Autor Tema: Csa(ng) Kaj Shto(k)  (Posjeta: 59263 )

Offline Insomnia

  • Banned
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.289
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #210 : 26 Travanj 2010, 08:37:15 prijepodne »
znam što je misal ali misal nije triba puku a nekako mi se ispravnije čini zavelimovo 'molitvenik'. ne virujem da se ovdje radi baš o prstima svećenika koji je jedini koristio misal.

nekako mi se čini da je nakana pjesnika bilo prikazati patnje roda delmatskog, pa je htio obuhvatiti i duhovne osim ratnih vođa. kako god, misal je misal.

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #211 : 26 Travanj 2010, 08:41:38 prijepodne »
nekako mi se čini da je nakana pjesnika bilo prikazati patnje roda delmatskog, pa je htio obuhvatiti i duhovne osim ratnih vođa. kako god, misal je misal.
ne sporim da je misal misal, nego mi se čini da je ovdje ta rič iskorištena zbog broja slogova ili čega takvoga. pisnici tako čine.

Offline Trbotor

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 675
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #212 : 26 Travanj 2010, 11:14:15 prijepodne »
tišću = stišću
tis = tijesak, stisak,
tiskati = zbijati
tiskara = zbijača

Ilustracije radi  - da tišćat znači držati - tišćat za besidu / držati za riječ.
E, a druga besida koja me već dugo muči, to je - kako se zove ona lipljiva traka ili one trake ča bi stale na vrata od brijačnice, one trake na koje bi se vatale mušice. Pita san Slavka, on se mislija, i ni mi baš sa sigurnošću moga reć. Onako, kroz zube je procidija: “Muholovka”, ali me reka da ga ne tišćin za besidu. Eto, ako kogod zna, molin ga da mi javi.
http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20061118/spektar07.asp
...in defendenda veritate catholica et Croatia bene administranda...

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #213 : 26 Travanj 2010, 21:40:22 poslijepodne »
ne sporim da je misal misal, nego mi se čini da je ovdje ta rič iskorištena zbog broja slogova ili čega takvoga. pisnici tako čine.
možda je u to vrijeme misal značio i molitvenik kojega je dio pismenoga puka ima. a kako je puk nepismen bio, valjda se misal odnosi na sam duhovni sadržaj knjige, prije nego na tvarnu knjigu koju bi ti ratnici posjedovali i čitali. ali bili su pisani i ćirilicom i glagoljicom na domaćemu jeziku, što znači da je i puk mogao neke posjedovati.
potješe, samo loš pjesnik traži broj slogova pa ubaci s ramena. nema dobre pjesme bez svih kvaliteta u riječi. a ovo je dobra pjesma.
Dosta parola.

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #214 : 13 Lipanj 2010, 11:28:58 prijepodne »
Vanja je lipo na DOGAĐANJA, FILM ... > Krugoval zamolio admina da ne dopusti revanje ustranu. Ali, po obicsaju ...
malo ću pokvariti temu.jer je ioanko ugasla. u čemu je razlika radija i krugovala, osim u  ovom izrazu. krugovalna postaja. to bi mogla bti i postaja za crpljenje nafte u sred oceana jer kad bi radnik bacio ključ u more, val bi se širio i kao svaki val, kružno od centra. zamjena internacionalizma ovom hrvatskom riječju neće baš proći jer radio ima endenciju biti univerzalno jasan, i turistima i hrvatima. zrakomlat i šport pomalo nestaju iz javne upotrebe, i uporaba je naporna. neće se refrmom jezika ojačati svijest hrvatstva, dapače, to je faza kad je nacija bila identitetno u krizi.
"Krugoval" je nacsinjena po istom načelu kao i "kolodvor". Ali Slovak i Glonga jednostavno ne znaju ni sami sebi objasniti zshto to prva ne valja, a druga valja. Takodjer ne znaju da strana rics u hrvatskom jeziku jednostavno ne znacsi nishta - prazna kutija. Za spornu se rics mozse uporabiti i izraz "zsbrlj", ako se dogovorimo, ako joj damo to znacsenje. Csudno je u csuvara medjunarodshtine (scusate, internacionalizama) da im strana rics ne mozse biti smishna, a domatja mozse. Time samo potvrdjuju ono shto sam rekao - strana rics u hrvatskom ne znacsi nishta, pa ne mozse ni biti smishna. Ona je nikakva. Tipicsan je primir oko geografijozemljopisa. Uvik tje se natji pametnjakovichi koji tje tvrditi da su tim pojmovima pridruzseni razlicsiti sadrzsaji. A "geografija" nishta ino ne znacsi nego "zemlja" + "pisati". I kakva je sad to glupost! Tko tje "zemlju pisati", prima tome "zemljopis" mozse biti samo naziv "ucsilishnoga pridmeta", a "geografija" - kako to gordo i Gorki zvucsi - znanost je, prosim lepe. I shto je to "kolodvor" shto se zove? Kakvo se to kolo po dvoru kotura?
Neprestalno pozivanje na "zrakomlat" smatram poslidicom uporabe samo malog mozga (i budalama je poznato da je istu rics csovik uporabio iz zajedrancije, ali eto niekomu je to svitao primir nagrdjenice).
Inacse, smatram za potonju najprimireniji naziv "vretenac".
I shto je to "radio" na kraju? Slusham "radio"! Kako mozsesh slushati kako nietko "radi"? Mozsesh samo gledati. A da nisi lin, moga bi mu i pomochi, da ne izpadne da je csovik sam "radio", a ostali gledali. Pardon - slushali.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
telefunken
« Odgovori #215 : 13 Lipanj 2010, 14:55:17 poslijepodne »
dat ću ti ja te nacijonalističke optužbe.
triba izvest kontrarevoluciju jer će nas većinu ultranacionalisti povišat o bandere.

Internacijonalizam koji plaši baukom ultranacijonalizma je posljednje utočište sviju hulja. Nu ne ličiš mi na Velikog Meštra sviju hulja, ni na običnu huljicu čak.
Naša si di š pivat Internacijonalu.
Vrancuzi internacijonalizme rešavaju po kratkom postupku. Pokretni prijeki grill. Švabo ne da svoj Telefunken, a oće jamit i tuđi telekom di god nađe pogodna domaćeg mudrikovića.
Ili ne razumiš da je internacijonalizam maska za porobljavanje, imperijalizam, hegemoniju…?

Belevarac, mislim da mi je, za moje potribice, razlika između kola i kruga jasna koliko mi je potribno i dovoljno.

Kolodvor je sritno preveden. Bahn - kola. Hof - dvor, dvorišće, avlija.
Na dvor. Na izvan.

Krugoval je baksuzan. Ko i radijon. Radijon se ovdek zva Gruding (od Grundig), Vilips/Pilipz, kasnije i Riz i Šaublorenc (od Schaub Lorenz).
Pritom mi se uvik činilo da Šaublorenc kupi najviše prašine (Staub i (Štaub)Lorencove transformacije), Gruding me podsjećao na švapsku temeljitost (gründlich). Tko je rekao - Grude? Riz mi je zvučao rizko (resko) i rizkantno.

Oćemo sad o valnoj i korpuskularnoj prirodi munje i pražnjenja (Funke)?

A radijon? I predočba kao bitan kriterij. Baksuz. Ilustrirani.



Zrakomlat mi je prakljačast. Za ždrak, ne za vodu i uzvodni kamen. Vretenac mi zbrlja predočbu. Vrteno ko alat i pribor. I kukac vrtenac. Moga je bit i zrakomrk. Naprava za mṝkanje ždraka. Koja mṝče ždrak. I novce. Ne ovce.
Uzvrt mi najbolje paše. Baš je se uzvrtijo.

…i kad mrzim smrdljivi radio
na kojem stalno traže harač
a uz to mi daju krivu informaciju
samo da mi sjèbu imaginaciju…
i can't get no
satisfaction
« Zadnja izmjena: 13 Lipanj 2010, 15:08:45 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #216 : 14 Lipanj 2010, 14:04:16 poslijepodne »
Kako mozsesh slushati kako nietko "radi"? Mozsesh samo gledati. A da nisi lin, moga bi mu i pomochi, da ne izpadne da je csovik sam "radio", a ostali gledali. Pardon - slushali.

Moreš. Voljno i nevoljno. Voljko i nevoljko. WiFi dobacuje do lada prastare zezdalije. Deblo je pri tlu oziđano pritesanim vacama. Sidimo okrenuti leđiman zezdaliji i sugovornicima. Ne gledamo Šmanju koji otkiva kosu. Većina nas zna, ćòre - ne videći, kako on to radi. Dobro ili loše. Svaki izravan udar klepca o bakvu se jasno čuje. Lini jesmo. Ne moremo mu pomoć. Ni savjetom. To je posa za jednog. Po zvuku brusa na kosi znamo obavlja li se posao oštrenja kako Bog zapovida. Ni tu ne moremo pomoć. Ni savjetom. Jedno je pòmoć, a drugo obavit posa umisto drugog.
Siesta. Podnevno ladovanje s otkivanjem o svetom Anti.
Kose klepću ter ih oštre brusom.
Probaju na niskoj okolokućnoj mrsnoj travi. Oštra… oštra… otkida dlaku pri guzici.

Čuje se još jedna rađa. Neki iz lada treće zezdalije gangaju. Jasno se čuje kako. Loše. Ne moremo ni njiman pomoć. Da privatimo, nagrdili bi još više. Rad? Ne čini mi se da glagolska imenica ganganje označuje samo stanje ili pak zbivanje već pretežito radnju. Tek dobra ganga me zbuni. Stanje. Čisto stanje čiste struje svijesti. Kroz svekolike uši. Ozvanjamo. Nismo jednaki. Nismo ravni. Vibriramo vaskoliki u rezonanciji. Zen. Zbivanje. Elementarno. Haiku.

Šmanje viša kosu o ogranak obišenjak, vodir na čvačak, zobnicu s klepcom, bakvom, vodom i kvasinom tura u najdeblji lad pri deblu. Klapac o vidu i slušanju prižvakava reklamu Okolokole lajt. Uzprdlano i frenetično imitira Okašce koje govori:
— Ja mogu čitati, ja mogu čitati…
Dobro ti me živčira taj ton. Sve mi diže kiselinu u željudacu.
I Šmanje tvrdi da se rađa more slušat. Voljko i nevoljko. I kad se od muke ne more slušat. Veli, dobra rađa daleko se čuje. Pripovida kako je bijo kod dice u gradu. U zgradi tanki zidovi. U susidnom stanu studentarija. Kućna čeljad za poslon. Nigdi nikog. Nikako oko ručenica mu se učinilo da je studentarija malo glasnije pušćala švapski ja l švedski dokumentarni film. Nu ono malo besida što se čuje kroz skriku i stenjavinu mu zvuče po naški, a oni ženski glas mu sliči na onu študijenticu što dolazi vižbat matematiku u susida Šime što uči za indžilira. Čiči mala kano ljuta guja. Ko bi reka da se naka sitna more nako bacat, da je nako okoprcsna. Čini mu se da će razbucat ono namišćaja tamo ko da je od kartuna. Dođe mu da zalupa u zid i zaviče: — Kakva je to jèbatanja tamo!?
Ili pak: — Oće li to mlađarijo!?
Skrušeno priznaje perverziju, veli: — Na momente mi dođe da pomognen, iako se čuje da ne triba i da bi samo smeta, sve i kad bi i ima su čizin pomoć. Ne da se dignit ovo nesrće više. Ko stara devizna štednja. U mene ti od svizi spolovila još samo oči rade. Da nisan čujo ovo što san čujo ne bi zna da iman još jedno spolovilo u vunkciji. Ovo krajnje uvo. Što nije perisano. Bože moj je li moja pokojna bila nepoprcsljiva? Vrigidna, štono učeno kažu. Ili je bilo do mene? Dok san je curon gonja pivala je ko kosa u otkivanju. Kad smo ovo dice gradili, ni mukajet, ko diva iz junačke narodne, niti pisnu, niti zubi škrinu. Je li je toliko moglo bit stid da je kogod treći ne čuje? Ni kod blaga, ni u siči, ni u kosidbi, ni na onom naviljku u po planine, di Bog svoga nema, a ona se nećka jerbo more kogod vidit, šuma mâma nikad nije sama, ja l brez vuka, ja li brez ajduka.

Daklem, dobra rađa daleko se čuje. I sluša. Slaba još dalje. Tili ili ne tili čut. I kad ne mereš od pogrde slušat.
« Zadnja izmjena: 14 Lipanj 2010, 14:09:58 poslijepodne glonga »

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #217 : 15 Lipanj 2010, 01:10:34 prijepodne »
belevarac tebe jamit triba proizvoljno, jezične formule koje prašiš u svi 16 su em netočne, em necjelovite. krugoval nije prošao jer je izraz preuopćen, to sam lipo pojasnio i mora bi se koristiti i za odašiljače tv-a, mobitela i ine ako nećemo vršiti error nad enzikom. tankođer je kolodvor univerzala i za vlak i bus i ostala prijevozna sredstva s prifiksom oznake koji je kao i aero drom ili zrako drom ili po hrvatski ne znam zrakomlato drom. jezik koji je u stanju apsorbirati internacionalizme i udomaćiti ih postaje bogatiji jezik, ako se ne pokaže potreba druge vrste. ovo drom je devijacija ceste ili druma, kako je znalo bivat s teškim suglasnicima, jer su dromovi zeru duži od dvorova, nekad i uži, dvor i drum. tvoj vretenac pada u vodu, ne na vodu ko glongin. također me ova njemačka tvorba užasava, pa jesmo li mi germani ili iliri? znam da je zrakomlat torbarinina figura, ali njemačka je valjala, tribalo joj je dat zeru jezikom, kad već nismo radom oni 45 godina. internacionalizme tipa bus, avion i tako korisno je imat jer kad domaći seljak s 4 osnovne zapne u munchenu a ne zna di je kolodvor ili aerordom, samo kaže po domaći avion, malo zamlati rukama ili bus i napravi zbunjenu facu. onda mu prolaznik upre prstom.
belevarac, nisi mi odgovorio na na neke upite  iz prošli upisa logički nego šutnjom, uzet ću da se oko vrljike slažeš sa mnom a ne s jezikoslovcima koji čitav jezik objašnjavaju nekim latinizmima i principom "što djeca znaju o zavičaju.
« Zadnja izmjena: 15 Lipanj 2010, 01:12:58 prijepodne Slovak »
Dosta parola.

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #218 : 15 Lipanj 2010, 08:07:35 prijepodne »
Čuje se još jedna rađa. Neki iz lada treće zezdalije gangaju. Jasno se čuje kako. Loše. Ne moremo ni njiman pomoć. Da privatimo, nagrdili bi još više.
;D

Citat:
Skrušeno priznaje perverziju, veli: — Na momente mi dođe da pomognen, iako se čuje da ne triba i da bi samo smeta, sve i kad bi i ima su čizin pomoć. Ne da se dignit ovo nesrće više. Ko stara devizna štednja. U mene ti od svizi spolovila još samo oči rade. Da nisan čujo ovo što san čujo ne bi zna da iman još jedno spolovilo u vunkciji. Ovo krajnje uvo. Što nije perisano. Bože moj je li moja pokojna bila nepoprcsljiva? Vrigidna, štono učeno kažu. Ili je bilo do mene? Dok san je curon gonja pivala je ko kosa u otkivanju. Kad smo ovo dice gradili, ni mukajet, ko diva iz junačke narodne, niti pisnu, niti zubi škrinu. Je li je toliko moglo bit stid da je kogod treći ne čuje? Ni kod blaga, ni u siči, ni u kosidbi, ni na onom naviljku u po planine, di Bog svoga nema, a ona se nećka jerbo more kogod vidit, šuma mâma nikad nije sama, ja l brez vuka, ja li brez ajduka.

Daklem, dobra rađa daleko se čuje. I sluša. Slaba još dalje. Tili ili ne tili čut. I kad ne mereš od pogrde slušat.
:hat
« Zadnja izmjena: 15 Lipanj 2010, 08:11:17 prijepodne Potjeh »

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #219 : 15 Lipanj 2010, 23:07:10 poslijepodne »
Ovaj me tvoj upis podsitja na kravu koja se najila ditelina, pa se nadula. Da je razporimo.

belevarac tebe jamit triba proizvoljno, jezične formule koje prašiš u svi 16 su em netočne, em necjelovite

Mogu se slozsiti, samo da vidim rgumente:

Citat:
krugoval nije prošao jer je izraz preuopćen

Shto su to priuobtjene ricsi? Kako ta da ti je "krugoval" - koji valjda kazse, ako razumish hrvatski, nieshto o kruzsnim valovima - priuobtjen, a "radio" koji u hrvatskom ne znacsi nishta, a mozse znacsiti sve, nije priuobtjen? Tvoj je problem shto neshto znadesh o "krugu" i "valu", pa mislish da znadesh i o jeziku. A o "radiju" ne znash nishta, pa ti odgovara.

Citat:
mora bi se koristiti i za odašiljače tv-a, mobitela i ine ako nećemo vršiti error nad enzikom

To valjda samo ti mislish. Sam kazsesh "odashiljacs", pa onda kazsesh da bi se i u tom slucsaju morao koristiti "krugoval". Logika za ubit vola. Dederte nemoj da mi ko slucsajno kazse "kutja", kad vech postoji "potleushica". A da, svidja mi se ovaj tvoj "error" - sam Bog ti je rekao da ovako pogrishish.

Citat:
tankođer je kolodvor univerzala i za vlak i bus i ostala prijevozna sredstva s prifiksom oznake

Dobro, pajdo, shto ne promislish prije nego shto zasvirash po klavij ... tipkovnici? Kolodvor je univerzala! A shto ti ga je ta "univerzala" rijeti? Mislim da si medju prvima koji pravi nepotribnu medjunarodshtinu. Ajde recimo da "univerzala" postoji (kad vech postoji "transverzala"), ali kako "kolodvor" mozse biti "univerzala" za "bus". Evo sritnesh csovika, Rvata, znade sve jezike svita, i kazsesh mu: Ej, kolodvor je univerzala za bus. I shto tje csovik, blene. A ovaj "prifiks oznake" - je li ti to sintagmatski ili paradigmatski izraz; shto je da je odredi ga (definiraj, da kazsem po hrvatski).

A ne da mi se, brte, vishe! A nemam ni vrimena. Ali moram josh samo spomenuti "drom je devijacija ceste". Ja sad vidim onu cestu shto se od benzinske postaje izpod Imotskoga pruzsa prima Kamenmostu i s desne strane ima "devijaciju" prima Prolozscu. Prima Prolozscu je "drom", prima Krivodolu je "cesta". Koja ima josh svojih devijacija.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #220 : 15 Lipanj 2010, 23:21:16 poslijepodne »
belevarac, o mom pisanju će ti više reći neki osnovni priručnik o pisanju koji govori o stilovima pisanja (ne pucaj u prazno kad vidiš metu). ali pritom uzmi u obzir koje godine je napisam taj priručnik kojega čitaš jer mi zeru djeluješ regresivno.
nemam ništa protiv krugovala osim što nije radiofoničan (što ne zvuči krugovalno lijepo) i što zvuči ponjemački. vidim ja da bi ti doveo njemce da nam kroje jezik, dovodili su ih ovde i 40-ih radi drugih poslova.sve samo novokovanice, nećemo više imat ni jednu lijepu prirodnu i kratku riječ koju svi zanju i koja se dadne izgovoriti. krugovalna postaja t-mobile obavještava krugovalni prijamnik da se može učlaniti u simpa + club.
Dosta parola.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #221 : 15 Lipanj 2010, 23:24:57 poslijepodne »

.

Dobro, pajdo, shto ne promislish prije nego shto zasvirash po klavij ... tipkovnici? Kolodvor je univerzala! A shto ti ga je ta "univerzala" rijeti? Mislim da si medju prvima koji pravi nepotribnu medjunarodshtinu. Ajde recimo da "univerzala" postoji (kad vech postoji "transverzala"), ali kako "kolodvor" mozse biti "univerzala" za "bus". Evo sritnesh csovika, Rvata, znade sve jezike svita, i kazsesh mu: Ej, kolodvor je univerzala za bus. I shto tje csovik, blene. A ovaj "prifiks oznake" - je li ti to sintagmatski ili paradigmatski izraz; shto je da je odredi ga (definiraj, da kazsem po hrvatski).
evo vidiš koliko si ti riječi potrošio jer ne poznaješ osnove jednoga žargona kojega si mogao čut kad si iziša tamo iz one kuće od ljubice.ooopera! belevarac. oooopeera! ne moreš ni ti bez ercegovaca, nikud. a štaš, ko komu svoj svomu.
E, da nastavim. Belevarac, postavljaš se ovdje na suptilan način primjeren intelektualcima kao veli auktoritet na području jezika prema meni koji se bavi fizikom ali ipak ne zna za longitudinalne valove i njhovu interferenciju. Moje upise suptilno banaliziraš, polemiziraš s područjima na koja ne stavljam naglasak itd. Nema veze, to je samo moj osjećaj. No, na jednu mi stvar, tj. bilo je već više stvari ali uzimam ovu zadnju, koju ti i kao moderatoru rubrike postavljam kao pitanje stalno izbjegavaš odgovoriti. Možda me ne čuješ sa svoje olimpske visine, a možda ja tebe samo ne čujem duboko u podnožju toga brijega.
Otkuda stalno odbacivanje smislenosti tvrdnje da vrljika i vruljika imaju nešto neodoljivo slično, dok vrh rika koja je vaša izvornica za ovo ime nema tu zvučnu i značenjsku smislenost. pripisuješ li to koincidenciji, nekim prirodnim čudima jezika, statističkoj mogućnosti ili čemu već. Ili ne znaš odgovor, što mi se čini točnije.
« Zadnja izmjena: 15 Lipanj 2010, 23:55:22 poslijepodne Slovak »
Dosta parola.

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #222 : 16 Lipanj 2010, 00:23:54 prijepodne »
evo vidiš koliko si ti riječi potrošio jer ne poznaješ osnove jednoga žargona kojega si mogao čut kad si iziša tamo iz one kuće od ljubice.ooopera! belevarac. oooopeera! ne moreš ni ti bez ercegovaca, nikud. a štaš, ko komu svoj svomu.
E, da nastavim. Belevarac, postavljaš se ovdje na suptilan način primjeren intelektualcima kao veli auktoritet na području jezika prema meni koji se bavi fizikom ali ipak ne zna za longitudinalne valove i njhovu interferenciju. Moje upise suptilno banaliziraš, polemiziraš s područjima na koja ne stavljam naglasak itd. Nema veze, to je samo moj osjećaj. No, na jednu mi stvar, tj. bilo je već više stvari ali uzimam ovu zadnju, koju ti i kao moderatoru rubrike postavljam kao pitanje stalno izbjegavaš odgovoriti. Možda me ne čuješ sa svoje olimpske visine, a možda ja tebe samo ne čujem duboko u podnožju toga brijega.
Otkuda stalno odbacivanje smislenosti tvrdnje da vrljika i vruljika imaju nešto neodoljivo slično, dok vrh rika koja je vaša izvornica za ovo ime nema tu zvučnu i značenjsku smislenost. pripisuješ li to koincidenciji, nekim prirodnim čudima jezika, statističkoj mogućnosti ili čemu već. Ili ne znaš odgovor, što mi se čini točnije.
Te su ricsi jako, jako slicsne - gotovo take jednake: razlikuju se samo u jednom glasu. Ali ima jedan problem: "vruljika" nije postojala na ovom svitu sve dok se ti nisi pojavio. Da te utishim: ima rics "vruljica", a i razzsalostim: kako tje "c" u "k"? Shto se trevilo: obrnuta sibilarizacija izprid "a"? A "Vrljika" nema "tu znacsenjsku smislenost", kazsesh. Sve nieke bezsmislene ricsi. A shto tjemo s "Vrpoljem"? Ako taj mistopis razjasnish, naravno po tvom nacselu rishavanja "Vrljike", pristajem na "vruljiku".
Ne tju vishe odgovarati na tvoje upise, ako nisu pisano po niekom pravopisu. Dajbudi se radilo i o Belichevu, ali mora biti pravopis.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #223 : 16 Lipanj 2010, 01:12:56 prijepodne »
Hvala, zeuse, ima i riječ vrulja, da proširim tvoje vidike o nepravopisnim riječima. I vruljika, ali to se ne čuje gori. A smislenost značenja, za to ćeš se morati sam potruditi, preporučam cvjetka milanju i ostale. Znači ostaje tvoja teza o suptilnoj sličnosti koja je tu eto sasvim slučajno jer je obrnuta sibilarizacija nemoguća, osim kod nepismenog puka. Također vidim da u tvorbi polaziš isključivo od analogija. A vrh i vrulja dakako ne da nemaju veze, nego je jedna rič na olimpu a druga u dnu. Znam da nećeš odgovoriti na moje pitanje jer nije sve po pravopisu, o zeuse, ali kako bi ti objasnio slavensku riječ imota prisutnu u makedonskom kad je imota nastala od lat. in monte. kako bi objasnio sve vezano uz "pučku etimologiju", time da neuki i nepravopisni narodi nisu stvarali riječi nego tek učeni. Koliko ima rijeka u hrvatskoj koje imaju dvije riječi u svom nazivu, osim prifiksa ili zafiksa velika, mala itd.? Nimalo. Ali eto, naši predci su volili rikama davati po dvi riči za ime jer je tako jednostavnije, pa su godinama lomili jezik. je li? valjda je. a lomili su kako im je najlakše, onako po pučki, da sliči na nešto, i da ima smisla. ta teza da je r iz rike nestalo i prišlo u l je ona: što djeca znaju o zavičaju. belevalac. i tu nema analogije s vrpoljem.mščini da su se čitali izvori koji nisu znali zapisati narodni jezik, nego jezik pismenih talijanskih bogova.o jupitre!
Dosta parola.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #224 : 16 Lipanj 2010, 10:08:06 prijepodne »
malo sam pretjera s riječima prema belevarcu. nu, ovako da se isporavim. ima i domaća riječ vrljika, što znači zatvoreni ulaz u neko dvorište, mjesto i to. to već nema veze s vrilom, ako ćemo stat u objašnjavanju značenja, makar i vrljika (kao ulaz i izlaz) i vrilo imaju nešto vrlo zajedničko. ima i rjekicaa vrioštica. šta je tu ovo -oštica ja ne bi znao, ali i ona je nekomu bila na vrhu. čudno, rijeka, umisto da je u dnu, ona je ljudima na vrhu... i još jedna zanimljiva stvar, rijeka i riječ, rijek, izrijek itd. mi nekako zvuče slično s palatalizacijom. ja svemu ovomu ne mogu lako odreć svezu, pa kako god bilo, taman me odveli doktoru.
Dosta parola.