Ne znam, mozsda je Roshko (Rashko) polje i nazvano prima razsi, ali grudsko Rashko polje jamacsno nije. I tim krajevima rics "razs" ne postoji; ta se rics nikad u mojoj kucsi izgovorila nije. Incsije se toj zsitarici u nas kazse.
Dobro, inčije. Kako? I što je po tvojim ričnicima
rževina? Što plìva? Što trìna? Slamom koje žitarice su se pokrivale stare kuće i pojete u Belevariji? Kako se zvala ta žitarica? Danas ju očito (ni ušito) nitko ne zove. Je li njezina slama
rževina? Je li kruv od nje —
rženi kruv? I što je, konačno,
kàrišik? U koja doba od godišća su sijali stari Belevarci tu žitaricu za koju tvrdiš da se inčije zove
rž?
Sasvim neargumentirano tvrdim da je ne samo grucko gradacko vranićko kočerinsko Raško polje dobilo ime po
rži već su to i Ružići.
Nisu valjda po Rûži? Ili je tamo bio nečiji ružičnjak?
rȃž rȃž ž 〈G rȁži, I rȁži/rȁžju,
bot. jednogodišnja biljka (
Secale cereale) iz porodice trava (
Gramineae), uzgaja se najviše na područjima s umjerenom klimom radi zrna za krušno brašno;
hrž ♦
pr. (nadimačka): Hòržić (160, Novi Marof, Sisak), Hòržinek (Kostajnica, Prigorje),
Hȑžān (Zagreb),
Hȑžek (Sesvete),
Hržènjāk (
Hrženjȃk) (990, Zagorje),
Hȑžica (130, Pregrada),
Hȑžić (530, Samobor, Brač, Primorje, Međimurje, Krk),
Hȑžina (180, Zagreb, Zagorje, Moslavina), Rážnjević (160, Benkovac, S Dalmacija, v. i ražanj1), Ràžov (430, Zadar, Dalmacija) ◊
mikrotop. (ob. za oranice na kojima se sadi): Ràžen, Ràžīšte,
Ȑžīšće ◊
top. (naselje):
Hržènīk (
Hrženȋk) (Jastrebarsko, 154 stan.) ✧
prasl. *rъžь (
rus. rož',
polj. reż),
lit. rugys ≃ stnord. rugr
H se ne čuje i ne izgovara u ovom dijelu Europe pa i šire. Napominjem. Za svaki slučaj.
Dodajem:
♦
pr. Raškopoljac (Ržkopoljac)
◊
mikrotop. (ob. za oranice na kojima se sadi [valjda se sije Aniću i drugi]): Ražina (Ržina), Raško polje (Ržko polje, Grude)
◊
top. (naselje): Raškopolje (Ržkopolje, Raško Polje, Roško Polje; Tomislavgrad), Aržano (Ržano, Imotski), Ružići (Ržići, Grude)
Koji sve samoglasnici mogu doć između
r i
ž u riječi
rž?
Secale cereale Беларуская: Жыта; Català: Sègol; Česky: Žito; Dansk: Rug; Deutsch: Roggen; English: Rye; Español: Centeno; Français: Seigle; Hrvatski: Raž; Magyar: Rozs; Polski: Żyto; Русский: Рожь; Slovenščina:
Rž; Suomi: Ruis; Svenska: Råg; Українська: Жито
Ovo što i Raškopoljci uz Rožane oće kupit bolju mjesnu povijest i provodit hegemoniju nad okolnim mjestima prema njemačkom
Roggen, unjerskom
Rozs, oblak im unjerski, ruskom Рожь… kad-tad će bit danski
Rug i ne će ni za jotu primaknut tvrđavu Rog s Rošnjača na Raškopolje.
Nešto je trulo u državi Danskoj, i bolesno…
Rog (Roschigrad) je iznad Rošnjača na zavelimskoj uzvisini na kojoj je danas rošnjačka kapelica Srca Isusova. Na onom brdu iznad Zaljića na koje ubiciraju Rog nema nikakva traga ruševinama, ni kamenje se golo ne plavi, nit ijednoj civilizaciji ima logike ondje podizat utvrdu, nema ni gromila ni gradina ni blizu, tek gola brda i opuvani doci, nema ni traga nikakvom putu povijesnom čije bi putnike ta utvrda obsluživala.
Belevarac, roški opanak kao produkt, rukotvorina, kao obuvalo ne postoji, to je umotvorina. Ganga koju, prema Mijatoviću, navodiš je prosvjed duvanjski protiv srbskog, gedžinog opanka. Odkud sad Srbi, pitaš se? Najmanje od dolazka K. und K. Srbi su upravljali Duvnom, čak je i srezki, a ne kotarski, pisar bio Srbin, među inim i jedan Kosanović iz imackoga kotara, među prvim hrvatskim kolaboracionistima i srezkim kohabitantima u srezkoj vlasti su bili Rožani, a ne Raškopoljci. Po inerciji, nepotizmu, zemljaštvu… do danas, me š čini, Rožani drže ključne pozicije u duvanjskim mjesnim vlastima. Odatle je Duvanjka
željna roškog opanka. Roški opanak je tu figurativna tuđa čizma. Na strateškim mjestima njihovi ljudi. Zvuči poznato. Tehomanageri, socijalistički direktori, rvacki novi
riberali, zlatni dečki iz
Hennessy-ja, kulturni krug Steve Krajačića…
Postoji Roško Polje i Raškopolje i još polja u
Ržkupolju. Zbog Roškog Polja u
Ržkupolju ni danas nisu za javnost stari župni ljetopisi, Roško Polje je samo spalilo svoje stare župne matice 1970-ih, u Roškom Polju su OZN-a i KNOJ bili ko kod kuće sve do 1952. Vjerujem da je
Etnoseksualac u raljama života svjestan svoga Ržkopoljstva ko i njegov lik Živac kad kaže:
— Pa oni su jèbogati bacali cvijeće pred kralja dok su nas žandari kundačili... — kao što je svjestan i anoniman narod, epsko pjesničko
kolo koje ganga:
U Krnjinu trije'st i šest kuća,
muško, žensko, svi ko vatra vruća.[
Strah od križa, objavljeno 26.11.2005.]
Nemam iluzija o tome da će po ko zna koji put u miru Roško Polje pobijediti Ržkopolje, iako ga nikad nije pobijedilo u ratu.
O tomu se ovdje radi a ne o komediji absurda u kojoj je državni liferant prometnih zakova propustio grešku svoga polupismena i neobaviještena radnika u grafičkoj pripremi kroz nikakvu kontrolu državnih i lokalnih uprava za državne i lokalne ceste.
Rz rže od rzati. Može li se po tobožnjoj starinskoj pučkoj kletvi puknut od rževine ko od diteline?
— Dabogda pukla od rževine!
— Rš Garine izili te vuci!
Šta ti čine po ćupriji Turci?
Je li u izvorniku
Mrš,
Rš, ili
Rž?
Mrškati od
mrš, ja l
trškati od
drž?
Natrškati pašče, p(a)sa. Paščetno. Pas ne rže, pas reži. Nije konj krme da priživlje. Napucikat: — Puci ga! Drž ga! —, Trš!? Od drž. Š. Kako i kad
ž iza
r prelazi u
š i
d ispred
r u
t? Glasovna promjena zvana
rzanje, od glagola
réžati? Ili pak
rškanje, ili
roškanje roško? I
trškanje uzputno. Bože, je li još živ Dane Roško?
Rožani, Raškopoljci, Ržkopoljci, Rimljani, braćo i zemljaci, ako već mrčite gaće i papir, budite ono što jeste, stavite tablu Ržkopolje. Košta će vas promina dokumenata. Više nego što vam se čini.
Zavelime, moj debeli lade,
šta po tebi
Roškuljice rade?
Siku grane, od muva je brane,
a osičke guraju u sličke.
I ne zamirite na inglendi. Injunjuc.
Ržkuljice, umiljata seko,
doša bi ti da nisi daleko.
Nadodatak. Čini se da je i slijedeća ganga, relativno nova zbog riječi
beba, roška ganga, jerbo u gangaškim krajevima u rijetko kojem mjestu sve do danas mater rođenu zovu
nana pa i u psovci jedan drugom i jedna trećoj psuju
milu nanu koja ji je rodila.
Daj mi nane kruva ječimena
u meni je beba načinjena.
Rženi kruv ržki je tu izostao zbogradi rime, a do će rima kad nadođe klima. Pro će ovo globalno
zatupljenje koje se dobro prodaje iako ni ove godine od Mladog Lita do danas nije bilo dana za kratki rukava ni na njivi, ni u docu, ni na plaži… Ničija nije do zore gorila. U međuvremenima će se Rožani i Ržkopoljci roškat. I trškat. Pomalo.