Još o pučkoj sklonidbi osobnih imenica s otoka priko Bijakove do Nahije
Ženska pučka osobna imena s dočekom na -a: Ana>Ane, Mara>Mare, Ljuba>Ljube, Iva>Ȉve...
Muška pučka osobna imen s dočekom na -o: Anto>Ante, Mato>Mate, Ivo>Îve...
Od Zabiokovlja pa dalje na sjever u nominativu jednine je preživio Ivo a ostali su svi uzurpirali nominativ jednine najčešćim uporabnim oblikom - vokativom jednine s dočekom na -e.
Nema razloga da se isto ili slično ne događa s toponimima.
Ne znam postoje li objavljeni stručni radovi o pučkoj sklonidbi sklonivih vrsta riječi na području o kojem govorimo.
Ne vjerujem da su timovima mjernika na terenu bili pridruženi lingvisti niti da su se mjernici mučili oko padeža s pukom koji ne razumije sklonidbu ili je ne razumije na način na koji je razumije zapisivač.
Za namjenu za koju su topnimi bilježeni, zapisivači su smatrali da imaju zadovoljavajuću točnost.
Briga se topnika (pješaka, zrakoplovca) kako se točno zove, koordinate pašu, ime sliči, žeži Miško.
Prezimenski toponimi koji se pojavljuju negdje u jednini a negdje u množini ovise o zapisivaču slično kao kod zapisa u starim župnim maticama.
E sad, ostaje sumnja da je tamo gdje je zapisana jednina bila samo jedna obiteljska zajednica (zadruga) unatoč topografskim oznakama za više zgrada od kojih druga, treća i naredne ne moraju redom biti gospodarske zgrade.
Možda se takav jedninski oblik utvrdio u narodu prije kartiranja.
Vrijedilo bi malo prekopati arhive i podatke o načinu i vremenu kartiranja, odgovarajućim pravilnicima i terenskim naputcima sa strane toponimije.
Očita sklonost kartografa je bila da zaseoke nazovu po većinskom prezimenu, sad je li to bilo tako regulirano kakvim pravilnikom ili naputkom, vrijedilo bi vidjeti.
Toponime, kao ni ostale podatke s karata ne držim svetim slovom [Kartu čitaj, staru čeljad pitaj]
Navest ću po sjećanju neke marginalije istraživanja o Jurjevićima, toponimima Kreševske povelje, geneaologiji Jurčevića, tezama o eksteritorijalnoj pripadnosti nekih mjesta starohrvatskim župama (Gorska, Imota, Gorimita).
Na jednoj sekciji vojne karte bilo austrijske, bilo VGI, bilo NATO, mogu se naći šestori Jurčevići odbrojčani u uglatim zagradama na NATO karti po pravilu od juga na sjever pa od istoka na zapad. Tako su, ako me sjećanje još služi, rekognosciranjem na terenu nađeni slijedeći nazivi od juga prema sjeveru:
Jurčevići [1] - zapravo zaselak Potklanac ili Podklanac u selu Studenci (Lovreć, Imotski) iznad kojeg postoji klanac i greda a susjedni zaselak na zapad se zove Podgreda i iznad njega je stvarno geomorfološki oblik koji se zove greda i kojeg mještani zovu Greda a visoravan iza nje zovu Zagreda ili
Za Gredon a na ovom trećem premjeru austrijskom u 1:200.000 za Podgredu stoji Pripus a može se povezati s prezimenom Bartulović u starim maticama i u pučkoj predaji u obliku Pripuz a sa skenirane karte nevješto oko može pročitati i Privus.
http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/200e/35-44.jpgJurčevići [2] - zaselak Podjagnjik u selu Velika Vinica (Tomislavgrad, koja je BTW. na karti samo Vinica, a u zapadnijem Aržanu postoji zaselak Mala Vinica) iznad zaselka Podjagnjik postoji bunar Jagnjik i najmanje dvije terasaste obradive ograde koje se zovu Jagnjik. Začudan i neočekivan korijen
jagnj umjesto
janj.
Stanovnici okolnih zaselaka na Studencima znaju ih nazvati Donjim[1] i Gornjim[2] Jurčevićima po pravilu da je Gornje ono odakle sunce izlazi u odnosu na Donje kamo sunce zalazi u odnosu na Gornje (usporedi Gornju i Donju Luku u Makarskoj, Gornja je i danas gradska luka a Donja je danas gradska plaža od Sv. Petra do hotela Meteor).
Jurčevići [3] - zaselak Trnova Dola ili Trnova Dolina u selu Velika Vinica. E sad oni okolni bliži zaseoci opet ove [3] znaju zvati Gornji a one [2] Donji, a ovi su [3] i na prilično većoj i očitoj nadmorskoj visini, one makarske luke su obe na nuli, ovi pod [2] su na manjoj n.m. od onih pod [1]
i tako dok imaš goriva i volje do [6] i još huđe i još luđe.
Ako ti se da s tim zabavljat imaš dobre baze toponima s WGS84 koordinamatama i u UTF-8 i u ASCII/ANSI zapisu, javno dostupne za download u američke vojske na
http://earth-info.nga.mil/gns/html/namefiles.htmpa možeš koordinate unositi na
http://maps.google.com na satelitske snimke i razgledati suvremene greške i odstupanja imena iz namefiles i pučkih naziva, koliko se mogu sjetit dobar dio Imotske krajine, okolica Livna kao i okolica Mostara imaju tamo 60-centimetarsku rezoluciju satelitskih slika (1 piksel 60 cm).
