Autor Tema: roško polje  (Posjeta: 25067 )

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Kamo je to Rosco rekti?
« Odgovori #105 : 19 Veljača 2011, 20:44:32 poslijepodne »
« Zadnja izmjena: 19 Veljača 2011, 20:46:27 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Rog u Nahiji Blagaj 1477.
« Odgovori #106 : 22 Veljača 2011, 22:29:41 poslijepodne »

Tvrđava Rog je 1477. godine u Nahiji Blagaj i nije ni blizu Roškom Polju

Makar se nazivi srednovjekobnih utvrda često ponavljaju na malim međudsobnim udaljenostima, čini se da utvrda Rog koju ubiciraju najčešće na područje Roškog Polja nije postojala prije oslobođenja Klisa i ukidanja Kliškog sandžaka. Najvjerojatnije je izgrađena kao utvrda tipa palanka tek nakon Požarevačkog mira, nakon 1718. Čini se da se Rog u Roškom Polju ne spominje prije izvještaja biskupa Bijankovića o pohodu tomu području, i to nakon 1718.
Prema dva najranija turska popisa objavljena u knjigama:
Ahmed S. Aličić; Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, Islamski kulturni centar Mostar, Mostar, 2008. i
Ahmed S. Aličić. Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovine iz 1477. godine, Orijentalni institut Sarajevo, Sarajevo 1985.,
na području Buškog Blata i Roškog Polja nema utvrde Rog.
Ako ustvrdimo da u vrijeme pisanja tih popisa Turci nisu zauzeli tu tvrđavu Rog, vidjet ćemo da je nema ni u prvom popisu Kliškog sandžaka:
Aličić, Spaho. Opširni popis Kliškog sandžaka iz 1550. god., Orijentalni institut Sarajevo, Sarajevo 2007.

Turski porezni popisi defteri su prilično nepregledna građa. Sadržaj originala popisa iz 1477. u knjizi (Aličić, 1985:1) nije ostraničen. Sadržaj dat na kraju knjige mi se čini nedostatnim za lako korištenje knjige unatoč otisnutim registrima (kazalima). U nastavku će se pokušati napraviti detaljniji, sadržaj i hijerarhija naslova u knjizi (Aličić, 1985.) polazeći od sadržaja otisnutog u knjizi. Za ovu temu je potrebna detaljna obrada podataka o nahiji Blagaj s ciljem ubikacije tvrđave Rog. Iz raščlanjenih naslova je očito da se tvrđava Rog u ovome popisu nalazi na području Nahije Blagaj. Za druge teme, u ovom upisu i u upisima na drugim temama obradit će se podaci o današnjoj Imotskoj krajini iz ovoga popisa.

Sadržaj
Uvod
I
Introduction
I
Sadržaj originala
1
Bilješka pisara o popisu
2
Hasovi njegove ekselencije cara u vilajetu Hercegovini
3
Hasovi sandžakbega vilajeta Hercegovina162
Timari i zeameti (Nahija Sokol)212
Posadnici tvrđave Ljubuški390
Tvrđava Rog419
Posadnici tvrđave Ključ420
Posadnici tvrđave Mostar, pripada vilajetu Hercegovina438
Posadnici tvrđave Blagaj457
Posadnici tvrđave Počitelj, pripada vilajetu Hercegovina484
Posadnici Klobuka, pripada vilajetu Hercegovina507
Posadnici tvrđave Samobor, pripada Hercegovini530
Posadnici tvrđave Mileševo, pripada vilajetu Hercegovini573
Džemat zidara, dunđera i kovača599
Pusta selišta601
Uzapćeni posjedi, pripadaju vilajetu Hercegovina606
Registar ličnih imena613
Registar geografskih pojmova624
Rječnik termina655

[p1] Sadržaj
— Hasovi njegove ekselencije cara
— Hasovi mirilive
— Nahija Sokol
— Nahija Bistrica sa Dubšticom i Konac Poljem
— Nahija Neretva i Mileševa
— Nahija Kukanj
— Nahija Samobor, Dabar i Popovska
— Timar kneza Heraka
— Nahija Goražde
— Nahija Zagorje i Osanica
Posade tvrđave [tvrđava] Vilajeta Hercegovina
— Posadnici tvrđave Ljubuški i Rog
— Posadnici tvrđave Ključ
— Posadnici tvrđave Mostar
— Posadnici tvrđave Blagaj
— Posadnici tvrđave Počitelj
— Posadnici tvrđave Klobuk
— Posadnici tvrđave Samobor
— Posadnici tvrđave Mileševa
— Skupina musellema za koje je sad određeno da plaćaju harač
— Pusta selišta
— Uzapćeni posjedi (mevkufat)[p2]

[1.] Hasovi njegove ekselencije cara u Vilajetu Hercegovini [p3]
[1.1] [Različita mjesta u više nahija] [pp3-10]
[1.2] Nahija Drežnica [p10]
[1.3] Selo Rabina, pripada Blagaju [p12]
[1.4] Porez na sitnu stoku [p13]
[1.4.1] Nahija Mileševo
[1.4.2] Nahija Samobor [p14]
[1.4.3] Nahija Tođevac [p17]
[1.4.4] Nahija Sokol [p18]
[1.4.5] Nahija Bistrica [p19]
[1.4.6] Nahija Dubštica [p20]
[1.4.7] Nahija Mostar [p21] [Gradac i Lise]
[1.4.8] Nahija Konac Polje
[1.4.9] Nahija Neretva
[1.4.10] Nahija Kukanj [p22]
[1.4.11] Nahija Dabar
[1.4.12] Nahija Popovska i Trebinje [p23]
[1.4.13] Nahija Goražde
[1.4.14] Nahija Nevesinje
[1.4.15] Nahija Zagorje [p24]
[1.4.16] Nahija Osanica
[1.4.17] [Razna sela] [p25]
[1.5] [Filurija] [p26]
[1.5.1] Nahija Krička
[1.5.2] Nahija Mataruga [p30]
[1.5.3] Nahija Kukanj, pripada Polimlju [p31]
[1.5.4] Nahija Gornja Morača [p36]
[1.5.5] Nahija Donja Morača [p38]
[1.5.6] Nahija Mileševa [1.1. Mileševo] [p40]
[1.5.7] Nahija Ljuboviđa, pripada Polimlju [p50]
[1.5.8] Nahija Komarnica / drže je vojnuci [p55]
[1.5.9] Nahija Gračanica, drugi naziv Nikšići [p66]
[1.5.10] Nahija Rovci [p67]
[1.5.11] Dio Nahije Zeta, zove se također Belopavlići
[1.5.12] Nahija Onogošta [p69]
[1.5.13] Nahija Piva, drugi naziv Banja [p70]
[1.5.14] Nahija Mostar [p81] [Odavde ćemo detaljnjije.]
[1.5.14.1] Džemat vojvode Vladimira
[1.5.14.2] Džemat Ostoje, sina Hlapića [p82]
[1.5.14.3] Džemat Mrkše, sina Stepana
[1.5.14.4] Džemat Opanak, knez Vlatko [p83]
[1.5.14.5] Džemat Dodič? Dragič Vukovič [p84]
[1.5.14.6] Džemat Vukašina, sina Vojihne
[1.5.14.7] Džemat Blizanca, Radič, sin Stepana
[1.5.14.8] Džemat Radoja, sina Lebine? [p85]
[1.5.14.9] Džemat Vladislava, sina Krasoja
[1.5.14.10] Džemat Vukića, sina Stepana [p86]
[1.5.14.11] Džemat Vladka, sina Mazojine
[1.5.14.12] Džemat Ivaniša, sina Ivana, pripada Imockom,
[1.5.14.12.1] [Selo Podbilo]
[1.5.14.12.2] Selo Vinjani
[1.5.14.12.3] Selo Gorica
[1.5.14.12.4] Selo Aksovići
[1.5.14.12.5] Selo Lukavac [p88]
[1.5.14.12.6] Selo Brzgula
[1.5.14.13] Džemat Milosava, sina Sladića
[1.5.14.13.1] Selo Podci
[1.5.14.13.2] Selo Igre, pripada Primorju
[1.5.14.13.3] Selo Kozica, pripada spomenutom
[1.5.14.14] Džemat Dobromirac, Vukić, sin Stepana [p89]
[1.5.14.15] Džemat Ivana, sina Dogloda
[1.5.15] Nahija Humska Zemlja (Hum)
[1.5.15.1] Džemat Vukića Krmpotića [Ledinac, Veselivštak, Buhovo i Borajna]
[1.5.15.2] Džemat Radopolje [p90]
[1.5.15.3] Džemat Dadoja vojvode, propada Primorju [p91]
[1.5.15.3.1] Selo Drvenik
[1.5.15.3.2] Selo Labčani
[1.5.15.3.3] Dio sela Doljanci, pripada Primorju
[1.5.15.3.4] Dio sela Makar, Polažde i Grpčanići [p92]
[1.5.15.3.5] Selo Rogoznica, pripada vojvodi Dadoju
[1.5.15.3.6] Selo Crnuća, pripada vojvodi Dadoju
[1.5.15.3.7] Selo Kučići
[1.5.15.3.8] Selo Brehali [p93]
[1.5.15.3.9] Selo Bast
[1.5.15.3.10] Selo Podgora
[1.5.15.4] Džemat Stepana, sina Vukanovca, pripada Dadoju [p94]
[1.5.15.4.1] …domova 11
[1.5.15.4.2] Selo Repac
[1.5.15.4.3] Selo Vrđa, pripada Primorju
[1.5.15.4.5] Mezra Pasja Sila — Pusta
[1.5.15.5] Džemat Ivana Kačića
[1.5.15.5.1] Selo Komatišine
[1.5.15.5.1] Selo Dračnica, pripada Primorju
[1.5.15.5.1] Selo Podaca [p95]
[1.5.15.5.1] Selo Jaričko
[1.5.15.5.1] Selo Hraštani
[1.5.15.5.1] Selo Vrh Dol
[1.5.15.5.1] Selo Tučepi, pripadaju Primorju
[1.5.15.5.1] Selo Makar [Nadalje ćemo manje detaljno.]
[1.5.16] Nahija Rudine [p96]
[1.5.17] Nahija Vlaha Zubci [p122]
[1.5.18] Nahija Klobuk, pripada Vrmu [p125]
[1.5.19] Nahija Riđani [p126]
[1.5.20] Nahija Blagaj [p128] [Rog! Idemo detaljno opet.]
[1.5.20.1] Džemat Vukosava, sina Katila [Zablatna, Crmna]
[1.5.20.2] Džemat Ivana, sina Tasove? [isto] [p129]
[1.5.20.3] Džemat Rajana, sina Vukašina [Ćelići, Crmna]
[1.5.20.4] Džemat vojvode Petra — drugi naziv Hrabrena i njegova brata Vukića. Spomenuti Petar je timarnik. [p130] [Z.: Trebanj, Hrasno, Hvališevo, Gnjirac, Pleševac, Crnići, Jasoča, Paštrokovina, Korotuša, Dubrava. LJ.: Visočica, Tuhovija]
[1.5.20.5] Džemat Dobroja, sina Rajka [p131] [Z.:Crmanj, Prvanj, Dabrica]
[1.5.20.6] Džemat Radonje, sina Hrelje
[1.5.20.7] Džemat Ivana, sina Klakora [Ostrovica, Lukavica]
[1.5.20.8] Džemat kneza Ivaniša, sina Dujina [p133] [Rgud, Dumoš?]
[1.5.20.9] Džemat Heraka, sina Radonje [Bitunja, Treskavica]
[1.5.20.10] Džemat Rahoja, sina Vukašina [p134] [Poplat, Breže?]
[1.5.20.11] Džemat Stepana, sina Živka [p135] [Zapužani, Crna?]
[1.5.20.12] Džemat Nikole, sina Mrkše [Pešci, Brnjača]
[1.5.20.13] Džemat Vlađa, sina Belića, sada u posjedu njegova sina Vukosava [p136] [Bijoska, Treskavica]
[1.5.20.14] Džemat Milobrada, sina Obrada [p137] [Opaska?, Treskavica]
[1.5.20.15] Džemat Pavke, sina Radohne [p138] [Breštanik, Dubrave; Crman]
[1.5.20.16] Džemat kneza Heraka, sina Vladisala [Hrasno, Kladovje Polje]
[1.5.20.17] Džemat Stepana, sina Brajana [p140] [Jarčište, Crmanj (Crvanj)]
[1.5.20.18] Džemat Dragoja, sina Radana [Dren, Morine]
[1.5.20.19] Džemat Ivaniša, sina Radovana [p141] [Žukovica, Morine]
[1.5.20.20] Džemat Dragića, sina Dobruna [Z.: Proseklje?, Nukla?, Dren? LJ.: Medveđe, Morine]
[1.5.20.21] Džemat Viđena, sina Dobrila [p142] [Zimuju?, Ljetuju?]
[1.5.20.22] Džemat Đurana, sina Vladislava [p143] [mezra Miruši, potok Trušine] [Bitunja, Močnica]
[1.5.20.23] Džemat Vukca, sina Radosala i Stepana, sina Radivoja [Turuša?, Morine]
[1.5.20.24] Džemat Stepana, sina Taraca [p145] [Nušenj?, Klanpolje?]
[1.5.20.25] Džemat Radiča, sina Vukca [Kruševo, Morine]
[1.5.20.26] Džemat Pokrajca, sina Milina [Papratna, Suhopolje]
[1.5.20.27] Džemat Petra, sina Mirosava [p146] [Kamen, Morine]
[1.5.20.28] Džemat Njegomira, sina Jelovca [Lipnik, Vučen]
[1.5.20.29] Džemat Viđena, sina Brajana [p147] [Mostur, Treskavica]
[1.5.20.30] Džemat Radivoja, sina Obrada [Duboka, Treskavica]
[1.5.20.31] Džemat Olivera, sina Grbača [p148] [Z.: Vilenjača?; LJ.: Zelengora, Trenčeva?]
[1.5.20.32] Džemat Radiča, sina Boguša [p149] [Žrvanj, Treskavica]
[1.5.20.33] [Džemat u džematu] [p150] [isto]
[1.5.20.34] Džemat Boguna, sina Milše [p151] [Ljubotnica, Ivanca; Vuče]
[1.5.20.35] Džemat Ivana, sina Stepana [Vršac, Sitnica]
[1.5.20.36] Džemat Radoja, sina Radosava [p152] [Podplat, Gornjo]
[1.5.20.37] Džemat Budisava, sina Branka [Bezdići?; Ljetuju?]
[1.5.20.38] [p152] Džemat tvrđave Rog koji je oprošten i oslobođen vanrednih (zakonskih) poreza i opterećenja. Daju vlaški porez. Idu u rat sa sandžakbegom. Stanuju u podnožju tvrđave Rog.
Đurić sin Ivana,
Matej sin Radivoja,
Pavko sin Doroga,
Stepan njegov brat,
Petrij njegov brat,
Matej sin Ivana,
Radosav sin Zorića,
Mihajil sin Duška,
Radivoj sin Mrkova,
Vukić sin Mastila,
Marko sin Radoča,
Pava sin Ozrina,
Mihovil sin Belosava
Božidar sin Ljubiše,
Vukić sin Vuka,
Badrija sin Mojaka,
Vuk sin Juce,
Radoje sin Krđe,
Juraj sin Galoje,
Đurinac sin Brajka,
Tvrdiša sin Cice,
Ciniđa? sin Ugrina,
Radosav sin Goje,
Juraj sin Miklovuša,
Ostoja sin Budilje,
Mihajil sin Mojaka,
Barto sin Brdoja,
Mihovil sin Đurađa,
Radak sin Petka,
Jako sin Radula,
Ivaniš sin Hunjata,
Mihajil sin Kulina,
Pavko sin Vuka,
Nenada sin Otihoja,
Radoje sin Duše,
Lovrenac, tesar,
domova 36,
Osobe, koje su u nastavku popisane, su također vlasi i daju vlaški porez, ali su raštrkani i svaki od njih stanuje u različitom mjestu.
[1.5.20.39] Dio džemata Radosava, sina popa Dimitrija, pripada D. Morači [p153]
[1.5.20.40] Dio džemata Bogića, sina Bratoja, pripada Donjoj Morači [p154]
[1.5.20.41] Dio džemata Vuka, sina Hlapca, pripada Gračanici
[1.5.20.42] Dio džemata Paskaša, sina Nikše, pripada Gračanici [p155]
[1.5.20.43] Dio džemata Tomaša, sina Ivana, pripada Gračanici
[1.5.20.44] Dio džemata Batrića, pripada Gračanici
[1.5.20.45] Dio sela Sad, pripada Onogoštu
[1.5.20.46] Dio sela Studenac [p156]
[1.5.20.47] Dio džemata vojvode Đuraša [Kuti, Zagulj?, Velja Vas, Godilj?; Lukavica]
[1.5.20.48] Dio sela Kirebuča, pripada D. Morači
[1.5.20.49] Dio sela Jasenovo, pripada D. Morači
[1.5.20.50] Dio sela Duboko, pripada D. Morači [p157]
[1.5.20.51] Dio sela Lišnjo, pripada D. Morači
[1.5.20.52] Dio džemata Stepka, sina Svrka?, pripada D. Morači
[1.5.20.53] Dio džemata Milorada, pripada vojvodi Radosavu sina [] Stepana
Osobe, u nastavku popisane, također su vlasi i daju vlaški porez. Odvojeno stanuju ali su utvrđeni. Pripadaju vilajetu Popovo.
[1.5.20.54] Dio džemata kneza Vukosava [Dol, Treskavica] [dijelovi sela. Dupljani, Grmljani, Slivnje, Velje Međe, Dobruhovo]
[1.5.20.55] Dio džemata Šišmana, pripada Trebinju [p160] [dio sela Čađi]
Osobe u nastavku popisane su stare spahije. Sada po naredbi cara za baštine koje posjeduju popisani su prema vlaškom zakonu tako da plaćaju vlaški porez.
[1.5.20.56] Džemat Mirče, sina Krase, pripada Trebinju
[1.5.20.57] Dio sela Kučani [p161]
[1.5.20.57] Dio sela Temci
[1.5.20.57] Dio sela Hrasno
[1.5.20.57] Dio sela Poplatac
[1.5.20.57] Dio sela Turjač
[1.5.20.57] Dio sela Orah
[1.5.20.57] Dio sela Studenac
[1.5.20.57] Dio sela Stube
[2] Hasovi sandžakbega Vilajeta Hercegovina [p162]

« Zadnja izmjena: 22 Veljača 2011, 22:32:28 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Rog u Nahiji Blagaj 1477.
« Odgovori #107 : 22 Veljača 2011, 22:44:33 poslijepodne »

Iako ovi vojnuci tvrđave Rog, idu sa sandžakbegom u rat, sandžakbeg nema hasova u Nahiji Blagaj.
Prihod, posjed i posada tvrđave Rog su neznatni u odnosu na ostale tvrđave u popisu (Ljubuški, Ključ, Mostar, Blagaj, Počitelj, Klobuk, Samobor i Mileševo).
S obzirom na postojanje tvrđave Blagaj (Stjepanov Grad) u Nahiji Blagaj, dva toponima upućuju na moguće postojanje utvrde na samom mjestu ili u vidokrugu mjesta: Palanka i Roškovci.
Stjepanov Grad
http://www.geonames.org/3263076/stjepanov-grad.html
Palanka (Je li ovo preblizu Stjepanovom Gradu? Kao utvrda Proložac utvrdi Imotski?)
http://www.geonames.org/3261518/palanka.html
Roškovci (Je li župa Blagaj prelazila Neretvu na zapad?)
http://www.geonames.org/3261626/roskovci.html

Doduše, odmah iza posadnika tvrđave Rog u popisu slijede dijelovi dva džemata u Nahiji Donjoj Morači, tri u Nahiji Gračanici, dio sela u Onogoštu, iz čega se vidi da se topologija popisa raspada jer je naslov i dalje 'Nahija Blagaj'.
Ovo može ubikaciju tvrđave Rog maknut iz Nahije Blagaj 1477. prema Rogovima u današnjoj Crnoj Gori.
Detaljno će trebat pregledat i pokušat ubicirat zimovališta i ljetovališta džemata popisanih u Nahiji Blagaj kako bi se vidjelo je li se toplogika popisa raspala i prije "[1.5.20.38] [p152] Džemat tvrđave Rog" tj. jesu li ljetovališta (ne nužno i zimovališta) popisanih u [1.5.20.xx] izvan Nahije Blagaj 1477.
« Zadnja izmjena: 22 Veljača 2011, 23:06:57 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Raškovac
« Odgovori #108 : 26 Siječanj 2012, 13:44:31 poslijepodne »

Na ulazu u Raško Polje s istoka, testom od MeRsihovine, kad vam se s live strane puta ukaže potok Jaruga i oputina s kojom vozite paralelno, nadomak Glavice i Vojkovića - evo ga - Raškovac s obe bande narečene oputine.
Nije Roškovac. Nitko ga od domorodaca tako ne zove. Bar tako tvrdi Dane Roško.



Na ulazu u Rastušje stoji Gospodin naš Isus Krist srebrnom bojom namaljan… Tako je govorio pokojni Dragutin Tadijanović. Nije rekao s koje strane.
« Zadnja izmjena: 26 Siječanj 2012, 13:46:45 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Raškovac bis
« Odgovori #109 : 26 Siječanj 2012, 13:55:36 poslijepodne »



V - Vojkovići
B - Bukovica
M - MeRsihovina

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: roško polje
« Odgovori #110 : 31 Siječanj 2012, 01:48:14 prijepodne »
Ti uporno otjesh da Asim Peco granicu sridnjovikovne Rashke pomakne od Rashkog polja iznad Gruda na Roshko (Rashko) polje.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: roško polje
« Odgovori #111 : 31 Siječanj 2012, 03:19:10 prijepodne »

Nikola Tesla was Serbian, therefor Serbia is technologically and intelectually superior to America. Logic FTW.«

More je rastezat od Tokija do Milvokija iz ćoše gornjeg citata. Što Navajo ima danas od podataka o tome dokle su se protezala lovišta njegovih slavnih predaka?
Da ne spominjem Rašane (Račane) i Metohij. Niđe veze. Peco.
Samo par písama iz Smičiklasova Codex-a III. (vidi temu*) pokazat će da će to puknut od rastezanja puno prije neg je s istočne strane nategne do Drine.

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: roško polje
« Odgovori #112 : 31 Siječanj 2012, 09:43:43 prijepodne »
More je rastezat od Tokija do Milvokija iz ćoše gornjeg citata. Što Navajo ima danas od podataka o tome dokle su se protezala lovišta njegovih slavnih predaka?
Da ne spominjem Rašane (Račane) i Metohij. Niđe veze. Peco.
Samo par písama iz Smičiklasova Codex-a III. (vidi temu*) pokazat će da će to puknut od rastezanja puno prije neg je s istočne strane nategne do Drine.
navaja su utirali u rezervat a ovi je rastegnijo do save i derneči u bajnoj luci 20-godišnjicu pa ti pivaj glonge.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: roško polje
« Odgovori #113 : 31 Siječanj 2012, 14:11:49 poslijepodne »

Glede narečene godišnjice na ovoj i na najmanje jednoj drugoj temi* mogu ti reć:
— Potlje boja nokat u ledinu.
Ovi se pomiču na zapad i nastave li vako doista će u geološkom vremenu proć put od Tokija do Milvokija (i nazad, ako ih dovoljno preživi).
Na godišnjicu bi došla ko i Komarica, Čović… whoever. Makar samo zbog Mileta i Rajketa. Banjalučke ćelape da ne spominjen, spiša će mi se usta.
Kanaliziranje gnjeva je jako aktivno ovih dana.
Najme, kad u Horvata, Srbah, Bošnjakah uzavriju nutrene napetosti, a svakako prije neg poklopac s lonca poskoči, gnjev se kanalizira na druge i treće.
Mileta stigne fetva.ba, Rajeketo se šegači na svom blogu, pùmpa, Mileto u parlamentu najavi osudu armenskog genocida, Cerić se izkezi-ceri, efendiji Vinku tamo daleko odjednom zasmetaju vehabije, Jozipović oće povuć, ne će povuć, potegni-povuci, Puzićka najavi treći blentitet, mladi vladika Grigorije, nevješt gibanjima, ili pak samo iskren, zaleti se onom propovidi u Džubrovniku, a Tadix promptno i vezano za Džubrovnik parafrazira uradak časnih sestara Vic-patrik iz 1968. sa katoličkog sveučilišta Utjelovljene Riječi u Texsasu kao utuk na tuk, dok se sinkrono raspiruje bratstvo i jedinstvo glede Kauboja (teksaških?) gospodina Gologuže i žaba koje nije teško gurnut u nasilje - bolje da se izcrpe međusobno neg da počmu bunu protiv dahija "svaki svoga ubijte subašu" što sritni Vrdoljak cilu noć probava neizravno kazat gluvoprdastom gospodinu Babiću(?) u Vlaškovljevoj o-misiji In medias (t)re(x)s.
Razkrajanje Jugoslavije je davno počelo, prije onog ustava iz 1974., Bruni se omaklo ono o padu Berlinskog zida pa je stradao, Janezu Stanovniku se omaklo osamdesetih ono pitanje po povratku iz Omerike "A šta će jadni pravoslavci u tačka.ba?" i ništa mu nije bilo, eno je nekidan opet nešto šrao na nakvu slovenskom partizanskom skupu, ne će grom u koprve. Valda je Stanovnik zaslužan za Pomak Prištine u Bajnu Luku. Šta š sad? Ignorirat činjenice? Ne čestitat godišnjicu? Upitat svoje:
— Puče li komu šta u repu? — glede Rekavica, Manjače…
It's a Pučirep. Pučirep Stone.
« Zadnja izmjena: 31 Siječanj 2012, 14:13:40 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: roško polje
« Odgovori #114 : 24 Lipanj 2012, 14:03:44 poslijepodne »

Danas se na Rašku Polju slavi sv. Ivo. Najjače slavlje od Imacke do Podmilačja.
U hrpi neprobiranih fotografija na jednoj fotogaleriji* našla se najmanje jedna zanimljiva, jákā.

Früchte Gemüse Milchprodukte…
"STOP dem Gen-Food"


Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: roško polje
« Odgovori #115 : 28 Kolovoz 2012, 07:50:11 prijepodne »
Citat:
2 1760 Die 17 Julii
Primivši po meni pri-
reč. paroku sve potribite SS.
pođe s ovoga svita Matie, sin
Tomme Šapine iz Roškapo
lja, oko 25 god. i bi ukopan u
grobiu kod cark. St. Ivana.

eno umatican svugdi Roškapolje

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Rošćika
« Odgovori #116 : 28 Kolovoz 2012, 11:28:18 prijepodne »
Ponavljam*:

Šimundić, dr. Mate; Ekonimi Imotske krajine, u: Čuvari baštine, Imotski, 1989., pp. 451-510.
O Aržanu (pp. 453-454):

»U govoru Imotske i Sinjske krajine te susjedne južne Bosne (livanjskoga i duvanjskoga kotara) iščeznuo je glas h najkasnije do konca XVII. st. Učeniji ga ljudi htjeli obdržati te ga, ne znajući njegovo mjesto po etimologiji, stavljahu i tamo gdje ga nikada nije bilo, npr. Hadam (< Adam), Hicela (prema muš. Ilicius), pa hrđa, hrđati i dr. Samo je zbog nesigurnosti, tj. nepoznavanja izvorna položaja glasa h napisano Haržano mjesto Aržano. Na to mogaše djelovati glag. hrzati, također patvorina. Budući da je oblik Aržano mlađi, jednako i neizvoran, to je Haržano najranije mogao biti zabilježen u XVIII. st.


Kada je 1717. Venecija zaposjela Imotsku krajinu, pisani oblici domaćih noma prilagođivani su talijanskomu pravopisu, jednako i latinskomu. A poznato je da ni u talijanskomu ni u latinskomu nema samoglasnoga r, stoga je u pisanju naših riječi tim jezicima odnosno pravopisima ispred takva r stavljan samogl. a. U dotičnome slučaju pred početni slog Rž — metnut je a. Pisano je Arxano, Arsano. Prati li se matice krštenih 1802.—1818. (kako ih djelomice prenosi godišnjak Aržano 3, str. 5), jasno se uočuju dva načina pisanja. Don Ivan Ćosić upisivaše novorođenčad na hrvatskome, i to bosančicom. On svagda piše Ržano. Njegov nasljednik don Jure Đonlić novorođenike unosi na latinskome. Dakako, u njega je Arxano.«

I dodatak za Belevarijsku zimicu (Šimundić):

»U govoru Imot. krajine, Sinjske te u susjednoj Bosni ne čuje se riječ rž i raž, istisnula ju je zimica, prid. zimičen. Ali se održala u izvedenici ržèvina, ržènina u značenju "ječmena slama".«

Ove godine će Glamočaci govorit da su iz Glámoča, pošto je godina katastrofalna možda čak i iz Glâmoča, inače kažu da su iz Glàmoča, u izuzetnim godinama i iz Glȁmoča.
Roško zvuči zastrašujuće, Raško je premeko. Ko što Talijancima ne paše samoglasno r, ne paše ni Rožanima da budu ražani, ni njima ne paše samoglasno r u riječima Ržko Polje. Talijanci montiraju samoglasnik ispred samoglasnog r a Rožani iza, i to onaj koji im više paše - o. Otišo, pošo, došo. Bog te pitō!

Rošćika.

Fr. Joannes Scopibuscich uredno potpisuje uvodnu stranicu Na kojoj piše Boskopoglie. Iz same matice ne znamo je li on domaći Ivan Škopibušić (škopi buve) ili je sa strane.
U tom trenutku radi roški ponos, odvajaju se od župe Duvno. Ta će Bužani. Jer Bužani imaju Buško Blato a polje im je u današnjem Roškom polju i zove se Buško Polje.
Za Škopibušića iz same matice ne znamo pouzdano je li on bio župnik, ne znamo ni tko je pisao uvodni upis na latinskom, Škopibušić ili pisar Dragičevićev ili Dragičević sâm, niti se u prvih 27 zapisa u matici očituje kao fra Marko Ćorić u svom prvom zapisu u matici 17.6.1760. koji je pouzdano došao sa strane i nastavlja pisati u maticu kako je zatečeno.

Roško Polje je po svim starim kartama prostor omeđen Radobiljom na zapadu, Imotsko-Bekijskim poljem na sjeveru, širim područjem Ljubuškog na istoku i vijencem Bijukove (Matić, Grabovac. Czuijt…) (Primorjem) na jugu.

Roško Polje iz ove teme je samo međutočka u glavinjanju od Buškog Polja prema Raškom Polju.
« Zadnja izmjena: 28 Kolovoz 2012, 11:50:33 prijepodne glonga »

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: roško polje
« Odgovori #117 : 28 Kolovoz 2012, 11:59:31 prijepodne »
Imotski it is a proof that they can not write the language that was spoken in this area. The letters t and S together are just and ordinarily attempt off transcription of the word which obviously had a letter c as we speak it nowadays. I said can not, but better would be to say didn't want to use that C letter for keeping the origin of  root.when you take a look at the language it's hard to find these letter is written together, very rare in fact. This name looks like it's written in Hassanaginitza.thank you very much this dragon is killing me as well as English. Soon I'll get my own language dragon program. Fact file fact fork flick the job down Beck down the file times effect for a flick the job down Beck the file times effect for a flick the job down that the same time is efforts for a flick the job down that the same time his efforts for a flick the job down at the same time his efforts for a flick that job down the scene down his effort for a flick speak it nowadays I said can not but better would be to say it didn't want to you was that see letter for keeping the region offer what.

Goodbye, goodbye goodbye goodbye
Dosta parola.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Rački
« Odgovori #118 : 28 Kolovoz 2012, 16:42:00 poslijepodne »

Roško Polje ti je to iz mog prethodnog upisa. Od 1758. se izmišlja Roško Polje u današjoj ubikaciji i značenju, od Kog-a, Bog-a i Bug-a… Roška ujdurma.
Baš mi Rožani onako raški izgledaju svojatajući sve okolo sebe i sve što je imalo nalik - pribavljajuć si bolju i nejasniju povijest i neutemeljeni značaj.

Nastoji se povezat sa starom župom (Župa Biokovska, (…sela pobrojana u Kreševskoj povelji))
»…antique ecclesiæ S. Joannis
Bap tæ noviter independenter que a…
23 8bris 1758«*

Rački nije roški. Ponavljam (Rački 1881:69)*
"Imotska župa bješe pogranična s jedne strane neretvanskoj zemlji, s druge strane Zahumju; te se k prvoj prostirala do makarske župe, od koje ju je dielila po svoj prilici kosa koja se danas Roško polje zove; naprama drugoj valjda do bližega gorja, koje čini razvodnicu neretvanske kotline."

(Nuić, Rubić 1899:247)*

»Duvno kao poļe jest ravno, postoji u nizini, na okolo jest okruženo sa planinom, osobito sa sivero-iztoka Malovan i Želivodić, od iztoka Ļubuša, Vran i Svińača, od podne Vranbaba i Koškopoļe, od zapada Tušnica, Jelovača i Buļan strana.«

Ivo Bagarić. Duvno. Povijest župa duvanjskog samostana. Prigodom 150. obljetnice današnje Župe Duvno 1839 - 1989. Sveta baština. Duvno 1989. p 223

»U doba tursko-ugarskog rata iz 1503. i 1519. (krivo je napisan: prvi put kao "Kog", a drugi kao "Bog". Godine 1513. došao je u Dubrovnik Gregorius Bherchich Bosnensis de Rog - Grgur Berčić iz Roga — da podigne dohodak za Balšu Vladisalića, unuka Hercega Stjepna.«

Nije krivo - Kog kao sastavnica zataškavanja božjaka (templara), kao ni Bog (božjaci - templari. Razumijem pratra Bagarića). Krivo je ubicirati današnje Roškopolje u posjede Hercegove i njegovih potomaka, to je samo jednom Sandalj kratko oteo o čemu svjedoči Kreševska povelja, to su Hrvatinića i bosanski posjedi, vidi Kreševsku povelju.

Kad uzmemo u obzir đerv - onda je Kog - Koš, Kođ, Koć… Bog - Boš, Bož, Boć (božijaci - templari).

Dodajmo i Vildanove deftere*

»— Posadnici tvrđave Ljubuški i Rog«

Bistrije je da je taj Rog okolo Ljubuškog, a ne okolo Imackog ja li Duvna.
Tvrđava današnjeg Roškapolja su Rošci. U Rošnjačama je Rušigrad. Nije Rošigrad.
Makarski biskupi (Bijanković) spominju utvrdu u Roškupolju današnjem. Nigdje ne navode da je to - baš Rog.

Hamdija Kreševljaković ("kapetanije u Bosni i Hercegovini") sam logički preskače nelogičnost svoje dvije rečenice koje nekritički prenosi Bagarić (1989:223)
»Grad Rog po kome se zvaše ova kapetanija, stajao je na brežuljku što se diže na južnom rubu Roškog Polja. Preko toga brežuljka vodi put iz Roškog Polja u Dalmaciju. Desno od toga puta vide se ostaci toga grada. Na Austrijskoj špecijalkarti označeno je to mjesto (kao) "Ruine Rošac" (Razvaline Rošac)

I to je jedini spomen o ovoj kapetaniji. Bit će da je ubrzo ukinuta, jer je godinu dana kasnije (8. svibnja 1711) osnovana Duvanjska kapetanija.«

Ne može i Rog i Rošci. Previše pojednostavljeno i olako uzeto. Rog i Rošci ko Bog i Božci, da ne kažem - baba, ili pak - šeširdžija.
1711. postoje razlozi za osnivanje, a ne za ukidanje Roške kapetanije ako ju ubiciramo u današnje Roškopolje.

Kreševljaković nije bio u Roškupolju. Na jugu (jugozapadu) na brežuljku je Mošnjača. Ovo na špecijalkarti je na jugu ali nije na brežuljku nego u planini Zavelim (što ni Hamdi sviklom na bosanske planine ne mre bit brežuljak) i točno je desno od puta iz Roškapolja u Zagorje (i dalje u Dalmaciju moj Hamdo). Austrijanac je točno zapisao Rošac, a Rošac nije Rog.
Roški ponos ne bi otrpio tvrdnju da je Roško polje nastalo pokraćivanjem od Rošnjačko polje - polje susjednog sela (danas zaseoka) Rošnjače.

Daklem, Kog i Bog (Bug) su bužki (buški), Rušigrad je rošnjački, Mošnjača i Rošac su Roški (danapnjeg Roškapolja), a Rog je negdi okolo prilike negdi u Zagozdu ja l dalje k Vr(h)gorcu.
« Zadnja izmjena: 28 Kolovoz 2012, 16:56:24 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Zimica i Ražišće
« Odgovori #119 : 09 Rujan 2012, 22:16:21 poslijepodne »

Raž, Zimištje i Ražišće. 18. st.



Die 18 8bris 1764

Prim. S. Sakr. izpovi
di pođe s ovoga svita
na bolji Kata dom.
Jozipa Tuztonića s' Roš
ka Polja od god. 32 na pri
liku, i bi ukopana više
Ražišća.