Csa(ng) Kaj Shto(k)

[glonga]

Izišla, kažeš? A jadna. Kud baš sad po ovom ršumu? Baš joj se ne da sritnici.
Biće je izišla na ovi ršum bez dugi gaća, lumbrele, pancirke...
Kad je već toliko dugo u tom grebenom genitivu mogla je se još malo strpit da se ovo vrime rašpiti.
Baš je baksuzna. Prokleta mogućnost izbora:
a/ s plota na kjurac jal s kjurca na plot
b/ da je vrana pa da govno ćopa jal da je govno da ju vrana ćopa
c/ ...
cc

Sveudilj se čini da je u red ona besida koja kaže da joj je tvorcu tribalo dat Nobelovu nagradu za kemiju od kakvizi je govana napravijo državu.

[belevarac]

zanovijet?

Kod nas je zovu i zanovet 

U zapadnohercegovacskome, dakle i u imotskome, govoru, gdi je podpuna ikavshtina, to je jedna od samo niekoliko ricsi gdi je ĕ > e. Ostale su: külen, päletak, päletkovat, pösle(n), potle, ovde(n), nude(n),  öbećat, bölēst, slëzēn, pòrez, testa, tèstār, korènica; zanovétat, starèšina, starèšica, zënica, öbe, jastreb. To su vrlo stare stvari i nemaju nikave veze s mozsebitnim utiecajem ekavskih govornika. Neki ih zovu "stalnim ikavizmima". I molizski su ih Hrvati odnili: ope dvi, nonde, nunde ...

Nieki ovdi svrstavaju i "belavu"; mislim da "belava" ne dolazi od "bĕl".

[Slovak]

U zapadnohercegovacskome, dakle i u imotskome, govoru, gdi je podpuna ikavshtina, to je jedna od samo niekoliko ricsi gdi je ĕ > e. Ostale su: külen, päletak, päletkovat, pösle(n), potle, ovde(n), nude(n),  öbećat, bölēst, slëzēn, pòrez, testa, tèstār, korènica; zanovétat, starèšina, starèšica, zënica, öbe, jastreb. To su vrlo stare stvari i nemaju nikave veze s mozsebitnim utiecajem ekavskih govornika. Neki ih zovu "stalnim ikavizmima". I molizski su ih Hrvati odnili: ope dvi, nonde, nunde ...

Nieki ovdi svrstavaju i "belavu"; mislim da "belava" ne dolazi od "bĕl".

Zovu ih vjerojatno "stalnim ekavizmima"? Jaki ikavizam se pojavljuje na mjestima koja nisu jat, tako je nastala riječ cista. Jaki ikavizam nije dosljedno provedeno pravilo u ikavaca, u citatu iznad ima nekoliko riječi koje nisu izmijenjene tim pravilom, a ima i "malformacije" jata, to je zanovet? Tribalo bi malo prokopat, je li ovo "vet" dolazi od vidjeti, da ne posegnem za sanskrtskim vede koje znači znanje, a znati se u slovenskom još kaže kao u nas vidjeti. Zanovijetati bi konzekventno bilo namjerno nešto ne vidjeti pa čudinjati. Ili zanevidjeti ili zaneznati rekli bi kad bi bili skloni tvorbi. Vijećati je izvedeno iz ovoga korijena. Alemko Gluhak ima izvrsna predavanja o ovim temama, a Vitomir Belaj je u "Hodu kroz godinu" otvorio zaključana vrata naroda.

[Slovak]

Tilovina je interesantna biljka. Sićan se kako je pokojna baba uvik pričala kako tilovina neće svugdi da reste, traži neku visinu i uvjete. Da joj možda iz toga razloga narod ne dade ime zanovet? A opet, eto, nije mi logično, pravo da kažem, takvo inzistiranje na porijeklu objekta koji je samo korisna zamjena za pravu stvar. Kad bi dosljedno prihvatili teoriju evolucije, Darwinovu, bez pitanja a Velikom Tvorcu, bi li mogli ljudski jezik retrogradno svesti na recimo tri ili sedam najbitnijih urlika ili neartikulanata koji su označavali sve što je bilo potrebno iskomunicirati, a onda sve veću kompleksnost jezika po onoj dužini svesti na ta tri ili sedam koje su nam pretci ostavili u antrešelj? Tako bi mogli mentalno evoluirati do komunikacije mislima, koja je bitan dio govora današnje ljudske vrste. Ko od nas često sebe ne laže kako ne zna šta sugovornik bar otprilike misli, a ne govori. Govor je samo štaka, da ne kažem invalidsko pomagalo mentalnom biću koje još nije stasalo za svijet bez zaštite materije. 

[glonga]

Antivirusni program ne može zaštitit korisnika od njega samog (korisnika).

Spellchecker ("Provjera pravopisa") ne more zaštitit ni dobru novinu od lošeg novinara i kolektora.

A Vjesnik je oduvijek, i to još dok je bijo u onom velikom formatu, e, IMHO, a i još uvijek najbolja rvacka novina - za vatru odložit.

Srijeda, 12. studenog 2008.

U Mjesečevu ritmu

Sada je vrijeme da sljedeći lunarni kalendar posijete proljetne cvjetnice i orežete žbunje

http://www.vjesnik.hr/html/2008/11/12/Clanak.asp?r=pis&c=1

A davno je bijo vakat vatru naložit.



Undak, oćemo čekat da naleti sljedeći lunarni kalendar ko što je Suljo ćeko na munari da naleti Amerika jerbo se Zemlja vinta?
Da ga napucamo sad ili da ga napucamo poslije?

Oriži plajvaz, Marinka, i posij Pravotipk.
S Mjesečevom sljedbom.

Marinka, ćerce, meščini da si ti u toj školi nahućila samo da neima Allaha i da se Zemlja ćevrta, tvoj kolektor također, a i njegov brat BTW.

Nba te oni ko te začešlja, spremi i pušća da objavljuješ u Vistniku. Sa mi se s ovizin gadi i vatra podložit pod kota rašćike.

[belevarac]

A zbog kakvi se sitnica ti sikirash, majke ti Janje! Mene nishta ne pogodi ko "njegov svekar" nashi slavni prievoditelja slikopisa.

[Slovak]

Špodencija
Kako znati što znači ta riječ?
Analitičkim pristupom ako znam više od 30posto klaića.
Dolazi preko njemačkog, javlja početno š kao u športu. Dolazi preko talijanskog, vrišti ova cija na dočetku.
Nema veze, koji bi bio korijen, tj koja riječ sliči na ovu - korespondencija. Izbaci ko koje konotira kolektiv, izbaci re koje je u reri a češće u imejlu a znači odgovor, ciklus, dvosmjerni proces i sl. Korespodencija je dopisivanje između najmanje 2 osobe, ali i više njih. Spodencija je neko pisanje ili emitiranje poruke, a u narodu označava nešto točno. Ne znam, što? Je ovaj naš svit pametan, govori jezike razne.

[glonga]

Humaniratne akcije i drugi humani ratovi



http://www.bljesak.info/content/view/20831/158/

Što li kaže M$ Office spell checker na riječ "humaniratna"?

[belevarac]

Ne mozse se komu rechi: "Zselim ti csestit Bozsich!", jer bi mu se (od 16. st. naovamo) kazalo: "Zselim ti poshten (csastan, valjan) Bozsich!" - a to je bezsmisleno. Ne bi bilo uputno rechi: "Csestitali smo im sritan Bozsich", jer bismo im kazali: "Izkazali smo im dobre zselje za sritan Bozsich" - a tu ima malo toga prievishe. "Csestit", dakle, mozse biti csovik (= poshten), posao (= unosan), obrok (= obilan), a Bozsich nikako. On mozse biti: sritan, blagoslovljen, radostan.

A Nova godina, mozse biti "Nova" i "nova", ovisno odnosi li se pridiv na 1. sicsnja ili na 365 dana. Pa se mozse napisati: "Sritna ti Nova godina!", "Sve najbolje u novoj godini!" Ali nikako: "Nova Godina".

Eto, kad se shalju t. zv. SMS-poruke, a triba ih platjati, nemojte platjati i uslugu prienosa grishaka.

[SpiDom]

Ne mozse se komu rechi: "Zselim ti csestit Bozsich!", jer bi mu se (od 16. st. naovamo) kazalo: "Zselim ti poshten (csastan, valjan) Bozsich!" - a to je bezsmisleno. Ne bi bilo uputno rechi: "Csestitali smo im sritan Bozsich", jer bismo im kazali: "Izkazali smo im dobre zselje za sritan Bozsich" - a tu ima malo toga prievishe. "Csestit", dakle, mozse biti csovik (= poshten), posao (= unosan), obrok (= obilan), a Bozsich nikako. On mozse biti: sritan, blagoslovljen, radostan.

A Nova godina, mozse biti "Nova" i "nova", ovisno odnosi li se pridiv na 1. sicsnja ili na 365 dana. Pa se mozse napisati: "Sritna ti Nova godina!", "Sve najbolje u novoj godini!" Ali nikako: "Nova Godina".

Eto, kad se shalju t. zv. SMS-poruke, a triba ih platjati, nemojte platjati i uslugu prienosa grishaka.

Podcrtavam!

    

[Trbotor]

Ikavska glasila

U prošlosti prije Jugoslavije su šćakavski ikavci imali niz dobrih i poznatih glasila, osobito u 19. stoljeću kad je u Zadru izlazila glasovita "Zora Dalmatinska" koja je uporno promovirala ikavicu kao svehrvatski standard. Naprotiv su zbog srbohrvatskog jedinstva štokavaca u Jugoslaviji, kroz 20. stoljeće zamalo sva ikavska glasila donedavno bila ugašena. Za razliku od kajkavaca i čakavaca, šćakavski ikavci su danas, glede očuvanja svoje dialektalne kulture znatno manje organizirani, pa uglavnom nemaju stalnih niti povremenih glasila pretežno na ikavici. Samo manjim dielom ikavske teme i tekstove uz većinski jekavski sadržaj donosi tek nekoliko lokalnih časopisa, medju kojima je možda najizrazitiji "Lovrećki Libar" dosad s 9 godišta gdje uz ine kulturno-poviesne sadržaje ima i povremene manje ikavske priloge iz jezika, književnosti i pjesništva. Još neke lokalne radiopostaje u Dalmatinskoj Zagori i zapadnoj Hercegovini imaju povremeno manje neslužbene priloge i na ikavici i to su zasad uglavnom sva dostupna poluikavska glasila.

http://209.85.129.132/search?q=cache:n_vMX-Fro-kJ:www.wikinfo.org/index.php/Dialektalni_mediji+%22Lovre%C4%87ki+libar%22&hl=hr&gl=hr&strip=1

[belevarac]

Eno sinoch na daljovidnici opet prievode da je "umrla" krmacsa. Kinezi odgojili jednu koja je bila dostigla 901 kg, ali se urushila sama u se, pa, kazse prievoditelj, "umrla". Ne znam, bit tje da se prievoditelji boje zelenih, ako bi rabili glagole, koji su do ovog stolitja bili normalni: krepati, crknuti, skoncsati, uginuti. A umriti (josh uvik) znacsi: »izgubiti zsivotnu silu, energiju, prestati zsiviti, nestati iz zsivota - o csoviku«. Dzaba Shonji shto naglashava da se glagol rabi samo kada je rics o csoviku, kad ga ono metje i na krme.

Nashi stari i pametni ljudi su govorili da "umire" samo csovik, a zsivotinje krepaju i sl. U njihovu govoru samo jedna zsivotinja umire - krmak sigurno nije. Ovdashnji besidnici jamacsno znaju o kojoj se radi. Ili ne znaju?

[Slovak]

Seoska dica i kad narestu kažu za ćuku da je krepa makar su ga za života volili. Gradska dica to nekako drugačije dožive, pa zvuče nekako mekše, i č im se pretvori u ć i krmak kad ga dobro znaju, umre a ne krepa. Čim je životinja blizu kućnoga ljubimca, ima pravo umrijeti, književni jezik to dopušta jer kaže kako je neka vrsta eufemizma i one personifikacije, antropomorfikacije, antropomortifikacije. Mali matej s didom pola godine rani krmad, uspe im kukuruza, gleda ih dok loču, i zna svako krme pa onda on i did im daju i imenja. I zovu i cilu godinu loko, zrna,... a kad dođe božić, mali matej poteže zubim komad pečenice i smije se, govori kako je ukusna i kaže da su to njihova krmad. Kad ga pitaš je li to pečenica od zrne ili loke, samo se zasmije i kaže: ne znan!

[vpavic]

Nashi stari i pametni ljudi su govorili da "umire" samo csovik, a zsivotinje krepaju i sl. U njihovu govoru samo jedna zsivotinja umire - krmak sigurno nije. Ovdashnji besidnici jamacsno znaju o kojoj se radi. Ili ne znaju?

samo čovik i čele umiru, belevarac, a sve ostalo ugiba, crkaje, krepaje...

[belevarac]

Je, brte, Pavichu! Bash tako. Pcsela je tako dobar stvor (ne da mi se rech "zsivotinja", "zsivina"), pametan i koristan, a josh uvik kao druzstvo neobjashnjen, da su to ljudi od pamtivika zamitjivali. I nisu mogli rechi csak ni da "ugiba", a kamo li "krepaje".