Autor Tema: Csa(ng) Kaj Shto(k)  (Posjeta: 58580 )

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
riči vrljici
« Odgovori #225 : 29 Lipanj 2010, 00:03:03 prijepodne »
šta bih naša zajedničko vrilu i vrljici,tj. kapiji, i uvik bi tvrdio da je suvaja rijeka koja teče na vrhu. vrilo i vrljika predstavljaju uski prolaz, izlaz. pogledajte stado kad navrne kroz vrljiku u bašču, ko voda kad nagrne iz zemlje, ima je svugdi, ali tu se zbije da bi prošla. slučajnost njihova korijena nije nipošto slučajnost, jednako kao što ni glagol vreti ili ik. vriti nisu slučajnost. slučaj vrh polja je logičan, ovo h se ne izgovara, ali konjukcija vrh rike u lj, tj. h i r da proizvode lj je hr=lj, ili ako se h gubi, imamo dva r u dodiru ili rr=lj. samo za one koji pretjerano ljube hrvatsku... ne ušim priču da je sto zapisa.
a rijek, riječ i rijeka iste su u svojoj prabiti, nema tu slučajnosti, samo razdvajanja značenja istoga korijena.
« Zadnja izmjena: 29 Lipanj 2010, 00:05:06 prijepodne Slovak »
Dosta parola.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #226 : 18 Kolovoz 2010, 22:03:44 poslijepodne »
riješi mi ovi tomićev rebus iz prošle kolumne:

Pišem ovaj tekst u sjeni rascvale bungevilije, na terasi bijele kuće nad tihom uvalom jednog otočnog mjesta. Dva tjedna sam ovdje, u apartmanu koji sam iznajmio od čovjeka koji je, upravo kao i Branimir Glavaš, hrvatski general.

lažljiva pisanija ante bestidnika

Ante Tomić, lektori i kolektori njutanjeg ne znaju rvacki.

iznàjmiti
unájmiti
« Zadnja izmjena: 18 Kolovoz 2010, 22:06:41 poslijepodne glonga »

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #227 : 19 Kolovoz 2010, 17:04:27 poslijepodne »
Ante Tomić, lektori i kolektori njutanjeg ne znaju rvacki.

iznàjmiti
unájmiti

Tako je. Tko puno piše, taj malo i griješi. lektori iz jutarnjeg su desetkovani u ovoj recesiji, nije ni čudo. Najbolje mi je dok se voziš kroz Bosnu vidjeti bijele papire s crnim boldom: Izdaje se!
Dosta parola.

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #228 : 19 Kolovoz 2010, 18:48:03 poslijepodne »
A shto bi ku*csevom piscu lektor, da ne kazsem korektor, uobtje bio potriban? Valjda bi pisac, ili "pisac", tribao biti najpozvaniji u pitanjima jezika. Glejan oracsa koji ima svog strugacsa: svako malo prilazi onaj s otikon u ruci i struzse zemlju s pluga. Jer oracs se ne razumi u otik. Nije specijalizira.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #229 : 19 Kolovoz 2010, 18:50:49 poslijepodne »

Šnježa Kordića bi rekla da ne tribaju pišcu, ali da tribaju gazdama, više ko cenzori vengo ko (ko)lektori.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #230 : 20 Kolovoz 2010, 07:22:19 prijepodne »
A shto bi ku*csevom piscu lektor, da ne kazsem korektor, uobtje bio potriban? Valjda bi pisac, ili "pisac", tribao biti najpozvaniji u pitanjima jezika. Glejan oracsa koji ima svog strugacsa: svako malo prilazi onaj s otikon u ruci i struzse zemlju s pluga. Jer oracs se ne razumi u otik. Nije specijalizira.
Slažem se. Lektor je potriban utoliko što se uvik okine krivo slovo. A pravdam Tomićevu pogriješku, što bi sad, cipa dlaku napola. rećemo, ja. čitam sad jednu knjigu debelu 4 prsta koja je prevedena na srpskohrvatski. ne samo da je dobro prevedena s francuskoga, nego nema u njoj tipfelera u odnosu na suvremenu hrvatsku masprodukciju ni 5%. a nova masprodukcija nije taj naslov još stigla ni prevesti. dakako, radi se o francuskoj ljevičarskoj literaturi, o ženi onoga sartrea. i ponese me taj jezik, moraš se uživit da bi razumio što piše. I kad pročitaš tri prsta iste, omakne se čoviku riječ iz misli koju je dočitao a nije stigao provariti. jer ova hiperprodukcija traži broj slovnih znakova sutra, hitno, grfički šizi itd. ta nemojte reći da i sami nekad ne ošinete grešku. dočepan li se iskonica i nađen da vali slovo! >:(
moja tipkovnica, kupljena u ždere, kad lupam po njoj da svako uvati, posebno shift, kao da namješraj tapeciram u sobi.
« Zadnja izmjena: 20 Kolovoz 2010, 07:24:33 prijepodne Slovak »
Dosta parola.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #231 : 20 Kolovoz 2010, 07:27:53 prijepodne »
Šnježa Kordića bi rekla da ne tribaju pišcu, ali da tribaju gazdama, više ko cenzori vengo ko (ko)lektori.
da bar cenzori. poznajući stanje u jutanjem, više su lektori pisci koji sastavljaju suvisle rečenice od sirovina koje dobivaju na objavu, nego cenzori koji bi umrtvili nabujali duh hrvatskih novinara. r.i.p. feral!
Dosta parola.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #232 : 20 Kolovoz 2010, 12:09:43 poslijepodne »
A pravdam Tomićevu pogriješku, što bi sad, cipa dlaku napola.

"Dva tjedna sam ovdje, u apartmanu koji sam iznajmio od čovjeka koji je, upravo kao i Branimir Glavaš, hrvatski general."
http://www.jutarnji.hr/lazljiva-predstava-bestidnika/877423/

Za ovako napisanu rečenicu, npr. u Njemačkoj, bi ga presudom dežurni sudac odmah proglasio poslovno i pravno nesposobnim, dodijelio mu privremenog skrbnika te pokrenuo postupak oduzimanja državljanstva.


A Šnježa?
http://www.snjezana-kordic.de/

"No zašto uopće Silić želi izbaciti književni stil iz standardnog jezika? Stvar je u tome da Silić poistovjećuje standardni jezik s lektoriranjem tj. s jezičnom cenzurom. Zato izbacuje jezik književnih djela iz standardnog jezika da bi mogao izvesti zaključak kako književna djela ne treba jezično cenzurirati. Ali sve to skupa je naopako jer niti standardni jezik smije biti cenzura niti se književni stil može izbaciti iz standardnog jezika. Osim toga, zašto Silić ide spašavati samo književnike od jezičnog nasilja? Zašto onih 99% stanovnika Hrvatske koji nisu književnici prepušta jezičnom nasilju prikazujući to nasilje kako nešto potpuno normalno i neizbježno?
Pita: »smijemo li s jezikom književnog djela činiti ono što činimo sa standardnim jezikom?« (136) – kao da standardni jezik smijemo cenzurirati. Pita: »Jesmo li bili u pravu kad smo neke književnike« uvjeravali »u to da ’ne znaju’ jezik?« (136) – kao da je u redu uvjeravati onih 99% Hrvata koji nisu književnici da ne znaju jezik."
http://www.snjezana-kordic.de/SILIC.htm

Antu Tomića ne treba uvjeravati da ne zna jezik. Glede i unatoč očitom. Citirano se ni s neumjerenom dozom pjesničke slobode ne može podvesti ni pod kakvu vrstu omaške (lapsuza).

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #233 : 20 Kolovoz 2010, 16:57:03 poslijepodne »
kako bi dokazao da tomić ne zna hrvatski, trebao bi uzeti malo više njegovih tekstova i tražiti omaške. marinković je napisao jednu lijepu raspravicu o lektoriranju. a tek rankovi romani, vrve greškama koje ničemu ne služe doli slobodi od jezičnog standarda. tomić je trefio kraj padeža i značenja, više po narodnu. i šta mu treba ovo napričavanje i dokazivanje kako je on hrvat jer ljetuje kod generala. nabili ste mu vi desničari komplekse. eto.iskompleksirali ste čovika da je četnik i on sad ne zna kud bi, frflja, brlja, mrlja. eeh, svak svoj križ nosi. pomozi nosit, ne sidaj na nj.
Dosta parola.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #234 : 22 Kolovoz 2010, 01:38:52 prijepodne »
Postoji jedan dubok jaz u pristupu jeziku. Škole su koncipirane na standardu, tek kao dio programa koji se u praksi ne provodi je njegovanje zavičanih govora. Defakto ispada da su profesoru hrvatskoga bili među glavnim krvnicima u iskorjenjivanju materinjih jezika djece, ispravljajući stalno domaću riječ kao pogrešnu standardom. Osim toga, presudan je način života, mediji i nestajanje mnogih predmeta i glagola iz svaodnevnog života.
Ova dilema o lektoriranju je vrlo jednostavna stvar. Ne može silić ili neka snježana dati pravilo kojega će se svi i svugdje pridržavati. eph ima svoju politiku, kao i svaki pojedini kolumnist. osobno mislim da je lektorska služba izvrsna, ali da ne funkcionira kao princip posljednje riječi, nego sugestija prije objave. word ima opciju komentara kojega lektor unese, tekst se vrati autoru koji pogleda i sugestije prihvati ili ne. obični novinski tekstovi spadaju pod jezik kuće koji bi trebao biti unificiran i radnici bi ga trebali prihvatitit jer priča o asfaltiranju vukovarske i kolumna imaju drugačije dimenzije. tomićeva omaška nije bila, vjerujem, namjerna, ali znam jezik kojim je pisao, stoput sam koristio ovu sinragmu. potkrao mu se lokalizam, a lektora nije bilo, jer tomić sigurno ne da profesori(ca)ma da mu čačkaju po "umjetnosti."
Dosta parola.

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #235 : 03 Listopad 2010, 14:01:11 poslijepodne »
U zadnjem Obzoru, subotnjem prilogu Vecsernjega lista, pod naslovom HAIKU S KAMENA, novinar Petar Grubishich piše o gangi, "Ganginu gnjizdu", diplama i guslama. Csini mi se da je novinar iz imotsko-bekijske kotline, ali navodi shtiva ganga kojima ponieshto nedostaje. Na pr.:

"Ide Drmalija sa robije
nimalo se popravio nije!"

"Ovo su vam Zmijavčanke,
niti piju niti puše travke!"

"Sad seljaci građani se prave,
našu gangu oće da zaborave!"

Gangashki su stihovi deseteracski, vrlo, vrlo ridko sedmeracski, osmeracski ili ini. U svakom slucsaju oba stiha moraju imati jednak broj slogova.

Nu, dobro, ali jeste li vi ikada "guslali"? Ili slushali koga da "gusla" i uz "guslanje" piva? Jer pishe: "Jerko Bakula pjeva gangu i gusla u posuškom hramu gange." Ne znam je li to novinarevo ili lektorevo, ali se ocsito pridrzsavalo Shonjina ricsnika, gdi je "guslati" standardnojezicsno, a "gusliti" pokrajshtina (HJP "gusliti" uobtje nema). Siguran sam da niti jedan Hrvat koji "svira na zsicsano glasbalo koje se guslama zove" ne kazse za se da "gusla", ali eto morao bi, ako hotje izpravno govoriti. Bilostinac i Voltich imaju "guslati", a Stulich "gusliti". Medjutim, "tezskocha" je u tome shto i Vuk ima "guslati", pa je ta tezskocha standardizirana. Razumu unatocs.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline golozlo

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 322
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #236 : 03 Listopad 2010, 18:40:37 poslijepodne »
U zadnjem Obzoru, subotnjem prilogu Vecsernjega lista, pod naslovom HAIKU S KAMENA, novinar Petar Grubishich piše o gangi, "Ganginu gnjizdu", diplama i guslama. Csini mi se da je novinar iz imotsko-bekijske kotline, ali navodi shtiva ganga kojima ponieshto nedostaje. Na pr.:

"Ide Drmalija sa robije
nimalo se popravio nije!"

"Ovo su vam Zmijavčanke,
niti piju niti puše travke!"

"Sad seljaci građani se prave,
našu gangu oće da zaborave!"

Gangashki su stihovi deseteracski, vrlo, vrlo ridko sedmeracski, osmeracski ili ini. U svakom slucsaju oba stiha moraju imati jednak broj slogova.

Nu, dobro, ali jeste li vi ikada "guslali"? Ili slushali koga da "gusla" i uz "guslanje" piva? Jer pishe: "Jerko Bakula pjeva gangu i gusla u posuškom hramu gange." Ne znam je li to novinarevo ili lektorevo, ali se ocsito pridrzsavalo Shonjina ricsnika, gdi je "guslati" standardnojezicsno, a "gusliti" pokrajshtina (HJP "gusliti" uobtje nema). Siguran sam da niti jedan Hrvat koji "svira na zsicsano glasbalo koje se guslama zove" ne kazse za se da "gusla", ali eto morao bi, ako hotje izpravno govoriti. Bilostinac i Voltich imaju "guslati", a Stulich "gusliti". Medjutim, "tezskocha" je u tome shto i Vuk ima "guslati", pa je ta tezskocha standardizirana. Razumu unatocs.


Ah , zaista zanimljiva raspra oko niočega , čuj "guslati" i "gusliti"?! , prosto neverovatno da nekome nešto tako pada napamet!

Nego Beleverče da te prupitam?! , zašto kad korienski pišeš barem malo ne odstupiš pa one glasova koji su prirođeni tvome kraju i ovome forumu ne pišeš fonetski?! , mislim da je "Đerv" osnov kojeg se moraš držati ako već insistiraš na tradiciji! , žali Bože kad je neko Gjuro ili Djuro(malo bolje)!!

Glagoljica i ćirilica hrvatska ti to nalaže jer upravo njome vođen i njihovim tradicijama je "Gjuro Daniczitj" je ubacio u latinicu "Đ" i "Ć"!
Tako da izbegavanje fonetskog izričaja tih glasova je svrstavanje na stranu Švaba,Mađara,Talijana,....pored svog rođenog tradicionalnog načina pisanja koje ti glasovi zahtevaju!

Ali izvini jbg , sve je stvar odluke i mišljenja šta je jeste a šta nije!


Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #237 : 14 Studeni 2010, 00:13:15 prijepodne »
Eto je josh jeno pleme odkriveno u Amazoniji. Tezsko odsad njima.

Otkriveno pleme čine nomadi koji žive u skromnim daščarama napravljenim od palmina lišća i pruća.

Najgore shto csovika mozse pogoditi je nepoznavanje vlastita jezika. Lako za tudji - nisi obvezan. Ali ne razumiti svoj, e to je belaj. Da je bar koliba, potleušica, kućica, nastanba .... Bit tje da su izmislili pilanu.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #238 : 14 Studeni 2010, 00:29:02 prijepodne »
http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=415.msg45481#new

Imoart i tuča na docu
...
Tko, što, kako, zašto...komu, čemu, lokativ!
Sve vuče na imoart, no ipak je priča totalno druga. nek naslov ipak ostane.


A dobro, shto je u tom dolcu posadjeno? Je li jako obilo? Otje li bit gradobetine?
Moja baba, dusha joj se rajske rose napojila, nije bash govorila "tucsa" nego "krupa", i uvik bi prid kutju na zid iznesi tri zrna krstjene soli, a znala je i canjkat sve u shesnest udarajuch ozsegon po tavi. Tek su naucsenjaci kasnije pronashli da toja zuka razbija tucsonosne oblake.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Ne mislim, jel postojim
« Odgovori #239 : 14 Studeni 2010, 20:10:51 poslijepodne »
To "jel" umisto "jer" csut tjete najvishe od t. zv. mladih "estradnih zvizda", zvizdu im tjatjinu. Kako se to "jel" ushuljalo u hrvatski jezik, tek bi tribalo iztrazsiti. Koja je to jezicsna promina prima kojoj r>l na kraju ricsi. Bit tje da je po onoj: lègrūt < fr. recrue.

A u blizini je i ono "ono". Nishta oni ne mogu rechi, ako iza svake dvi-tri ricsi ne kazsu "ono". Pa kaj ja znam, ono, na stejdzsu morash, ono, bit fit. A kaj opet ono mislim e pa da.
Je da je poshtapalica, ali, ono, ugusto, brte. I kad reknu sve, upamtish samo, ono, "ono".
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)