Svakodnevnica > Prirodni svijet / EKO oči

Mirnodopsko odumiranje Hrvata

(1/1)

Ratnik svjetlosti:
Rafael Rimić 
   
Katastrofa u sjeni odmora 
   
   
Osim što je temelj društva, zdrava obitelj, utemeljena na braku muškarca i žene, rješenje je za katastrofalno demografsko stanje u Hrvatskoj. Samo istinska, tradicionalna obitelj u kojoj se djeca prihvaćaju kao Božji dar može biti nositelj svake, pa i demografske obnove.
U potpunoj sjeni godišnjih odmora, gužvâ na hrvatskim prometnicama i požara na jadranskoj obali, 24. srpnja Državni je zavod za statistiku (DZS) objavio porazne rezultate demografskoga istraživanja u Hrvatskoj.

U priopćenju naslovljenom »Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2006«, na službenim internetskim stranicama DZS-a, ističe se da je prema podacima o rođenim i umrlim osobama obrađeno razdoblje od 1998. do 2006. godine, na razini županija od 2002. do 2006, te podaci o prirodnom kretanju stanovništva u 2006. za gradove i općine. Tako je prošle godine zabilježen pad broja živorođene djece u odnosu na prethodnu za 2,5 posto, to jest rođeno je 1046 djece manje nego 2005. godine. Tako je stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) iznosila 9,3. Istodobno, prošle godine zabilježen je pad broja umrlih u odnosu na 2005. za 1,7 posto, ali je stopa prirodnog prirasta u 2006. godini u Hrvatskoj bila negativna i iznosila je -2,0, tj. rođeno je 8932 manje nego je umrlo. U trima županijama - Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj - prirodni je prirast pozitivan, a u svim ostalim županijama i Gradu Zagrebu bio je negativan. Najveći negativan prirodni prirast bio je u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je rođeno 1027 osoba manje nego je preminulo.

Kako je prenijela Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA) i još neki mediji, demograf Jakov Gelo sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta upozorio je u toj prigodi da Hrvatska »u 21. stoljeću u prosjeku gubi oko 10 tisuća stanovnika na godinu«, a u sumnju je doveo i podatak o tome da Splitsko-dalmatinska županija ima doista pozitivni prirast, jer bi trebalo provesti nadzor matice rođenih i utvrditi jesu li to stvarno djeca roditelja koji žive na području te županije. Prema riječima demografa Gele, Hrvatska na temelju prirodnoga prirasta gubi stanovništvo od 1991. godine, a u ovome se stoljeću - u šest prvih godina - rodilo 245.000 osoba, a umrlo njih 304.620. Tako je samo na osnovi prirodnoga prirasta izgubljeno gotovo 60 tisuća stanovnika, što je grad veličine - Karlovca! Gelo smatra da će gubici stanovništva poslije 2010. biti još veći, a demografska slika u Hrvatskoj sve lošija.

Zato se svi odgovorni u ovome društvu, osobito odgovorni političari, moraju zapitati kako će i kada biti vidljiv utjecaj mjera populacijske politike što ih je pred kraj protekle 2006. godine prihvatio Hrvatski sabor. Demograf Gelo svojim ih razmišljanjima na temelju konkretnih pokazatelja stavlja u ozbiljnu sumnju. Svoje sumnje potkrepljuje primjerom Grada Zagreba koji već dvije godine provodi određene mjere populacijske politike koje ne daju rezultata, tj. broj rođenih prošle je godine bio manji nego godinu dana prije.

Nije stoga pogrešno ustvrditi da su najodgovorniji za takvo loše stanje političari koji redovito svojim stavovima ističu potporu pronatalitetnoj politici, no istodobno kao da ne shvaćaju da je riječ o presudnome pitanju, o vitalnom i strateškome problemu povezanom s opstojnošću hrvatske nacije. Ako su svi suočeni s činjenicom da mjere nisu dovoljne i da nisu dovoljno učinkovite, onda bi se trebalo smoći hrabrosti i političke odgovornosti pa pristupiti - i prije nego počne predizborni lov na glasove birača - izradbi takvih populacijskih mjera koje će zahvatiti cijelo društvo. Zato je nužno, što prije, zaštititi obitelji. Jer, osim što je temelj društva, zdrava obitelj, utemeljena na braku muškarca i žene, rješenje je za katastrofalno demografsko stanje u Hrvatskoj. Samo istinska, tradicionalna obitelj u kojoj se djeca prihvaćaju kao Božji dar može biti nositelj svake, pa i demografske obnove. A da bi to mogla biti, svi - a osobito odgovorni za društveni život i vođenje društvene zajednice - morali bi biti svjesni da je obitelj prirodna zajednica koja postoji prije države ili koje druge zajednice i da posjeduje vlastita neotuđiva prava. Upozorio je na to i državni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone 15. srpnja ističući da je obitelj pravi izazov za današnja društva koja žive u mraku vlastitih etičkih shvaćanja koja otvaraju prostor, među ostalim, »pobačaju i biotehnologijama koje gotovo da ne poštuju život«, upozoravajući na sve očitiju »moralnu neosjetljivost« suvremenoga društva.

Stoga je jasno da ni obiteljima u Hrvatskoj neće biti bolje, a demografsko se pitanje neće promijeniti dok na razini javne svijesti i političke odgovornosti svima ne bude jasno da obitelj - kako ističe i vatikanska Povelja o pravima obitelji - nije tek puka pravna, sociološka ili gospodarska jedinica, već daleko više od toga. Ona tvori zajedništvo ljubavi i uzajamnosti koje je na jedincat način sposobno da poučava i prenosi kulturne, ćudoredne, društvene i vjerske vrednote, te je zato bitna za razvitak i dobrobit svojih članova i svega društva. Dok svi odgovorni u društvu ne budu svjesni da društvo, a poglavito država pa i međunarodne organizacije moraju štititi obitelj političkim, gospodarskim, društvenim i pravnim mjerama, dotle se ni demografsko stanje u Hrvatskoj neće promijeniti. Jamačno će ga dodatno ugroziti i najavljeno poskupljenje osnovnih živežnih namirnica, poput kruha, koje se čini potpuno neopravdano, a iz krugova odgovornih političara ne čuju se suvisli odgovori i ne iznose prihvatljivi prijedlozi kojima bi državne vlasti pokazale da poštuju i promiču dostojanstvo svake obitelji, njezinu svekoliku neovisnost, njezinu istinu, jedinstvo i čvrstoću. Sadašnji gospodarski uvjeti u Hrvatskoj mnogim obiteljima (jer ako odgovorni to ne spriječe, doći će do »lančanoga« porasta cijena i drugih potrebnih roba i usluga) ne omogućuju životni standard koji odgovara njihovu dostojanstvu i punome razvitku, pa se stoga, što je apsurdno, obitelji krši pravo na pomoć društva i za rađanje, i to unatoč negativnome demografskom trendu.



Glas Koncila, broj 31 (1728), 5.8.2007.

grgo:
Šenoa je umro 1881., otada nije napisan ovako dugačak tekst.Bit će malih hrvata, samo se ti ne sekiraj.Ili ih napravi 9, kad si već za ideju.P.S.Tekst nisam ni pročitao, čini mi se da je fraza, a možda je i remek djelo.Živ mi bio. :bobo

Ratnik svjetlosti:
Fala ujkane, bitno da si razumio poruku 8i bez čitanja) jer kad štitimo male tuljane, delfine i vukove, a što ne bi i malo dijete i čovjeka svoje populacije.

OriloGorilo:
U klupama će sjediti 2500 prvašića manje    
Objavljeno: 01.09.2008 u 07:41
   
Nešto manje od 600 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola danas se vraća u školske klupe.Kako je ove godine prvi ponedjeljak u rujnu "pao" već na početku mjeseca, tako bilježimo jedan od najranijih početaka nove školske godine. Učenici će stoga, kako predviđa i novi školski kalendar, i s nastavom završiti nešto ranije nego dosadašnjih godina, već 10. lipnja 2009. godine.

Ove godine bilježimo također jedan neslavan trend - dugogodišnja negativna demografska kretanja utjecala su na pad broja upisanih učenika u prvi razred osnovnih škola. Tako će u novoj školskoj godini u klupama sjediti ukupno 41.570 prvašića, što je gotovo dvije i pol tisuće manje nego prošle školske godine ili minus od 5,5 posto.


Najgora je situacija u Šibensko-kninskoj županiji, gdje se u prve razrede upisalo čak 16,4 posto manje učenika nego prošle godine ili njih ukupno 907 (prošle školske godine 1085). Nijedna županija ove godine nije upisala više prvašića nego školske godine 2007./8. Sukladno politici prosvjetnih vlasti da do 2017. godine u sve škole uvede jednosmjenski rad, nastavlja se smanjivanje broja škola koje rade u tri smjene.

Ove će godine u tri smjene raditi 33 osnovne škole, što je šest manje nego prošle školske godine.

Trosmjenski rad ukinulo je pet škola iz Zagreba i jedna iz Varaždina.

Broj škola koje rade u jednoj smjeni ove se godine povećao za dvije. Nakon što su srednjoškolci krajem prošle školske godine izlaskom na ulice uspjeli odgoditi državnu maturu do 2010. godine, proteći će još jedna školska godina koju ćemo pamtiti kao pripremnu za državnu maturu.

Tako se nastavlja provedba nacionalnih ispita u travnju i svibnju, koje će pisati učenici drugih razreda gimnazija, i to odabrani uzorak od 3500 učenika, te u trećim razredima gimnazijalci obvezno, a učenici strukovnih škola dobrovoljno. Novost je da ove godine nema nacionalnog testiranja u osnovnim školama.

 Piše: slobodnadalmacija.hr    

Navigacija

[0] Lista Poruka

Idi na punu verziju