Autor Tema: Csa(ng) Kaj Shto(k)  (Posjeta: 58603 )

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #150 : 06 Siječanj 2010, 21:21:32 poslijepodne »
Ako niste znali, postoje i rakasti geni:

Studija skupine istraživača s američkog sveučilišta Columbia otkrila je da na tu agresivnost utječu dva gena i svoje je spoznaje objavila u uglednom znanstvenom časopisu Nature. Geni C/EPB i Stat3 aktivni su kod približno 60 posto oboljelih od ove vrste tumora. Čini se da ova dva gena djeluju u tandemu i aktiviraju druge gene koji normalne moždane stanice pretvaraju u rakaste.

Valjda je bilo nezgodno rechi "kancerogeni geni" (bilo bi to kao nimacski Baden Baden), pa je doshlo do "rakastih". Pa bi onaj >koji se odnosi na mak< bio "makast", na tlak - "tlakast" ...
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #151 : 10 Siječanj 2010, 13:18:23 poslijepodne »
Evo vam zemljaka:

Svi oni koji se ježe i od same pomisli na čišćenje životinjske kože, ili im je gadljiv doticaj s iznutricama ili krvlju, od posla preparatora trebaju bježati glavom bez obzira. Najbolje to zna jedan od najpoznatijih imotskih preparatora Roko Rebić, koji je u prizemlju kuće u Vinjanima Donjima sakupio impresivnu zbirku ptica, srnjaka, medvjeda i ostalih zvijeri, ali i dermopreparata, trofejnih rogova te veprovljevih kljova.

Zashto nije moglo "veprovih", josh se ne zna.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #152 : 12 Siječanj 2010, 21:58:55 poslijepodne »
U toj referendumskoj litaniji pridružila mu se Crkva u Hrvata, bilo biskupskom gestom (Bozanić i Jezerinac), bilo javnim istupima (Bogović, Barišić…), a potom i dijeljenjem letaka, apelima u vjerskoj i svjetovnoj štampi te u informativnim televizijskim emisijama, što je u samom finalu kampanje vrhunilo reklamnim spotom u kojem Zlatko Sudac, ...

Dakle, ono je "vrhunilo". Prvi sam put tu rics procsitao u "Nashim ognjishtima" prije niekoliko godina, a i tamo je znacsila "kulminiralo". Na svemrizsi se mozse nachi u islamskim shtivima. Lat. "culmen, culminis" = vrh, vrhunac, slime, najvisha tocska dalo je "kulminaciju, -irati", pa je niekomu to bilo sgodno vrh-un-i-ti". S ovim "vrh-un" bi moglo biti tezskoća. Eto tako i M. Jergovich u gornjem navodu promicse hrvatski jezik. Ali, bogme, i tekućina u razulji mozse vrhuniti:

Kružna (dozna) libela datira od 1770 god. Primjenjuje se za grubo horizontiranje.
Gornja ploha libele je dio kugle. Sa vanjske strane stakla nalazi se jedan ili više koncentričnih kružića. Središte kružića je marka libele. Os dozne libele prolazi markom i središtem zakrivljenosti unutrašnje brušene plohe. Kada se mjehurić nalazi u središtu kružića libela vrhuni; os libele je vertikalna u
prostoru
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #153 : 12 Siječanj 2010, 23:57:44 poslijepodne »
Anić veli ovako:

vrhúniti

vrhúniti () nesvrš. 〈prez. vẕhūnīm, pril. sad. -nēći, gl. im. -njēnje〉

1.    biti na vrhuncu
2.    biti u kulminaciji (ob. o biološkim ciklusima životinja)
3.    bal. dosezati najviše mjesto parabole (npr. mine iz bacača)
✧ vidi vȑh (I)
Dosta parola.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
nije pod liver
« Odgovori #154 : 13 Siječanj 2010, 01:11:45 prijepodne »
Kružna (dozna) libela datira od 1770 god. Primjenjuje se za grubo horizontiranje.
Gornja ploha libele je dio kugle. Sa vanjske strane stakla nalazi se jedan ili više koncentričnih kružića. Središte kružića je marka libele. Os dozne libele prolazi markom i središtem zakrivljenosti unutrašnje brušene plohe. Kada se mjehurić nalazi u središtu kružića libela vrhuni; os libele je vertikalna u
prostoru

Nije kružna, ni kuglasta, pa ni valjkasto-loptasta libela. To je jedan zatvoreni presjek (prodor) šupljega uspravnog valjka i lopte. Rjeđe šupljega valjka i plašta rotacijskog paraboloida. Libela ne vrhuni. To je žargonska pokrata. Vrhuni mjehur(ić) zraka u libeli. Svakoj. I onoj cijevnoj (cjevastoj) libeli u obliku odsječka šupljega torusa vrhuni zračni mjehur.

Mjehur zraka u cjevastoj libeli može vrhuniti






kao i u "loptastoj" ("doznoj")






daklem, nit je pod liver, nit je u vinklo

a ova ne vrhuni
što bi u njoj vrhunilo?




kao ni ova



« Zadnja izmjena: 13 Siječanj 2010, 01:13:17 prijepodne glonga »

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #155 : 13 Siječanj 2010, 12:18:59 poslijepodne »
Ovo vrhuni se odnosi na točno vertikalnu poziciju libele, a ne na mjehurić zraka ili horizontalnost libele. Vrhuniti se ovdje koristi u značenju kojega anić ne spominje. Vrhuni u vertikali (a možda i točnosti).
Dosta parola.

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #156 : 13 Siječanj 2010, 23:27:19 poslijepodne »
Anić veli ovako:

Svashto Anich(i) veli/e. Na HJP ima toliko pokrajshtine, srbshtine i inoga, da uobtje nije potribno pisati razlikovne ricsnike.

ARj nema.
Shonje nema.
Zaguglaj, pa sh vidit koliko tjesh ih dobiti.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #157 : 13 Siječanj 2010, 23:48:30 poslijepodne »
Mjehurić zraka u libeli vrhuni u svakoj poziciji kao što magnetna igla sjeveri (pokazuje magnetni sjever) u svakoj poziciji. Izuzeci su anomalije u magnetnom polju za iglu kao i anomalije u gravitacijskom polju za mjehur libele. Anomalije - uvjetno rečeno - i to samo zbog predočbe da su sva polja ravna (homogena), i magnetna i gravitacijska imaju svoje topologije.
Definicijski (ljudski) magnetna igla sjeveri kad se poravna s oznakom za sjever na kompasu, a mjehurić vrhuni kad se nalazi na svojoj odgovarajućoj poziciji na libeli. Mogli bi tri dana o električnim livadama, bombonima paljikavcima, žici badavici, androidima, elektroničkim ovcama... BTW gravitacijsko polje u Zabiokovlju ima takve anomalije, da tu doslovno ništa nije pod liver, i tu nije riječ samo o geometrijskoj undulaciji geoida, već o negativnom deficitu mase, a tek geomagnetizam i uporabivost kompasa...
Ne vrhuni u vertikali već u vodoravnoj asimptotskoj tangenti i o tome Anić daje natuknicu koju je doduše zavezao samo za balistiku (dosezati najviše mjesto parabole) i samo za parabolu umjesto za krivulju općenito ili zakrivljenu plohu još općenitije te za bilo koji lokalni maksimum krivulje (tamo gdje je tangentna crta i/ili tangentna ploha vodoravna), a ne podrazumijevano apsolutno najviše mjesto - najopćenitije.

Visak i libela su komplementarni. Libela za vodoravnu, a visak za uspravnu poziciju. Vidi gornju sliku primitivne libele od trokuta i viska. Možemo reći da je libela inverzna visku, da u njoj mjehur zraka vrhuni, a u visku pogodno oblikovan uteg na koncu dni ili dani (dance na bačvi). Mjehurić zraka u libeli pokazuje na pravcu do središta (pola) gravitacijskog polja smjer od toga "gravitacijskog pola" kao "južni" krak magnetne igle smjer na pravcu od magnetnog pola, visak pak smjer do "gravitacijskog pola".
Daklem, o libeli, nije uspravno već vodoravno. Uspravno je u libele izvedenica po zakonu okomitosti u gravitacijskom polju.

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #158 : 14 Siječanj 2010, 22:53:29 poslijepodne »
Mjehurić zraka u libeli vrhuni u svakoj poziciji kao što magnetna igla sjeveri (pokazuje magnetni sjever) u svakoj poziciji.

To je ona crvena, a juzsna "juzsi". Dosada je samo vrime juzsilo, a i duhan bi zna ojuzsit, pa bi ga se onda patkalo.

Citat:
BTW gravitacijsko polje u Zabiokovlju ima takve anomalije, da tu doslovno ništa nije pod liver, i tu nije riječ samo o geometrijskoj undulaciji geoida, već o negativnom deficitu mase, a tek geomagnetizam i uporabivost kompasa...

Da zbog tih nepravilonosti, odklona (anomalija) ne bi doshao u pitanje i zavrshetak prokopa Sutilija. Boge ti u Zabiokovlju ni Zemljina jezgra nije ured; ili je manjka nikla ili zseliza.


Citat:
Možemo reći da je libela inverzna visku, da u njoj mjehur zraka vrhuni, a u visku pogodno oblikovan uteg na koncu dni ili dani (dance na bačvi).

Visak nije nishta ino do njihalo koje se njishe (oscilira, titra, koleba se) i ima zamah (amplitudu), csija bi krajnja tocska na nieki nacsin bila odvidak (ekvivalent) "vrhunjenja" (kulminacije), te tocsku mirovanja, koja nema nikakve veze s "vrhunjenjem" - odnosno ima utoliko koliko joj je suprotnost. E sad ako hotjesh uvesti glagol "dniti" ("daniti" ne mozse nikako), triba imati u vidu da se u nashem govoru samo bacsvu mozse "dnit", da ne kazsem "zadnit" »uglaviti dno u zslibove duga«.

A "danit" tjemo tamo gdi budemo dan provodili.

Dakle i konacsno, niekad je nietko "kulminirati" prieveo s "vrhuniti". Kulminacija je vrhunac puta, radnje, dogadjaja. Na kraju, i klasicsna se drama dili, kako ono su nas ucsili, na razvoj, zaplet, kulminaciju ... Prima tome naboj u svojoj parabolicsnoj putanji u jednom vrlo kratkom trenu i na vrlo kratkom odsicsku putanje dostizse vrhunac u odnosu na vodoravnost. Slicsno, a nikako isto, dogadja se i mihurichu zraka u razulji (naime tamo mihurich zraka dostizse vrhunac u odnosu na vodoravnost kad povrshina nije "pod liver").
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
ojužilo, razdanilo
« Odgovori #159 : 15 Siječanj 2010, 07:18:49 prijepodne »

Evo sviće, još nije skroz razdanilo, viđu da nije ojužilo.

Usjeveriti, ujužiti, utužiti...

Drago bi mi bilo vidit tvoje pisane naputke (How Tos što bi rekli naši stari) o tome kako npr. usjeveriti kartu, teleskop, kako podesiti mjernički instrument, rektificirati npr. libelu...

Još bi mi draže bilo vidjet osobu koja bi uspjela obaviti te posliće služeći se tvojim naputcima.

O pomanjkanju želeža, fizičkoj geodeziji, gravitacijskoj geofizici... mi se ne da ovdek i sad.
More se poć ovdolen http://en.wikipedia.org/wiki/Earth%27s_gravity

Meščini da si u viska zamiša amplitudu i ekvilibrij.



Odo dan danovat. Pivajuć? Jok.
Koja tica rano piva, uvečer se u gnjizdo posere.



Usputni instrumental.
Kad god mjernici ona svoja ćirila nazovu instrumentima, Šmanje ji pita kojem k... sviraju na tizim instrumentiman i koju k..čevu davoriju.
« Zadnja izmjena: 15 Siječanj 2010, 07:24:15 prijepodne glonga »

Offline Trbotor

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 675
Učinkovita preslika iz slovenskoga
« Odgovori #160 : 15 Siječanj 2010, 08:24:21 prijepodne »
Ako niste znali, postoje i rakasti geni:

Studija skupine istraživača s američkog sveučilišta Columbia otkrila je da na tu agresivnost utječu dva gena i svoje je spoznaje objavila u uglednom znanstvenom časopisu Nature. Geni C/EPB i Stat3 aktivni su kod približno 60 posto oboljelih od ove vrste tumora. Čini se da ova dva gena djeluju u tandemu i aktiviraju druge gene koji normalne moždane stanice pretvaraju u rakaste.

Valjda je bilo nezgodno rechi "kancerogeni geni" (bilo bi to kao nimacski Baden Baden), pa je doshlo do "rakastih". Pa bi onaj >koji se odnosi na mak< bio "makast", na tlak - "tlakast" ...

Rak (bolezen) - Wikipedija, prosta enciklopedija - [ Prevedi ovu stranicu ]
Večina rakastih obolenj izhaja iz ene nenormalne celice, saj imajo vse ... Pri izolaciji virusnega genoma iz rakastih celic je bil odkriti onkogen abl, ...
sl.wikipedia.org/.../Rak_(bolezen) - Spremljeno u privremenu memoriju - Slično
...in defendenda veritate catholica et Croatia bene administranda...

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: ojužilo, razdanilo
« Odgovori #161 : 15 Siječanj 2010, 23:13:18 poslijepodne »
Drago bi mi bilo vidit tvoje pisane naputke (How Tos što bi rekli naši stari) o tome kako npr. usjeveriti kartu, teleskop, kako podesiti mjernički instrument, rektificirati npr. libelu...

Još bi mi draže bilo vidjet osobu koja bi uspjela obaviti te posliće služeći se tvojim naputcima.

Ja nigdi gori nisam davao nikakve naputke. Ja se u to ne razumim.

Citat:
Meščini da si u viska zamiša amplitudu i ekvilibrij.
E pa nisam!
Citat:
Visak nije nishta ino do njihalo koje se njishe (oscilira, titra, koleba se) i ima zamah (amplitudu), csija bi krajnja tocska na nieki nacsin bila odvidak (ekvivalent) "vrhunjenja" (kulminacije), te tocsku mirovanja, koja nema nikakve veze s "vrhunjenjem" - odnosno ima utoliko koliko joj je suprotnost.

Pa i na tvojoj slici iz udžbenika naravoslovlja za pučko ucsilishte u Yorkshireu jasno se vidi da je moja "tocska mirovanja" = "equilibrium position" da ne kazsem "tocska ravnotezse". Na slici za nashu ditcsicu u Yorkshireu takodjer se vidi da je "amplituda" = moj "zamah", a ako bash hotjesh pravu odrednicu, evo je: »najvecha udaljenost njihala od polozsaja ravnotezse". E sada hotje li se ista miriti lucsnim ili porilucsnim mirama, dogovorit tjemo se. Nedvojbeno je da ja nishta pomishao nisam, i da je u viska stanje u odnosu na razulju suprotno: visak "vrhuni" (kulminira) u neravnotezsi, "tamo gdi ne triba", a tamo gdi razulja "vrhuni", visak ima negativnu "kulminaciju". A i jezicsno je bezvezno rechi da nieshto ima kulminaciju u tocski mirovanja. Najnizsoj u odnosu na nebo nashe plavo.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Učinkovita preslika iz slovenskoga
« Odgovori #162 : 15 Siječanj 2010, 23:21:56 poslijepodne »
Rak (bolezen) - Wikipedija, prosta enciklopedija - [ Prevedi ovu stranicu ]
Večina rakastih obolenj izhaja iz ene nenormalne celice, saj imajo vse ... Pri izolaciji virusnega genoma iz rakastih celic je bil odkriti onkogen abl, ...
sl.wikipedia.org/.../Rak_(bolezen) - Spremljeno u privremenu memoriju - Slično


"Rakasti" ima nieko znacsenje, csini mi se u finskome, ali eto sada vidim da je uvezeno iz prijateljske nam zemlje. Trebesh drzsavu koja i ricsi iz Sloveije uvozi.

"Rakast" bi isto tako mogli nategnuti da znacsi "koji se odnosi na raku". A to je "rupa".
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #163 : 16 Siječanj 2010, 00:18:19 prijepodne »
Jezik je ko visak u blente kad ugleda dobre noge. Neupražnjena značenjska mjesta se koriste za tvorbu i primjenu. Znanstveni jezik ima svoju zatvorenost i kao i književni ne podliježe olakoj jezikoslovnoj kritici već služi razumijevanju struke. Čišćenje Anića trebalo bi pružiti ravnotežu u drugoj nekoj krajnosti, bolje bi ga bilo samo nadopuniti. Skuplje je srušiti nego prenamijeniti. Ajmo dalje.
Dosta parola.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
zavijucit
« Odgovori #164 : 16 Siječanj 2010, 07:42:04 prijepodne »

Krak magnetne igle koji pokazuje siver, krak koji siveri, nije nužno crven. Češće je crn ili plav. Krak koji juži je neobojen, ima prirodnu boju magnetičnog metala od kojega je igla napravljena.
Inače, jugovina juži, vrime juži, duvan ojuži, kako i sam kažeš, a pokojna Kika bi užala reć kako ode navisit i sjužit užinu. Pokojni Mrčina bi pita momčad sa sila i s derneka jesu li išta sjužili ovo dana, kad bi se ovi pravili da ne razume pitanje unda bi ji pita klaštre li štogod.
Ja, pak, ne znam pogodnije izraze od izraza - sjeveriti - usjeveriti, a koji bi mi dočarao postupak kojim se zemljovid, teleskop... ili neka treća stvar dogone u pravac i smjer sa sjeverom (magnetnim ili drugim). Nigdi mi ni (š)pure, ni optike trapa.

Uz sjeveriti i usjeveriti pade mi na pamet najpoznatija pokojna seocka taseologinja 1, taseografica, slavna meštrica od taseomance - Gara.
Gledajuć u kaveni talog u vildžanu pokojne Kike narečene izrekla je svojevrstan lokalni odvidak (ekvivalent) pitijskomu ibis-redibis: — Imaš klišća, niešto ćeš uklišćat.

Nije mi za povirovat da će narečene anomalije (p)omest proboj Sutilija, virujen da je takizi problema bilo. Vidi ćemo na što će to izać. Stvari su često vrlo čudno povezane. Zapardica i danas tvrdi da u Mrčine ne valja slika na štrviziji jerbo mu čatrnja nije u vinklo.

Visak, ako nije priručni i "po sebi" loše napravljen, nije obično njihalo. Njegov gevikt mora bit precizno oblikovano rotacijsko tilo. Teško je izporeštat vrhunjenje mijura ždraka u libele s landaranjem visuljka. U cijevne libele, cijev je zakrivljena ma koliko se činilo da je uprav, u dozne je "poklopac" osječak plašta kugle (odsječak lopte) pa je opet strana koja nam triba zakrivljena. U oba slučaja je u "posudi" s tekućinom "zarobljen" mijur ždraka koji, kako god okreneš, ko ulje s vr vode oće bit i bidne povrva, ne što bi on to tijo već što ga gonja Arkimedova sila poznata i ko uzgon, koja ga uzgoni i ustra na vrv i drži na vrvu stalno, osim u slučaju zloporabe libele pri kojoj je potriban jak potres ko kad se gleda oće li pravo domaće vino zaiskrit u potresenom bocunu za razliku od građenice. Arkimedova sila uzgona i sila teže diluju na istom pravcu, a smiraju u suprotnim smiroviman. Oću reć, zdračni mijur u libeli je uvik povrva i uvik pokazuje pravac i smir uzgona. Tek kad čoviku zatriba relativni smir uzgona u odnosu na neku plohu ili crtu onda će zakrenit libelu tako da mu osovina geometrijskog oblika plašta mjehura bude okomita na njegovu kontroliranu plohu ili crtu. Tako je oti zdračni mijur "allways on top" što bi rekla naša dičica iz našega Jorkšira, naše pokrajine koja je uvik gojila dobru krmad. Osovina njegovog geometrijskog oblika uvijek se poklapa s pravcem i smjerom sile uzgona, ako ga vrlo i veoma grubo ne ometamo. I kako će onda kulminirat, kad stalo kulminira, kad je uvik na vrvu?
Da u Belevariji, pa i šire, vrvit i vrviti već nije zauzeto, zgodno bi bilo reć da razulja vrvi. Od vršenja u bolesnu administrativnom i poslovnom korespodencijskom jeziku se ne more ostat, koji je to vršaj, inače bi se moglo reć da razulja vrši s onim kratkouzletnim znakom koji iznad r ne može prikazat html. Urođenim izbjegavanjem h bi došli do vruni, što mi ne liči. Povrvi? Nevalja? Površi? Jok.
Razulja! Razulja razi. Ràvna. Kad razulja ràvni, vodoràvni.

Oj razuljo spravo moja slavna
jesi ravna, nisi vodo(p)ravna.

Jednu drugu i slavniju sezonsku meštricu od taseomance, Raziju, su u vrime lutanja Cigana našim krajevima druge Ciganke zvale - Razulja.

Visak se canjunja i landara, klati ko klatež, ko mašlo na jugovini, pa za razliku od mijura ne pokazuje baš uvik pravac i smjer sile teže, već ga triba malo pričekat i umolit da se smiri i smìri u pravac i smir gravitacije, da vjesi u ravnovjesju.

A naputak? Ne znam daje li itko na lektoriranje i korigiranje tekničku dokjumentaciju. To bi bilo štivo. Teknički priručnjak, ja l makar kakav naputak koji bi obradio re ćemo Laszlo Bulcsu ili pak naš Belevarac. Ugodno i korisno.

Pada mi na pamet pokojni Ladan, on se trudio, i ostavljao dojam da razumi kako rade stvari o kojima govori, "how stuff works" kako bi rekli naši stari i naša dičica koja u Jorkširu danuju dobru krmad žirujuć.
Padaju mi na pamet i arkadaši, oni Turčini na bauštelamon. Njima je Razulja bila važna, i često su pitali druge o njima vrlo bitnim stvarima:
— Kolljege, vestehst du Deutsche Wasserwaage? Verstehst du Para? Verstehst du Bahnhof?

Znali su i priopćiti i njima bitne iskustvene životne istine:
— Amçek çok, para jok! Para çok, amçek jok!
« Zadnja izmjena: 16 Siječanj 2010, 08:06:42 prijepodne glonga »