Svakodnevnica > Prirodni svijet / EKO oči

Austropotamobius pallipes - Imotski rakovi

(1/17) > >>

FCroaticum:
Autor: Zavelim
10-01-2002 23:09:23



... žive i to ne samo u sjećanjima i kulinarskim receptima. Stvarno su živi i zasad im je dobro, ali ne u Vrljici već u drugoj rijeci zahvaljujući pukoj sreći i dvojici astacusofila koji su ih slučajno nasadili prije više od desetak godina. Gdje je to neću vam još reći, a razlog ćete shvatiti čitajući ove retke.


Možda sam rijedak slučaj, ali me je nestanak rakova u jesen 1997. godine iz naše rijeke Vrljike ne samo rastužio već i šokirao. Vrljika mi bez rakova jednostavno nije ono što je prije bila. Postala je obična turobna voda prepuna smeđih algi i čudnih životinjica koje nikad prije nisam viđao (ništa čudno jer su rakovi svejedi i pravi čistači vodenih tokova). Čak me je strah i vodu piti. Po njoj se kopa i ruje kako kome padne na pamet, a mislim da je i racima jedno od tih kopanja došlo glave. Nije dokazano, ali možda nije slučajno da se u ljeto 1997. uz i preko samog izvora kopao kanal za kanalizaciju od Prološca do kolektora u Glavini Donjoj. Pošto sam često bio pokraj vode i lovio rakove primjetio sam da je za cijelo vrijeme tih radova voda konstantno bila mutna, zemljava i to nije trajalo jedan dan već tjednima. Zadnji put sam vidio i lovio rakove krajem osmog mjeseca. Za Božić kad sam se vratio iz Zagreba već nije bilo niti jednoga. Pretpostavljam da je takvo stanje vode dovelo uvjeta za stvaranje bolesti zvane račija kuga koja već od početka dvadesetog stoljeća hara europskim rijekama i jezerima. Vrlo je važno da dobijete osnovne informacije o toj bolesti jer ukoliko se pokaže istinom na rakove ćemo čekati godinama.

Na račiju kugu je otporna posebna američka vrsta rakova koja se koristi i u Europi u umjetnim gojilištima rakova (poput kalifornijske pastrve). Ti rakovi mogu živjeti i kao divlji u našim toplijim jezerima jer traže nešto veće temeperature (oko 20°C) no u Vrljiku ih nema smisla stavljati zbog niske temperature, a i da mogu živjeti u Vrljici nije red ih stavljati ukoliko mislimo vratiti prave domaće i puno ukusnije.

FCroaticum:
Autor: Zavelim
 10-01-2002  23:10:27

Lako prenosiva, zarazna bolest riječnih rakova uzrokovana plijesni (gljivicama) Aphanomyces astaci koja kao parazit raste u hitinskom oklopu i živčanim centrima gdje proizvodi neurotoksin.

Oboljeli rakovi izlaze iz skloništa, teško se kreću, leže na leđima, a otpadaju im pojedine noge i kliješta. Kad se izvade iz vode, kliješta i noge mlohavo im vise. Meki hitinski dijelovi zglobova i zatka su im omekšali. Na zglobovima ili na očima uginulih rakova može se, katkada vidjeti micelij uzročnika, koji izgleda poput tanke naslage vate.

Kad krene zaraza poprima velike razmjere (panzootija ili epizootija) i u vodotoku ugibaju gotovo svi rakovi. Obnavljanje populacije nastupa tek nakon više, pa i desetak godina. Zarazu iz jednog vodotoka u drugi prenose ptice koje se hrane uginulim rakovima ili lovci svojim priborom te nekontroliranim nasađivanjem rakova.

Liječenje se ne provodi, jer je u otvorenim vodama praktički neizvedivo. Sva oprema i pribor za ulov i držanje rakova mora se prije prenošenja iz jednog vodotoka u drugi raskužiti malahitnim zelenilom (1:1000, u tijeku 10 minuta) ili vapnenim mlijekom.

FCroaticum:
Autor: Zavelim
 10-01-2002  23:12:18


Na žalost u trenutku pomora nitko se nije sjetio da mrtve rakove odnese na neki biološki institut kako bi se doznao pravi razlog. Ovako sve ostaje na pretpostavkama. Trebalo bi napraviti ove stvari:

1.) Odnijeti na kemijsku i biološku analizu vodu iz Vrljike i vodotoka XXXXX u kojem sada naši raci dobro žive.

2.) Strogo kontrolirano prenijeti nekoliko rakova i staviti u Vrljiku, ali u ograđen prostor i svakodnevno paziti na njih do možebitnog uginuća. Tada mrtve rakove odnijeti na institut da ih se dobro pregleda i ustanovi uzrok uginuća.

Ukoliko se pokaže da je uzrok račija kuga onda treba zabraniti sva nasađivanja koja se nekontrolirano i bez znanja izvode. Svako brzo nasađivanje samo produljuje postojanje uzroka bolesti, a i velika bi šteta bila nasađivati Vrljiku bilo kojim rakovima osim njenim pravim koji su eto slučajem ostali živi. Trebalo bi pričekati par godina i uz čuvanje rakova u vodotoku XXXXX kao genetske osnove tad pokušati uz prisutnost biologa.

Ako je uzrok stalno ili povremeno zagađenje vode onda treba pronaći izvor zagađenja i ukloniti ga. Koliko znam spominjala se nekakva kemijska čistiona pokraj benzinske pumpe u Prološcu, pa INA otpad u suhom jezeru iznad Imotskog, pesticidi sa okolnih njiva, kuće i njihove kanalizacije pokraj same Vrljike.... Mada me čudi da nitko ne reagira jer istu vodu sada pije cijela Imotska krajina.

U ljeto 1998. u Prološkom blatu loveći ribu udicom sam izvukao jednog raka i čak ga prebacio u Vrljiku. Gledao sam ga jedno sat vremana i nije pokazivao znakove trovanja. Na kraju je zbrisao u travu i nestao. Inače kad se rakovi nasađivaju treba obratiti pažnju na dvije stvari. Prva je da rakovi mogu živjeti i na zraku i pod vodom, odnosno sposobni su se prilagoditi na različite koncentracije kisika. Ukoliko su dugo na zraku (bitno je samo da temperatura bude ispod desetak stupnjeva) naviknu se na nju i brzo bacanje natrag u vodu ih udavi jer se ne mogu brzo priviknuti na vodeni ambijent. Zato rakove treba staviti na rub obale da sami polako uđu u vodu i nakon početnog šoka kad se obično okrenu na leđa nakon pola sata polako dođu sebi, isprave se i nastave dalje. Tek tada znamo da ih nismo podavili. Druga stvar je da pri nasađivanju donesemo rakove svih veličina i to bolje više onih manjih jer kako su mi neki biolozi pričali (mada nije sigurno pošto još nisam našao potvrdu u knjigama) rakovi su hermafroditi (dvospolci), ali tako da su prvih par godina ženke i pod repom nose jaja, a u kasnijoj životnoj dobi mužjaci. U svakom slučaju nikad nisam u svojoj dugoj rakarskoj karijeri vidio velikog raka da pod repom nosi jaja (no razlog može biti i jak spolni dimorfizam, da mužijaci narastu puno veći od ženki). To znači ukoliko donesemo samo velike rakove od seksa i razmnožavanja nema ništa.

Zna li netko ima li još rakova u Prološkom blatu?


P.S.
Gurmanske članove IMOarta (a čini se da nisam usamljen po toj vrsti grijeha) ovo lito pozivam na veliki imotski specijalitet sa pravim imotskim rakovima u jednom imotskom selu.

FCroaticum:
Autor: aurorax
 10-01-2002  23:25:55

 Lako ćemo mi za večeru, nego daj da organiziramo ovaj pokus s rakovima.
Spremna sam organizirati nekoga tko će uz Vrljiku paziti i promatrati što se događa s rakovima.
auror@

FCroaticum:
Autor:  Zavelim
 14-01-2002  23:26:15

Ma nemoj ti meni aurorko, "lako ćemo za večeru",

Riječni rakovi na imotski način

1 kg riječnih rakova
1 vezica petrusima
1 glavica češnjaka
2 pamidore
1/2 L bilog vina i to obavezno domaće kujundžuše
1 dcl maslinova ulja
20 zrna papra
4 grane metvice
naprstak soli

Na maslinovu ulju dobro popržite očšćene i raskomadane pamidore i zatim dodate očišćene žive rakove. Rakove čistite tako da im samo izvadite srednju peraju repa zajedno sa crijevom i nemojte im vaditi oklop na glavi jer vam onda umak neće biti dovoljno sočan. Zato je važno da rakovi budu iz stvarno čiste i bistre rijeke, pune trava bez alga i ako je moguće sa pješčanim ili šljunkovitim dnom. Kad rakovi nakon par minuta pocrvene, dodajte na listiće nasjeckani čenjak, dvadesetak zdrobljenih zrna papra, soli, nasjeckani petrusim i što je NAJVAŽNIJE par grančica metvice. Tu je glavna tajna, to je ono što im daje svježinu mirisa i okusa. Poklopite i nek se ukuha par minuta, a onda dodajte vino. Kuhajte poklopljeno jedno pet, šest minuta, dodajte malo mrvica radi Željene gustoće i to je to. Pošto je jelo dosta aromatično predlažem uz njega domaći crni vranac ili rudežušu.

Ajde sad odoli.

Navigacija

[0] Lista Poruka

[#] Slijedeća stranica

Idi na punu verziju