Autor Tema: Čudne naprave i prirodni izvori energije  (Posjeta: 5988 )

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Čudne naprave i prirodni izvori energije
« : 26 Svibanj 2010, 00:01:50 prijepodne »
Osnovne energije iskoristive amateru koji sebi dopušta nadimak grunf i koji se prepoznaje u crtiću a je to su sunčeva energija i energija vjetra. Ekološki osviješten, grunf djeluje ekološki sinhrono na dva polja: prvo polje je iskorištavanje prirodne energije a drugo polje ili kućica jest da za kroćenje ovih dviju energija koristi strojeve ili naprave koje su pripremljene za otpad ili reciklažu.
Ekološka umjetnost ili kreacija bilokoje vrste koja se sastoji od već iskorištenih naprava osim što je primarno funkcionalna kao uporabni ili umjetnički predmet upire prstom u svoje dijelove i pokazuje na točku kad dio prestaje biti stroj a još uvijek nije otpad nego estetski predmet.
Recimo naprimjer ili možemo kazati, stari hidrofor kojega susjed želi baciti može bit dobar piz na otpadu, ali ako ga se oboja rećemo u crnu boju, ako ga se upeče u sunce i podigne na kakvu uzvišicu, taj hidrofor može biti izvrstan spremnik tople vode čitavoga ljeta, i to je ako pogledamo lokalne hidrofore, oko 180 litara vode. Problem je ako se nema dvorišta, ako taj kotao narušava neki prolaz i slično i problem je naviknuti ukućane da ljeti ne idu u kuponicu nego vani gdje se mogu otuširati.
Čuvajmo stare hidrofore i ne bacajmo lijepo oblikovane predmete u sirovo željezo, čuvajmo ih na prikladnom mjestu i stalno se svađajmo sa ženom ili majkom, svake godine iznova, kad žele npr. hidrofor baciti. Lijepo im treba reći: Neka, to će meni trebati.



Ta reeciklažna umjetnost u modi je odvajkada. Civilizacija toliko proizvodi, kupuje, toliko je zapravo nezadovoljna sobom da se počinje gušiti u "vlastitim ovnima". Ali što umjetni reciklaže kaže, kaže da laže onaj tko kaže da je otpad otpad i da je otpad ovno. Koliko muke je tribalo dok se napravi jedna drvena bačva, to većina ljudi znade, a opet kad konobu načičkaju rostfrajnim valjcima, duge će nakon svih silnih promišljanja ispilati i naložiti u šporetu. nije u redu stvar u koju je uloženo toliko rada protretirati kao smeće, jednostavno nije u redu. Džaba hrđa, džaba priče. Ljudi su nesretni i kažem vam, doć će kraj svita. A dok ne dođe, ja ću se zavaravati da ga ja mogu usmjeriti i možda spasiti, jer svijet jest jedno veliko samozavaravanje. I mislim da stvarnost nije uopće stvarnost nego je san. Prava stvarnost je negdje u nama, ona je dama na proplanku, pastirica i hesseove priče, s uvojcima od zlata i ima nešto crveno na okovratniku, s točkicama.
« Zadnja izmjena: 26 Svibanj 2010, 00:11:58 prijepodne Slovak »
Dosta parola.

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Čudne naprave i prirodni izvori energije
« Odgovori #1 : 26 Svibanj 2010, 09:47:44 prijepodne »
bravo slovače. mene je na hodočašću svetom zemljom fasciniralo da skoro da i nema kuće koja na krovu nema takav bojler pa i puno njih. kod njih su većinom kuće ravnih krovova.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Hidrofor - jednostavna sprava
« Odgovori #2 : 26 Svibanj 2010, 12:04:27 poslijepodne »
Najveći problem hidrofora kao naprave je ona sklopka. Nekim ljudima neće da upali ili ugasi na vrijeme. osim šarafa koji regulira napetost okidača prekidača, problem može ležati u membrani. To je jedna obična guma koju pritisak u kotlu gurne nagore, ona potisne polugu, a poluga prekidač. membrana s godinama otvrdne, izgubi elastičnost, a kako su trgovci skloni prodavanju, umjesto da vam prodaju novu membranu koju je lako zamijeniti, oni ti nepotrebno prodaju čitavu sklopku. Inače je generalno ekološki problem nedostatak ljudi koji poznaju principe rada naprava i koji bi mogli zamijeniti dotrajali dio, kao i nedostatak rezervnih dijelova na tržištu. Dakle, hidrofor gubi zrak i treba ga često pumpati. Ako sapunica ne pokaže mjehurić oko barometra, zrak ispušta vjerojatno membrana. dovoljno je zategnuti 4 šarafa s donje strane sklopke i zrak više neće "curiti". To je puno bolje učiniti nego membranu izvaditi i očistiti podlogu na koju mora dihtati jer ako je dotrajala, vrlo teško će biti ponovno podesiti sklopku. Pitanje koliko zraka treba napumpati u hidrofor nudi odgovor. na dnu kotla je otvor u kojega vam je majstor sigurno ugradio čep od pola cola. Na to mjesto treba uviti koljeno, produžetak pa malu slavinu. Kad nestane zraka treba zatvoriti dovod vode iz čatrnje, ištekati motor iz zida i otvoriti vodu dok kotao ne bude skroz prazan. To je optimalna mjera za domaćinstvo, tako se motor rjeđe pali i konstantan pritisak dugo traje čime se štedi i struja potrebna kondenzatoru da pokrene motor u pravu stranu etc. Zalaganjem za veću ponudu rezervnih dijelova na tržištu smanjio bi se ekološki problem i novac nacije ne bi bio bacan u smeće.
Dakle, hoćemo rezervne dijelove!!!
« Zadnja izmjena: 26 Svibanj 2010, 12:07:53 poslijepodne Slovak »
Dosta parola.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Čudne naprave i prirodni izvori energije
« Odgovori #3 : 26 Svibanj 2010, 13:51:20 poslijepodne »
Zamislimo recimo sljedeće: potjeh napravi brod, ja mu ga platim i odem voziti turiste, na brodu je njegova gospoja sa sestrom koje mi plate turu. Napušen, udarim propelorom u stijenu. Kako nema zamjenskog propelera ja kupujem opet čitav brod, kod drugog proizvođača recimo, a čitav potjehov rad pustim da zahrđa u luci. Što sam učinio: pljunuo sam na potjehovu rabotu, njegov trud sam ostavio da trune. Njegova žena i svastika su počele plaćati skuplje ture kod nenapušenog kormilara jer ovaj stalno nabavlja nove brodove. Ili da pojednostavim: kupiš kolač, odgrizeš jedan griz i ostatak baciš na livadu. naleti batakljun, pojede to slatko, dobije želučanu muku i ugine pod tratinčicom. a sve zato što nisam kolač pojeo do kraja.
Dosta parola.

Offline likarija

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 2.599
  • Nu me!
    • Oldtimer klub Zagreb
Odg: Čudne naprave i prirodni izvori energije
« Odgovori #4 : 27 Svibanj 2010, 10:20:15 prijepodne »
... Ili da pojednostavim: kupiš kolač, odgrizeš jedan griz i ostatak baciš na livadu. naleti batakljun, pojede to slatko, dobije želučanu muku i ugine pod tratinčicom. a sve zato što nisam kolač pojeo do kraja.

Triba jasno i glasno reć da je krempita u pitanju. 8)

 ;D

:starac

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
javni wc
« Odgovori #5 : 27 Svibanj 2010, 18:30:36 poslijepodne »
kako je hrvatska privreda u kolapsu, a umjetničkim talentima me stvoritelj slabo obdario, odlučio sam otvoriti javni wc. bit će smješten na rubu moga dvorišta, tako da mi ni na posao ni na veliku nuždu neće biti daleko. Odlučio sam, velika nužda dvije, mokrenje svega jednu kunu. Ali prije nego krenem u sam posao, wc treba urediti. Trenutno je u stanju čučavca ili lokalno kažu ćućavca, što mi se osobno više sviđa, te ako želim postići tržišnu konkurentnost, mislim ga opremiti suvremenom wc školjkom s preljevnim simfonom protiv neugodnih mirisa. Već sam pronašao jednu tog modela, rabljenu šolju kod susjeda, a vodokotlić ću ako ga ne nađem, morati izumiti. U ponudi će uz veliku nuždu biti ponuđen dnevni tisak, lokalni mjesečnici, samsvojmajstor i modni časopisi, kao i glorija i 24 sata. Dakle, poman odabir koji će stimulirati probavu mojih mušterija. Tu će dakako biti i osvježivači i ostala prigodna roba.
« Zadnja izmjena: 27 Svibanj 2010, 18:33:08 poslijepodne Slovak »
Dosta parola.

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Hidrofor - jednostavna sprava
« Odgovori #6 : 28 Svibanj 2010, 07:42:37 prijepodne »
Najveći problem hidrofora kao naprave je ona sklopka. Nekim ljudima neće da upali ili ugasi na vrijeme. osim šarafa koji regulira napetost okidača prekidača, problem može ležati u membrani. To je jedna obična guma koju pritisak u kotlu gurne nagore, ona potisne polugu, a poluga prekidač. membrana s godinama otvrdne, izgubi elastičnost, a kako su trgovci skloni prodavanju, umjesto da vam prodaju novu membranu koju je lako zamijeniti, oni ti nepotrebno prodaju čitavu sklopku. Inače je generalno ekološki problem nedostatak ljudi koji poznaju principe rada naprava i koji bi mogli zamijeniti dotrajali dio, kao i nedostatak rezervnih dijelova na tržištu. Dakle, hidrofor gubi zrak i treba ga često pumpati. Ako sapunica ne pokaže mjehurić oko barometra, zrak ispušta vjerojatno membrana. dovoljno je zategnuti 4 šarafa s donje strane sklopke i zrak više neće "curiti". To je puno bolje učiniti nego membranu izvaditi i očistiti podlogu na koju mora dihtati jer ako je dotrajala, vrlo teško će biti ponovno podesiti sklopku. Pitanje koliko zraka treba napumpati u hidrofor nudi odgovor. na dnu kotla je otvor u kojega vam je majstor sigurno ugradio čep od pola cola. Na to mjesto treba uviti koljeno, produžetak pa malu slavinu. Kad nestane zraka treba zatvoriti dovod vode iz čatrnje, ištekati motor iz zida i otvoriti vodu dok kotao ne bude skroz prazan. To je optimalna mjera za domaćinstvo, tako se motor rjeđe pali i konstantan pritisak dugo traje čime se štedi i struja potrebna kondenzatoru da pokrene motor u pravu stranu etc. Zalaganjem za veću ponudu rezervnih dijelova na tržištu smanjio bi se ekološki problem i novac nacije ne bi bio bacan u smeće.
Dakle, hoćemo rezervne dijelove!!!
svaka čast. mesčini da baš imaš dara za kužnjit naprave. ja nemam.

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Čudne naprave i prirodni izvori energije
« Odgovori #7 : 28 Svibanj 2010, 07:47:53 prijepodne »
Zamislimo recimo sljedeće: potjeh napravi brod, ja mu ga platim i odem voziti turiste, na brodu je njegova gospoja sa sestrom koje mi plate turu. Napušen, udarim propelorom u stijenu. Kako nema zamjenskog propelera ja kupujem opet čitav brod, kod drugog proizvođača recimo, a čitav potjehov rad pustim da zahrđa u luci. Što sam učinio: pljunuo sam na potjehovu rabotu, njegov trud sam ostavio da trune. Njegova žena i svastika su počele plaćati skuplje ture kod nenapušenog kormilara jer ovaj stalno nabavlja nove brodove. Ili da pojednostavim: kupiš kolač, odgrizeš jedan griz i ostatak baciš na livadu. naleti batakljun, pojede to slatko, dobije želučanu muku i ugine pod tratinčicom. a sve zato što nisam kolač pojeo do kraja.
okani mi se žene lopužo. svastiku vozaj, još ću ti platit i turu i novi propeler i napravit novi brod...samo mi brte reci više koja je u pitanju. jel ona što si š njomen u razred odio?
p.s. slovače, ova verzija batakljunova uginuća mi je zasad najjača. ja se zbiljam dugo vrimena bavim mišlju da napišem roman 'batakljun'. na naslovnici ova tica iz njegova avatara a završava s više verzija...u svakoj državi drugačiji svršetak...ovo bi bila jedna od verzija. batakljun slomljenih krila ugiba pod tratinčicom. dirljivo. domaćice plaču dok jednon rukon mišaju ručak a u drugoj roman. suze kapaju u puru... a što ti ko budući badžo veliš da mi zajednički napišemo taj roman? možda uletimo i na 'sedmicu tjedna' branke kamenski.
« Zadnja izmjena: 28 Svibanj 2010, 07:50:48 prijepodne Potjeh »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: javni wc
« Odgovori #8 : 28 Svibanj 2010, 07:57:47 prijepodne »
kako je hrvatska privreda u kolapsu, a umjetničkim talentima me stvoritelj slabo obdario, odlučio sam otvoriti javni wc. bit će smješten na rubu moga dvorišta, tako da mi ni na posao ni na veliku nuždu neće biti daleko. Odlučio sam, velika nužda dvije, mokrenje svega jednu kunu. Ali prije nego krenem u sam posao, wc treba urediti. Trenutno je u stanju čučavca ili lokalno kažu ćućavca, što mi se osobno više sviđa, te ako želim postići tržišnu konkurentnost, mislim ga opremiti suvremenom wc školjkom s preljevnim simfonom protiv neugodnih mirisa. Već sam pronašao jednu tog modela, rabljenu šolju kod susjeda, a vodokotlić ću ako ga ne nađem, morati izumiti. U ponudi će uz veliku nuždu biti ponuđen dnevni tisak, lokalni mjesečnici, samsvojmajstor i modni časopisi, kao i glorija i 24 sata. Dakle, poman odabir koji će stimulirati probavu mojih mušterija. Tu će dakako biti i osvježivači i ostala prigodna roba.
nu reci pravo...ti naši ćućavci. u našemu kraj rupe bile nako ko dvi stope na koje si noge stavio. kako to da se nisu tadan sitili napravit ko nikakvu stolicu da lipo sidneš pa polako. nit bi mora gledat poda se u govna nit bi se mora mučit dignit guzicu. priča mi prika da jedan naš iz prološca (nomina sunt odiosa) imade nasrid ledine stolicu s rupon u sridini i da liti sidi na ton stolici, sere i gleda u zvizde.
imotska romantika.
a nu, jedan drugi ovako je nigdi zapisa:

Prvi su se zahodi počeli praviti nakon drugog svjetskog rata. Moj otac napravi zahod s velikim otvorom za nuždu iznad kućara za svinje, da ga ne mora posebno čistiti. Vršili bi mi nuždu, a gudin (svinja) bi se podvukao pod zahod i gledao gore, a mi njega odozgo. Gledao bi on dok se vrši nužda gladan rokćući. Odjednom bi se čulo kako gricka koštice od trešanja. Dobio i on svoj zalogaj. Došli kod mene neki gosti, a jedan od njih otišao vršiti nuždu. Bili su iz "finijeg" kraja. Brzo se vratio blijed. Vjerojatno se uplašio gledajući kroz otvor nužnika otvorene čeljusti gudina koji spremno čeka da nešto ulovi, što bi moglo pasti odozgo. I nas djece bilo je pomalo strah tih razjapljenih čeljusti ispod sebe, ali smo se navikli.  

ni belevarszchcheva svemirska chenipha ovome nije ravna.  :laugh:
« Zadnja izmjena: 28 Svibanj 2010, 08:01:17 prijepodne Potjeh »

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Govno iz nebesa
« Odgovori #9 : 28 Svibanj 2010, 23:14:35 poslijepodne »
Ovo s gudom je extra. Nego situacija je sljedeća. Rupa na ćućavcu ima manji fi od cijevi koja ide u wc školjku. razmišljam bi li radio redukciju na uže ili bi ćućavac propila na fi 11 koliko traži školjka. Namjeravam na otvorenje pozvati najveće seratore u selu, rekli su da će trpit par dana pa onda isprobat protočnost. Jedan mi je obeća zatvaranje otvaranja što bi bio pravi poraz. Morat ću tom velikom govnu i seratoru stat u kraj, možda napravit neki princip da govno klizi lakše kroz ugib na školjci. Imao sam jednoga susjeda što je volio dok je bio mlađi srati s drveta. Jednom ga je potralo usrid zobanja trišanja, ko i ove nad gudom, a zoba je i špice. Uto je pod trišnju došla njegova mlađa sestra. Nije moga odolit. Dugačko govno se izvilo iz debelog crijeva, u strahu i izduženo je zaplesalo lijevo-desno držeći se jedva za izlaz, a onda je okinulo i pljaf! na djevojčicu što je brala s donjih grana. uvik smo u to vrijeme gledali iznad sebe u krošnje kroz šumu u strahu da se susjed slučajno ne bi naša iznad nas i posra nas po glavi svojim odvratnim govnom.
Dosta parola.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
hauzmajstor šulc
« Odgovori #10 : 28 Svibanj 2010, 23:44:54 poslijepodne »
U Ameriku idem za mirisom velikog elektromotora

U Ameriku neću ići da zlatnu žicu tražim
Ali vidjeh u novinama sliku velikog elektromotora
Što pokreće - ne znam, ali pokrenuti bi mogao
Pola ovoga grada i mali je Šulc pred njim
U Ameriku neću ići da Kip slobode vidim
Ali taj elektromotor ne izlazi mi iz glave
Stao bih pred njega kao što pred tobom stojim
Ovako zatvorio oči i disao duboko taj miris
Kao što se velika šuma diše i znaš
To je čudo pred kojim si prvi put
U Ameriku neću ići da novu zemlju vidim
Čim vidiš jednu, vidio si sve i svaka je
Ko jaje jajetu, jedno je jaje od vrapca drugo od velike ptice
U Ameriku idem za mirisom velikoga
Elektromotora, jer svaka mašina svoj miris ima
I različit je svaki
Kao što različiti jesu čovjek koji prodaje kokice
I onaj koji ide prema njemu
izvor:http://free-zg.htnet.hr/jergovic/price_kolumne/hauzmajstor.htm
autor: bolje da ga ne spominjem
Dosta parola.

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
srića da krave ne lete
« Odgovori #11 : 01 Lipanj 2010, 08:03:07 prijepodne »
Ovo s gudom je extra. Nego situacija je sljedeća. Rupa na ćućavcu ima manji fi od cijevi koja ide u wc školjku. razmišljam bi li radio redukciju na uže ili bi ćućavac propila na fi 11 koliko traži školjka. Namjeravam na otvorenje pozvati najveće seratore u selu, rekli su da će trpit par dana pa onda isprobat protočnost. Jedan mi je obeća zatvaranje otvaranja što bi bio pravi poraz. Morat ću tom velikom govnu i seratoru stat u kraj, možda napravit neki princip da govno klizi lakše kroz ugib na školjci. Imao sam jednoga susjeda što je volio dok je bio mlađi srati s drveta. Jednom ga je potralo usrid zobanja trišanja, ko i ove nad gudom, a zoba je i špice. Uto je pod trišnju došla njegova mlađa sestra. Nije moga odolit. Dugačko govno se izvilo iz debelog crijeva, u strahu i izduženo je zaplesalo lijevo-desno držeći se jedva za izlaz, a onda je okinulo i pljaf! na djevojčicu što je brala s donjih grana. uvik smo u to vrijeme gledali iznad sebe u krošnje kroz šumu u strahu da se susjed slučajno ne bi naša iznad nas i posra nas po glavi svojim odvratnim govnom.
haaaaaaaaaaaaaaaahahahahahaha
 :hihi