dijela Europe slojnica još uvijek daleko od visnice. Da je to nekakav visuljak, čak štaviše, prije stidnica nego visnica.

Iz karte AdriaTOPO prenesene su slojnice 300, 325 i 350 u Google Earth. Slijedeći kôd treba kopirati i spremiti uređivačem teksta (Notepad npr.) u datoteku s imenom modrosloj.kml. Pa otvoriti modrosloj.kml programom Google Earth. Može i proizvoljno ime, specijalno za žurne krstitelje svega i svačega, ali ondak treba u samom tekstu datoteke primjereno izmijenit redak:
<name>modrosloj.kml</name>
Sadržaj modrosloj.kml

<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<kml xmlns="http://www.opengis.net/kml/2.2" xmlns:gx="http://www.google.com/kml/ext/2.2" xmlns:kml="http://www.opengis.net/kml/2.2" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom">
<Document>
<name>modrosloj.kml</name>
<Style id="path1Style">
<LineStyle>
<color>ff0000ff</color>
<width>4</width>
</LineStyle>
</Style>
<StyleMap id="path1Style0">
<Pair>
<key>normal</key>
<styleUrl>#path1Style1</styleUrl>
</Pair>
<Pair>
<key>highlight</key>
<styleUrl>#path1Style</styleUrl>
</Pair>
</StyleMap>
<Style id="path2Style">
<LineStyle>
<color>ff0000ff</color>
<width>4</width>
</LineStyle>
</Style>
<Style id="path2Style0">
<LineStyle>
<color>ff0000ff</color>
<width>4</width>
</LineStyle>
</Style>
<StyleMap id="path0Style">
<Pair>
<key>normal</key>
<styleUrl>#path0Style0</styleUrl>
</Pair>
<Pair>
<key>highlight</key>
<styleUrl>#path0Style1</styleUrl>
</Pair>
</StyleMap>
<Style id="path0Style0">
<LineStyle>
<color>ff0000ff</color>
<width>4</width>
</LineStyle>
</Style>
<Style id="path0Style1">
<LineStyle>
<color>ff0000ff</color>
<width>4</width>
</LineStyle>
</Style>
<StyleMap id="path2Style1">
<Pair>
<key>normal</key>
<styleUrl>#path2Style</styleUrl>
</Pair>
<Pair>
<key>highlight</key>
<styleUrl>#path2Style0</styleUrl>
</Pair>
</StyleMap>
<Style id="path1Style1">
<LineStyle>
<color>ff0000ff</color>
<width>4</width>
</LineStyle>
</Style>
<Folder>
<name>modrosloj</name>
<open>1</open>
<Placemark>
<name>300</name>
<styleUrl>#path0Style</styleUrl>
<MultiGeometry>
<LineString>
<coordinates>
17.2093425505,43.4494004678,0 17.2090654448,43.4493663535,0 17.2088159993,43.4493987076,0 17.2086018417,43.4495064989,0 17.2083801404,43.4496574569,0 17.2082617041,43.4498873726,0 17.2082441021,43.4502358921,0 17.2082062997,43.4504533187,0 17.2082944773,43.4506536461,0 17.2084582597,43.4508206975,0 17.2086346149,43.4511193447,0 17.2087429091,43.4512972087,0 17.2088185139,43.4514121246,0 17.2090805322,43.4515762422,0 17.2091687098,43.4516013879,0 17.2095214203,43.4516930021,0 17.2098792437,43.4518432897,0 17.2100757156,43.4519187268,0 17.210284844,43.4519798309,0 17.2104864288,43.4520390909,0 17.2106904443,43.4520768095,0 17.2108945437,43.452114528,0 17.2109514568,43.4521253407,0 17.2110723238,43.4521325491,0 17.2113041673,43.452143278,0 17.2113495134,43.452143278,0 17.2114653513,43.4521307051,0 17.2116392758,43.4521181323,0 17.2118029743,43.4521037992,0 17.2120577842,43.4520856943,0 17.2122215666,43.4520731214,0 17.2123425175,43.452065913,0 17.2124634683,43.4520569444,0 17.2125415877,43.4520514961,0 17.2126448527,43.4520443715,0 17.2127129138,43.4520371631,0 17.2128161788,43.4520192258,0 17.2129371297,43.4520012047,0 17.2130051069,43.4519922361,0 17.2130857408,43.4519706946,0 17.2132646106,43.4519221634,0 17.2134712245,43.4518574551,0 17.2135443147,43.4518323094,0 17.2136954404,43.4517334867,0 17.2137484141,43.4516275395,0 17.2137307283,43.4515323211,0 17.213703068,43.4514065087,0 17.2136828676,43.4512807801,0 17.2135972045,43.4511328395,0 17.2134586517,43.4510268085,0 17.2133755032,43.4509639442,0 17.2133200988,43.4509082045,0 17.2132344358,43.4508267324,0 17.2131688893,43.4507692326,0 17.2131487727,43.4507476911,0 17.2130631097,43.4507045243,0 17.2129497025,43.4506488685,0 17.2128715832,43.4506093059,0 17.2127582598,43.4505698271,0 17.2126297653,43.4505266603,0 17.2124105785,43.4504835773,0 17.2121561039,43.4504350461,0 17.2119772341,43.4503990877,0 17.2119822633,43.4503990877,0 17.2117000446,43.4503793903,0 17.2115010582,43.4503272548,0 17.2113573924,43.4502877761,0 17.2112591565,43.4502625465,0 17.2111306619,43.4502392448,0 17.2109668795,43.4502104949,0 17.2104680724,43.4502015263,0 17.2101475485,43.4501082357,0 17.2099308763,43.4499897156,0 17.2097468935,43.4498423617,0 17.2096436284,43.4497219976,0 17.2095730528,43.449623175,0 17.2094748169,43.449490238,0 17.2093412932,43.449400384,0
</coordinates>
</LineString>
</MultiGeometry>
</Placemark>
<Placemark>
<name>325</name>
<styleUrl>#path1Style0</styleUrl>
<MultiGeometry>
<LineString>
<coordinates>
17.2086709924,43.4490031656,0 17.2083711717,43.4493032377,0 17.208277965,43.4493463207,0 17.2082577646,43.4494163934,0 17.2081494704,43.4494954348,0 17.2081091534,43.4495403618,0 17.2080788948,43.449558299,0 17.2080134321,43.4496660903,0 17.2079302836,43.4497135319,0 17.2078395914,43.4498141147,0 17.207836993,43.4500010312,0 17.2078294493,43.4500836767,0 17.207819391,43.4501860198,0 17.2078672517,43.4502507281,0 17.2079277691,43.4503369778,0 17.2080058046,43.4503890295,0 17.207985688,43.4504914563,0 17.2080511507,43.4505525604,0 17.2080964968,43.4506549034,0 17.2082855087,43.4508559015,0 17.2083661426,43.4509277344,0 17.2084190324,43.4510157444,0 17.2085021809,43.4511451609,0 17.2085803002,43.4512655251,0 17.2086760215,43.4514020663,0 17.2087742575,43.4515206702,0 17.2088926937,43.4515961912,0 17.2089682985,43.45169493,0 17.2090337612,43.451786628,0 17.2091647703,43.4518188983,0 17.2092529479,43.451845888,0 17.209338611,43.4519015439,0 17.2094721347,43.4519698564,0 17.209572969,43.4520201478,0 17.2096862923,43.4520866163,0 17.2100592032,43.4522433579,0 17.2101801541,43.4522810765,0 17.2103766259,43.4523385763,0 17.2105958126,43.4523888677,0 17.2107898537,43.4524212219,0 17.2110140696,43.4524481278,0 17.2115449794,43.4524463676,0 17.2116935905,43.4524391592,0 17.2118271142,43.4524445236,0 17.2118724603,43.4524463676,0 17.2121193912,43.4524301905,0 17.2123134322,43.4524445236,0 17.2124419268,43.4524355549,0 17.2125653084,43.4524265863,0 17.2125679068,43.4524265863,0 17.212698916,43.4524140134,0 17.212784579,43.4524032008,0 17.2129004169,43.4523906279,0 17.2130692285,43.452392472,0 17.2131776065,43.452392472,0 17.2132859007,43.4523654822,0 17.2133917641,43.4523439407,0 17.2135152295,43.4523313679,0 17.2136084363,43.4523205552,0 17.2137765773,43.452271102,0 17.2139277868,43.4522099979,0 17.214036081,43.4521651547,0 17.2141066566,43.4521040507,0 17.2141670901,43.452050155,0 17.2142124362,43.4520016238,0 17.2142276075,43.4519692697,0 17.2142401803,43.451901041,0 17.2142577823,43.451811187,0 17.2142830119,43.4517321456,0 17.2142678406,43.4515869711,0 17.2142351512,43.4514719713,0 17.2142199799,43.4514037427,0 17.2142048925,43.4513588157,0 17.2141570318,43.4512833785,0 17.2141494881,43.4512205143,0 17.2140638251,43.4511324205,0 17.2139504179,43.4510497749,0 17.2139126156,43.4509851504,0 17.2137790918,43.4509149939,0 17.213658141,43.4508269839,0 17.2135573905,43.4507497028,0 17.2134893294,43.4506885987,0 17.2134389542,43.4506436717,0 17.2133860644,43.4505916201,0 17.21333066,43.4505358804,0 17.2133180033,43.4505269118,0 17.2131844796,43.4504585993,0 17.2131265607,43.4504101519,0 17.2130887583,43.4503814019,0 17.213010639,43.4503616206,0 17.2129048593,43.4503580164,0 17.2127989959,43.4503814019,0 17.2126705013,43.4503328707,0 17.2125394922,43.450352652,0 17.2123757936,43.4503202979,0 17.2122270986,43.4503185377,0 17.2120874561,43.4502939787,0 17.2119691037,43.4502723534,0 17.2118103504,43.4502580203,0 17.2117473185,43.4502508119,0 17.2116264515,43.4502203017,0 17.2114526108,43.4502005205,0 17.2112863138,43.4501664061,0 17.2109587491,43.450105302,0 17.2109047696,43.4500970878,0 17.2108040191,43.4500916395,0 17.2106805537,43.450053921,0 17.2105192859,43.4500503168,0 17.2103000991,43.4499731194,0 17.2101665754,43.4499120153,0 17.2100355662,43.449832974,0 17.2099398449,43.4497629013,0 17.2098717839,43.4496873803,0 17.2098508291,43.4496184811,0 17.2097953409,43.4495484084,0 17.2097978555,43.4494783357,0 17.2097802535,43.4494477417,0 17.2097096778,43.4493992105,0 17.2097349074,43.4493363462,0 17.209513206,43.4490848053,0 17.2092763335,43.4490560554,0 17.2091377806,43.4490255453,0 17.2089689691,43.4490075242,0 17.2088429891,43.4490219411,0 17.2086666338,43.4490021598,0
</coordinates>
</LineString>
</MultiGeometry>
</Placemark>
<Placemark>
<name>350</name>
<styleUrl>#path2Style1</styleUrl>
<MultiGeometry>
<LineString>
<coordinates>
17.2100473009,43.4488620143,0 17.209840687,43.448782973,0 17.2094653454,43.4487434104,0 17.2091806121,43.4486877546,0 17.2089664545,43.4486536402,0 17.2087119799,43.4486212861,0 17.2085431684,43.4485997446,0 17.2083769552,43.4485942964,0 17.2082106583,43.4486320149,0 17.2081022803,43.4486913588,0 17.2080317885,43.4487452544,0 17.2079612128,43.4488027543,0 17.2079208959,43.44888716,0 17.2078906372,43.4489392955,0 17.2078881226,43.4490075242,0 17.2079032939,43.4490848053,0 17.2079410125,43.4491728153,0 17.20794864,43.4491943568,0 17.2079309542,43.4492931794,0 17.2079309542,43.449332742,0 17.2078579478,43.4494100232,0 17.2077369969,43.4494710434,0 17.2076246794,43.4495316446,0 17.2075441293,43.4495927487,0 17.2074710391,43.4496628214,0 17.2074206639,43.4497328941,0 17.2073954344,43.4498209041,0 17.2073651757,43.4499161225,0 17.2074206639,43.4500292782,0 17.2074004635,43.4501492232,0 17.2073929198,43.4502426814,0 17.2074156348,43.4503127541,0 17.2074810974,43.4503648058,0 17.2075289581,43.4504079726,0 17.2075869609,43.4504277539,0 17.2076776531,43.4504798055,0 17.2077556886,43.4505319409,0 17.2078312933,43.4505965654,0 17.207919471,43.4506756905,0 17.2080001049,43.4507654607,0 17.2081411723,43.450923292,0 17.2082520649,43.4510202706,0 17.2083730157,43.4511709772,0 17.2084687371,43.451303998,0 17.2085544001,43.4514207579,0 17.2086576652,43.4515428822,0 17.2087232117,43.4516273718,0 17.2087963019,43.4517261945,0 17.2088642791,43.4518250171,0 17.2089298256,43.4519004542,0 17.20898523,43.4519794956,0 17.209053291,43.4520423599,0 17.2091389541,43.4521017037,0 17.2092246171,43.4521537554,0 17.2093405388,43.4522310365,0 17.2094588913,43.452297505,0 17.2096000426,43.4523767978,0 17.2097033076,43.4524342977,0 17.2097965144,43.4524756204,0 17.2099628113,43.4525420889,0 17.2100958321,43.4525923803,0 17.2102747858,43.4526480362,0 17.2104561701,43.4526858386,0 17.2106691543,43.4527199529,0 17.2108807974,43.4527468588,0 17.2110345215,43.4527666401,0 17.2111931909,43.4527720045,0 17.2115250304,43.4527756087,0 17.2118095122,43.4527864214,0 17.2120160423,43.4527971502,0 17.2122151125,43.4528115671,0 17.2123581078,43.4528223798,0 17.2124815732,43.4528098069,0 17.2126326989,43.4527971502,0 17.2127611935,43.4527881816,0 17.2129047755,43.4527864214,0 17.213055985,43.4527881816,0 17.2132197674,43.4527881816,0 17.2133406345,43.4527881816,0 17.2134615853,43.4527756087,0 17.2136228532,43.4527576715,0 17.2137639206,43.4527432546,0 17.2138748132,43.4527325258,0 17.2139705345,43.4527199529,0 17.2140814271,43.4526822343,0 17.2141997796,43.4526390675,0 17.2143081576,43.4525977448,0 17.2144341376,43.4525546618,0 17.2144895419,43.4525025263,0 17.2145626321,43.4524306934,0 17.2146382369,43.4523623809,0 17.2147389874,43.4522707667,0 17.214741502,43.4522600379,0 17.2147742752,43.4521324653,0 17.2147994209,43.4520390071,0 17.2148094792,43.4519546013,0 17.2148246504,43.4518773202,0 17.2148221359,43.4518215805,0 17.2148171067,43.4517623205,0 17.21480445,43.4516622405,0 17.2147943918,43.4516011365,0 17.2147843335,43.4515543655,0 17.2147540748,43.4514681995,0 17.2147238161,43.4513801895,0 17.2147087287,43.4513407107,0 17.214683583,43.4512904193,0 17.2146407515,43.4512059297,0 17.2146180365,43.4511628468,0 17.214534888,43.4510802012,0 17.2144970857,43.4510388784,0 17.2144517396,43.4509939514,0 17.2143535037,43.4509202745,0 17.214265326,43.4508591704,0 17.2141947504,43.4508124832,0 17.2140814271,43.4507621918,0 17.2139655054,43.4507029317,0 17.2138294671,43.4506076295,0 17.2137664352,43.4505573381,0 17.2136984579,43.4505052865,0 17.2136153094,43.4504280053,0 17.2135221027,43.4503366426,0 17.2134212684,43.4502486326,0 17.2133381199,43.4501820803,0 17.2133280616,43.4501587786,0 17.213136619,43.4501012787,0 17.2129274905,43.4501084872,0 17.2127133328,43.4501407575,0 17.2125269193,43.4501731116,0 17.2124462854,43.4501875285,0 17.2121766396,43.4501839243,0 17.2120090853,43.4501479659,0 17.2118856199,43.4501317888,0 17.2117798403,43.45012106,0 17.2116412874,43.4501120914,0 17.2114925925,43.4501012787,0 17.2113439813,43.450074289,0 17.2112104576,43.4500491433,0 17.2110542189,43.4500186332,0 17.2108960524,43.4499826748,0 17.2108254768,43.4499701019,0 17.2107473575,43.449943196,0 17.2105610278,43.4498855285,0 17.2104375623,43.4498316329,0 17.2103266697,43.4497867059,0 17.2102006897,43.4497166332,0 17.2100848518,43.4496465605,0 17.2100646514,43.4495890606,0 17.2100520786,43.4495406132,0 17.2100520786,43.4495064151,0 17.2100596223,43.4494831134,0 17.2100696806,43.4494363423,0 17.2100747097,43.449402228,0 17.2100848518,43.4493717179,0 17.2101226542,43.4493249469,0 17.2101503145,43.4492710512,0 17.2101780586,43.4492081869,0 17.2102006897,43.449165104,0 17.210193146,43.4491022397,0 17.2101881169,43.4490428958,0 17.2101780586,43.4489836358,0 17.2101780586,43.4489728231,0 17.2101780586,43.4489746671,0 17.2101276834,43.4489261359,0 17.2100974247,43.4488937818,0 17.210049564,43.4488632716,0
</coordinates>
</LineString>
</MultiGeometry>
</Placemark>
</Folder>
</Document>
</kml>

Za one kojiman je líno to činit, evo kako izgledaju slojnice 300, 325 i 350 iz digitalne karte AdriaTOPO vjerno prenesene u Google Earth.

Nije đava da je Google Earth toliko nakrivo rektificira i kalibrira svoje rasterske satelitske slike za ovo područje. Je, ali nije toliko. I ćorav i koji ne zna šta je distorzija vidi da je po ovom najzapadniji komad površine jezera na slici priskočijo 350 metara ko tramvaj Sávu svojedobno.

Pa di je tu, odakle je tu, kamo je tu — visnica, rekti?


Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: KUPANJE U JEZERU
« Odgovori #301 : 04 Ožujak 2014, 18:28:15 poslijepodne »
Visnice (odnosno pojedine njihove tocske) ucrtane su na temelju "kantolaca" Tocska
Kako su spajani "kantolci" u debele crte, ne znam i ne ticse me se Tocska
Pogotovo me se ne ticse po kojim su obrazicama radjene tanje crte (valjda svakih 25 m visine) Tocska
Kad se popnesh na Sv. Juru, popeo si se na 1762 m.n.v. (metar vishe manje, nije vazsno), a to je nietko niekad izmirio Tocska
Ako ishta na topogr. karti mozsesh zakljucsiti iz tih crta, to je, brte, je li niegdi teren strmiji ili ravniji Tocska
Sve je u visini Tocska
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: KUPANJE U JEZERU
« Odgovori #302 : 04 Ožujak 2014, 18:56:55 poslijepodne »
Visnice (odnosno pojedine njihove tocske) ucrtane su na temelju "kantolaca" Tocska
Kako su spajani "kantolci" u debele crte, ne znam i ne ticse me se Tocska
Pogotovo me se ne ticse po kojim su obrazicama radjene tanje crte (valjda svakih 25 m visine) Tocska


Visina je vektor. Nije skalar.
Ja ti pokušavam reć da "kantolcima" nije određena visina h. Već samo visina H. I samo skalarnom vrijednošću - intenzitetom vektora H. Ništa o pravcu toga vektora nema zabilježeno. Tako da to i nije visina, nit je ono što se izvede od toga - visnica.
Ona je mìrena u jednom referentnom (visinskom) sustavu, a crtana na drugi (terestrički) i to kao skalar, ne kao vektor.
Veza ta dva sustava nije matematički opisana. Točka. Ako dopustimo da jest opisana, moramo reć da opis možemo okačit mački o rep jerbo nam nedostaje podatak h (vektor! ne skalar).
Za čitavo područje Bijakova-Čvrstnica-Obišenjak i dan danas su upitne vrijednosti x, y, H.
Ne samo zbog onoga na 75-oj stranici
DTM Shuttle Radar Topography Mission (SRTM 3”x3”)
ovdje:
http://www2.geof.unizg.hr/~tbasic/cgi/DI&FG_uvod_2006.pdf
Daleko su visak i libela od bilo kakva elipsoida u zoni Bijakovo-Čvrstnica. Baci još jednom oko na str. 75 gornje prezentacije.

Uzput. Svicki znanjstvenici i zemljopisci ovizi godina ne govore o Digitalnom Visinskom Modelu već o digitalnom elevacijskom modelu (DEM - Digital Elevation Model, not DHM - Digital Height Model). DRM nije ovdje Digital Right Management, kako će te navuć teta Gugla i M$ Majkošrot, već Digital Relief Model.

Koliko mi je poznato onaj crtkano crtani komadić crte Bijakovo - Čvrstnica je i dan danas crtkano nacrtan ko i onda (u vrime Karla i Zite) na prikazima astronomskih opažanja i triangulacijskih poslova. Ovdje.
Übersicht der Astronomischen Arbeiten 1906
Übersicht der Triangulierungarbeiten 1850-1906
Übersicht der Präzisionsnivellementsarbeiten 1906
Übersicht der Astronomischen Arbeiten für die internationale Erdmessung 1912
Übersicht der Praezisionsnivellementtsarbeiten für internationale Erdmessung u. Landesvermessung September 1912
Übersicht des Fortschrites der Triangulierungarbeiten für die Landesvermessung 1850-1912

Uvik mi nestane ova slika sa spomenute str 75. gorika.



Moš i visak okačit mačku o rep bez gravimetrijskih mjerenja, e da bi ono mireno viskom od Trsta i referentnog visinskog sustava nacrtava na referentni terestrički sustav i ne zva to nadocrtano slojem (ili skupom slojeva visinske predočbe i dočaravanja) ko što se to nešto zove (Layers) slojevima u Votošopu, GIMP-u i drugim alatiman za obradu grafike rasterske ja l' vektorske.
« Zadnja izmjena: 04 Ožujak 2014, 19:54:26 poslijepodne glonga »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: KUPANJE U JEZERU
« Odgovori #303 : 04 Ožujak 2014, 21:59:34 poslijepodne »
U tvojim odgovorima procsitam samo prvih niekoliko recsenica.
Nekoliko?  ::) Majkemi si dobar. Ja mislin Glongine upise proučavat kad oden u penziju. :zubo

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: KUPANJE U JEZERU
« Odgovori #304 : 04 Ožujak 2014, 22:01:19 poslijepodne »
Ne samo da mogu ne bit u pravu, nego najčešće i nisam u pravu.
Ajde Glonge ne serki. Ovoliko ponizan nisan ni ja.  :P

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
A di je projekt staze?
« Odgovori #305 : 05 Ožujak 2014, 19:40:52 poslijepodne »

S Hrvatske Osnovne Karte i od Petrika u široj zoni staze i razina vode imamo slijedeće kote: 301.0, 321.0, 333.2, 341.8 i 344.0.

Možda kvarim zabavu. Znam ja za te zabave od mora do Sarajeva. Procjeniteljska mudrijašenja. Kolika je razina vode u jezeru? Koliko kubika i kvintala ima u plastu? Koliko je težak prasac? Janjac? Koliko šejtana stane na vr igle?

Ovih dana intenzivno pregledavam fotografije i videozapise Modroga Jezera. I — ništa. Niko nema dokumentarističku žicu. Nema † Ćire Ćirila Raiča. Nema dobre dokumentarne fotografije.
Malo sklonosti za to pokazao je jedan Poljak napravivši dvije^ panorame jezera, i dakako - naš Potjeh.

Poljak je objavio i prilično dobre fotografije^ s obzirom na naše pobrojane točke.

Možemo ovo smatrat novom zabavom. Nek svatko objavi neku novu fotku s nekom poznatom kotom. Pa ćemo mudrijašit je li pogodio i koliko je blizu.

Znam da baš možda u jezeru ne bi dobro figurala ni diskretno obojana vodomjerna letva. Možemo ju umontirat u fotografije, pa vidit. Mora bit visoka, oscilacije su velike.

Postoji li u gradskom arkivu projekt staze? Je li problem faksimil, sken…? Na njem bi morala bit masa kota, ako je sad frka angažirat đomeštra da niz stazu, recimo u potpornim zidovima, u stabilnijem kamenu, diskretno ubaci značku na reć ćemo svakom punom metru nadmorske visine od 300 do 350 pa i šire.

A dotad…

{Petrik 1960:268}
»Na slici 5 se vidi, {nije ta slika objavljena, već druga, zaokret serpentine kod kojeg je razina vode na objavljenoj slici je oko 310 metara prema HOK} da voda doseže upravo do zaokreta serpentina, označenog na karti slike 4 kotom 341,8.«









« Zadnja izmjena: 05 Ožujak 2014, 19:54:09 poslijepodne glonga »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: A di je projekt staze?
« Odgovori #306 : 05 Ožujak 2014, 20:37:05 poslijepodne »
Niko nema dokumentarističku žicu. Nema † Ćire Ćirila Raiča. Nema dobre dokumentarne fotografije.
Malo sklonosti za to pokazao je jedan Poljak napravivši dvije^ panorame jezera, i dakako - naš Potjeh.
:o
Nu! Prošeta sa ženon do jezera. Reko ajmo vidit klika je voda misto da odma sidnemo na kavu. Otkad ne pušin tlaka mi ić u gastjone ikako. I škljocaj malo drugaricu, malo jezero,a sunce udarilo. Ja nevišć kako se okrenit. Znaden ono da mi sunce triba bit iza leđa, al saša san doli ispod gornje vidilice pa unda je glupo štrokat u ništa. Tako sam škljocajuć slučajno upro u dugme di se na mobitelu pribaci da slikavaš sam sebe, pa su iza ove slike sve slike mene i žene di škiljimo u aparat. Skontali tek sutra.  ;D

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: KUPANJE U JEZERU
« Odgovori #307 : 06 Ožujak 2014, 20:24:45 poslijepodne »
… Undan su iz Mostara doshle, te 1960./61. Dobrila i Nada i cilo lito bile u shkoli, vucale sa sobom plahte, a to su bile slike veće od onih koje su Livnjaci donosili s povetjanja iz Zagreba. Pa su oblazile dolce i brda uz nazocsnost vlastnika vrtla ili vinograda, undan su jamile ravnalo i tush, pa povlacsile crte csestica. …

Ovde? Da jin nije bilo malo potisno?


Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: KUPANJE U JEZERU
« Odgovori #308 : 07 Ožujak 2014, 20:21:38 poslijepodne »
Ne. Ne znam odkuda ti ideja.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: KUPANJE U JEZERU
« Odgovori #309 : 17 Ožujak 2014, 01:34:05 prijepodne »
Milivoj Petrik. Izvještaj o hidrološkim istraživanjima u 1960. g. Ljetopis JAZU. 1960. str. 216.
»Kako su mjerenja u prosincu 1959. g. utvrdila najviše dosad utvrđene vodostaje na vodama oko Imotskoga, specijalno na Crvenom i Modrom jezeru, tako su i jesenska mjerenja u 1960. g. pokazala dosad najniže vodostaje na Crvenom i Prološkom jezeru (246,1 i 260,1), ali i na Galipovcu, Jezerinama, Utopišću i Opačcu, i to zbog sušnih prilika u kasnom ljetu i ranoj jeseni. I ta će se mjerenja nastaviti i proširiti.«


 
Mirko Malez. Paleontološka i speleološka istraživanja u 1960. godini. Ljetopis JAZU. 1960. str. 252.



»Sl. 1. Profil kroz pećinu Pisana stina na Opor planini u Dalmaciji. Pećina je primjer prirodne klopke u koju su za vrijeme gornjeg pleistocena upale brojne životinje.
1. dobro uslojeni gornjokredni vapnenac,
2. sigaste tvorevine,
3. pećinska ilovača i sitno kamenje,
4. veliki kameni blokovi i
5. sa X-X su označena mjesta gdje su ležali kosturi gornjopleistocenskih sisavaca.«

Čemu gornja slika i legenda?
Njeki naši uvaženi učenjaci, ne ćemo ji (još) imentovat, koji se recentno bave Modrim i Crvenim jezerom crtaju presjeke jezerā, minimalne i maksimalne vodostaje, pa se onda pitaju kako to da iz polja pri razini vode u polju okolo ~260 m.n.m. ne ide voda iz polja u narečena jezera kojima je u tom razdoblju razina izpod 260 m.n.m. Tu im se ponegdje omakne i obodna šrafura na presjecima i to - nakrivo. Naime, kao da nisu uopće pogledali pravac pružanja ni padove slojeva naokolo jezera, a to im je dostupno, bilo na terenu, bilo na OGK (Osnovnoj Geološkoj Karti). A hidrogeologija? Model diode, povratnog ventila, polupropusne membrane, sifona šlaufcuga, krive natege… glede gornje skice i privilegiranog puta stvaranja kanala u uslojenu gornjokrednom vapnencu K22,3.

A glede gornje skice?
Azimut pružanja slojeva je valjda 60º, prema W30ºS (30º od zapada prema jugu) i E30ºN (i 30º od istoka prema sjeveru).
Mjereni (sa skice) kut nagiba slojeva je ~ 28º.
Prema jednom našem jezeru slojevi padaju i sa sjevera i s juga po približno 30º, ko da je na dnu sinklinale, kao da gornju sliku zrcalimo uz desni rub, drugo je u sličnu položaju, treće…
Lino crtat. Triba još urušit i strop špilje, jer po našim teoretičarima vrtača nije vrtača, ako se na kraju balade ne uruši strop od špilje.
Uzput, kako (i zašto) urušit strop u sinklinali? Pa slojevi su i krovni i podni — konkavni? I mogu se (ako oće) svi urušit istodobno, ako imaju u što.
« Zadnja izmjena: 17 Ožujak 2014, 01:42:52 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: KUPANJE U JEZERU
« Odgovori #310 : 17 Ožujak 2014, 17:18:25 poslijepodne »
Urušavanje stropa? Možda u monoklinu ili limbu. U sinklinali pa čak i u antiklinali — teško.
S obzirom na rasored tektonski uzrokovanih pukotina i djelovanju vode i gravitacije na njih.

U našem slučaju u gornjokrednom vapnencu K22,3. Slojevi su tu opisani kao 0,2 do 0,4 metra debeli. Na gornoj plohi sloja u sinklinali ne možemo govorit o zatvorenim pukotinama. To je u gusto uslojenu materijalu zdrobljeno. Slika je totalno pojednostavljena. Kao da sloj nema težinu. I kao da nema trenja o niži susjedni sloj koje sprječava širenje (otvaranje) pukotina na donjoj plohi sloja u sinklinali.
U realnoj mehanici materijal u gornjem dijelu sloja se drobi i "izvrciva". Voda je s obje strane sloja u sinklinali. Proces stvaranja rupe, ako ćemo mu baš zavirivat u detalje smjera je uglavnom indiferentan i istodoban i gore i dolje, vjerojatnije je brže širenje procesa odozgo nadolje.



Nadalje, narečeni autori su čude da je dno Crvenog 4 i 6 metara ispod današnje razine mora, pa zaključe kako je postalo u vrijeme regresije kad je razina mora bila niža ~ 60 ili 80 metara. Uzput spomenu kako nema strujanja na dnu Crvenog.

Dobro, ako su i Modro i Crveno nastali prije oligocena, dopustit ćemo da je neki skup valova isprao materijal iz Modrog i ostavio ga na padinama nagnutim na jug prema polju, ali što je i kako izapralo razmrvljeni materijal iz Crvenog. Volumen razmrvljenog materijala je odprilike 1,5 puta veći od sraslog materijala. Ako nema rijeke kroz dno, materijal mora biti u rupi ispod dna većoj od mjerljive rupe Crvenog za 1,5 puta, a ako i ima rijeke, ipak je to puno materijala za transport i deponiranje. Rupa izpod Crvenog koja bi bila plitka i široka i ispunjena razmrvljenim materijalom je prilično nemoguća zbog režima razine vode u Crvenom i u polju. Ako je ta rupa približne vodoravne presječne površine kao i mjerljivi dio Crvenog Jezera, onda trebamo još najmanje jednu istu dubinu ispod mjerljivog dna. Ne ćemo reć jednu i pol jer tlakovi s dubinom rastu. Mislim, količine nisu male, radi se o redu veličine od desetak milijuna m3.
Čemu onda priča o nekadašnjoj razini mora? Kao da dno rupe ne može bit izpod sudobnih razina mora? Ili?
« Zadnja izmjena: 17 Ožujak 2014, 17:33:18 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Gams i zrno soli
« Odgovori #311 : 18 Ožujak 2014, 12:38:25 poslijepodne »

Urušavanje stropa? A gdje je nestao materijal ispod stropa? Treba li za to more? I sol?
Jerbo po dosadašnjim pričama o postanku krških dolina, materijal bi trebao bit iznad rupe. Ko mravinjak.

Otopio se kalcijev karbonat? Toliki? Pa ozbiljniji "znanstvenici" pribjegavaju soli. Natrijevu kloridu. Valjda im se čini da lakše mogu uvjerit publiku glede rastapanja tolikih količina soli nego kalcijeva karbonata. Međutim u Dinaridima nema (još) takvih slučajeva.



Sva ta orogeneza i nabiranje ima prilično tanke i staklene noge. Ponestaje i vremena od krede, a nakon oligocena nema ni tlakova jer je kredni sloj već na površini. A kamen puca. Čim ga saviješ do zakrivljenosti koju ne može podnijet. Skica.^



Onda dođe Gams i kaže na temelju obavljene gravimetrije da su neogene naslage u Livanjskom i Duvanjskom polju debele 2 kilometra, do 1,3 kilometara pod razinom mora.
Ali "geolozima" tu i ne treba pleistocensko more, jer im ne treba ništa odvuć materijal kojeg treba maknut jer im smeta na dnu krške doline?

Ivan Gams. Tectonics impact on poljes and minor basins (Case studies of Dinaric Karst). Acta carsologica. 2005.

Zašto mi se čini da će geolozi pribjeći masovno zrnu soli? Treba nekako uvest i objasnit inicijalne rupe u sedimentaciji u gornoj kredi nad kojima su onda nastale nebrojene vrtače u dinaridima. Pull-apart je masovno neprimjenjiv. Pleistocenska priča je prilično nadotegnuta, puca kao i savijeni vapnenac. Ostaje tektonika i pull-apart, ali samo za neke.

Veli Gams:

»Having in mind this fact we have to suppose below the doline bottom of Red Lake(now at 4 m above s.l.) a huge void and in them great accumulation of rocks The question arises which processes hollowed this void. Theoretically there are four possibilities:

1. solution of mixing of sea and underground karst waters,
2. tectonics (pull – apart basin),
3. genesis in the time of 100 m deeper Adriatic sea level in Pleistocene cold phases,
4. collapsing of the non firm carbonatic cover as caprock above the thick salt layers solved by underground waters (f.e. North-eastern Germany).

We have no hint for the cases 1 and 4 in the Dinarides.«
« Zadnja izmjena: 18 Ožujak 2014, 12:42:48 poslijepodne glonga »