Autor Tema: Csa(ng) Kaj Shto(k)  (Posjeta: 59685 )

batakljun

  • Gost
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #270 : 16 Prosinac 2010, 21:12:15 poslijepodne »
Zavelim želi reći da ste vi srbi na našoj strani vlasi, turske akindžije i plaćenici koje su turci uvijek imali pod oružjem i uz pomoć vlaha razarali zapadne vojske. kao vlasi bili ste istočnogrčkog obreda, a onda su vas popravoslavili i postali ste srbi, malopomalo. pa  šta?!

od nemoći da gledam NK Kerum, dospio sam na ovi forum i uključio se u temu koju mjesecima uredno izbjegavah.

i moram odmah pomoći, dragom subesjedatelju slovaku u definiciji određenih pojmova.

AKIDNŽIJE (turski: Akıncılar) nisu bili stalno pod oružjem, već povremeno - stalno su bili naoružani samo janjičari.
Iste te akindžije nisu bile ni plaćenici jer im Turci nikakva sredstva (ni novčana ni materijalna) davali nisu, za razliku od janjičara koji su primali redovitu plaću.
Konačno, akindžije nisu imale ključni udio u razaranju zapadnih vojski. Akindžije su bili relativno slabo naoružani, vrlo pokretljivi gerilski odredi (nešto poput četničkih dragovoljaca) koji su pljačkali nebranjena sela i tako posredno nanosili štetu prostoru koji se branio ili je trebao biti baza za obranu. Naime, u one dane logistika je bila teško riješiv problem i braniti se u prostoru bez ljudi i hrane bilo je gotovo nemoguće. U srazu s iole opremljenijom i uvježbanijom vojskom imali su sekundarnu ulogu.

I zaključno, u turskoj vojnoj taktici, ključno mjesto zauzimali su janjičari i oni su bili ti koji su bili plaćenici i oni su ti koji su lomili kičme zapadnih vojski.

I za kraj, na čelu akindžija nalazili su se uglavnom pripadnici istih obitelji, dakle vođenje akindžija bio je obiteljski biznis. Najpoznatije akindžijske obitelji bijahu: Malkoçoğlu, Turhanlı, Ömerli, Evrenosoğlu i Mihalli.
Koliko je tu Vlaha, a koliko pravoslavaca, jasno je već na prvi pogled.

I prije odjave, akindžije su s vremenom izgubile na značenju, a njihovu ulogu preuzele su DELIJE. Na čelu delija nalazio se delibaša (otud prezime Delibašić).
 
Hvala na pažnji.
« Zadnja izmjena: 16 Prosinac 2010, 21:25:32 poslijepodne BataKljun »

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #271 : 16 Prosinac 2010, 22:20:25 poslijepodne »
Akindžije nisu bili vojska, nego transportna sila po balkanskim prostorima.
Dosta parola.

batakljun

  • Gost
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #272 : 16 Prosinac 2010, 22:33:49 poslijepodne »
Akindžije nisu bili vojska, nego transportna sila po balkanskim prostorima.

budimo ozbiljni, dragi subesjedniče i ostavimo po strani srpsku mitologiju koja tvrdi da su se oni po balkanu širili s oružjem u ruci.

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #273 : 16 Prosinac 2010, 22:52:07 poslijepodne »
Po čovikovu imenu bi bila neraspoznatljiva u kratku tekstu. Teško bi je se ko sitijo i po divojačkom prezimenu, ako ga se i ona sića. Ni ja ne znan koje joj je ovo prezime po redu. Nit me vrlo sikira što ne znan. Me š čini da nije drugo. Baremko je treće.
Šta š? Priša. Grij.

Mlada divojačkog bezimena Tica? Ticuša? Tičuša? Teže Ticanuša? Zbogradi zabune oko moguće Ticanovićke r. Ticanović koju bi ponegdje rastegli i u Ticanovušu.
Kad ćemo mak na konac precizirat ne pitaš za mladu koja je rodom Tica. More bit i divojka. Zagrebečki i standardno. Tica-ćka. Tička.
Jedan lekar humanista je neudatu kolegicu dozivao s naglašenom crticom Musta-pićka.

Najdulju rvacku besidu ne znan s nokta, a ne da mi se nieshto trazsit.

Ticsinusha, pitaj Duzsicoledincsane.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #274 : 16 Prosinac 2010, 22:55:22 poslijepodne »
ili meningoencefalomijelopoliradikuloneuritis?

Moguće su i različite kombinacije upale moždanih ovojnica s upalom mozga, kralježnične moždine, korijenova živaca koji izlaze iz kralježnične moždine i perifernih živaca (meningoencefalomijelopoliradikuloneuritis).

http://hr.wikipedia.org/wiki/Meningitis

Pitanje je bilo "... u hrvatskom jeziku?". Ja ipak ne bih ovo zvao hrvatskim. A csuj, ako imash sijaset bolestjurina, moresh naredat slova vodolen do Karlovca.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #275 : 16 Prosinac 2010, 22:57:00 poslijepodne »
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
kirijanje
« Odgovori #276 : 17 Prosinac 2010, 06:16:53 prijepodne »
Kirijati - svi znamo što je to kirijanje.
1. kIrIJA, /. fiajam, zakup (i sama pogodila i
ono što se plača), naj češće se kaže o konma
(i'iporedi kirigija) i o kući. — isporedi ćirija. —
Od arap. kira (ne qirć kao što je naštampano
kod ćirija), tur. kira. — Akc. se mijena u gen.
pl. ktrija. — Govori se uzeti, dati na kiriju *
češće pod kiriju. — Od xvii vijeka (ima i u bu-
garskom jeziku), a između rječnika u Belinu
(,vettura, portatura* ,vectio* 7r>3b), u Bjelostjen-
čevu (kirija, v. foringa), u Stuličevu (,ix)rtatura'
,transportatio, veotio'), u Vukovu (1. ,die miotlio'
,morcGs conduc'ti*. — 2. ,dio fnu'iit* ,voctura,
mercos vocturao*).

n. najam tuđega kotla za jahane ili nošene, i
ono što se za to plava. Izgubit brodidvu, jh^iios
i kiriju. (D). Poslov. danio. Aratos ti kirijo,
sadi mi s kola. Nar, posl. vuk. 11. Kirigija,
kamo ti kirija? — U hangijo i u inohangijo.
133. Kad (kon) oslabi noseći što ^<^sto pod ki-
riju. Vuk, poslov. 99. Kon se dado na uslugu,...
pod kiriju ... V. Bogisić, zboru. 4-14. ,81aba V,
gospodine, i iz kirijo plaća, to toliko samo da
ćoek nijo dokon*. J. Bogdanović. — (I prefiesenom
smislu (kao od šale) znači batine. Traži kirijo
na sului putu. (^Traži zla). Nar. posl. vuk. 31V».

b. najam tuđe kuće ili stana ili sobe i što se
za to plaća. Uzmem na 10 dana pod kiriju jodnu
sobu. D. Obradović, basu. 382. Ku(*a so uzme
ili da pod kiriju. Vuk, rjećn. pod najam. Tu
je živeo gotovo neznano i neviđeno, primajući
kiriju od svojih nekoliko kuć^ i dućana. M. Đ.
Milićević, mođudnov. 82. Poti dan kako čekam
kiriju. M. P. Šapćanin 1, 78. Vis dućana uzoo
onu kuću pod kiriju. Bos. vila 188li. 291. —
Amo može pripadati i ovo: Pčele gospodaru
blagodarnu kiriju s medom i voskom naplaćaju.
I. Jablanci 157.

c. zakup tuđe zemfe i što se za to plaća. Moro
li .so izvadit simo i kirija? F. Matić 78. Ono
teško velike arondc ili kirijo kojo so po drugima
vilaetama od duhana placuiju. I. Jablanci 165.


http://www.archive.org/stream/rjenikhrvatskog00unkngoog/rjenikhrvatskog00unkngoog_djvu.txt

Dakako da nećemo umanjivati ili osporavati bilo koju nacionalnost, pa ni bošnjačku, koju eto hrvati i srbi rado svojataju, svojtaju.
Dosta parola.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Akindžija
« Odgovori #277 : 17 Prosinac 2010, 06:19:23 prijepodne »
Akindžija (tur. Akıncı) neredoviti jurišni konjanici u sastavu vojske Osmanskog Carstva koji su djelovali gerilskom taktikom, a bili plaćeni onim što zarobe i zaplijene.

Tijekom svojeg osvajanja Osmansko carstvo, prodorom na nove teritorije, novačilo je kršćane (pripadnike Pravoslavne crkve), uglavnom obrtnike i seljake kao akindžije, odnosno jurišne konjanike u svojim upadima prema tadašnjoj Europi.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Akind%C5%BEija
Dosta parola.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
boja
« Odgovori #278 : 17 Prosinac 2010, 06:35:33 prijepodne »
boja je balk. turcizam, starija hrvatska riječ je mast, očuvana je u frazi: premazan svim mastima. sačuvana je u riječi mastilo. stara verzija crne boje je črn, vezan korijen je črljeno, črveno. modra i plava su slavenske riječi, modra je na zapadu, a plava na istoku hrvatske. plavo je u starom jeziku više značilo svijetao, žut. otud i plavuša. plav i modar nisi iste boje (bilo je tako).
Dosta parola.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: kirijanje
« Odgovori #279 : 17 Prosinac 2010, 08:23:21 prijepodne »
http://www.archive.org/stream/rjenikhrvatskog00unkngoog/rjenikhrvatskog00unkngoog_djvu.txt
To se jami odmak jerbo guglo više ne da jamljat pedeef, s ove stranice u što većem i boljem formatu se more (.tiff, .jp2, .pdf), a mogla bi i arkiva to przon uskratit i ostavit samo smrljano oceeriran tekst
http://ia331407.us.archive.org/0/items/rjenikhrvatskog00unkngoog/
pa se pušće kroz pristojan OCR, i eto ti Ctrl+F libra
ovddek je .jp2 ≈ 214 MB
.pdf je pristojniji ko nema flat ≈81 MB
Ako š s pravit pristojan tamo se registriraš , otvoriš html stranicu od ote knjige i vratiš pristojno prepoznat i formatiran tekst.
« Zadnja izmjena: 17 Prosinac 2010, 08:28:43 prijepodne glonga »

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: kirijanje
« Odgovori #280 : 17 Prosinac 2010, 08:37:33 prijepodne »
To se jami odmak jerbo guglo više ne da jamljat pedeef, s ove stranice u što većem i boljem formatu se more (.tiff, .jp2, .pdf), a mogla bi i arkiva to przon uskratit i ostavit samo smrljano oceeriran tekst
http://ia331407.us.archive.org/0/items/rjenikhrvatskog00unkngoog/
pa se pušće kroz pristojan OCR, i eto ti Ctrl+F libra
ovddek je .jp2 ≈ 214 MB
.pdf je pristojniji ko nema flat ≈81 MB
Ako š s pravit pristojan tamo se registriraš , otvoriš html stranicu od ote knjige i vratiš pristojno prepoznat i formatiran tekst.


Glonga, k... te ne kužim!
Dosta parola.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #281 : 17 Prosinac 2010, 09:03:59 prijepodne »

Vako.
Otvoriš taj svoj link koji je durav (ovo ti navodim samo ako nisi nabasa na osnovnu stranicu skenirane i arhivirane knjige na tom web mjestu):
http://www.archive.org/stream/rjenikhrvatskog00unkngoog/rjenikhrvatskog00unkngoog_djvu.txt
Škljocneš na na gumb u gornjem livom kutu "See other formats" i dođeš ovde na osnovnu stranicu skenirano, arhiviranog OCR-riranog libra:
http://www.archive.org/details/rjenikhrvatskog00unkngoog
Digresija: Već neko vrime guugle ne da ni gledat a kamoli skidat knjige sa svog web mista books.google.com.
U livom prozoru vidiš popis svih formata.
Knjige na tom wb mistu su loše OCR-rirane (tekst je loše optički prepoznat). Zato kad naletiš na dobru knjigu koju želiš sam pristojno OCR-irati i držati na svom računalu, pogotovo knjigu koju nećeš čitati ko beletristiku već ju pretraživati u lokalnoj datoteci (Ctrl+F) takvu knjigu skineš u .pdf, .tiff, .jp2 formatu. Pdf format ti je već "digitalno uvezan" u jednoj datoteci", .tiff, .jp2 i drugi su mape s pojedinačnim slikama stranica. .tiff je tu obično najbolji format - najbolja sirovina za OCR (što veća datoteka - više podataka), potom .jp2, i konačno .pdf).
Za skidanje datoteke pogledaš u livom okviru na web stranici od maloprije  tamo di ti piše: "All files: HTTP". Škljocneš na taj HTTP i evo te na ovakvoj stranici:
http://ia331406.us.archive.org/0/items/rjenikhrvatskog00unkngoog/
Udariš desni škloc na format koji ti paše i sa padajućeg izbornika probereš "Download Linked File" ili ako š je odma preimentovat ili spremit na određeno misto na lokalnom kompu "Download Linked File As"
Pričekaš da se skine. Pokreneš svoj najnoviji i najkvalitetniji OCR program (FineReaderTurboNajnoviji). Obaviš OCR.
Nakon toga ti je tekst dostupan (Windowsi?) iz OS-a na "Search" "Desktop search". Ili moreš otvarat takve datoteke (koje su rezultat OCR-a, .txt, .doc, .pdf - searchable image) sam ako si im popamtio imena pa po njima tražit ono što ti triba s Ctrl+F. Imentuješ ih po unix i Joliet standardu, ako š ji ispeć u pržilici za arkiv. Ime max 32 znaka skupa s ekstenzijom i putanjom do korijenskog direktorija, sva mala slova u imenu, umjesto razmaka minusi srednji i donji, npr, u ovom slučaju: danicsich_dj_-_rjecsnik_hrvatskog_5_k-l.pdf

Na tom web mjestu mnogo knjiga ima svoju web stranicu na kojoj registrirani članovi mogu uređivat tekst ručno jerbo su tekstovi tamo samo protrani kroz OCR redovito starije generacije.
Time se na tom web mjestu može globalnom suradnjom dobit pristojna baza pretraživih knjiga u urednom i ručno dotjeranom .html, i .txt  formatu.

batakljun

  • Gost
Odg: Akindžija
« Odgovori #282 : 17 Prosinac 2010, 09:32:30 prijepodne »
Tijekom svojeg osvajanja Osmansko carstvo, prodorom na nove teritorije, novačilo je kršćane (pripadnike Pravoslavne crkve), uglavnom obrtnike i seljake kao akindžije, odnosno jurišne konjanike u svojim upadima prema tadašnjoj Europi.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Akind%C5%BEija

hrvatski tekst u wikipediji donosi taj podatak - odakle, nema nikakva izvora. pučki rečeno, iz glave.

ako usporediš ovaj tekst s bilo kojim drugim (engleskim na primjer) vidjet ćeš da o tome nema ni riječi.

ali da se ne nadmudrujemo oko izvora, dovoljno ti je malo mućnuti glavom i odgovoriti na pitanje, gdje si to mogao naći seljaka i/ili obrtnika koji bi bio ujedno vješt jahač. apsolutno svi koji pišu o akindžijama pišu o njima koji nevjerojatno vještim konanicima i strijelcima lukom. e, pa sad ti zamisli sel'aka koji ore plugom zemlju ili obrtnika koji popravlja cipele, kako u slobodno vrijeme vježbaju jahanje i gađanje lukom. a o tome kakvi su srbi konjanici, najbolje ti govore slike njihovih zbjegova gdje svi odreda pješače, a konje vuku za sobom natovarene stvarima, kao mazge. u prvom svjetskom ratu, srpski kralj (petar) i vojna vrhuška bježahu u albaniju pješice, a ne na konjima (!), a turci su sto-dvjesto godina ranije među njegovim seljacima novačili konjanike kakve europa nije vidjela - SAPIENTI SAT!

http://www.google.hr/imgres?imgurl=http://www.vesti-online.com/data/images/2010-11-23/111495_albanska-golgota_f.jpg%3Fver%3D1290494183&imgrefurl=http://www.vesti-online.com/Vesti/Na-danasnji-dan/98828/Na-danasnji-dan--25-novembar&usg=__dsbRa6Ui-HNXuImGElvo7w6w42Q=&h=290&w=480&sz=39&hl=hr&start=19&zoom=1&tbnid=jmQgS73-Kkw4nM:&tbnh=86&tbnw=143&prev=/images%3Fq%3Dpetar%2Bkara%25C4%2591or%25C4%2591evi%25C4%2587%2Bpovla%25C4%258Denje%2Bu%2Balbaniju%26hl%3Dhr%26rlz%3D1R2GGLL_en%26biw%3D1003%26bih%3D513%26tbs%3Disch:1&itbs=1&iact=rc&dur=344&ei=pending&oei=2SALTcmbC8Ki8QPj7aHHDQ&esq=2&page=2&ndsp=18&ved=1t:429,r:3,s:19&tx=118&ty=52
« Zadnja izmjena: 17 Prosinac 2010, 09:40:17 prijepodne BataKljun »

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #283 : 17 Prosinac 2010, 10:12:35 prijepodne »
Zavelim želi reći da ste vi srbi na našoj strani vlasi, turske akindžije i plaćenici koje su turci uvijek imali pod oružjem i uz pomoć vlaha razarali zapadne vojske. kao vlasi bili ste istočnogrčkog obreda, a onda su vas popravoslavili i postali ste srbi, malopomalo. pa  šta?!

ma kakvi, uopće to nisam tijo reć, tijo sam reć da su su stanovnici istočne bosne, hercegovine i crne gore najprije bili katolici, a onda se vrimenom po(g)rkačili, i da je u 16. viku još uvik bilo dosta katolika tamokarce, eto šta sam tijo reć

a ovi naši rišćani prečani nisu bili akindžije nego martolozi, te od turaka planski naseljevano stanovništvo

a ovi baš naši imocki rišćani nisu ni jedno ni drugo ni treće nego izbjeglice od turske vlasti kontra koje su se na nagovor mlečana pobunile kako bi trebinje pripalo dalmaciji, i vojno su uspili, ali zbog dubrovačke aktivne politike i jake diplomacije se trebinje moralo vratiti turcima i onda oni od stra pobigoše najjprije u makarsku da bi je mocenigo dovuka u imotski

dakle moremo u konačnici reć da su se imocki rišćani borili da trebinje pripadne hrvatskoj, a dubrovačni za*ebali stvar jer su više volili turke od mlečana :)

mada je pitanje bi li trebinje nakon 1945. pripalo hrvatskoj kad su nam i Boku ukrali
« Zadnja izmjena: 17 Prosinac 2010, 10:18:24 prijepodne Zavelim »

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
« Odgovori #284 : 17 Prosinac 2010, 12:05:45 poslijepodne »
austrija zemlja teška
za hodače sivih cesta