Autor Tema: Austropotamobius pallipes - Imotski rakovi  (Posjeta: 16543 )

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Odg: Imotski rakovi (Austropotamobius pallipes)
« Odgovori #15 : 08 Kolovoz 2008, 13:29:57 poslijepodne »
aurora x
03-08-2002  00:47:43


Trebamo ga preimenovati na netu, a kasnije možda i ode pod tim nazivom u literaturu.

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Odg: Imotski rakovi (Austropotamobius pallipes)
« Odgovori #16 : 08 Kolovoz 2008, 13:31:16 poslijepodne »
Zavelim
 03-08-2002  12:02:33


 Ne ide to bašš tako jednostavno. Tko ga prvi otkrije i predstavi znanstvenoj javnosti, njegovo je pravo da mu da i ime. Jedino da se slučajno ispostavi da se našši rakovi donekle razlikuju i ustanovi da pripadaju posebnoj podvrsti onda bi se mogli i drugačije nazvati.

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Odg: Imotski rakovi (Austropotamobius pallipes)
« Odgovori #17 : 08 Kolovoz 2008, 13:32:53 poslijepodne »
Podi01
19-08-2002 01:39:32

   
Zavelim svaka čast za tekst !!!
Ovo je možda i prava bit ovog foruma, em smo nešto naučili, em slijedi akcija iz virtualnog u konkretno...
Prijevod s njemačkog slijedi...

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Odg: Imotski rakovi (Austropotamobius pallipes)
« Odgovori #18 : 08 Kolovoz 2008, 13:42:31 poslijepodne »
Podi01
 19-08-2002  04:12:04


 Stranice Austrijskog udružženja za uzgoj riječnih rakova


Daklem ovako:

Europski riječni rak ili plemeniti rak (Astacus astacus)



Opis:

Plemeniti rak je najveći rak od svih domaćih rakova. Njegovo poveliko tijelo ima samo tanki oklop. Boja je u normalnim okolnostima od smeđe koja se pretače u crvenu ili crnu. Postoje i primjerci koji su boje od svijetloplave do tamnoplave, pa i do zelene.



ŠŠkare plemenitog raka su šširoke i velike (pogotovo kod mušških). Boja s donje strane šškara je svijetlocrvena, dok je gornja strana kao i ostatak tijela. Mušški plemeniti rak možže narasti i do 18 cm, težžine do 350 grama. ŽŽenke su uočljivo manje.Iza očiju na gornjoj strani carpaxa nalaze se postorbitalni čvorići koji su važžni za razlikovanje pojedinih vrsta. Plemeniti rak posjeduje po dva takva čvorića sa svake strane tjela.

ŽŽivot:

Aktivni su tijekom večeri i noću.
Vole sunčana mjesta u niskim vodama bogate hranom ali i vode tekućice s dubljim koritom.
Temperature vode mora bar 2 do 3 mjeseca doseći 16°C, inače se ne mogu razviti gonade (koja je važna za reprodukciju). Izbjegava mutnu vodu i rado sebi kopa rupe za stanovanje na riječnim nagibima, ali i ispod kamena, korjenja ili drva. Veoma je osjetljiv i reagira na kemijska onečišćenja, posebito na insekticide.

Hranidba:

On je svejed, ovisno o žživotnoj dobi, temperature vode i naravno ponude. Posebno važžni su mu Mollusken (?? Ovo ne znam ššta je!!), ne jede strvine (drugže mrtve žživotinje) već samo svježže mrtve. A možže i listove, razne alge čak i drvo.

Razmnožžavanje:

Razmnožažvanje slijedi u jesen kada padne temp. vode i to tako ššto se žženke i mušški prihvate kliješštima i okrenu se jedan drugom leðima ili postrance. ŽŽenke suraðuju u razmnožžavanju.
Tako da i manji mušški primjerci mogu oploditi veću žženku. Kod samog čina mušški se spoji sa svojim «genopodima» (1 mm spermatofori šštapićastog oblika) na žženku. One se nalaze ventralno meðu zadnjim nogama ili na početku repa.

Razmožažvanje: listopad-studeni
Izbacivanje jajaššaca: od nekoliko sati do 14 dana od razmožžavanja
Ličinke: svibanj-lipanj
Mladi rakovi: nakon 10 dana

Eto ga….
P.S.: Poššto ne znam niššta o ovoj temi preveo sam doslovno kako pišše nadam se da je razumljivo za vas znalce…ššta jošš: kuga ? slijedi !

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Rakova kuga (Aphanomyces astaci)
« Odgovori #19 : 08 Kolovoz 2008, 13:54:11 poslijepodne »
Podi01
 19-08-2002  17:44:02


Rakova kuga (Aphanomyces astaci)

Kako samo ime kaže radi o izuzetnoj tešškoj napasti izazvana gljivicama. Europske vrste raka (a vjerojatno i sve svjetske vrste osim sjevernoameričke) su jako osjetljive na ovu vrstu infekcije, bolest brzo napreduje i izaziva visoki postotak smrtnost, pa sve do izumiranja cijele populacije.

Odakle dolazi rakova kuga ?

Najvjerovatnije je oboljenje uvežženo u Europu u drugoj polovini 19 st. s inficiranim sjevernoameričkim rakovima, i to najprije u Lombardiji (sjeverna Italija) pa se prošširila preko cijele Europe sve do Rusije. Od tada sve do danas nastupa masovni pomor rakova čiji je najčešći uzročnik upravo rakova kuga.


Kako se šširi zaraza?

Rakovi se inficiraju preko zoospora koji se mogu kretati pomoću bičolikog izdanka. Već nakon jednog dana mogu se primjetiti promjene u ponaššanju zaražženog raka. Rakovi se češšu upadljivo često, nakon toga slijedi faza uzetosti te postaju uočljivo tromi i na poslijetku im odpadaju udovi. Nakon nekoliko dana nastupa smrt. Nakon toga gljiva mora naći novog domaćina jer bez rakova možže žživjeti samo nekoliko dana, gljivice stvaraju zoospore koje se ššire vodom (ali i te zoospore ne mogu dugo žživjeti, tek nekoliko dana). Dakle gljivice ne čine neki trajni stadij.

Američki rak (Cambaridae i rod Pacifastacus) su otporniji na ovu bolest. Oni su u dugom vremenu koevolucije naučili kako žživjeti s ovom gljivicom, zato su i najčešći prijenosnici rakove kuge. Gljivica se u njihovom tijelu učahuri ali ne može se razvijati zbog jakog oklopa, tek pri mehaničkom ošštećenju oklopa gljivica dobiva priliku da se rašširi u vodi izazivajući tako nove infekcije, dakle kuga se može prenositi sa naizgled zdravim primjercima. I američki primjerci mogu umrijeti od rakove kuge kada ga napadnu u isto vrijeme i druge bolesti pa se tako njegov imunološški sistem preoptereti. No prijenosnici nisu samo žživi rakovi to mogu biti i druge vodene žživotinje: pužžići, šškoljke, ribe, ali i vodene biljke kao i mokre mrežže, odjeća itd.
Ali za pravu infekcija važžno je mnogo faktora kao što je temp. vode, gustoća rakove populacije, kemijski odnos vode, broj doneššenih spora itd.

Mogućnost lječenja bolesti ?

Ne postoji ljek za ovu bolest. Jedino je prevencija moguća i to ukazivanjem stanovništvu na opasnost, a i nemoguće je doći do svih onih koji mogu izazvati prijenos ove bolesti od ribiča, «ljubitelja prirode» koji na svoju ruku bez stručne pomoći žžele poboljššati rakovu populacije, do lokalnog stanovnišštva.

Upravo je rakova kuga kriva za «neobjaššnjivi» pomor rakova (jer da se radi o kemijskom zagaðenju ili nedostatak kisika u vodi nailazili bi i na mrtve ribe, ali u slučaju rakove kuge nalazimo samo mrtve rakove).


Eto gotov je i taj tekst…vidite ljudi moji šta čovik mora sve raditi za obećanu večeru (rakovi na imotski način)…
Ako jošš šštogod bude tribalo javi se. Pozdrav s brda na kojem sam proveo gotovo cili svoj žživot – Podi.


Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Odg: Imotski rakovi (Austropotamobius pallipes)
« Odgovori #20 : 08 Kolovoz 2008, 13:56:04 poslijepodne »
Zavelim
 19-08-2002  22:02:29


Podi zaslužžio si tri večere i to sve s rakovima. Mogli bi te u petak iznenaditi...

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Odg: Imotski rakovi (Austropotamobius pallipes)
« Odgovori #21 : 08 Kolovoz 2008, 13:57:57 poslijepodne »
aurora x
 20-08-2002  21:28:48


Naučih jesti rakove. Hvala Zavelime!

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Raci u Vrljici zive!!!
« Odgovori #22 : 08 Kolovoz 2008, 14:06:10 poslijepodne »
Unregistered
 20-09-2002  18:08:57


 Nisam bio mjesec dana na ovoj stranici. Nista nova! Zato pridodajem nesto vrlo vazno!!!
Danas, 20. 09. 2002. nizvodno od Perinuse, kod NECU KAZAT ulovljen velik primjerak raka!!! Kazu da je u vrlo dobru stanju! Samo da sada ne navale oni koijma je rak samo asocijacija za NA BUZARU!!

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Odg: Imotski rakovi (Austropotamobius pallipes)
« Odgovori #23 : 08 Kolovoz 2008, 14:13:21 poslijepodne »
aurora x
 20-09-2002  18:22:01


Razlog vise da navratis cesce i svojim prisustvom ozivis ove stranice!

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Odg: Imotski rakovi (Austropotamobius pallipes)
« Odgovori #24 : 08 Kolovoz 2008, 14:18:53 poslijepodne »
Zavelim
25-09-2002  21:38:39


Citat:
Danas, 20. 09. 2002. nizvodno od Perinuse, kod NECU KAZAT ulovljen velik primjerak raka!!!

Daj bože da bude istina. Onih par dana što sam u VIII mjesecu proveo u Imotskom palo je toliko kiše i Vrljika se digla tako da nisam gazao po njoj. Već su neki vidjeli po kojeg raka, ali to ne znači niššta jer se to obično desi par dana nakon što pokoji entuzijast na vlastitu ruku pušta rakove ulovljene po Hercegovini i Bosni. Ove godine je Ago Kujundžžić već nekoliko puta stavljao našše imotske rakove natrag u Vrljiku iz Vrgorca. Bio sam ljetos u Vrgorcu i snimio ljude koji su spasili rakove (Ivo i Ante Nižić) i uslikao izvore u kojima danas stanuju.

Priča u kratko ide ovako. Godine 1988. mali Stipe Kujundžić, danas član Imoarta i student kiparske akademije u Splitu (sin Age i Lene iz Grubina) je svom ujcu Ivi Nižžiću iz Velikog Prologa kod Vrgorca ulovio niti kilo rakova u Vrljici, pa ih je Ivo odnio i ubacio u jedan od mnogobrojnih izvora u vrgorskom polju Jezero. Još jednom iste godine su to ponovili Ago Kujundžić i Ivin brat Ante Nižić (obojica braća Agine žene Lene). Dakle niti dva kilograma rakova nije ušlo u taj izvor a nakon par godina dogodilo se "čudo". Godine 1994. Ivo je prvi put čuo vijest od lokalnih Dusinskih ribrara da se u mrežu ulovio rak. Idućih godina slične vijesti bivale su sve češće da bi rakovi od 2000. na izvoru postali dosta brojni i veliki. Od tada Ago i šure mu svako malo bacaju rakove u Vrljiku, ali još nema pravih dokaza da su se raci primili.

Zamolio bih sve ostale da rakove iz drugih vodotoka ne donose jer ovi su sigurno izvorni.

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Dokle se stiglo?
« Odgovori #25 : 08 Kolovoz 2008, 14:21:34 poslijepodne »
Zavelim
04-01-2003 00:10:52


Dokle se stiglo?
   
Za koji dan trebala bi završiti prva preliminarna faza istraživanja o rakovima i Vrljici. Zna li itko išta o tome.

1. FAZA: od 01. 09. 2002. do 15. 01. 2003. godine

PRELIMINARNA TERENSKA ISTRAŽIVANJA:
- uzorkovanje vodenih makroskopskih beskraljeznjaka na spomenute cetiri postaje u cilju utvrdivanja strukture zajednica;
- fizicko-kemijska analiza vode na navedenim postajama u cilju utvrdivanja kvalitete vode.

Offline OriloGorilo

  • Veteran
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 2.295
    • Prolozac
naš rak
« Odgovori #26 : 02 Rujan 2008, 09:32:07 prijepodne »
Zavelim:
Citat:
velika i važna stvar, svakako triba čuvati ovu lokaciju ko oči u glavi

ALERT!!!

Imamo problema na "tajnoj" lokaciji!!!

Radovi (bagerima - naravno!!!) u tijeku, rakovi su ugroženi a budućnost im definitivno nije ružičasta.

 :'(
"...bit će svega samo nas ne će..."

Insomnia

  • Gost
Odg: Imotski rakovi (Austropotamobius pallipes)
« Odgovori #27 : 02 Rujan 2008, 09:43:37 prijepodne »
Zavelim:
ALERT!!!

Imamo problema na "tajnoj" lokaciji!!!

Radovi (bagerima - naravno!!!) u tijeku, rakovi su ugroženi a budućnost im definitivno nije ružičasta.

 :'(

ja znan di ih ima, a tamo nikad, nikad bageri neće doći, a nisu ni do sad. ;)

Offline OriloGorilo

  • Veteran
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 2.295
    • Prolozac
sveprisutni bageri
« Odgovori #28 : 02 Rujan 2008, 10:05:50 prijepodne »
Nisu tribali ni ovde gdje su se probili ali nažalost...jesu!!!  -?
"...bit će svega samo nas ne će..."

Offline Zavelim

  • Moderator
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Imotski rakovi (Austropotamobius pallipes)
« Odgovori #29 : 02 Rujan 2008, 14:40:50 poslijepodne »
Ma di to bageri? U Badnjavicama?