Autor Tema: roško polje  (Posjeta: 24456 )

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Roško polje do Radobilje
« Odgovori #75 : 22 Rujan 2010, 13:07:51 poslijepodne »

U prilog tvrdnji da zaboravljeno Roško polje leži iztočno od Radobilje u Zabiokovlju kao na ovoj mletačkoj karti dodajem i Račkoga.
Župa biokovska bi po tomu lako mogla bit drevna župa St. Joannis s najstarijim župnim knjigama u ovom dijelu Europe, koje su izgorile ali stoji stari pisani trag da su vođene neposredno iza Tridenta.

Rački, dr. Franjo; Hrvatska prije XII. vieka / glede na zemljišni obseg i narod, u: Rad JAZU [LVI.], Zagreb, 1881., str. 63.—140.

Str. 69.
"Imotska župa bješe pogranična s jedne strane neretvanskoj zemlji, s druge strane Zahumju; te se k prvoj prostirala do makarske župe, od koje ju je dielila po svoj prilici kosa koja se danas Roško polje zove; naprama drugoj valjda do bližega gorja, koje čini razvodnicu neretvanske kotline."

Šćeta što http://hazu.arhivpro.hr/index.php nije osmišljen na način da daje trajan link na rezultate pretrage.
« Zadnja izmjena: 22 Rujan 2010, 13:10:37 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Raž
« Odgovori #76 : 22 Rujan 2010, 13:35:27 poslijepodne »



Aržić,, Haržić, Hržić iz Roškog Polja u Bosni.
Sve je to Rževina.


Jutronić, prof. Andre; Porijeklo stanovništva [otok Brač], u: Zbornik za narodni život i običaje [34], JAZU, Zagreb, 1950.

Str. 109.
"Hržić, 6 porodica. U župskim knjigama (skonjidan) od god. 1680. Na Bolu je Hržić nadimak porodice Vodanović. Pokojni Niko Hržić (umro pred 14 godina otprilike), imao nadimak Jordan. Povaljski Hržići — prema predaji — porijeklom iz Roškog Polja u Bosni"

Vodanović < Jordan < st. Joannis Bapt.

Str. 201.
"7. Hržić (nadimci: Bošnjak, Ivanac, Donko) 5 porodica; spominje se u Povljima u početku matice; god. 1803. kao Hržić detto Bošnjak. Prema predaji iz Roškog polja u Bosni.
U sumartinskoj matici g. 17777., a u bolskoj g. 1736. s napomenom "iz Povalja zabilježen je Aržić i Haržić.
Hržić je zabilježen u Povljima kao novi stanovnik g. 1688."

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Raž
« Odgovori #77 : 22 Rujan 2010, 14:42:39 poslijepodne »
U sumartinskoj matici g. 17777., a u bolskoj g. 1736. s napomenom "iz Povalja zabilježen je Aržić i Haržić.
1777. ne žugaj. Trokira mi sedmica na tipkovnici.

Offline golozlo

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 322
Odg: Raž
« Odgovori #78 : 24 Rujan 2010, 17:06:28 poslijepodne »


Aržić,, Haržić, Hržić iz Roškog Polja u Bosni.
Sve je to Rževina.


Jutronić, prof. Andre; Porijeklo stanovništva [otok Brač], u: Zbornik za narodni život i običaje [34], JAZU, Zagreb, 1950.

Str. 109.
"Hržić, 6 porodica. U župskim knjigama (skonjidan) od god. 1680. Na Bolu je Hržić nadimak porodice Vodanović. Pokojni Niko Hržić (umro pred 14 godina otprilike), imao nadimak Jordan. Povaljski Hržići — prema predaji — porijeklom iz Roškog Polja u Bosni"

Vodanović < Jordan < st. Joannis Bapt.

Str. 201.
"7. Hržić (nadimci: Bošnjak, Ivanac, Donko) 5 porodica; spominje se u Povljima u početku matice; god. 1803. kao Hržić detto Bošnjak. Prema predaji iz Roškog polja u Bosni.
U sumartinskoj matici g. 17777., a u bolskoj g. 1736. s napomenom "iz Povalja zabilježen je Aržić i Haržić.
Hržić je zabilježen u Povljima kao novi stanovnik g. 1688."

Ima ti ovo smisla oko raži , ali pogledaj malo sa druge strane oko prezimena koje izvlačiš iz pojma raž!

Hržić se takođe može izvući iz pojma "Hrg" što znači neki vrč,krčag ili slično nešto za tekućinu! , tj. i vrč i krčag su izvedenice od hrga , ili nešto obrnuto!


Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: roško polje
« Odgovori #79 : 24 Rujan 2010, 17:31:38 poslijepodne »

U povijesti je susjedna kapelanija-selo, kasnije i župa — selu-župi Rošku polju — Aržano. Nekoliko mikrotoponima u tim selima i danas nosi nazive: Ràžina, Prosina, Šenikovišće…
Starije osobe i danas Aržano izgovaraju kao Ržano i Ržanovo.
Učeni (od)gonetači nastoje tražit korijen tomu u Argentaria. Unatoč starostavnim dokumentima na kojima je korijen Erx- (Erxano),a ne Ar- (Arzano).
Nadmorska visina Roškog polja je takva (oko 900 m.n.m.) da baš nekog uspješna uzgoja nekog ledootporna podvarijeteta rašćike ne može bit.
Prije turskog zauzimanja utvrde Rog (1477.? Vildanovi defteri) Aržano i Roško polje vjerujem bijahu u istoj prastaroj župi St. Joannis - Roško polje.

Po nalazištima stare keramike i zalihama kvalitetne gline dopuštam i to drugo. No zbog broja krovova koje je trebalo pokriti raženom slamom i gotovo jedinom mogućom ratarskom kulturom na području - tipujem na raž.
« Zadnja izmjena: 24 Rujan 2010, 17:40:03 poslijepodne glonga »

Offline golozlo

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 322
Odg: roško polje
« Odgovori #80 : 24 Rujan 2010, 17:54:16 poslijepodne »
Sad si me zbunio , pa ću se morati nadovezati upravo u vezi onoga oko čega je tema , a to je menjanje imena zbog tobože podudarnosti sa Raškom! , ali pošto si napisao ovaj zadnji post , možda baš i ima!

Stari Ras u Raškoj se kao izvodi iz naziva utvrđenja "ΑΡΣΑ" iz koje posle biva rimska Arsa i posle srpski Ras iz kojeg izlazi Raška reka i zemlja!
Navelo me ovo tvoje pominjnje ovog Aržana koje podseća na slično izvođenje od Arsa u Ras , a i neko utvđenje je neko pomenuo !

Teško da može biti hidronim jer mislim da tamo nema nikakve reke zato što postoji reka Raška i reka Raša u Istri!

Zanimljivo!

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
i rašljari
« Odgovori #81 : 28 Rujan 2010, 17:17:08 poslijepodne »

Rubić, Stojan i Nuić, o. fra Anđeo; Duvno (Župańac), u: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, JAZU, Zagreb, 1899., str. 244.—291.
Rašljani > Rašćani
Str. 246.
Citat:
Rašćani (‚Rašļani‘, 25)
http://hazu.arhivpro.hr/index.php?showdocument=1&docid=1364&page=255
Autori ne navode sastav stanovništva 1899.
1991. Rašćani (Rašljani):
http://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Popis_stanovni%C5%A1tva_u_Bosni_i_Hercegovini_1991.:_Tomislavgrad

I Grucko Raško u Fialinim "Prehistoričkim bilješkama" (GZM 2/1894., str. 325.):
Citat:
Ja sam taku jednu gromilu raskopao, koju ondašnji narod zove „Hrtovom gromilom"; ona je od prilike dva kilometra jugoistočno od Graca na obronku Kosove glave spram Raškog polja u jednoj hrpi zajedno sa tri manje grobne humke.
http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/index.cfm?fuseaction=serve&ElementId=513343
« Zadnja izmjena: 28 Rujan 2010, 17:22:55 poslijepodne glonga »

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: roško polje
« Odgovori #82 : 01 Listopad 2010, 01:51:34 prijepodne »
Nije "Kosova glava" nego "Kosova glavica". Do nje je Lautova ograda, zapadno je najvishi vrh - Kurila.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
zimičena ržèvina
« Odgovori #83 : 07 Studeni 2010, 00:16:22 prijepodne »

Šimundić, dr. Mate; Ekonimi Imotske krajine, u: Čuvari baštine, Imotski, 1989., pp. 451-510.

O Aržanu (pp. 453-454):

"Aržano. — Na krajnjemu je sjeverozapadu Imotske krajine, dijelom je zavučeno u Bosnu. Na zapadu međi s Kamenskim i Tijaricom, selima Sinjske općine, na jugu su Dobranje i Svib, a Studenci na istoku. O njegovoj prošlosti govore dva štura podatka. A. Ujević veli:

"Na sjeverozapadnoj strani Studenaca leži selo Aržano, u čijoj je okolici bilo mjesto Sarsenterum, važno u doba Rimljana. Sarsenterum se spominje na solinskim saborima. Pri diobi solinske biskupije, Sarsenterum postaje sjedište jedne od novoosnovanih biskupija. Njoj je pripadao gotovo čitav teritorij današnje Imotske krajine, osim sela Zagvozda" (I K, 44.).

Vjeko Vrčić ponavlja ove podatke, ali dodaje: "Stariji je naziv ovog naselja Haržano" (Ž I K, II, 227.). Nije naveden izvor iznijeta podatka, niti vrijeme kada je pribilježen. Zbere li se sve, ostaje Sarsenterum i Aržano/Haržano. Razmotrit ću oba.

Sarsenterum se nahodiše negdje u okolici današnjega Aržana. Usputice kazano, Sarsenterum nije latinska riječ, kako bi se moglo zaključiti po njegovu obliku, već je vjerojatno ilirska. Iskrsava pitanje: je li ekon. Aržano/Haržano/Ržano od bivšega Sarsenteruma? Odgovoriti je odlučno: nije! Akoli bi stari Hrvati preuzeli ovaj naziv, glasio bi Sarsęterь, odavna već Sarseter. Nikakvim glasovnim promjenama od njega nije mogao proisteći suvremeni oblik.

U govoru Imotske i Sinjske krajine te susjedne južne Bosne (livanjskoga i duvanjskoga kotara) iščeznuo je glas h najkasnije do konca XVII. st. Učeniji ga ljudi htjeli obdržati te ga, ne znajući njegovo mjesto po etimologiji, stavljahu i tamo gdje ga nikada nije bilo, npr. Hadam (< Adam), Hicela (prema muš. Ilicius), pa hrđa, hrđati i dr. Samo je zbog nesigurnosti, tj. nepoznavanja izvorna položaja glasa h napisano Haržano mjesto Aržano. Na to mogaše djelovati glag. hrzati, također patvorina. Budući da je oblik Aržano mlađi, jednako i neizvoran, to je Haržano najranije mogao biti zabilježen u XVIII. st.

Kako će se dalje vidjeti izvoran je oblik Ržano. Kada je 1717. Venecija zaposjela Imotsku krajinu, pisani oblici domaćih noma prilagođivani su talijanskomu pravopisu, jednako i latinskomu. A poznato je da ni u talijanskomu ni u latinskomu nema samoglasnoga r, stoga je u pisanju naših riječi tim jezicima odnosno pravopisima ispred takva r stavljan samogl. a. U dotičnome slučaju pred početni slog Rž — metnut je a. Pisano je Arxano, Arsano. Prati li se matice krštenih 1802.—1818. (kako ih djelomice prenosi godišnjak Aržano 3, str. 5), jasno se uočuju dva načina pisanja. Don Ivan Ćosić upisivaše novorođenčad na hrvatskome, i to bosančicom. On svagda piše Ržano. Njegov nasljednik don Jure Đonlić novorođenike unosi na latinskome. Dakako, u njega je Arxano.

U drugoj polovici XIX. st. konačno je u općinskoj i kotarskoj upravi prevladao naziv Aržano. Službenici u većini bijahu iz primorske Dalmacije i po najviše talijanaši, domaći im naziv jedva bijaše znan, a željeli su zadržati talijanski oblik. I u tome su potpuno uspjeli. Usprkos stvarnu stanju i zdravu razumu, pobijedila je tuđinska birokracija. Ali zaman nastojanja svih tih glavara, domaći svijet nikad nije prihvatio taj izvitopereni naziv. I tako još jedna dvojstvenost među našim ekonimima ili po domaće: Vojska drumom — babe šumom. U samu selu i najbližoj okolici dati se ekon. najčešće izgovara  R̀žanō, u daljoj okolici još i R̀žano, Ržànō, Ržàno, dakle kao pridjev određena i neodređena oblika. Onda prema njima i nametnuti naziv Àržanō, zatim Aržànō i Aržàno. Prvi se sklanjaju po pridjevskoj sklonidbi:  R̀žanōg(a), Ržànōg(a), drugi po imeničkoj: Àržana, Aržàna.

Pored navedenih opstoji i usporedan naziv u obliku pos. pridjeva na -ovo: R̀žanovo i Ržanovo. Čuju se po bližnjoj Bosni te u udaljenijim selima Imotske i Sinjske krajine. Tu su ovi skoro redoviti.

Ekon. R̀žanō stvarno je pos. pridjev ržano, tj. ražano, izvedeno od im. rž- — raž (zimica). To je prostor gdje uspijevaše raž, po njemu je dakle prozvano naselje. Ržano je fitonimski ekonim. U Rječniku JAZU navedeno je da je: ȓž, ȑži, f. isto što i raž. U scsl. je rъžь, rus. rožъ, gen. rži, polj. reż, gen. rży, češ. rež, gen. rži, bug. i slov. rž. Dalje stoji kako se nalazi u Vrančićevu rječniku, Habdelićevu (herž), Belostenčevu (herž i erž), Stullijevu (herž), također u Karadžićevu, Šulekovu, Popovićevu, Ivekovićevu. Najstarija je potvrda iz XV. st. Spominje se da se govori u Crnoj Gori.

U govoru Imot. krajine, Sinjske te u susjednoj Bosni ne čuje se riječ rž i raž, istisnula ju je zimica, prid. zimičen. Ali se održala u izvedenici ržèvina, ržènina u značenju "ječmena slama".

U spomenutome je rječniku natuknica: "Ržan, ržan, adj. koji pripada rži, koji je načinjen od rži; pridjev je izveden od imeničke osnove kao kožan, čohan, mesan."

U Makedoniji blizu Kavadaraca biva selo Ržanovo, a kod Kosovske Mitrovice je Ržana, također dva sela u pirotskome kraju, Ržanci u Deč. hrisovuljama (XIV. st.), u naše vrijeme u Crnoj Gori i blizu Aleksandrovca, Rženica u Župi Moravskoj (u Srbiji), Ržinska mahala pokraj Vranja, Ržište u okolici Ivanić-Grada. Prezimena su Raž, Ražan, Ražek, Ražen, Ražina, Ražo, Ražov te Ržen i Rženčanin.

U dodatku pripominjem da je u Aržanu starosjediteljsko prez. Žaja. Naime, čak. žaja — žeđ. Ova činjenica potkrepljuje tvrdnju kako je u predtursko doba čakavsko narječje obuhvaćalo i najsjeverniji predjel srednje Dalmacije."

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Brg i Rg, a ne Tuga i Buga
« Odgovori #84 : 13 Studeni 2010, 20:18:41 poslijepodne »

Samoglasno r su Mlečani zapisivali na razne načine. Er - Erxano. Ar - Arsano. Ur - Burstilo (Brstilo) (vidi i…).

Je li moguće da je Buško Blato — Brško Blato, a Rog - Rg?
Ostaci utvrde na uzvisini Brljevac s južne strane Tušnice s koje se jasno vidi cijelo Buško Blato upućuju na takvu mogućnost.
(Strašno momče od Brljevca grada,)
Brljevac < Brgljevac < Brgl < Brg
Buško Blato < Brško Blato < Brgško Blato < Brglško Blato

Brg(l), ne Buga.

Raško Polje < Ražko Polje <Ržko Polje < Rgsko Polje
Roško Polje < Rožko Polje <Ržko Polje < Rgsko Polje

Rg i (T)rg
Trg, a ne Tuga?
Rz Brzotrz

Od Kreševske povelje preko turskih popisa u 15. i 16. st. pa do Bijankovićevih zapisa o pohodima u zaleđe nameće se mogućnost postojanja najmanje dviju utvrda Rog, od kojih bi jedna bila na području današnjeg Zagvozda, a nema podataka o tome da su jedna drugoj suvremene.
Kreševska povelja nabraja niz mjesta u Zabiokovlju (Župa Gorska) kao posjede koje daruje Juraj Vojsalić, zatim preskače ostatak Imote (Humska zemlja, posjed Kosačâ) i navodi selo Vinicu (tadašnja? i kasnija kapelanija župe Roško Polje), i po tomu Rog treba tražiti u "bosanskim", ne u "hercegovačkim" baštinama/posjedima. Pritom su "bosanskim" Vojsalićima posjedi pobrojani u Kreševskoj povelji transalpinski (iza Kunarske crte: Dinara - Kamešnica - Zavelim…). Roško Polje bi im prema nekim drugim "bosanskim" poveljama trebalo biti cisalpinsko unatoč crti Vran - Čvrsnica - Čabulja…
Roško Polje (Roscopoglie) na mletačkim kartama u Zabiokovlju upućuje i na mogućnost da se radi o korijenu u općoj imenici roško polje - polje raži, polje na kojemu se uzgaja raž.

Prva prilično pouzdana ubikacija utvrde Rog na područje tadašnje župe Roško Polje pojavljuje se tek u opisima Bijankovićevih pohoda. To ne znači da je u prošlosti spominjana utvrda Rog baš ta jer se uzorak imena utvrda često ponavlja (Velim, Dvarje - Zidine itd.).
« Zadnja izmjena: 13 Studeni 2010, 20:39:17 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: roško polje
« Odgovori #85 : 29 Studeni 2010, 18:26:16 poslijepodne »



Buscopoglie < Buško polje < Roško polje
Buschigrad < Buž-grad < Rog
Tosusie < To su se < Tu su se < Kozušje < Posušje
Raschitna < Rašitna < Rakitno
Koluserin < Kolučerin < Kočerin
Visnicza < Višnjica < Vinica
Grosiza < Grošica < Gorica

Ne valja
« Zadnja izmjena: 29 Studeni 2010, 18:29:20 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Ruschigrode
« Odgovori #86 : 30 Studeni 2010, 00:49:20 prijepodne »



Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Buschigrad
« Odgovori #87 : 30 Studeni 2010, 00:50:20 prijepodne »


Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Roshkopolje
« Odgovori #88 : 30 Studeni 2010, 00:50:55 prijepodne »



Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Roschopoglie
« Odgovori #89 : 30 Studeni 2010, 00:51:28 prijepodne »