Ivan Raos [1984], Prosjaci i sinovi (Matica hrvatska, Zagreb, 2005), 591 pp. (stranica 492)
– Jeste! Hrvata radi burazeru, radi onih vaših džukela šta usred skupštine miran poslanički svet mnogo izazivaju, mnogo vređaju. Video si, mȍre, kako će i ovde zabiti seljak na uvredu kamu da potegne, pa gde neće narodni poslanik kad mu ceo narod u obraz gleda! Pa gde će obraz da mu padne! Gde će da dozvoli besan ker da besni posred skupštine, za brk da ga vuče, u oči da pljuje? Da urniše na javnom mestu vlasti ispred oči celoga sveta i Francuske? Ko vređa narodnog poslanika, vređa narod i ruši državu. A narodni poslanik ima da brani državu, majku mu nabijem, ima da puca u džukelu na licu javnoga mesta, da puca u samoodbrani! Jasno ko dečje dupe!
(stranica 645) "
urnisati, uništavati, razarati"
(
http://riznica.ihjj.hr urniše, urnisati)
http://www.ukim.edu.mk/dokumenti_m/2008-Lingvistika.pdf:
"Nejasni vo odnos na osnovata se:
urnisa, -uva I 1. srušiti, v. urne 1;
2. urnisati, upropastiti, srozati; … II
– se; utisa, -uva v. sutne, -ina < u igri (…) ćariti, dobiti, zaraditi od protivnika, pokupiti ...>."
Maćedonci kao ne znaju, upućuju na urnu i žaru, uputnica vodi u nigdinu, u bezpuće. Urna je žara. U njoj nije samo pepeo pokojnika. U njoj su i glasačke kuglice i papirići i srećke.
Nazire se neugoda lingvistička jer korijen nije grčki, iako može biti.
http://en.wikipedia.org/wiki/UranianUrning
Listanjem rezulata pretrage web tražilica takvo značenje se u mnogim pojavnicama ne može osporiti; nàguziti koga ili što protiv njegove volje, feminizirati koga ili što protiv njegove volje, protuprirodno općiti s kim protiv njegove volje, sjèbati, uzjèbati nešto što drži o sebi da je nesjèbivo, neuzjèbivo, nenadjèbivo.
Grčki korijen neugodan, a latinski Srbljem jezikoslovnjem neprihvatljiv.
Uro hominem.
Divković:
"ūro, ūssi, ūstum, 3.
sàžizati, paliti, spaliti, calore uri; venatores in montibus uri se patiuntur; hominem mortuum, agros; * Ilium; * naves; * vestras spes
(brodove); * ramos; * filicem; * ignes u. domos; * stipulam, pueros flammis; * dona subjectis flammis; * Vulcanus ardens u. officinas,
žari tako, da se čini, da gore; † Indos; † u. atque vastare Asiam; † urbes hostium,
napose a) gorivo za vatru ili za rasvjetu paliti, picem et ceras et cetera alimenta flammae; † in usum nocturni luminis uri.
b) * t. t., slikati ognjem, užeći boju, tabulam coloribus; puppis picta ustis coloribus.
2) paliti = isušiti, spržiti, sušiti, sprljiti, boljeti kao živa vatra, * terras; * solum; * sitis herbas, guttur, * fauces; * febribus uror; † ora viscerum uruntur;
i jakim trvenjem raniti, ožuliti, aculeus sagittae aut glandis introrsus tenui vulnere,
Liv.; * calceus,
žulji; * te mea gravis sarcina chartae; * lorica lacertos; * loris uri,
bȉčȏvan biti; i o zimi, mrazu opaliti, òštetiti, ozlijediti, * ustus ab assiduo frigore Pontus; † Scythae continuis frigoribus uruntur.
3) tp. a) o strasti, quod urit invidiam,
što peče zavist, Liv.; * žeći = raspaliti, uspiriti, trošiti koga, Daphnis me malus, Glycerae nitor, grata protervitas; ira, amor alqm urit; * uri,
gorjeti ljubavlju, mučiti se ljubomorstvom, zavišću; * qui (amor) me praeter omnes expetit mollibus in pueris aut in puellis urere; * meum jecur u. bilis,
o srdžbi, b) uznemirivati, dosađivati, mučiti, uro hominem,
Ter.; pestilentia urbem urente simul atque agros,
Liv.; * urit
(povređuje) enim fulgore suo, qui praegravat artes intra se positas
(gdje je artes i. s. p.
ujedno objekat naprema urit)."
