Autor Tema: Csa(ng) Kaj Shto(k)  (Posjeta: 58623 )

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Na dobro van dosha CSESTIT Bozsich
« Odgovori #300 : 01 Siječanj 2011, 22:05:41 poslijepodne »
Taj se "csestiti" Bozsich pojavio niegdi devedesetih. Ajde, da vidimo gdi, shto, kako i zashto.

Shonje: 1. poshten, csastan, valjan: csestit csovik 2. unosan: csestiti posao 3. obilan, bogat, izdashan: csestit obrok, csestit obid. Ocsito tu bilo kakvu blagdanu nema mista.

Anich (1991.): 1. csastan, poshten, neporocsan 2. dovoljno velik, prikladan, kakav triba: csestite moguchnosti za rad. Ima li bilo koji od ovih pridiva kakve veze sa sritjom? Jok!

HJP: Ah, da, to je isto shto i Anich.

Dajki, ricsnici ma koji i ma kakvi, ipak razumiju bit znacsenja u ovom slucsaju. Csestit mozse biti: csovik, posao, rucsak, uviti za shto i sl. A kad csestitamo (mozsda je doshlo zbog "csestitati") Bozsich, onda niekomu zselimo sritju na taj dan, a u hrvatskom "sritan" = <koji je prozset, koji zracsi sritjom; koji donosi sritju;  koga prati sritja>.

Pitanje je, zselimo li komu rechu: NIEKA TI JE BOZSICH PROZSET SRITJOM, NIEK TI TAJ DAN DONESE SRITJU, NIEKA TE TAJ DAN PRATI SRITJA!, ili mu zselimo rechi: Nieka ti je taj dan poshten, csastan, valjan, unosan, bogat, obilan, izdashan.

Kako Bozsich mozse biti "valjan", kako li "obilan" (ako se ne misli na prezsderavanje). Bozsich je prije svega jedan dan u tjednu kada se sitjamo Isusova rodjenja. Mozse li, primirice, csetvrtak biti "valjan", "unosan", "poshten"? Dan je datost, ono shto tje sigurno biti, pa mu netom nabrojeni pridivi ne pristaju. A to da dan mozse biti sritan ili nesritan, dvojbe nikakve nema.

Pa ako i dalje ne znate kako biste csestitali, samo recite ko shto didovi govorahu:

Na dobro ti dosha Bozsich - Sveto porodjenje Isusovo!



Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #301 : 01 Siječanj 2011, 23:41:24 poslijepodne »
Moglo bi se reći, u duhu kapitalističke dehumanizacije: Čestitan ti bio Božić. isto kao i budi pozdravljen.onako u pasivu. moglo bi se reći i čestitan ti božić umjesto čestitam ti božić. čestit je bio franjo tuđman. moglo bi se kazati i čestit božić, jer se tako govori od devedesete, a takva obilata pa novohrvatska riječ, dobro se prima u nacionalnoj profilaciji, da rečem. čestiti božić potpuno je čist od tite, od socijalizma i jugoslavije. sad imamo novu ideologiju i državu. potonju volimo zdušnije nego prije, ali evo već je i nova godina, 2011,komuniciramo čipovima, ali još ne shvaćamo da živimo u istom blatu otkad smo se rodili i da tu kaljužu osvježavamo i mijenjamo ostavljajući vlastita tjelesa i napore generacijama koje će to isto, čestito i pošteno, zdušno činiti. i sad ili usa će jednoga dana biti rsu ili urs, a akmoli hrvatska neće biti nekad zapadna trakija, recimo. briši, belvarac, briši...da se ne vidin...

„Na dobro vam došlo mlado ljeto i nova godina!" - iz koje li je ovo etnokupusare izašlo, je li to bilo u vrime cara josifa kad je ušla u moda nova godina pa i ovaj, danas nezgrapan, pleonazam.

Na dobro ti dosha Bozsich - Sveto porodjenje Isusovo! - i ova sintagma dala bi se iz danas preispitati. nadobro ti doša, kao da sida na želudac bez čira. ili kao da božić dolazi na kakvo imanje, posjed, veliku kuću. Sretan božić i puno zdravlja, to je dobro. Sretan!? Samo sretan biti i nije tako produhovljeno stanje čovika. Ovaj prirepak sveto porodjenje isusovo danas opet je višak, pleonazam, ko da svaki pismen čovik ne zna što je božić, a i manje pismen. to je dobro u slučaju kad čovik želi iskazati svoje obilato katoličanstvo ili udijeliti blagoslov drugome, a taj posao, blagoslov, odavno su priuzeli svećenici, ni pojate se više ne kite bršljanon i škrope, veda dođe pratar i u žurbi uzme godišnju redovninu od 100 kuna kad blagosiva kuće, i ostavi naljepnicu i slikicu. tko da manje od 100, taj nema, pa pratru bude neugodno, a čoviku još neugodnije. pa da ljudima ne bude neugodno, nađe se i tih 100 kuna. vrlo je neprilično, da kažem grubo izgleda, uzimat pri blagoslovu pare redovnine, to je kao doć u nekoga, ručat, i čim pojideš ustat od stola i otić kući. čujen da u splitu crkva ovo minja, da se malko povrati ugled. na dobro ti doša, ma to je totalni arhaizam, ništa od toga. božić i shopping triba ukalkulirat i praviti dobar izraz. ritko izraz minja svit, nego mu se prilagodi. toliko za danas. briši, da se ne vidin...
« Zadnja izmjena: 01 Siječanj 2011, 23:55:14 poslijepodne Slovak »
Dosta parola.

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Kako je nieshto ZARAZSENO dioksinom?
« Odgovori #302 : 06 Siječanj 2011, 01:16:33 prijepodne »
Na vistima Hrvatskoga krugovala, postaja zagrebacska, rekoshe kako su tamo u Nimacskoj jaja "zarazsena" dioksinom. Shto je dioksin, odnosno shto su dioksini? Virusi, bakterije, mravi, zsabe? Ne, pajdo, to su ti organski lučbeni spojevi. Ima ih raznih vela, oko 170, a niekih petnaestak vrsta su tumoronosni. Na stranu nimacska jaja, ali kako ih je moguche zaraziti lucsbenim spojem? Kako je moguche "zaraziti (se)" bakrom, olovom, radioaktivnim odpadom? Nikako! Zaraziti = <prenijeti u čiji organizam uzročnike zarazne bolesti, prenijeti zarazu> mozsemo, mozse se, samo niecsim zsivim, niekom zsivotinjicom. A dioksinima se mozse samo onecsistiti, zagaditi, zatrovati, otrovati, ili da kazsemo na buduchem hrvatskom: kontaminirati.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
zaraznost slobode
« Odgovori #303 : 07 Siječanj 2011, 00:06:57 prijepodne »
Samo nekom logikom izraza te kokoši su zaražene. Tek jezično putitanstvo tu može grintati. Dikosin niti je virus niti bakterija, ali dekostrukcijom riječi zaraza može se uočiti sljedeće: kokoš jedući dioksin postaje kontaminirana, otrovana, ali noseći jaja ona bivaju već zaražena. Dakle, kontaminacija podrazumijeva medij otrova i medij recepijenta, dok zaraza traži prijenosni medij, što u ovom sličaju jest kokoš, krava itd. Pa, biti zarazan znači i nositi otrov u sebi. Zaraza ima daleko širi spektar mogućih značenja od biti nositelj prijenosnog živog organizma, ima i svoje slengovsko i ostala moguća značenja. Ako to značenje, nositelj bolesti širih mogućih razmjera, još nisu unijeli u rječnik, unijet će, a možda i neće... Jer ako je milijun tulipana otrovno, prijeti zaraza takvim tulipanima.
« Zadnja izmjena: 07 Siječanj 2011, 00:11:28 prijepodne Slovak »
Dosta parola.

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #304 : 07 Siječanj 2011, 09:23:06 prijepodne »
zanimljiva je po tom pitanju i zaraza prionima (kravlje ludilo) jer prioni nisu živa bića već obične molekule proteina

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: zaraznost slobode
« Odgovori #305 : 07 Siječanj 2011, 14:41:37 poslijepodne »
kokoš jedući dioksin postaje kontaminirana, otrovana, ali noseći jaja ona bivaju već zaražena. ... Jer ako je milijun tulipana otrovno, prijeti zaraza takvim tulipanima.

Daj, Boge ti, Slovacse, ne lupetaj! Ti si ocsito krivo navijen. Sve shto je izrecseno kao ocsito pogrishna uporaba jezika, tebi je bezgrishno. Csuj, milijun tulipana otrovano, pa im priti zaraza! Od csega? Listnih ushiju?
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: zaraznost slobode
« Odgovori #306 : 07 Siječanj 2011, 20:19:35 poslijepodne »
Daj, Boge ti, Slovacse, ne lupetaj! Ti si ocsito krivo navijen. Sve shto je izrecseno kao ocsito pogrishna uporaba jezika, tebi je bezgrishno. Csuj, milijun tulipana otrovano, pa im priti zaraza! Od csega? Listnih ushiju?

ne, ne. priti zaraza od mirisanja tako otrovanih tulipana. nisan nakrivo navijen, nego ne mislin mehanički. ako se rič lipo primila, ljudima savršeno jasno o čemu se radi, što bi sad tribalo toliko to denuncirat.moglo bi se to staviti u pitanje, dakako. a, koju bi ti rič upotribio? masovno trovanje? a opet nije trovanje nego lagano otrovanje.
zȃraza

zȃraza (zȁraza) ž

1.    stanje nakon prodiranja uzročnika bolesti u organizam; zarazna bolest
2.    širenje klica; infekcija, epidemija, pošast

Ako ovo kaže anić, ovo boldano, onda nam valja baciti anića u vodu, pa umisto skokova objavit slovakov etimologijski rječnik.
Dosta parola.

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: zaraznost slobode
« Odgovori #307 : 08 Siječanj 2011, 16:51:35 poslijepodne »
Ako ovo kaže anić, ovo boldano, onda nam valja baciti anića u vodu, pa umisto skokova objavit slovakov etimologijski rječnik.

A ja se vech umrio pridlazsuchi ti to isto! Konacsno si se dozva. Ka sh pocset?
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #308 : 08 Siječanj 2011, 17:14:52 poslijepodne »
Eto ja san sad sve oplijo. Ako je koja travka i ostala, sprzsit tje je susha.

(Ovaj che upis ostati sve dok ga i komshiluk i drzsava ne procsitaju.)
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #309 : 03 Veljača 2011, 00:24:26 prijepodne »
Danas sam bio na Trgu bana Josipa Jelacsicha br. 6, u Zsupanijskom drzsavnom odvitnicstvu. Ono je kat iznad Obtjinskog drzsavnog odvitnishtva. Zanima me gdi je, i je li itko tamo bio, Drzsavno drzsavno odvitnicstvo.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #310 : 03 Veljača 2011, 08:53:24 prijepodne »
Valjda tamo di je glavni državni odvjetnik Bajić.

http://www.dorh.hr/Default.aspx?sec=30

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #311 : 03 Veljača 2011, 12:02:32 poslijepodne »

Novojezik, novogovor.
O užasa! Što ćeš u ŽDO? To je strašno. Orwellova 1984. i Kafkin Proces. Drugi krug pakla. Prvi je ODO. Za treći krug pakla, DDO, i ne pitaj. Tma i tmuša neprebolna.
Priča se da su neki bili tamo. Nitko se nije vratio. Ne zna se radi li se točno o tajnom Ministarstvu Istine, ili o tajnom Ministarstvu Ljubavi.

ODO - Općinsko državno odvjetništva
ŽDO - Županijsko državno odvjetništvo
DDO - Državno državno odvjetništvo = Državno2 odvjetništvo ~ Ministarstvo Istine ~ Ministarstvo Ljubavi

Orwell, Dante i Kafka su Mila Majka TM.
Ako si paranoičan, to ne znači da oni već ne dolaze po tebe.
Ima i gorih stvari. Radio, Zastava… i soba 101.
« Zadnja izmjena: 03 Veljača 2011, 12:22:50 poslijepodne glonga »

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #312 : 03 Veljača 2011, 21:30:40 poslijepodne »
Ima i gorih stvari. Radio, Zastava… i soba 101.

Csujem da je nash Room (reidieu eu eu milijuni) 101 u stecsaju.

Op topik: morat tju se pobrisat. A i Glongu.
« Zadnja izmjena: 03 Veljača 2011, 21:32:14 poslijepodne belevarac »
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline golozlo

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 322
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #313 : 05 Veljača 2011, 15:13:37 poslijepodne »
Dobar dan dobri ljudi , nije me bilo pa evo da se osvrnem na ovaj vaš "čestit božić"!! ;D

Kod pravoslavnih Srba se govorilo tj.još uvek govori negde kad se iseče badnjak i onda pospe žitom :"Dobro jutro i čestit ti Badnji dan“ , onda se domaćin prekrsti i pomoli Bogu, pa poljubi isečeno drvo!

Česnica je božićni hleb , i sasvim je jasno da izlazi od toga pojma!

Mislim da je neki jezikoslovac-pametnjaković pronašao tu arhaičnu "čestitku" iz nekog dela Hrvatske i onda je  zamenio za "ovo komunističko čestitanje" božića!

Nekada je bilo jako puno različistosti i stvari su se mešale pod raznim uticajima , pa tako vi danas imate badnje veče tj.badnjak a ne sečete i ne ložite drva(badnjake) već unosite bor(jelku) u crkvu i kuću!

Ovo "čestit božić" je sasvim logično i validno , ali je ipak delo nekog ko ne poštuje uvreženost i spontanost naroda pa zarad nečega hoće menjati neku ustaljenost.

Nemojte se ljutiti meni je samo zanimljivo da tumačim i ništa više , nema zle namere tako da nemojt me odmah banovati! ;D

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #314 : 05 Veljača 2011, 17:25:14 poslijepodne »
Dobar dan dobri ljudi , nije me bilo pa evo da se osvrnem na ovaj vaš "čestit božić"!! ;D

Nekada je bilo jako puno različistosti i stvari su se mešale pod raznim uticajima , pa tako vi danas imate badnje veče tj.badnjak a ne sečete i ne ložite drva(badnjake) već unosite bor(jelku) u crkvu i kuću!

Ovo "čestit božić" je sasvim logično i validno , ali je ipak delo nekog ko ne poštuje uvreženost i spontanost naroda pa zarad nečega hoće menjati neku ustaljenost.

Nemojte se ljutiti meni je samo zanimljivo da tumačim i ništa više , nema zle namere tako da nemojt me odmah banovati! ;D
Dobar dan, golozlo, i dobro nam doša na forum. Niko ne sme da te banuje! Ići ćemo u Brisel za te. Nego, ovo da ne siječemo badnjake, to je samo dijelom točno. Taj se običaj malo zbog načina života zagubio, ali je još prisutan. Jela ili bor ne nadomještaju taj običaj, nego su sasvim drugi dio ustaljenog običaja unošenja zimzelenog drveća u kuću. Čestit božić se sasvim dobro primio, posebno u medijskim čestitkama, jer čestitati i čestiti još bolje se daju ukladiti nego česna i čestit. Česnica je također izvedenica ovoga plodno ga korijena. Česnica je slična čestici, kod nas se kaže česna luka, tj. jedan djelić čitavog podzemnog ploda. Česna je dio. Taj kolač tradicijski izgleda ovako, je li:


Čestito? Riječi koje bi se dale zvukom ukladiti su često, čestito, čestica, čestitati, čestitka.
http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041013/mozaik04.asp kaže:
"Prije nego što se umiješamo u polemiku Lovrića s Fortisom o ulozi češnjaka kod Morlaka, pokušajmo naći korijen tom ljekovitom i mirisnom začinu.
Skok polazi od sveslavenskog glagola iz praslavenskog doba iz oblasti njegovanja tijela i stoke - česati. Može li se to povezati s ritualom karpatskih pastira koji još i danas, prije nego što prvi put pomuzu ovce, trljaju ruke blagoslovljenim češnjakom da bi tako stado zaštitili od ujeda zmija (Bronislawa Kopczynska-Jaworska: Das Hirtenwesen in den polnschen Karpaten, Budapest, 1961.).
Pridjevska izvedenica česan značila bi "koji se da otrgnuti". Česno je dakle i djelić glavice luka. U Dubrovniku i Boki govori se česan (kratkouzlazni akcent na prvom slogu) općenito za "bijeli luk" (U ovijen kobasicama ima česna). Na Cresu se kaže cesenj, a kajkavci imaju česen (češnjovka - vrst kobasice). Kod Della Belle česnica je "gusta čorba od bijela luka". Dodajmo i prikladnu poslovicu: Tko ije česna, česnom vonja.
piše Srećko LORGER"

Česnica prema ovomu vuče korijen iz toga što se trga na dijelove, na ukućane. Dok čestito u značenju valjano nije tako blisko. Ali, ne odustaje se tako lako! Ja čujem u sebi vezu, ne mogu artikulirati nabrzinu, pa ću drugi put.
Ovaj dio iz članka navodi na imenicu češnjak koji se logično veže uz češanje, svrbež, ovdje se govori o češanju stoke bijelim lukom. Budući da znamo kako bijeli luk peče za oči, češanje je logična veza negdje daleko. češanje i čestitost pak nikako se ne ukladuju lako.
   
« Zadnja izmjena: 05 Veljača 2011, 18:24:24 poslijepodne Slovak »
Dosta parola.