Autor Tema: roško polje  (Posjeta: 23098 )

Offline Insomnia

  • Banned
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.289
Odg: roško polje
« Odgovori #15 : 19 Svibanj 2010, 09:53:19 prijepodne »
već vidin kolumnu ante tomića. misto radnje: rašćikino polje.  :laugh:

a ja već zamišljam naslovnicu knjige: polje rašćike, na jednom kraju viri šešir, a na drugom nos.
foto: koramac.


Offline barack

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.544
Odg: roško polje
« Odgovori #16 : 19 Svibanj 2010, 14:39:19 poslijepodne »
... moj  profesor, pok. Gojko Šušak ..
R.I.P. Goja

I moj profač, najdraži-mada me je u staroj školi uredno pod velikim odmorom slao "u ćošak" na hodniku...
Je, daštaje...

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Rovac u laži
« Odgovori #17 : 19 Svibanj 2010, 16:55:58 poslijepodne »

Srednjovjekovna utvrda Rog nije ubicirana. Ne znam joj za spomen u listinama. Tek Vildan u defterima spominje utvrde, doslovno "Ljubuški i Rog". Po Vildanu se ne vidi ni posjed posadnika ni lokacija ni približno. Ni Makarski biskupi, ako se dobro sićan, ne spominju utvrdu Rog u Rošku Polju. Od značajnih ruševina ima samo jedna za Zavelimu, na oputini od Raška polja u Vir. Na starim mapama je tu blizu i Ruschigrad (na Rošnjačama, kod kapelice Srca Isusova, na Zavelimu) i Buschigrad (Buški, Bužanin grad, na Zidinama), Moschigrad (Mošnjača)…

Likarija, kaže se "s Ràškapolja". Npr. prezime Raškopoljac u Studencima pa i šire nije baš lako zavezat za Rašku kojoj nema spomena u vrime postanaka prezimenah u ovom dijelu Europe. Stari svit iz okolnih mista moš i danas čut kako kaže: — Raško-Duvno.
Najskoli kad posprdno upita putnika pretjerano odjevena i spremna za led i vremenske nepogode:
— Je s to pošla u Raško-Duvno? — ili, slično: — Do zla da ćeš na Vukovsko.

Raž. That's it. Polje raži. Dok iz Omerike nisu došli kumpiri ni na bužkom Ražkom polju nije moglo ništa osim raži, zobi i tanka ječima, ko ni na Grucko-Ražkom. Gola brda, opuvani doci. Aržano-Ržano je čista rževina izkonoslovna. Bosna Argentina, slebro… nema.
Jedna od većih pobukuranenih tikvetina u okružju je Têrica koja se davno zapisala ko Tijarica. Vir nikad ne će biti Vijer, Vinjani Vijenjani, Zavelim Zavijelijem, Podbila Podbijela, Ričice Riječice, Cera Cijera, Prisika Prijesjeka, Svib Svijeb, Studenci Studijenci, Zidine Zijedine… Privala Prijevala, Prisoje Prijesoje, Brišnik Briješnik… Cista Lovreć.
Sinj nikad ne će biti Senj.

Ražko Polje, crkva od ševara,
žali Bože drvenog otara.

Pozdrav kraljevini Rami.

Ražko Polje zaprdilo Rami,
oj Ražkulje i mi ćemo vami.
« Zadnja izmjena: 19 Svibanj 2010, 17:02:13 poslijepodne glonga »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
the catcher in the roško polje
« Odgovori #18 : 19 Svibanj 2010, 22:27:00 poslijepodne »
Srednjovjekovna utvrda Rog nije ubicirana. Ne znam joj za spomen u listinama. Tek Vildan u defterima spominje utvrde, doslovno "Ljubuški i Rog". Po Vildanu se ne vidi ni posjed posadnika ni lokacija ni približno. Ni Makarski biskupi, ako se dobro sićan, ne spominju utvrdu Rog u Rošku Polju. Od značajnih ruševina ima samo jedna za Zavelimu, na oputini od Raška polja u Vir. Na starim mapama je tu blizu i Ruschigrad (na Rošnjačama, kod kapelice Srca Isusova, na Zavelimu) i Buschigrad (Buški, Bužanin grad, na Zidinama), Moschigrad (Mošnjača)…

Likarija, kaže se "s Ràškapolja". Npr. prezime Raškopoljac u Studencima pa i šire nije baš lako zavezat za Rašku kojoj nema spomena u vrime postanaka prezimenah u ovom dijelu Europe. Stari svit iz okolnih mista moš i danas čut kako kaže: — Raško-Duvno.
Najskoli kad posprdno upita putnika pretjerano odjevena i spremna za led i vremenske nepogode:
— Je s to pošla u Raško-Duvno? — ili, slično: — Do zla da ćeš na Vukovsko.

Raž. That's it. Polje raži. Dok iz Omerike nisu došli kumpiri ni na bužkom Ražkom polju nije moglo ništa osim raži, zobi i tanka ječima, ko ni na Grucko-Ražkom. Gola brda, opuvani doci. Aržano-Ržano je čista rževina izkonoslovna. Bosna Argentina, slebro… nema.
Jedna od većih pobukuranenih tikvetina u okružju je Têrica koja se davno zapisala ko Tijarica. Vir nikad ne će biti Vijer, Vinjani Vijenjani, Zavelim Zavijelijem, Podbila Podbijela, Ričice Riječice, Cera Cijera, Prisika Prijesjeka, Svib Svijeb, Studenci Studijenci, Zidine Zijedine… Privala Prijevala, Prisoje Prijesoje, Brišnik Briješnik… Cista Lovreć.
Sinj nikad ne će biti Senj.

Ražko Polje, crkva od ševara,
žali Bože drvenog otara.

Pozdrav kraljevini Rami.

Ražko Polje zaprdilo Rami,
oj Ražkulje i mi ćemo vami.
hahahaha, glongastično. ovi tvoji upisi već imaju i svoj ritam...kreću ozbiljno i napregnem mozak, čitam, pratim...i onda krešendo zafrkancija, uvatin se di varin od smija (od glagola zavarivati)...pa na kraju tuš, urnebesan. sad ja parin ko amigo magdić kad opisuje sraz haška i građanskog. hihihihi.

 Vir nikad ne će biti Vijer, Vinjani Vijenjani, Zavelim Zavijelijem, Podbila Podbijela, Ričice Riječice, Cera Cijera, Prisika Prijesjeka, Svib Svijeb, Studenci Studijenci, Zidine Zijedine… Privala Prijevala, Prisoje Prijesoje, Brišnik Briješnik… Cista Lovreć.  :hihi

 

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: roško polje
« Odgovori #19 : 19 Svibanj 2010, 23:24:29 poslijepodne »
je li to botanička enigma ko naš ljaljak

Nisan nikad gladova, niti ijo, kako ljaljke tako ni (o)rishke (rashke). Medjutim, csini se da ljaljak nije jednako rashak. Petar Milosh: neumorno kopao po njivama tražeći oriške i ljaljke; Ivan Raos: ne može od glada zinuti, ni ljaljka ni grzdulje; Ivan Raos: stade mljeti ljulj i čupati ljaljke i od njih mantati; Ivan Zovko: Jezgru od ljiljaka (lešnjaci) gorčuna (gorkih); Shamija/Udovicsich: jȁjak »vrsta gomolja«. Dade se zakljucsiti da ljaljak i rashak nisu isti plodovi zemlje (kod Milosha je to eksplicitno).

meni je logičnije da je po rašćici nego po rišku.

što je to, ustvari? ima li latinski naziv? google ga ne pripoznaje po ovim nazivima. osim u nekim prezimenima koji, opet, nisu odovud...

Nisam rekao da je od "rishka" nego od "rashka" (koji je isto shto i (o)rishak). Po rashtici koliko znam nigdi nishta nije nazvano. Kako se zove vrta u kojem se sadi rashtika? Rasticsishte?

Naveo sam lat. naziv pod upitnikom, jer nisam siguran je li to to (? Trapa natans). Ako ga Google ne priepoznaje, priepoznaju ga ovi: Petar Bakula (rishak) u Csetiri dila godine, Kazivacs: "bili cvit, gomolj ko lishnjak", Marko Kovacsevich (Duvno): oríšak (jestiv gomolj zeljaste biljke koja raste po oranicama), Kazivacs: Ispeka se kruv ko rishak, fra Grga Martich (Osvetnici): I raškova nakopat korenja, ARj: rášak – trapa natans Vuk (u Srimu: po barama, jestiv, svinje jedu; najviše se peče i reče se za dobro ispečeno (kruh, pogaču) pečeno kao rašak), Ivek (Vassernuss t. n., vragolić, Šloser), WWW: To je nika biljka koja ima plod sličan ki-kirikiju. Mislim kopa se iz zemlje. Svinji ga volu ist a mogu i ljudi al ga moradu prvo ispeć u vatri. Kaliko se sićam. Kupres:
 Neće se orišak zametnut ako nema ovčiji brabonjaka i ako njiva nije crna.

Ne znam, mozsda je Roshko (Rashko) polje i nazvano prima razsi, ali grudsko Rashko polje jamacsno nije. I tim krajevima rics "razs" ne postoji; ta se rics nikad u mojoj kucsi izgovorila nije. Incsije se toj zsitarici u nas kazse.

A sad za Glongu jedna stara ganga (prima Mijatovichu): Ja baraba željan divojaka, / k'o Duvanjka roški opanaka. Tako pishe.

Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: roško polje
« Odgovori #20 : 20 Svibanj 2010, 08:48:55 prijepodne »
SLIME NIKAD SLJEME ! ! !

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: roško polje
« Odgovori #21 : 20 Svibanj 2010, 09:06:47 prijepodne »
Jesu li onda lukej (ljukelj) i ljaljak jedna te ista biljka?

http://imotacaffe.yuku.com/topic/2565/t/Ljukelj-Allium-vineale.html

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: roško polje
« Odgovori #22 : 20 Svibanj 2010, 09:08:36 prijepodne »
SLIME NIKAD SLJEME ! ! !

mada je u orginalu zapravo Sleme

na Sleme, na Sleme, na Sleeeeeeeeeeme, noga već sama bežiiiiiiiiiiiiiiiii...

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Rž bržotrž
« Odgovori #23 : 20 Svibanj 2010, 15:54:52 poslijepodne »
Ne znam, mozsda je Roshko (Rashko) polje i nazvano prima razsi, ali grudsko Rashko polje jamacsno nije. I tim krajevima rics "razs" ne postoji; ta se rics nikad u mojoj kucsi izgovorila nije. Incsije se toj zsitarici u nas kazse.

Dobro, inčije. Kako? I što je po tvojim ričnicima rževina? Što plìva? Što trìna? Slamom koje žitarice su se pokrivale stare kuće i pojete u Belevariji? Kako se zvala ta žitarica? Danas ju očito (ni ušito) nitko ne zove. Je li njezina slama rževina? Je li kruv od nje — rženi kruv? I što je, konačno, kàrišik? U koja doba od godišća su sijali stari Belevarci tu žitaricu za koju tvrdiš da se inčije zove ?

Sasvim neargumentirano tvrdim da je ne samo grucko gradacko vranićko kočerinsko Raško polje dobilo ime po rži već su to i Ružići.
Nisu valjda po Rûži? Ili je tamo bio nečiji ružičnjak?

rȃž rȃž ž 〈G rȁži, I rȁži/rȁžju, bot. jednogodišnja biljka (Secale cereale) iz porodice trava (Gramineae), uzgaja se najviše na područjima s umjerenom klimom radi zrna za krušno brašno; hržpr. (nadimačka): Hòržić (160, Novi Marof, Sisak), Hòržinek (Kostajnica, Prigorje), Hȑžān (Zagreb), Hȑžek (Sesvete), Hržènjāk (Hrženjȃk) (990, Zagorje), Hȑžica (130, Pregrada), Hȑžić (530, Samobor, Brač, Primorje, Međimurje, Krk), Hȑžina (180, Zagreb, Zagorje, Moslavina), Rážnjević (160, Benkovac, S Dalmacija, v. i ražanj1), Ràžov (430, Zadar, Dalmacija) ◊ mikrotop. (ob. za oranice na kojima se sadi): Ràžen, Ràžīšte, Ȑžīšćetop. (naselje): Hržènīk (Hrženȋk) (Jastrebarsko, 154 stan.) ✧ prasl. *rъžь (rus. rož', polj. reż), lit. rugys ≃ stnord. rugr

H se ne čuje i ne izgovara u ovom dijelu Europe pa i šire. Napominjem. Za svaki slučaj.
Dodajem:
pr. Raškopoljac (Ržkopoljac)
mikrotop. (ob. za oranice na kojima se sadi [valjda se sije Aniću i drugi]): Ražina (Ržina), Raško polje (Ržko polje, Grude)
top. (naselje): Raškopolje (Ržkopolje, Raško Polje, Roško Polje; Tomislavgrad), Aržano (Ržano, Imotski), Ružići (Ržići, Grude)

Koji sve samoglasnici mogu doć između r i ž u riječi ?
Secale cereale Беларуская: Жыта; Català: Sègol; Česky: Žito; Dansk: Rug; Deutsch: Roggen; English: Rye; Español: Centeno; Français: Seigle; Hrvatski: Raž; Magyar: Rozs; Polski: Żyto; Русский: Рожь; Slovenščina: ; Suomi: Ruis; Svenska: Råg; Українська: Жито

Ovo što i Raškopoljci uz Rožane oće kupit bolju mjesnu povijest i provodit hegemoniju nad okolnim mjestima prema njemačkom Roggen, unjerskom Rozs, oblak im unjerski, ruskom Рожь… kad-tad će bit danski Rug i ne će ni za jotu primaknut tvrđavu Rog s Rošnjača na Raškopolje.
Nešto je trulo u državi Danskoj, i bolesno…
Rog (Roschigrad) je iznad Rošnjača na zavelimskoj uzvisini na kojoj je danas rošnjačka kapelica Srca Isusova. Na onom brdu iznad Zaljića na koje ubiciraju Rog nema nikakva traga ruševinama, ni kamenje se golo ne plavi, nit ijednoj civilizaciji ima logike ondje podizat utvrdu, nema ni gromila ni gradina ni blizu, tek gola brda i opuvani doci, nema ni traga nikakvom putu povijesnom čije bi putnike ta utvrda obsluživala.

Belevarac, roški opanak kao produkt, rukotvorina, kao obuvalo ne postoji, to je umotvorina. Ganga koju, prema Mijatoviću, navodiš je prosvjed duvanjski protiv srbskog, gedžinog opanka. Odkud sad Srbi, pitaš se? Najmanje od dolazka K. und K. Srbi su upravljali Duvnom, čak je i srezki, a ne kotarski, pisar bio Srbin, među inim i jedan Kosanović iz imackoga kotara, među prvim hrvatskim kolaboracionistima i srezkim kohabitantima u srezkoj vlasti su bili Rožani, a ne Raškopoljci. Po inerciji, nepotizmu, zemljaštvu… do danas, me š čini, Rožani drže ključne pozicije u duvanjskim mjesnim vlastima. Odatle je Duvanjka željna roškog opanka. Roški opanak je tu figurativna tuđa čizma. Na strateškim mjestima njihovi ljudi. Zvuči poznato. Tehomanageri, socijalistički direktori, rvacki novi riberali, zlatni dečki iz Hennessy-ja, kulturni krug Steve Krajačića…

Postoji Roško Polje i Raškopolje i još polja u Ržkupolju. Zbog Roškog Polja u Ržkupolju ni danas nisu za javnost stari župni ljetopisi, Roško Polje je samo spalilo svoje stare župne matice 1970-ih, u Roškom Polju su OZN-a i KNOJ bili ko kod kuće sve do 1952. Vjerujem da je Etnoseksualac u raljama života svjestan svoga Ržkopoljstva ko i njegov lik Živac kad kaže:
— Pa oni su jèbogati bacali cvijeće pred kralja dok su nas žandari kundačili... — kao što je svjestan i anoniman narod, epsko pjesničko kolo koje ganga:
U Krnjinu trije'st i šest kuća,
muško, žensko, svi ko vatra vruća.

[Strah od križa, objavljeno 26.11.2005.]

Nemam iluzija o tome da će po ko zna koji put u miru Roško Polje pobijediti Ržkopolje, iako ga nikad nije pobijedilo u ratu.
O tomu se ovdje radi a ne o komediji absurda u kojoj je državni liferant prometnih zakova propustio grešku svoga polupismena i neobaviještena radnika u grafičkoj pripremi kroz nikakvu kontrolu državnih i lokalnih uprava za državne i lokalne ceste.

Rz rže od rzati. Može li se po tobožnjoj starinskoj pučkoj kletvi puknut od rževine ko od diteline?
— Dabogda pukla od rževine!

— Rš Garine izili te vuci!
Šta ti čine po ćupriji Turci?

Je li u izvorniku Mrš, , ili ? Mrškati od mrš, ja l trškati od drž? Natrškati pašče, p(a)sa. Paščetno. Pas ne rže, pas reži. Nije konj krme da priživlje. Napucikat: — Puci ga! Drž ga! —, Trš!? Od drž. Š. Kako i kad ž iza r prelazi u š i d ispred r u t? Glasovna promjena zvana rzanje, od glagola réžati? Ili pak rškanje, ili roškanje roško? I trškanje uzputno. Bože, je li još živ Dane Roško?

Rožani, Raškopoljci, Ržkopoljci, Rimljani, braćo i zemljaci, ako već mrčite gaće i papir, budite ono što jeste, stavite tablu Ržkopolje. Košta će vas promina dokumenata. Više nego što vam se čini.

Zavelime, moj debeli lade,
šta po tebi Roškuljice rade?

Siku grane, od muva je brane,
a osičke guraju u sličke.

I ne zamirite na inglendi. Injunjuc.

Ržkuljice, umiljata seko,
doša bi ti da nisi daleko.

Nadodatak. Čini se da je i slijedeća ganga, relativno nova zbog riječi beba, roška ganga, jerbo u gangaškim krajevima u rijetko kojem mjestu sve do danas mater rođenu zovu nana pa i u psovci jedan drugom i jedna trećoj psuju milu nanu koja ji je rodila.

Daj mi nane kruva ječimena
u meni je beba načinjena.

Rženi kruv ržki je tu izostao zbogradi rime, a do će rima kad nadođe klima. Pro će ovo globalno zatupljenje koje se dobro prodaje iako ni ove godine od Mladog Lita do danas nije bilo dana za kratki rukava ni na njivi, ni u docu, ni na plaži… Ničija nije do zore gorila. U međuvremenima će se Rožani i Ržkopoljci roškat. I trškat. Pomalo.
« Zadnja izmjena: 20 Svibanj 2010, 16:52:18 poslijepodne glonga »

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: roško polje
« Odgovori #24 : 20 Svibanj 2010, 22:37:05 poslijepodne »
Ne tju nishta Glongino citirati. Tko bi se borio s njegovih tristo csetdeset i sedam recsnica. Nego ovako.

1. Zsitarica o kojoj govorimo u mom se kraju zove "zimica" (Secale cereale); prid. "zìmičen"; "zimičénica" ž zimičeni kruh. Kutja se pokriva "krovom" (zimicsena slama). Ime dobila, valjda je svima jasno, po "zimi", da ne kazsem po prid. "ozimi". Jecsam mozse biti i "jari", ali zimica - nikad.
2. Tvoj je esej o gangi koju sam bio naveo podpuno promashen. Ganga kazse samo to da su Roshkopoljke (Rashkopoljke, ili kako vech) bolje vrzle opanke od Duvanjki.
3. Ako vech navodish poznate stihove iz najbolje i najduzse hrvatske junacske pisme, onda ih triba izpravno navesti. Zaviri nanovo u Kutleshu. Nema shto "rž" raditi s Garinom.
4. Recseno vridi i za gangu o Zavelimu (ne ovom nashemu s besidishta; o njemu tje se tek pivati). Dodji do najbolje ikad snimljene plocsice gange (CD), ili kazete, pa ćeš viditi da Jure Mali ne spominje "Roshkuljice" (a niekako ni ne pashe).
5. Ovo shto si skinuo s HJP o oblicima s H na početku, mozse biti, csini se, samo kod Anicha. Niti u jednom jeziku, pocsevshi s ie., nema glasa H, ni na pocsetku, ni u sridi, ni na kraju - kada se govori o razsi.

Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
rževina
« Odgovori #25 : 20 Svibanj 2010, 23:03:03 poslijepodne »
1. Zsitarica o kojoj govorimo u mom se kraju zove "zimica" (Secale cereale); prid. "zìmičen"; "zimičénica" ž zimičeni kruh. Kutja se pokriva "krovom" (zimicsena slama). Ime dobila, valjda je svima jasno, po "zimi", da ne kazsem po prid. "ozimi". Jecsam mozse biti i "jari", ali zimica - nikad.
Što je, daklem, i o šta je u zimičnu kraju rževina? Kako se zove slamka i snopić slame belevarskog krova?
I što je po tebi ozimačan, -na, -no? Antonim od smličan, -na, -no?

2. Tvoj esej o slavi roškog opanka je nakovrlj. Iz roškog izvora. Da čuješ duvanjske i ržke izvore, inčije bi, me š čini.
Kad smo kod vržnje i dovrzivanja, što je povrslo? Jesi li pravijo ikad povrslo od zimičini slamaka? To i takvo povrslo je starije od metalnog povrsla na siću, bronzinu, nosavici, brzdaru
Po tvomu eseju o roškom opanku nikav ukus o kojemu nije razporavljat nemaju ni Duvanjke, ni Imoćanke, ni Bekijke, ni Belevarke… jerbo one pivaju najčešće baš o roškom opanku u gangi:

U gornjaka lipi opanaka,
gori ogra, doli bosa noga.


3. Kutlešu čitaj, staru se odmakni od prkna, nemoj od beside. Točno je da na prvu nema veze s Garinom koji u toj pismi nije ni pas, ni konj. Znam ja to. Moj je grij ako ni ti nisi ujtijo calambour.

4. Di li Jure Mali, di li Ržkulje?

Dvoje-troje cipale razmlati[h]
iđuć curi Šapinovoj Kati.


Velika je ova svitina, di li Voštani, di li Vrgorac!? Znan je dobro da se tamo čuje "Ržke cure", a ne Ržkuljice. Čuj čito!? Čuj slušala s CD-ja!? Ajde Belevarijo u Gudariju… u smokve.

5. Ni Anić, ni njegova družina koja sadi, a ne sije, po oranicama, izravno ne navodi više od jednom hrž. Ostalo povezuje neizravno, vrze povrslo svoje.

Trista četres sedon rečenica je tu da bi se ti izkonski izkonoslovac upita još koji put o izkonu rževine pa poslidično Ržanoga, Ržkapolja, Ržića…
« Zadnja izmjena: 20 Svibanj 2010, 23:20:33 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Buško polje
« Odgovori #26 : 20 Svibanj 2010, 23:45:44 poslijepodne »

Inače, po prvoj roškoj knjizi mrtvih, nije nimalo teško dokazat da je Buško Blato - Buško blato, a Roško polje - Buško Polje.
Ako baš oš - Boško Polje, a utvrda je templarska, božjačka - Bûg.

Mene će Jure Mali učit ržkoj gangi? Ako ćemo se vriđat, ima ji što su o Ržkupolju više zaboravili neg će Jure Mali i njegovo CD slušateljstvo ikad doznat.

Jedna slika - iljedu besida.



Piše li Boscopoglie? I Bosna othomana? I Joannis Bapth? Izporedi svako veliko B. Ne triba ti gravolog za to.
Iz nje se jasno vidi i ševasto izkonoslovlje prezimena Skočibušić od izvornog Škopibušić. Anko iz Iskonica nije buve škopijo. Ili?
Ne ne p u Scopibuscich, nije c s cedill-om ç. Jok.
Ne vidiš dobro? Desni škljoc, pa otvori na novoj kartici ja l u novu prozoru, pa uvećavaj s Ctrl++, pa ražčlanjuj u alatimon za gravičku obradbu…
Jure Mali. 'Ta će on meni… nek iđe buve škopit… tamo…
« Zadnja izmjena: 21 Svibanj 2010, 00:36:26 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Primus Liber Defunctorum
« Odgovori #27 : 21 Svibanj 2010, 00:30:30 prijepodne »

Imoarćani, braćo i zemljaci, što po vama piše na gornjoj sliki? Ne usprežite se ko one dvi Zagvoške. Ako ne znate latinski, tim bolje za rezultat izčitavanja. Što vaše oko nanaša? Redak po redak.

Primus
Liber Defunctorum Parochiæ de
Boscopoglie cum viniza subti=
tulo antique ecclesiæ S. Joannis
Bap tæ noviter independenter que a
Parochia Dumnlnsi cujus par=
ticula hactenus fuirat institute
itaque de communi partium con=
tinsu ab eadem Parochia Dumna
divisæ et tu. ammodo subsist endust
per nos in actu sac: visitationis
declaratæ sub die 23 8bris 1758.
Fr Paulus Draghichievich Epysco
pium et vicar us Apostoli cus in Bosna
othomana et in olim Epysc??
Dumnensi Mupa?

Fr. Joannes Scopibuscich

Sucribo? Sua? ?????
« Zadnja izmjena: 21 Svibanj 2010, 00:40:55 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
zimica šenica
« Odgovori #28 : 21 Svibanj 2010, 01:36:21 prijepodne »
1. Zsitarica o kojoj govorimo u mom se kraju zove "zimica" (Secale cereale); prid. "zìmičen"; "zimičénica" ž zimičeni kruh. Kutja se pokriva "krovom" (zimicsena slama). Ime dobila, valjda je svima jasno, po "zimi", da ne kazsem po prid. "ozimi". Jecsam mozse biti i "jari", ali zimica - nikad.

Ja kroz selo, gađaju me sarmom,
mila majko jesu neprecizni.

Ka smo se već počeli vriđat. Misliš li da te po jednom kriteriju vadim od Anića i drugi knjižki jezičara i CD gangaša koji sade šenicu zimicu po oranicama i sade konjsku rânu zelenu travicu po livadama i pašnjacima? Bar po tom kriteriju — jok ja. Druga se trava sadi, ona takljana, smišna ditelina, s bidonon što dubi na taklji i na vr doca i po glavi svake stabljike, me š čini da je Zlovak o tomu zaboravijo više nego što će mnogi o tomu ikad znat. Što se bili u docu zelenu? / Ja l su stine, ja li su bidoni?

Ječim more bit jari. Soooou what? Zar nije jari by default u ovom dijelu Europe pa i šire?
Međutizin, dragi moji knjižki saditelji šenice, svi u istom košu po tomu kriteriju, samo † Ladan na stranu. On bi pogleda u preciznost izričaja i ljucki upita: — Dobro za ječim. Šta ćemo sa šenicon. Šenicon-(o)zimicon? Ne jaricon. Kako ćemo je razlikovat od rži? Re ćete šenica je by default zimica. Je li? Ili ćemo još nepreciznije, ko niki drugi narodi, sve skupa kiruržki precizno nazvat — žitom. Precizno. Nema šta. Ko škopljenje buva. Ćordom brijatkinjom. Dimiskinjom. Od Skočibušić. Škopibušić. Skači buvo uškopljena. Ljeti muva, ljeti. Muva brez krila ne čuje. Konkluzija? Konfuzija? Kontuzija.

Radi krovnog pokrova, defaultnog u ovom dijelu Europe pa i šire, zbog slame, stabljike, a ne zbog zrna i klasa, rž se je morala jasno razlikovat od šenice (o)zimice bydefaultne. Moga je se krov napravit i od slame šeničene-(o)zimačne, ko će budali zabranit, ako mu je taki gušt pod takizin krovnin pokrovon jesenit i zimovat njemu, ja l njegom blagu i intradi.
Pa vi sadite šenicu u Šenikovišću, proso na Prosini, zimicu na Ražini, zob i ovas u Opsenjaku/Ovsenjaku, posijte rašćiku u Kupušnjaku. Podvornice, Zgone, Uža, Vrtline, Bile Njive… i slična opšta mesta opičite u narančasto.
Buyrum.
« Zadnja izmjena: 21 Svibanj 2010, 02:00:59 prijepodne glonga »

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: roško polje
« Odgovori #29 : 21 Svibanj 2010, 02:36:23 prijepodne »
Fr. Paulo Dragićević, O. F. M., anno 1743: Roskopoglie
Fr. Marianus Bogdanovich, 1768: PAROCHIA ROSKOPOGLIE. Villa Roskopoglie.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)