Autor Tema: Austropotamobius pallipes - Imotski rakovi  (Posjeta: 16544 )

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Austropotamobius pallipes - Imotski rakovi
« : 30 Svibanj 2008, 11:01:58 prijepodne »
Autor: Zavelim
10-01-2002 23:09:23




... žive i to ne samo u sjećanjima i kulinarskim receptima. Stvarno su živi i zasad im je dobro, ali ne u Vrljici već u drugoj rijeci zahvaljujući pukoj sreći i dvojici astacusofila koji su ih slučajno nasadili prije više od desetak godina. Gdje je to neću vam još reći, a razlog ćete shvatiti čitajući ove retke.


Možda sam rijedak slučaj, ali me je nestanak rakova u jesen 1997. godine iz naše rijeke Vrljike ne samo rastužio već i šokirao. Vrljika mi bez rakova jednostavno nije ono što je prije bila. Postala je obična turobna voda prepuna smeđih algi i čudnih životinjica koje nikad prije nisam viđao (ništa čudno jer su rakovi svejedi i pravi čistači vodenih tokova). Čak me je strah i vodu piti. Po njoj se kopa i ruje kako kome padne na pamet, a mislim da je i racima jedno od tih kopanja došlo glave. Nije dokazano, ali možda nije slučajno da se u ljeto 1997. uz i preko samog izvora kopao kanal za kanalizaciju od Prološca do kolektora u Glavini Donjoj. Pošto sam često bio pokraj vode i lovio rakove primjetio sam da je za cijelo vrijeme tih radova voda konstantno bila mutna, zemljava i to nije trajalo jedan dan već tjednima. Zadnji put sam vidio i lovio rakove krajem osmog mjeseca. Za Božić kad sam se vratio iz Zagreba već nije bilo niti jednoga. Pretpostavljam da je takvo stanje vode dovelo uvjeta za stvaranje bolesti zvane račija kuga koja već od početka dvadesetog stoljeća hara europskim rijekama i jezerima. Vrlo je važno da dobijete osnovne informacije o toj bolesti jer ukoliko se pokaže istinom na rakove ćemo čekati godinama.

Na račiju kugu je otporna posebna američka vrsta rakova koja se koristi i u Europi u umjetnim gojilištima rakova (poput kalifornijske pastrve). Ti rakovi mogu živjeti i kao divlji u našim toplijim jezerima jer traže nešto veće temeperature (oko 20°C) no u Vrljiku ih nema smisla stavljati zbog niske temperature, a i da mogu živjeti u Vrljici nije red ih stavljati ukoliko mislimo vratiti prave domaće i puno ukusnije.
« Zadnja izmjena: 16 Rujan 2008, 18:49:49 poslijepodne FCroaticum »

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Kuga rakova (aphanomycosis, pestis astaci)
« Odgovori #1 : 30 Svibanj 2008, 11:05:52 prijepodne »
Autor: Zavelim
 10-01-2002  23:10:27


Lako prenosiva, zarazna bolest riječnih rakova uzrokovana plijesni (gljivicama) Aphanomyces astaci koja kao parazit raste u hitinskom oklopu i živčanim centrima gdje proizvodi neurotoksin.

Oboljeli rakovi izlaze iz skloništa, teško se kreću, leže na leđima, a otpadaju im pojedine noge i kliješta. Kad se izvade iz vode, kliješta i noge mlohavo im vise. Meki hitinski dijelovi zglobova i zatka su im omekšali. Na zglobovima ili na očima uginulih rakova može se, katkada vidjeti micelij uzročnika, koji izgleda poput tanke naslage vate.

Kad krene zaraza poprima velike razmjere (panzootija ili epizootija) i u vodotoku ugibaju gotovo svi rakovi. Obnavljanje populacije nastupa tek nakon više, pa i desetak godina. Zarazu iz jednog vodotoka u drugi prenose ptice koje se hrane uginulim rakovima ili lovci svojim priborom te nekontroliranim nasađivanjem rakova.

Liječenje se ne provodi, jer je u otvorenim vodama praktički neizvedivo. Sva oprema i pribor za ulov i držanje rakova mora se prije prenošenja iz jednog vodotoka u drugi raskužiti malahitnim zelenilom (1:1000, u tijeku 10 minuta) ili vapnenim mlijekom.

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Odg: Imotski rakovi (Austropotamobius pallipes)
« Odgovori #2 : 30 Svibanj 2008, 11:15:41 prijepodne »
Autor: Zavelim
 10-01-2002  23:12:18



Na žalost u trenutku pomora nitko se nije sjetio da mrtve rakove odnese na neki biološki institut kako bi se doznao pravi razlog. Ovako sve ostaje na pretpostavkama. Trebalo bi napraviti ove stvari:

1.) Odnijeti na kemijsku i biološku analizu vodu iz Vrljike i vodotoka XXXXX u kojem sada naši raci dobro žive.

2.) Strogo kontrolirano prenijeti nekoliko rakova i staviti u Vrljiku, ali u ograđen prostor i svakodnevno paziti na njih do možebitnog uginuća. Tada mrtve rakove odnijeti na institut da ih se dobro pregleda i ustanovi uzrok uginuća.

Ukoliko se pokaže da je uzrok račija kuga onda treba zabraniti sva nasađivanja koja se nekontrolirano i bez znanja izvode. Svako brzo nasađivanje samo produljuje postojanje uzroka bolesti, a i velika bi šteta bila nasađivati Vrljiku bilo kojim rakovima osim njenim pravim koji su eto slučajem ostali živi. Trebalo bi pričekati par godina i uz čuvanje rakova u vodotoku XXXXX kao genetske osnove tad pokušati uz prisutnost biologa.

Ako je uzrok stalno ili povremeno zagađenje vode onda treba pronaći izvor zagađenja i ukloniti ga. Koliko znam spominjala se nekakva kemijska čistiona pokraj benzinske pumpe u Prološcu, pa INA otpad u suhom jezeru iznad Imotskog, pesticidi sa okolnih njiva, kuće i njihove kanalizacije pokraj same Vrljike.... Mada me čudi da nitko ne reagira jer istu vodu sada pije cijela Imotska krajina.

U ljeto 1998. u Prološkom blatu loveći ribu udicom sam izvukao jednog raka i čak ga prebacio u Vrljiku. Gledao sam ga jedno sat vremana i nije pokazivao znakove trovanja. Na kraju je zbrisao u travu i nestao. Inače kad se rakovi nasađivaju treba obratiti pažnju na dvije stvari. Prva je da rakovi mogu živjeti i na zraku i pod vodom, odnosno sposobni su se prilagoditi na različite koncentracije kisika. Ukoliko su dugo na zraku (bitno je samo da temperatura bude ispod desetak stupnjeva) naviknu se na nju i brzo bacanje natrag u vodu ih udavi jer se ne mogu brzo priviknuti na vodeni ambijent. Zato rakove treba staviti na rub obale da sami polako uđu u vodu i nakon početnog šoka kad se obično okrenu na leđa nakon pola sata polako dođu sebi, isprave se i nastave dalje. Tek tada znamo da ih nismo podavili. Druga stvar je da pri nasađivanju donesemo rakove svih veličina i to bolje više onih manjih jer kako su mi neki biolozi pričali (mada nije sigurno pošto još nisam našao potvrdu u knjigama) rakovi su hermafroditi (dvospolci), ali tako da su prvih par godina ženke i pod repom nose jaja, a u kasnijoj životnoj dobi mužjaci. U svakom slučaju nikad nisam u svojoj dugoj rakarskoj karijeri vidio velikog raka da pod repom nosi jaja (no razlog može biti i jak spolni dimorfizam, da mužijaci narastu puno veći od ženki). To znači ukoliko donesemo samo velike rakove od seksa i razmnožavanja nema ništa.

Zna li netko ima li još rakova u Prološkom blatu?


P.S.
Gurmanske članove IMOarta (a čini se da nisam usamljen po toj vrsti grijeha) ovo lito pozivam na veliki imotski specijalitet sa pravim imotskim rakovima u jednom imotskom selu.

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Odg: Imotski rakovi (Austropotamobius pallipes)
« Odgovori #3 : 30 Svibanj 2008, 13:07:28 poslijepodne »
Autor: aurorax
 10-01-2002  23:25:55


 Lako ćemo mi za večeru, nego daj da organiziramo ovaj pokus s rakovima.
Spremna sam organizirati nekoga tko će uz Vrljiku paziti i promatrati što se događa s rakovima.
auror@

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
...
« Odgovori #4 : 30 Svibanj 2008, 13:11:48 poslijepodne »
Autor:  Zavelim
 14-01-2002  23:26:15


Ma nemoj ti meni aurorko, "lako ćemo za večeru",

Riječni rakovi na imotski način

1 kg riječnih rakova
1 vezica petrusima
1 glavica češnjaka
2 pamidore
1/2 L bilog vina i to obavezno domaće kujundžuše
1 dcl maslinova ulja
20 zrna papra
4 grane metvice
naprstak soli

Na maslinovu ulju dobro popržite očšćene i raskomadane pamidore i zatim dodate očišćene žive rakove. Rakove čistite tako da im samo izvadite srednju peraju repa zajedno sa crijevom i nemojte im vaditi oklop na glavi jer vam onda umak neće biti dovoljno sočan. Zato je važno da rakovi budu iz stvarno čiste i bistre rijeke, pune trava bez alga i ako je moguće sa pješčanim ili šljunkovitim dnom. Kad rakovi nakon par minuta pocrvene, dodajte na listiće nasjeckani čenjak, dvadesetak zdrobljenih zrna papra, soli, nasjeckani petrusim i što je NAJVAŽNIJE par grančica metvice. Tu je glavna tajna, to je ono što im daje svježinu mirisa i okusa. Poklopite i nek se ukuha par minuta, a onda dodajte vino. Kuhajte poklopljeno jedno pet, šest minuta, dodajte malo mrvica radi Željene gustoće i to je to. Pošto je jelo dosta aromatično predlažem uz njega domaći crni vranac ili rudežušu.

Ajde sad odoli.

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
zar i ti ?
« Odgovori #5 : 02 Lipanj 2008, 16:08:17 poslijepodne »
Autor: ivanlimota
15-01-2002  01:18:34


Od prvog trenutka kada sam postao svjestan sama seb ovi raci bili su i ostali dio moga života.
Vijest i spoznaja o njihovu nestanaku iz rijeke Vrljike za mene je bio VELIKI ŠOK. I danas nakon toliko vremena još uvijek nekako ne mogu prihvatiti tu činjenicu.
Njihov nestanak za mene znači nestanak značajnog dijela mog djetinjstva.
Stoga predlažem:
- učinimo sve kako bi ih ponovo vratili u rijeku Vrljiku,
- možda bi trebalo i službeno pokušati reproducirati autohtonu vrstu iz te sluečajno sačuvane baze,

Računajte na moju maksimalnu pomoć.

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Odg: Imotski rakovi (Austropotamobius pallipes)
« Odgovori #6 : 02 Lipanj 2008, 16:12:28 poslijepodne »
Autor: Strizibuba
 16-01-2002  02:18:07


Rastužiste me i ti Zavelime i ti Ivanlimota, zato što znam da ste kao i ja dijete s Vrljike. Ni zamisliti ne mogu da su mi ova još uvijek studentska ljeta drugačija bez lova na rake u Vrljici. Mislim čak da smo i mi rakolovci u neku ruku krivi za to. Zadnjih nekoliko godina dok su rakovi još živjeli u našoj rijeci, bili su nekako premaleni, u najmanju ruku čudni. Da li je to djelo prirode ili ljudskog nemara ne znam.

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Odg: Imotski rakovi (Austropotamobius pallipes)
« Odgovori #7 : 02 Lipanj 2008, 16:29:53 poslijepodne »
Autor: Zavelim
 16-01-2002  21:40:17



Citat:
Zavelim
jer kako su mi neki biolozi pričali (mada nije 100% sigurno pošto još nisam našao potvrdu u knjigama) rakovi su hermafroditi (dvospolci)

Očito su mi pričali bajke. Malo sam proletio mrežom i našao par stranica o rakovima. Stvar je samo u tome da mužijaci narastu puno veći od ženki. Kako razlikovati mužijaka i ženku dok su sličnih veličina?

Ovo je mužijak i na korijenu repa ima dva para ticala koje mu služe za oplodnju ženke.



Ovo je ženka koja s s donje strane na sredini glave ima dva spolna otvora u koje mužijak stavlja sjeme.



Inače najuobičajeniji primjerak europskog slatkovodnog raka je Astacus astacus ili plemeniti rak. On može narasti čak i do 18 cm te doseći težinu od 350 g.



Što se tiče veličine naših rakova!!!

U Vrljici nisam nikada našao ni približno velike primjerke. Možda maksimalno 12 cm (mjeri se od vrha repa do kraja kliješta). Uobičajene lovne domenzije bila su 7-8 cm i oko 20 g, odnosno pedesetak rakova u jednom kilogramu. Kad bi se lovilo sakom ili krtolom neki jedva da su i oči imali.

Ove me odmah asocira na vlastita lovačka iskustva. Lito, zvizdan peče, a ja na kljuki pecam što god se zakači. Kad slučajno ulovim ribicu onako na let, za rep pitam ćaću:
"Oću li je bacit, sitna je?!
"Ima li oči?"
"Ima"
"Unda u krbelu šnjon!"

A kasnije mater kod kuće povagini, kad donesemo kilo ribe i jedno dva milijuna ribica koje normalno, ipak netko treba očistiti.

Po zakonu, rakovi moraju imati deset i više cm da bi ih se mogli loviti. Kod naših rakova je to stvarno bila rijetkost. Mislim da ima više razloga. Prvo stalno izlovljavanje jer veliki rakovi brzo upadaju u oči, a i lako ih je uloviti pošto su dosta tromiji od malih i srednjih. Čak se i ne boje i prihvaćaju neravnopravnu borbu umjesto da bježe. Bitna je i temperatura vode i količina organskog materijala kojom se rak hrani, a Vrljika je čini mi se bila vrlo hladna, bistra i ne baš organski bogata rijeka (ali zato nigdje nije bilo čistijih i ukusnijh rakova, pogotovo onih ljetnjih iz trave). Treća stvar je da naši rakovi vjerojatno i ne pripadju uobičajenoj vrsti plemenitog raka, već su možda neka manja podvrsta ili čak posebna endemska vrsta poput vrljičke mekousne pastrve. Trebalo bi ga imati u ruci ili bar detaljno slikati, pa prošarati mrežom i po knjižnicama da vidimo gdje spada. Recimo u srednjoj Europi postoji i kameni rak (Austropotamobius torrentium ) koji naraste samo do 10 cm, a na prvi pogled je posve sličan plemenitom raku. Evo vam jedna spojka sa racima u Austriji members.aon.at/crayfish-hatchery/ , samo je na njemačkom pa se ja osobno malo mučim s prijevodom. Tu piše nešto i o račijoj kugi i čini mi se da spominje da zoospore gljive ne mogu dugo živjeti bez rakova. To mi daje malo više nade u naš budići pokušaj nastanjivanja jer je već prošlo pet godina i nadam se da su i zadnje spore nestale iz vode. Kažu da je bolest stigla iz Amerike polovicom valjda XIX st. u sjevernu Italiju i do danas harači po cijeloj Europi sve do Rusije. Ako netko zna njemački molio bih ga za detaljniji prijevod dijela o plemenitom raku, razmnožavanju i račijoj kugi.

Moram reći i to da su ti isti raci u već spominjanom vodotoku XXXXXX do danas narasli popriličito i u dva kilograma koliko smo ih uhvatili vidio sam par primjeraka kakve nikad nisam nalazio u Vrljici. Sigurno 13-14 cm. Stvar je da tamo rakove nitko ne jede i trenutno su vrlo ljuti na ove što su ih tu donjeli jer misle da im tamane ribu. Po tom pitanju će trebati nešto hitno poduzeti da ne bi oni sami u bijesu uništili čudom sačuvanu populaciju.

Ivanlimota, Strizibuba, aurora, drago mi je da se polako skuplja ekipa koja ima volje da nešto učini po pitanju vraćanja rakova u Vrljiku. Trnutno su najbitnije tri stvari:

1. Da nas se skupi dovoljno koji možemo i željni smo nešto napraviti
2. Da prikupimo što više informacija i znanja o rakovima i specifičnostima naših rakova
3. Da se hitno i pod što manjom lupom javnosti ljudima na toj novoj lokaciji objasni kakav su to dar prirode dobili i kako da ga što bolje sačuvaju

Ovaj treći dio je trenutno najkompliciraniji. Stav tamošnjih ljudi prema rakovima je kao da im je pristigla invazija skakavaca iz Afrike. Loveći ribu nalaze ih u vršama i onda ljuti gaze nogama. Mog poznanika koji ih je donio bi naradije linčovali. Trebao bi doći netko stručan s autoritetom kakvog biološkog instituta da najprije načelniku i lokalnim političarima te učiteljima u školi objasni o čemu se radi. Trebalo bi napraviti stvar tako da se osjećaju ponosnima što imaju ono što u Europi i izgleda već i u Dalmaciji malo tko ima. S druge strane bojim se objaviti gdje je to, da ne bi lovci sa svih strana (pogotovo naši Imoćani jer je poznato da sve što se jede kod nas više ne pliva, ne puzi, ne leti, ne trči, niti skače) doletili sa svojim "zagađenim" priborom i potamanili i tamošnju populaciju.

Što raditi, imate kakav savjet?

Tek nakon toga slijedi i stručan pokušaj ponovnog nasađivanja rakova u Vrljiku. Bitno je da ih tamo ne izgubimo prije nego ih ovamo uspijemo vratiti.

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Odg: Imotski rakovi (Austropotamobius pallipes)
« Odgovori #8 : 02 Lipanj 2008, 16:34:10 poslijepodne »
Autor: ivanlimota
17-01-2002 00:32:23


Što se tiče dužine rakova iz Vrljike garantiram (iako danas bez argumenta) da sam osobno lovio dužinu cca 12 cm skoro bi se zakleo i na više, bez pretjerivanja.?????
Ovaj rak na fotografiji mi izgleda baš potpuno kao onaj iz Vrljike.
Tvoje iskustvo s dužinom ulovljenih primjeraka vjerojatno je vezano na područje Perinuše.
Ja sam ih lovio gotovo duž cijele Vrljike pa i na području "stare matice" i Šipovače koja je tekla sredinom polja.
Primjerci na području Bublina i niže bili su znatno veći od onih ulovljenih na području izvora.
Nisam nikada ulazio u stručniju analizu ove vrste raka pa ako znaš izvorno ime ove naše vrste molim te pošalji mi.

Na području Konavala ima jedna rijeka u kojoj ima dosta raka.
Fotografirati ću ga i postaviti sliku da vidite razliku koja je očita.
Do skorog pisanja....

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Odg: Imotski rakovi (Austropotamobius pallipes)
« Odgovori #9 : 02 Lipanj 2008, 16:37:46 poslijepodne »
Autor: Zavelim
17-01-2002  12:19:55


Ono što pričaš o veličini rakova sigurno stoji. Mada nikad nisam lovio rakove u Šipovači, odnosno niže Kamena Mosta vidio sam ih kod drugih i stvarno su u prosjeku bili veći. Ali i dosta glibaviji pa sam zbog toga rakove stalno lovio na Perinuši. Pa i u ovoj XXXXXX rijeci ima popriličito velikih primjeraka 13-14 cm. Možda su i rakovi iz Buškog Blata iste vrste, a znam da su na pijaci u Imotskom prodavali vrlo velike i teške primjerke (10-tak komada u kilu). No od svih koje sam probao ovi s Perinuše su najslađi. Valjda im okus ovisi o ambijentu u kojem žive.

Koja je točno vrsta u Vrljici ne znam, trebalo bi pitati nekog stručnjaka ako je to netko opće istraživao. Obični astacus astacus ima na glavi iza očiju po dvije kvržice (prvu veću, drugu manju) dok ostali slični njemu obično imaju po jednu. Malo ću se potruditi oko uečenja vrsti rakova pa ćemo sigurno skoro saznati. Bitno je da su oni još i dalje živi.


Citat:
Na području Konavala ima jedna rijeka u kojoj ima dosta raka.
Fotografirati ću ga i postaviti sliku da vidite razliku koja je očita.


To je perfektna stvar. Mogli bi polako upoznati i slikati sve rakove po Dalmaciji i Hercegovini da vidimo gdje ih sve i kakvih vrsta i podvrsta ima.

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Odg: Imotski rakovi (Austropotamobius pallipes)
« Odgovori #10 : 02 Lipanj 2008, 16:43:19 poslijepodne »
Unregistered
18-02-2002 23:48:55

   
Poštovani Zavelim,
Molio bih da se javite mailom na: webmaster@runovici.hr

-------------------------------

man on the moon 1969
21-02-2002 13:47:20

   
Ja sam lovio rakove i u Vrljici i na Blatu i u Suvaji i ...

-------------------------------

   
aurora x
21-02-2002 14:06:33


tavi...

-------------------------------

man on the moon 1969
24-02-2002 05:08:25

   
Najbolji su odma na vatri čim se izvade iz vode

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Odg: Imotski rakovi (Austropotamobius pallipes)
« Odgovori #11 : 22 Srpanj 2008, 20:42:19 poslijepodne »
Ima živih imotskih rakova... ima, dakle, nade... slikano 22.07.2008. na tajnoj lokaciji.


[privitak je izbrisao admin]

Offline Zavelim

  • Moderator
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Imotski rakovi (Austropotamobius pallipes)
« Odgovori #12 : 07 Kolovoz 2008, 11:13:04 prijepodne »
velika i važna stvar, svakako triba čuvati ovu lokaciju ko oči u glavi  :starac

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Napokon...
« Odgovori #13 : 08 Kolovoz 2008, 13:22:44 poslijepodne »
Zavelim

31-07-2002 22:48:05

   
... da će se neššto poduzeti oko imotskih rakova i rijeke Vrljike.

www.runovici.hr/ekologija/Index.htm

Što se tiče "projekta sustavnog pracenja stanja populacije deseteronoznih rakova" mogu zasigurno reći da u ljeto 1998, 1999 i 2000 od Opačca pa do niže mlinova na Perinušši nije bilo niti jednog jedinog raka. Satima sam pokušavao pronaći bar jednoga. I po danu i po noći.

Kakva je situacija ovo ljeto ne znam jer sam čuo da su neki par puta prošle i pretprošle godine ubacivali rakove. Da li su se prihvatili vidit ću za deset dana.

Možemo i sami napraviti mali eksperiment. Ubaciti dvadesetak komada i par dana gledati što se s njima deššava.

P.S.
Nadam se da je i pokretanje račije teme pod ovim topicom bar malo ubrzalo stvarenje predočenog projekta.

Offline FCroaticum

  • Domaćin
  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 293
Austropotamobius pallipes italicus
« Odgovori #14 : 08 Kolovoz 2008, 13:27:44 poslijepodne »
Zavelim:
02-08-2002 18:56:35


   
Izgleda da je to naziv naššeg domaćeg raka i već smo naveli jednog sličnog; Austropotamobius torrentium (kameni rak). Pretraživanje će vas odvesti uglavnom na talijanske stranice jer ista vrsta žživi i s one strane Jadrana. Red je da i mi napravimo stranice o naššem raku makar se zvao italicus. Koji vraga nije croaticus ili bar dalmaticus?