Svakodnevnica > Prirodni svijet / EKO oči

Austropotamobius pallipes - Imotski rakovi

<< < (4/17) > >>

FCroaticum:
aurora x
03-08-2002  00:47:43

Trebamo ga preimenovati na netu, a kasnije možda i ode pod tim nazivom u literaturu.

FCroaticum:
Zavelim
 03-08-2002  12:02:33

 Ne ide to bašš tako jednostavno. Tko ga prvi otkrije i predstavi znanstvenoj javnosti, njegovo je pravo da mu da i ime. Jedino da se slučajno ispostavi da se našši rakovi donekle razlikuju i ustanovi da pripadaju posebnoj podvrsti onda bi se mogli i drugačije nazvati.

FCroaticum:
Podi01
19-08-2002 01:39:32
   
Zavelim svaka čast za tekst !!!
Ovo je možda i prava bit ovog foruma, em smo nešto naučili, em slijedi akcija iz virtualnog u konkretno...
Prijevod s njemačkog slijedi...

FCroaticum:
Podi01
 19-08-2002  04:12:04

 Stranice Austrijskog udružženja za uzgoj riječnih rakova


Daklem ovako:

Europski riječni rak ili plemeniti rak (Astacus astacus)



Opis:

Plemeniti rak je najveći rak od svih domaćih rakova. Njegovo poveliko tijelo ima samo tanki oklop. Boja je u normalnim okolnostima od smeđe koja se pretače u crvenu ili crnu. Postoje i primjerci koji su boje od svijetloplave do tamnoplave, pa i do zelene.



ŠŠkare plemenitog raka su šširoke i velike (pogotovo kod mušških). Boja s donje strane šškara je svijetlocrvena, dok je gornja strana kao i ostatak tijela. Mušški plemeniti rak možže narasti i do 18 cm, težžine do 350 grama. ŽŽenke su uočljivo manje.Iza očiju na gornjoj strani carpaxa nalaze se postorbitalni čvorići koji su važžni za razlikovanje pojedinih vrsta. Plemeniti rak posjeduje po dva takva čvorića sa svake strane tjela.

ŽŽivot:

Aktivni su tijekom večeri i noću.
Vole sunčana mjesta u niskim vodama bogate hranom ali i vode tekućice s dubljim koritom.
Temperature vode mora bar 2 do 3 mjeseca doseći 16°C, inače se ne mogu razviti gonade (koja je važna za reprodukciju). Izbjegava mutnu vodu i rado sebi kopa rupe za stanovanje na riječnim nagibima, ali i ispod kamena, korjenja ili drva. Veoma je osjetljiv i reagira na kemijska onečišćenja, posebito na insekticide.

Hranidba:

On je svejed, ovisno o žživotnoj dobi, temperature vode i naravno ponude. Posebno važžni su mu Mollusken (?? Ovo ne znam ššta je!!), ne jede strvine (drugže mrtve žživotinje) već samo svježže mrtve. A možže i listove, razne alge čak i drvo.

Razmnožžavanje:

Razmnožažvanje slijedi u jesen kada padne temp. vode i to tako ššto se žženke i mušški prihvate kliješštima i okrenu se jedan drugom leðima ili postrance. ŽŽenke suraðuju u razmnožžavanju.
Tako da i manji mušški primjerci mogu oploditi veću žženku. Kod samog čina mušški se spoji sa svojim «genopodima» (1 mm spermatofori šštapićastog oblika) na žženku. One se nalaze ventralno meðu zadnjim nogama ili na početku repa.

Razmožažvanje: listopad-studeni
Izbacivanje jajaššaca: od nekoliko sati do 14 dana od razmožžavanja
Ličinke: svibanj-lipanj
Mladi rakovi: nakon 10 dana

Eto ga….
P.S.: Poššto ne znam niššta o ovoj temi preveo sam doslovno kako pišše nadam se da je razumljivo za vas znalce…ššta jošš: kuga ? slijedi !

FCroaticum:
Podi01
 19-08-2002  17:44:02

Rakova kuga (Aphanomyces astaci)

Kako samo ime kaže radi o izuzetnoj tešškoj napasti izazvana gljivicama. Europske vrste raka (a vjerojatno i sve svjetske vrste osim sjevernoameričke) su jako osjetljive na ovu vrstu infekcije, bolest brzo napreduje i izaziva visoki postotak smrtnost, pa sve do izumiranja cijele populacije.

Odakle dolazi rakova kuga ?

Najvjerovatnije je oboljenje uvežženo u Europu u drugoj polovini 19 st. s inficiranim sjevernoameričkim rakovima, i to najprije u Lombardiji (sjeverna Italija) pa se prošširila preko cijele Europe sve do Rusije. Od tada sve do danas nastupa masovni pomor rakova čiji je najčešći uzročnik upravo rakova kuga.


Kako se šširi zaraza?

Rakovi se inficiraju preko zoospora koji se mogu kretati pomoću bičolikog izdanka. Već nakon jednog dana mogu se primjetiti promjene u ponaššanju zaražženog raka. Rakovi se češšu upadljivo često, nakon toga slijedi faza uzetosti te postaju uočljivo tromi i na poslijetku im odpadaju udovi. Nakon nekoliko dana nastupa smrt. Nakon toga gljiva mora naći novog domaćina jer bez rakova možže žživjeti samo nekoliko dana, gljivice stvaraju zoospore koje se ššire vodom (ali i te zoospore ne mogu dugo žživjeti, tek nekoliko dana). Dakle gljivice ne čine neki trajni stadij.

Američki rak (Cambaridae i rod Pacifastacus) su otporniji na ovu bolest. Oni su u dugom vremenu koevolucije naučili kako žživjeti s ovom gljivicom, zato su i najčešći prijenosnici rakove kuge. Gljivica se u njihovom tijelu učahuri ali ne može se razvijati zbog jakog oklopa, tek pri mehaničkom ošštećenju oklopa gljivica dobiva priliku da se rašširi u vodi izazivajući tako nove infekcije, dakle kuga se može prenositi sa naizgled zdravim primjercima. I američki primjerci mogu umrijeti od rakove kuge kada ga napadnu u isto vrijeme i druge bolesti pa se tako njegov imunološški sistem preoptereti. No prijenosnici nisu samo žživi rakovi to mogu biti i druge vodene žživotinje: pužžići, šškoljke, ribe, ali i vodene biljke kao i mokre mrežže, odjeća itd.
Ali za pravu infekcija važžno je mnogo faktora kao što je temp. vode, gustoća rakove populacije, kemijski odnos vode, broj doneššenih spora itd.

Mogućnost lječenja bolesti ?

Ne postoji ljek za ovu bolest. Jedino je prevencija moguća i to ukazivanjem stanovništvu na opasnost, a i nemoguće je doći do svih onih koji mogu izazvati prijenos ove bolesti od ribiča, «ljubitelja prirode» koji na svoju ruku bez stručne pomoći žžele poboljššati rakovu populacije, do lokalnog stanovnišštva.

Upravo je rakova kuga kriva za «neobjaššnjivi» pomor rakova (jer da se radi o kemijskom zagaðenju ili nedostatak kisika u vodi nailazili bi i na mrtve ribe, ali u slučaju rakove kuge nalazimo samo mrtve rakove).


Eto gotov je i taj tekst…vidite ljudi moji šta čovik mora sve raditi za obećanu večeru (rakovi na imotski način)…
Ako jošš šštogod bude tribalo javi se. Pozdrav s brda na kojem sam proveo gotovo cili svoj žživot – Podi.

Navigacija

[0] Lista Poruka

[#] Slijedeća stranica

[*] Prethodna stranica

Idi na punu verziju