Autor Tema: roško polje  (Posjeta: 22866 )

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: roško polje
« Odgovori #150 : 01 Veljača 2016, 21:55:03 poslijepodne »
1. razs = rȁzsa »zraka« < lat. radius
2. râzs (R rȁzsi) = ȓzs (R rzsi) = hrzs »razs, slama, kruh«; tako se niegdi rabi nazivnicski (nominativni) oblik - razs, a niegdi rodnicski (genitivni) - rzs; nije zabilježen oblik *arzs.
3. od rog tvorbom dobijamo rozsac (R rozsca = roshca); isto tako i rozski = roshki (Roshki slap, Roshko Polje)

Za razs sam prvi put csuo u shkoli, kao i za ozimicu. Inacse, u zapadnohercegovacskomu je govoru zimica. Razs govore oni, koji su se „pogospodili”.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Od Boga do roga i nazad.
« Odgovori #151 : 18 Veljača 2016, 19:00:24 poslijepodne »
Od Boga do roga i nazad.
Roško polje se izvorno zvalo Božko polje.
Ruine Rošac je prije no što je postala Ruine bila utvrda Božac.

Vraćam sve u kontekst Božjak (Tribižet), Opačac, Rušigrad, Bušigrad, Bužanin-grad kojeg je Radimsky morao proglasit nepostojećim. Zataškavanje templara.
Buško Blato je Božko Blato. Bužanin Grad je Božaningrad. Tuga i Buga su luk i voda. Tušnica je mogla bit Božnica.
Kad se izčitaju defteri na području, vidjet će se česta zamjena b i m.
Vidjeti recentne upise i niz toponima na temi o defterima:
http://www.imoart.hr/forum/index.php?PHPSESSID=71j4nk5oj5pmkn4n44s7e9pio1&topic=1538.0
Je li i Mošnjača zapravo Božnjača ili je obratno?
Turci su u prvim godinama svoje vlasti tu imali nahiju Boşka-plana, 1701. imaju nahiju Poşka-polye, koju domaći čitači deftera čitaju kao Roško polje (Taslidža 2013.).

Ni mletački, ni turski izvori, mletačke karte i turski defteri, austrougarske karte, nigdje tu ne pišu Rog, već Ruschigrad, Buschigrad, Rošac, Boşka-plana, Poşka-polye.
Teško, nemoguće je, barem turskim izvorima pripistati pogrešku u kojoj su slova b i/ili p zapisana umjesto slova r.

Naimen…

U radu
91, 164, MAD 540 ve 173 Numaralı Hersek, Bosna ve İzvornik Livâları İcmâl Tahrîr Defterleri (926-939 / 1520-1533). T. C. Başbakanlık Devlet Arşivleri Genel Müdürlüğü. Osmanlı Arşivi Daire Başkanlığı. Ankara.  2006.
dostupnom ovdje
http://en.devletarsivleri.gov.tr/icerik/3071/osmanli-arsivi-daire-baskanligi-yayinlari/

autori koriste deftere s arhivskom oznakom BOA TD 861. Daju kratak opis (regestu) izvora na str. 17:
"BOA, TD 861
Tārīh: 1113, tam, 160 sayfa. (Venedik'ten geri alınan Bosna'nın Kırka, Klis ve Hersek Livalarının bazı köylerinin nüfus ve emlâk defteri.)
Livā: Kırka (1-8), Klis (9-33)
Nāhiye: Plavna (1-2), Kal‘a-i Knin (2- 5), Nefs-i İstirmiçe (6-8), Poşka-polye (11-16), Sin (17-33)
Kal‘a: Plavna (1), İstirmiçe (6), Glavaş (11)".

U radu:
Faruk Taslidža. O muslimanskim sakralnim objektima u rubnim dijelovima Hercegovačkog sandžaka krajem XVII stoljeća. Anali: Gazi Husrev-Begove Biblioteke. 2013, Vol. 34, p117-125. 9p.
dostupnom ovdje
https://independent.academia.edu/faruktaslidza
autor se služi tim defterom (BOA TD 861) u prijevodu dr. Fazilete Hafizović.
Na str. 119:
"U istom (Imotskom) kadiluku džamija se nalazila i u selu Vojkovići (nahija Roško polje). I ona je na koncu Morejskog rata bila u ruševnom stanju.14

14 U selu Vojkovići po okončanju rata evidentirane su četiri kuće čiji su domaćini bili: Ibrahim, sin Mehmeda, spahija Hasan, Jure, Petar. BOA, TD, No. 861, prevela F. Hafizović, 56."

etc.

Spomenuti BOA TD 861 je vjerojatno podloga za
 »"Popis sela i zemlje sandžaka Krka, Klis i Hercegovina, oslobođenih od Mletačke Republike 1701. godine", historiografija, Fazileta Hafizović, 400 stranica, naklada 500 primjeraka"« kojima Savjet za nacionalne manjine raspoređuje 36.000,00 kn 16.4.2015.
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_04_46_918.html
Ne znam je li knjiga izašla, i kakvu vezu ima ovaj rad s manjinama u RH? Autorica je pripadnik manjine u RH? Nije.
http://www.ois.unsa.ba/uposlenici.html
Tu je i crkavica od MZOS-a 8.753,00 kn
Znanstvene knjige i visokoškolski udžbenici koji će se sufinancirati u 2015. godini
Str. 11. r. br. 379.
http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=23983
U normalne vlade bi MZOS dao sva sredstva za ovakve knjige i ne bi ih stavljao na 379. mjesto. Zbog broja stranica, vjerujem da se radi o objavi prijepisa deftera BOA TD 861 ili pak kataloga i faksimila. Pri prvom pogledu na naslov knjige/rada to se ne može pretpostaviti. Nadam se samo da ne će toponime (umjetnički kreativno) čitat ko Šabanović, Aličić, Spaho… već da će objavit (i) transliteraciju, nu sudeć po Taslidžinom radu ne će se moć vidjet da je Roško polje zapisano kao Poško polje.
etc.
http://bnn.ba/vijesti/moji-kriticari-komentarisu-nesto-sto-nisu-ni-procitali
« Zadnja izmjena: 18 Veljača 2016, 19:55:28 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
bunar Ržanac
« Odgovori #152 : 23 Veljača 2016, 17:07:28 poslijepodne »
Belevarac, otkud ime Ržancu bunaru?
U:
Skupina autora: Spomenici kulture i prirode duvanjskog područja, RZZSKP, Mostar 1977.
http://mandino-selo.com/wp/spomenici-kulture-i-prirode-duvanjskog-podrucja-15-vinica/

spominje se bunar Ržanac u zaseoku Doci.
http://www.geonames.org/3285556/doci.html
Po karti ne vidim da bi u pučkom poimanju hidrologije i podzemnih veza voda bunar trebao imat vezu s Aržanom. Buško Blato, Viničko polje, Studenačko polje… imaju izvore po sjevernom i istočnom obodu polja (Rubić i Nuić bi rekli 'do podne') a odvodnju po južnom i zapadnom obodu. Možda je majstor kopač i graditelj bunara bio s Aržana (Ržana, Ržanog)?
Što s defterima iz 1550. (Ržane u kliškom sandžaku) i 1585. (selo Aržano u duvanjskoj nahiji)?