Autor Tema: Csa(ng) Kaj Shto(k)  (Posjeta: 59012 )

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Csa(ng) Kaj Shto(k)
« : 29 Svibanj 2008, 23:01:26 poslijepodne »
Naslov ovoj temi, dok se ne pronadje bolji, dajem nadahnut ovim cslankom:

http://www.vjesnik.hr/html/2008/05/21/Clanak.asp?r=sta&c=2

Mozsda su - gledajuchi na jezik "izkosa", kao shto je to slucsaj u ovom pismu csitatelja - csuvenom tajvanskom samovlasniku nadinuli ime upravo po nashim zaminicama koje pridstavljaju nasha tri naricsja. A kazsu da je Vjesnik najozbiljnija domacha novina! Bit tje da im je nestalo "matrijala". Ovo mi je pravo otkritje:

"Čakavica je nastala suglasničkim pisanjem slogovnih riječi. Značenje riječi čakavica je promjena govora, jer riječ čaka na sanskrtu znači promjena, a riječ vica - govor."

Tko ovdi nije normalan? Shto li znacsi "shtokavica"?

Mislio sam Vjesniku se slucsajno omaklo, ali vidje vraga: evo danas opet, od istog csitatelja, "arhitekta iz Zadra":

http://www.vjesnik.hr/html/2008/03/03/Clanak.asp?r=sta&c=1

pisma pod prorocsanskim naslovom "Govornici hrvatskog jezika sve nepismeniji". Vjesnik, nepismen kakav jest, malo csovu podpisuje sa "Srečko", malo sa "Srećko". Izdvojio bih barem jedan biser: "Jedni bi pisali greška, drugi bi pisali grješka, a treći bi pisali griješka. Koja varijanta je ispravna? Smatram da bismo trebali standardizirati varijantu greška jer na to upućuje etimologija. Ako nisam u pravu, zašto onda riječ grašak ne bismo pisali grjašak, jer obje riječi imaju istu etimologiju." "Grishka i "grashak" - ista "etimologija"! Je li mozsda tko od vas ucsio na Arhitektonskom, imaju li oni tamo nieki posebni hrvatski jezik?

E, ovi izkosheni pogledi na jezik me zanimaju i uzsivam csitajući ih. Dosadile mi, brte, vishe ove ozbiljne, normalne jezicsne stvari. Meni je jednom davno divno bilo csuti da je izkonoslovlje ricsi "Marko" = "onaj koji mari" (csini mi se da se radilo o izumu Sime Milutinovicha Sarajlije). Dakljem, Marko je mario i napisao Markovo evandjelje.

Imali josh tko kakvih dubljih otkritja?



Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline dobardan

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.104
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #1 : 30 Svibanj 2008, 09:17:59 prijepodne »
Kada na prognozi kažu da će bura ili jugo "oslabijeti" vjerojatno je to ispravno ali brate ružno je za čuti, a i mora se lamatati jezikom. Isto vridi i za "griješku". Trebalo bi težiti jednostavnijim rješenjima.

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #2 : 30 Svibanj 2008, 21:50:42 poslijepodne »
Kada na prognozi kažu da će bura ili jugo "oslabijeti" vjerojatno je to ispravno ali brate ružno je za čuti, a i mora se lamatati jezikom. Isto vridi i za "griješku". Trebalo bi težiti jednostavnijim rješenjima.

Kao strogi prakticsni ikavac (zamalo ne napisah: virnik) ovo ne bih smio komentirati. Ali ipak. Postoji skupina glagola u hrvatskome jeziku s jatom na docsetku infinitivne osnove (-Ě-TI):
bditi, boliti, bubriti, cviliti, crniti se, crveniti, csepiti, debeliti se, dimiti, drveniti, goriti, grmiti, kipiti, letiti, nenaviditi, opustiti, ostariti, otustiti, slabiti, smiti, smrditi,  shumiti, htiti, trpiti, viditi, visiti, voliti, vrtiti, zaviditi,  zseliti, zsiviti, odoliti, shkrbiti, zapoviditi, zsutiti
od kojih nieki mogu biti i prielazni i neprielazni. Pa se sadashnji hrvatski vukovski pravopis u tom slucsaju postavio ovako: 1) ako je glagol prielazan, Ě se pishe kao "i" ("zacrveniti" -nastavnik biljezsnicu izpravljajuchi grishke), 2) a ako je neprielazan - kao "je" ("zacrvenjeti" - se u licu zbog stida). Tako i bura mozse "oslabjeti", ali i bolest mozse "oslabiti" csovika. Prima tomu, ako pishesh jekavski, morash biti doslidan i poshtivati ova pravila, neovisno o "ruzsnochi" i "lamatanju".

Citat:
Isto vridi i za "griješku". Trebalo bi težiti jednostavnijim rješenjima.
"Grijeshka" ne postoji, nego - dok se vukovski pravopis ne stabilizira - "greshka" i "grjeshka". Pri ovomu je voditi racsuna, da pravopis nije pravogovor, pa ako se opriedilish za "grjeshku", ne tjesh tako i izgovarati - nego "greshka". Kao shto i "Europa" ne ima smisla izgovarati kao shto je napisano.

Ako bude vrimena, znanja i volje, obradit tju sve o jatu (ovo me podsitja na onu: E, moj sine, da ima brashna, ko shto nema maztla, ja bi tepsiju zajmila i tebi pitu izpekla!).
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #3 : 01 Lipanj 2008, 21:06:45 poslijepodne »
U poglede izkosa na jezik moglo bi se uvrstiti i "pucsku etimologiju", odnosnu prilagodbu posudjenica vlastitu govoru. Ulazkom "tudjega glasa" (ucsilishte, krugoval, daljovidnica) u kutju tribalo je udomatjiti mnozstvo tudjica, obicsnu csoviku izgovorno i znacsenjski nepoznatih ricsi. To snalazsenje selskoga puka meni je vrlo drago. Na kraju krajeva, mnoge posudjenice, koje su danas dilom standarda, postale su na istovitan nacsin. Ali sve ih je manje, jer smo danas kao svi pametni, kao svi ucseni, kao svi sve znamo - ma shto kazati, svi govorimo poluhrvatskopoluenglezki.
Evo niekoliko novijih:

agregâtor »agregat«, valjda prima »akumulator«
Decevįta »Cedevita«, obicsan priemet (metateza)
ketírat »anketirati«, odbacivanje "vishka"
kosteróza »osteoporoza«, fascinantna tvorba: zna csovik da je nieshto s "kostima" i s "nerozom"
nŷormālno »normalno«, csuo samo od jedne osobe, nejasno priebigavanje zivu (hijatusu) -ao-
pőnemōć »punomoć«
redúkcija »obdukcija«
sjěmenār »seminar«, csudno je da i "seminar" dolazi od ricsi koja znacsi »sime«


Mozsda ste i vi csuli ponieku.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #4 : 19 Lipanj 2008, 17:19:22 poslijepodne »
Velim da vidim tko vecseras igra, ko kad sam zaboravan, a ono (Vjesnik) kazse:

20.35 Basel: EURO 2008. - 1/4fi nale: WA - RB,
1. poluvrijeme
21.39 Volim nogomet - EURO 2008.
21.45 Basel: EURO 2008. -
1/4finale: WA - RB,
2. poluvrijeme


Pa sad ne znam bih li navijao za WA ili RB. Kakav jezik! Zashto ne napisashe na klinastom?

Osim toga, mozse li se rics "csetvrtfinale" ovako pisati? Ako mozse, onda i ja 1/2glasno kazsem da je danas 1/4ak.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #5 : 02 Srpanj 2008, 01:32:15 prijepodne »
Usrid ove vruchine, evo nam opet specijalnog jezicsnog dopisnika "Vjesnika" iz Zadra (Nazsalost ovdi je samo zadnji dio cslanka, ili je grishka ili "Vjesnik" ne da, ali ono shto pridhodi ovomu josh je "frapantnije", ne da mi se priepisivati):

Talijanska ili čakavska?
Želim skrenuti pozornost na riječ štraca, koju također nalazimo u talijanskom jeziku kao stracia. Je li onda ona talijanska ili čakavska riječ? Ta riječ će nam pokazati kako su nestajali stari etnici. Riječ štraca je nastala od riječi aš i riječi traca.
Riječ aš ranije je označavala mjesec, a potom je dobila značenje bog. Riječ traca ukazuje na etnik Trac, a on je nastao od riječi at i riječi arac. Izvorno, to se pisalo tarac. Riječ arac je suglasnički napisana riječ haravača. Dakle, Traci su bili Hrvati i štovatelji mjeseca.
Na isti način kako je nastao etnik Trac nastao je i etnik Dalmat, dakle, od riječi ad i riječi almat. Riječ almat je nastala grčkim pisanjem riječi arvat, koja se ranije pisala aroat, a to je bog "Ermet" ili "Ermes", koji je postao grčki "Elios".
I naziv Dalmat nam otkriva Hrvate koji su bili štovatelji mjeseca. Dakle, grčko slovo omega je postalo mega ispuštanjem početnog slova o.
Od riječi štraca nastala su riječi štriga i strega, koju nalazimo također u talijanskom jeziku. Ove riječi označuju staru i odbačenu ženu. Od iste riječi je nastala i čakavska riječ štruca koju susrećemo u izrazu štruca kruva.
Srećko Radović, Zadar


Evo silogizma za vola ubit:

shtraca (tal. stracia!!!) "krpa, krpetina, dronjak; ruta" < ash ("misec; Bog) + traca ("etnik Trac") < at + arac; arac = haravacsa; znacsi > Trac = Hrvat a ujedno i "shtovatelj miseca". Dakle, tako srocsitelj, vidi se kako su nestajali etnici - etnik "Hrvat" povukao se u "shtracu". Inacse, ako koga zanima, na tal. je straccio, a na ven. strazza.
Od te "shtrace", opet tje on, nastala je i rics "shtruca"! E, sad, kako bi prije mostom povezao Zadar i Anconu nego znacsenje "shtraca" sa znacsenjem "Hrvat" odnosno znacsnjea "shtrace" i "shtruce", to "etimologicsaru" nije problem.

Inacse, rics "shtruca" prvi je put zabilizsena 1884. (od nim. Strutzen).

Mala moja, *ebeni vrimena,
Poklanjan tu shtrucu za Dan zsena.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Insomnia

  • Gost
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #6 : 02 Srpanj 2008, 12:18:11 poslijepodne »
moram priznati da čudnijeg objašnjenja podrijetla i nastanka neke riječi još nisam pročitala.

aj, nebilo ti po zapovidi, prikucaj i taj frapantniji dio prije tog  :trbotor

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #7 : 02 Srpanj 2008, 17:48:31 poslijepodne »
moram priznati da čudnijeg objašnjenja podrijetla i nastanka neke riječi još nisam pročitala.

aj, nebilo ti po zapovidi, prikucaj i taj frapantniji dio prije tog  :trbotor

E shto sada rechi, Ins, kad sam zaglibio! Nadjem u kanti jucserashnji "Vjesnik" i vidim da sam ipak "pastirao" cilo shtivo, a ne samo zadnji dio. Zashto mi se ucsinilo da je toga moralo biti vishe, ne znam. Pod onim "frapantno" mislio sam na njegovo izkonoslovljenje ricsi "Delmat", a sada vidim da je i taj uglavak u dijelu koji sam usnimio. Ocsito me prienila brzina. Dakle, sve je tu i nema se shto ukucavati.

Vi Delamti (ja sam Naresijac, ili mozsda Ardijejac) ste, kazse on, nastali od "ad" + "almat", a "almat" je u biti grcsko "arvat", pa ste vi Rvati i shtovatelji Miseca. A undan je "mega" nastalo od "omega" ... Sad je meni jasno zashto pun Misec, kad se nagne prima Bijakovi, malo pocrveni, promine cheru: vi ga tamo shtujete.

Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Insomnia

  • Gost
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #8 : 02 Srpanj 2008, 22:34:40 poslijepodne »
aj, nije neka velika šćeta, bolje da je to cilo štivo, zamisli koliko bi se autor mora napatit dok smisli nešto vrapantnije od toga.

misec se zacrveni kad ga delmatinke počnu štovati, od skakanja im se kotule zagrću...

a ja sam ercegovka, ona zapadna...

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #9 : 02 Srpanj 2008, 22:54:00 poslijepodne »
Nieki dan htidoh upisati jednu "izraznu" rics, koju imashe fra Ludovicus Lalich u svom ricsniku, ali mi jē automatika imoarta prieinacsi u "Milokliz". Lipo, brte - metaforicsna ublazsenica (eufemizam).

A nash je narod (Z. Hercegovina, Im. krajina) kroz povist razvio poseban ublazsenicski susatav za "jake" ricsi temeljen na zaminama suglasnika ili suglasnicskih skupina, pa i cile ricsi. Nije mi poznato da bi u govorima niekih inih hrvatskih podrucsja bilo csega slicsnoga. Evo nekih.

A. Tabuizirane:
BOG: Bogar, Bogara (Bogara/e ti!), Bor, Dog, Glog, Gog, Rog, Tog; borme, dobora, zabora
DJAVA: csava, dzsava, djadra (nema: djadar), java, njava, shava
ISUKRST: Isutrst
ISUS: Is (Isa mi, tako ti je!)
KRST: trst
POST: poshnjak
VRAG: trag, vran, vranj, vra(v)un

B. Prostacske:
*ebaT: grebat, jedrat, jedravat, trebat, zajedrancija
**RAC: csuna, djoko, kita, kurnjac, potriba, resa, shurnjac, turac
KURVA: kudra, njurva, shudra; kudrincse
KURVAR: kurvac, kurvish, shudrac, shurvac
**CSKA: manda, mindja
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #10 : 02 Srpanj 2008, 22:59:12 poslijepodne »
aj, nije neka velika šćeta, bolje da je to cilo štivo, zamisli koliko bi se autor mora napatit dok smisli nešto vrapantnije od toga.

misec se zacrveni kad ga delmatinke počnu štovati, od skakanja im se kotule zagrću...

a ja sam ercegovka, ona zapadna...

To je nieki osebujan nacsin shtovanja.
Ako si zapadna, onda morash biti zapadnije od Grudskoga Vrila (tu bi tribala biti sht/shch-granica), jer pishehs "shcheta". Ili su te Imotjani jamili pod svoje.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Insomnia

  • Gost
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #11 : 03 Srpanj 2008, 09:07:09 prijepodne »
To je nieki osebujan nacsin shtovanja.
Ako si zapadna, onda morash biti zapadnije od Grudskoga Vrila (tu bi tribala biti sht/shch-granica), jer pishehs "shcheta". Ili su te Imotjani jamili pod svoje.

vako:

znam ja da bi svak rada povuka šćapom granicu šćakavice jer je tako lakše, ali ne iđe to tako.
šćakavšĆine ima i u grudama, na selinama (moja strina, na primjer), pešiji, pocrtama... ko ju je donija tamo, ja ne znam.
morebit da su bobanjari, oni šćakaju na veliko, ali to in nismo nikad zamirili, jedino malo ono oooooooteezaaaanjeeee dok govore, a šćakavšĆina je prihvaćana kao nešto normalno jerbo da nije tako, ne bi meni moja baba pritila šćapon ako neću izist svu rašćiku iz pijata, a ona je živila u pešiji (pokoj joj duši), dok je rodon bila iz mista koje bi moglo biti nekakva krajnja istočna granica šćakavšćine - grucke krštelice.

i ova tijaljska baba je volila reć "rašćika"... odakle im to, vrag će ga znati, mora da je poprimila od zeta šperca...

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #12 : 03 Srpanj 2008, 15:43:26 poslijepodne »

Drmalija, rodom sa Selina...
(kako no iđe druga polovica gamge?)

AFAIK, reče se: - Na Pešiji a ne u Pešiji.

&AFAIK nije Krštelica vengo Krištelica.

Virujen da su lapsuzi.



Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #13 : 03 Srpanj 2008, 22:09:52 poslijepodne »
vako:

znam ja da bi svak rada povuka šćapom granicu šćakavice jer je tako lakše, ali ne iđe to tako.
šćakavšĆine ima i u grudama, na selinama (moja strina, na primjer), pešiji, pocrtama... ko ju je donija tamo, ja ne znam.
morebit da su bobanjari, oni šćakaju na veliko, ali to in nismo nikad zamirili, jedino malo ono oooooooteezaaaanjeeee dok govore, a šćakavšĆina je prihvaćana kao nešto normalno jerbo da nije tako, ne bi meni moja baba pritila šćapon ako neću izist svu rašćiku iz pijata, a ona je živila u pešiji (pokoj joj duši), dok je rodon bila iz mista koje bi moglo biti nekakva krajnja istočna granica šćakavšćine - grucke krštelice.

i ova tijaljska baba je volila reć "rašćika"... odakle im to, vrag će ga znati, mora da je poprimila od zeta šperca...

Ajde, Ins, a i drugi, da napravimo nieshto konstruktivno (ovo je pulitcski), a i meni je osobno zbog jednog posla potribno (ovo je prava istina) - ajmo postaviti tu granicu. Pustimo iznimke, znamo izreku o njima, a njih narocsito ima u sprezsnim oblicima (ishtju : ishtu, pushtjen : pushten, zvizsdji : zvizsdi), granica u svisti izvornih govornika jamacsno postoji. Pa ta je csinjenica bila pridmetom poruge, shege i zajedranicije jednih prema drugima ("Oni rashchikari!"; "Rashtika van iz guz... reste!") koju sam nebrojeno puta csuo.

Shimundich je postavio granicu ovako:

Granica između tih refleksa, tj. između šćakavaca i štakavaca na istoku ide istočno od Cerovih Dolaca, izbija na brdo Vranić, obuhvatajući Gradac, Mamiće i Grude, skreće prema jugozapadu između Drinovaca i Ružića, zatim, obilazeći Poteševicu, izbija na brdo Milinu zasidu i spušta se na podnožje Biokova me-đu Rašćanima i Kozicom. Apsolutnu granicu čini samo gorska kosa Milina zasida, koja je odvojila se-lo Kozička Poljica iako pripada vrgorskoj općini. U određivanju ostale granice služio je kriterij veće veće ili manje upotrebe. Tako u graničnim selima kao što su Cerovi Doci, Gradac, Mamići i Gurde ču-je se i št gdje bi se očekivalo šć, ali su sigurno u 75-80% šćakavačka. (MŠ, GIKB, str. 14.)

Nastranu shto je ponegdi nejasan (s koje strane obilazi Poteshevicu?, triba rechi "G. Mamichi"), ali ja nisam uspio dobiti potvrde za "grucki dio", a ono o Mamichima je skroz krivo. Vrlo dobro poznajem G. Mamiche, pripadaju mistu Kocserin, a csine ih sela: Ivankovicha Dolac, Kolobaricha D., Police, Martinovicha D., a mozsemo rechi i Pripolje. Nema teorije da bi tko tamo govorio "rashchika, shcheta, shchap". Po Shimundichu sva grudska sela: Loncsaci, Miloshev Dolac, Tolichi, Cere, Zorichi, Vruchice?, Pocrte i same Grude - rabe shchakavicu. Razgovarao sam s tucetom ljudi iz obtjine Grude, ali mi je vechina govorila da je granica zapadnije, s pocstkom B. Drage.

Tako bi granica do koje sam tako propitujuchi doshao bila:

Vrdi kod Neretve (Drezsnica je shchakavacska), Blidinje, te prolazi zapadno od svih rakitskih sela (koja su shtakavacska) spushtajući se posrid Cerovih Dolaca (ravnomirna mishanija) iztocsno od Lekine Drage, izmedju sela Vranich i Rujan, izbija na brdo Krstinu (kota 901) iznad Tolicha, spushta se na cestu kod Grudskog Vrila, ide iztocsno od Blazsevicha,  izmedju Drinovaca i Ruzsicha na V. Malics (622), te kod Puteshevice izlazi na granicu. Kako ide do mora, ne znam.

Ti pricsash o svojoj babi. Ma i u nashoj kuchi su svi govorili "shchap", jer je baba bila shchakavka i nosila je shtap, stalno je govorila "A di mi je shchap!?", i eto ti ga djavle, u nashoj kutji "shchap", a u cilom selu "shtap". To su, dakle, iznimke, koje me ne zanimaju. Shto se tiche Tihaljine, njezin zapadni dio je na samoj granici, pa je prozsimanje moguche.

Ajde, shta tjemo s Grudama i s ovih niekoliko blizsih sela?
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #14 : 03 Srpanj 2008, 22:23:59 poslijepodne »
Drmalija, rodom sa Selina...
(kako no iđe druga polovica gamge?)

AFAIK, reče se: - Na Pešiji a ne u Pešiji.

&AFAIK nije Krštelica vengo Krištelica.

Virujen da su lapsuzi.

Glonga, je li ti dub shtogot u rodu?

Drugu polovicu gange nikad nisam csuo. A znash zashto? Zato jer se taj stih pivao samo u jednoj gangi (govorim o napivu), koja se, csini mi se, pojavila sedamdesetih, i koja mi se jako svidjala. A napiv je takav da se drugi stih uobtje ne rabi, jer ganga u pivanju ide ovako: "Ej drmalija ... ej drmalija ... rodom sa Selina, rodom sa Selina, drmalija, rodom sa Selina". Ali ako tribadne, izkopat tjemo i drugi.

Glede "Krshtelice/Krishtelice" nisam mirodavan jer se sitjan samo gange:

U sri Gruda, u sri Krshtelice,
Krepa kenjac Marije Mulice.


A i Mijatovich kazse: "Marija Mikulich Mulica iz Krshtelice kraj Gruda udana je za ..."
Morat tjesh se s Insomniom dogovorit.
Vidim da su ti i najmanji mistopisi (mistonazivi, toponimi) u krvi, pa virujem da znash kudan prolazi i ona granica o kojoj gori s Ins razpravljam. Ajde, zsiv bijo.

P.S. A gdi je ta Peshija?
« Zadnja izmjena: 03 Srpanj 2008, 22:26:02 poslijepodne belevarac »
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)