Mali linuxi za stara računala

[glonga]

Mali linuxi za stara računala


Ovo su zapisi o pokušajima izbora distribucije linuxa za stara a nejaka računala.
Uvod. Upisi na drugom podforumu:
#1874
#1880
#1881
#1885
#1886

Oprobano je nekoliko distribucija u virtualnom stroju uz parametre:
256 MB RAM
8.0 GB HDD
1 procesor
RAM na hostu na kom se vrte virtualni strojevi je moderan i puno brži od SDRAM-a.
Virtualni strojevi su na vanjskom ethernet disku, virtualni SCSI, UTP patch je nekvalitetan tako da se, koliko je moguće, smanji prednost takovog HDD-a od IDE ATA 66 i sličnih u starim računalima.
Brzinu procesora u virtualnom stroju nije moguće specificirati, moguće je samo odrediti broj procesora (broj jezgri). Mislim da brzina procesora ovdje nije presudna.
Izgleda mi da su ovdje bitni samo: količina RAM-a i brzina diska. Ove obje veličine su ograničene i teško promjenjive na starim računalima.

Neke veličine .iso medija i veličine datoteka virtualnih strojeva;

en_windows_xp_professional_with_service_pack_3_x86_cd_vl_x14-73974.sdc 547.1 MB
en_windows_xp_professional_with_service_pack_3_x86_cd_x14-80428.sdc 547.1 MB
en_windows_xp_professional_x64.sdc 547.3 MB
1 instalacijski CD operativnog sustava XP Pro SP3
Virtualni strojevi XP Pro na kojima je instaliran softver i s drugih medija
u zahtjevna (relativno) korisnika ≈ 40 GB
u prosječna korisnika ≈ 15 GB

antiX
kernel 2.6.32-1 mepis
antiX-M8.5-base-486.iso 262.4 MB
Virtualni stroj koji se dobije yes-yes instalacijom i punim online ažuriranjem zauzima 934.1 MB na disku.
antiX-M8.5-486.iso 483 MB
Na disku 2.83 GB

Debian
kernel 2.6.26-2-686
debian-504-i386-netinst.iso 150.1 MB
"Puna instalacija" na disku 3.41 GB
"Minimalna instalacija" prema receptu 1 GB na disku.

Ubuntu
kernel 2.6.32-22-generic
ubuntu-10.04-alternate-i386.iso 689.2 MB
"Puna instalacija" na disku 2.55 GB
"Minimalna instalacija" prema receptu 1.31 GB

Xubuntu
kernel 2.6.32-22-generic
xubuntu-10.04-alternate-i386.iso 682.7 MB
2.45 GB
xubuntu-10.04-desktop-i386.iso 681.1 MB
3.17 GB

win98_boot_disk.img 1.4 MB
MS-DOS virtualni stroj 1.6 MB

Za offline računala i računala u M$ domeni zanimljivi paketi su
APTonCD
Keryx, Keryx Tutorial
za računala na M$ domeni u LAN
winbindd, komu ovo proradi uz smb config file taj je net guru i 1337 h4X00r
likevise-open, ovo radi

Za "single user" 'root' korisnika i računalo neumreženo u LAN najbolje rješenje je Puppy Linux.

U-lite Linux nema stabilno izdanje i nije oproban.
ubuntulite_0.8_beta2.iso 357 MB

TinyMe nema novo stabilno izdanje, staro nije više (lako) dostupno online.

U razmatranju su samo Debian bazirane distribucije. Ako se oproba opensushe ili mandriva ili archlinux po ovom podsjetniku valjda će bit objavljeno.

Zasad su u užem izboru mali antiX i minimalna desktop instalacija lenny Debian-a.

[glonga]

Minimalni archlinux, opensuse i mandriva su na prvi pogled ostavili dojam da ne koriste bash shell, ili su u pitanju aliasi.

archlinux - pacman…
opensuse - su, kao da sudo nije konfiguriran
mandriva - su, mcc, urpmi…
Mandrivin bash se malo drukčije ponaša od onog u Ubuntu-a u istoj generaciji distribucije OS-a.

Virtualne strojevi linuxa iz prethodnog upisa imaju default shell bash. Ljusku. Verzije kernela (jezgre) su navedene u prethodnom upisu.
Upiti iz terminala ili xterminala:
$ echo $SHELL
$ echo $SHELL_VERSION
$ bash --version
daju slijedeće podatke o verzijama shell-a
antiX, Ubuntu i Xubuntu — GNU bash 4.1.5(1)
Debian — GNU bash 3.2.39(1)

[glonga]

Puppy Linux ne mora biti single user.
http://ubuntuforums.org/showthread.php?t=792307
http://www.murga-linux.com/puppy/viewtopic.php?t=22543
http://www.murga-linux.com/puppy/viewtopic.php?t=18442
Gotov multiuser .iso za liničine, nije najnovija verzija:
http://www.puppylinux.org/news/puplets/puppy421multiuseriso/

Najnoviji verzija je (single user) 4.3.1
Instalacija na HD

puppy-4.2.1-MULTIUSER-r3.iso 101 MB nije se dao instalirat u virtualni HD virtualnoga stroja.
Prvi rezultati online potrage kažu da je tako odavno.
odavno i da ima likarije.

LiveCD Virtual Appliance
Gornje je oprobano i nije neko rješenje. Postoje bolja i izravnija rješenja.

pup-431.iso 105 MB

Puppy Linux je sve osvojio izgledom i brzinom.
Ima on svojih mušica pri instalaciji u virtualni stroj i neobično ponašanje GRUB boot izbornika (Image-40 na slijedećem liku).
Autori distribucije ne razmišljaju kao ovaj tip korisnika.
Dobar vodič-slikovnica za instalaciju na HDD.
Grub boot izbornik nas je živčirao svojom pojavom. Nepotreban je na računalu na kojem je Puppy Linux jedini OS.
Pokušaji editiranja GRUB-ove datoteke menu.lst prema dokumentaciji GRUB-a su išli nakrivo.
GNU GRUB Manual 0.97
Grub From the Ground Up
Prema drugom po redu upisu na temi o instalaciji na HDD potrebno je samo postaviti timeout 0 u datoteci menu.lst.

Greška koja se često potkrade je i preskakanje koraka sa slike Image-17, bez te zastavice dobijete nebutabilnu HDD instalaciju.

linux-swap file je nešto kao Virtual memory za Windowse. Za Windowse stoji preporuka da se početna veličina postavi na 1.5 puta fizička količina RAM-a, a krajnja dvaput veća.
Npr. za 256 MB RAM je početna veličina 1.5·256=384 MB a krajnja 2·384=768 MB.
Tipičan ciljani HDD nam je ≈ 8 GB, Puppy Linux ne treba ni 2 GB, ostatak je slobodan.
Stara računala tipično imaju 256 MB RAM.
Uzet ćemo 1 GB za swap datoteku, uzimajući u obzir i možda potpuno irelevantan online članak na tu temu.

Umjesto gotove višekorisničke distribucije uzet ćemo najnoviju i pokušati instalirati paket adduser i/ili tinylogin.

Pri pravljenju virtalnog stroja tipična greška je postavka virtualnog HDD.
Programi za pravljenje virtualnih strojeva po defaultu postave SCSI HDD na koji se Puppy zasad ne može instalirati. Oprobano. Ovisno o programu potrebno je dodati još jedan disk i to IDE, zatim obrisati SCSI HDD.
Ovdje se programi malo bugovito ponašaju pa je ponegdje potrebno na brzinu lovit izbornik SCSI/IDE prije nego ga ovaj sam izabere kao SCSI i zasivi prozor izbornika.

Vrijedi truda. Na nikakvom hardveru ovaj Puppy Linux je brz ko flak. Slučajni prolaznici što bulje u ekrane kažu i da je lip.

[glonga]

Izgleda da je Puppy Linux ipak dobro ispuvana verzija za namjenu koja nam treba.
Za solo računalo koje nije u LAN-u na M$ domeni, Puppy je sigurno brza i pouzdana distribucija, intuitivna za korisnike navikle na Windowse.

VMwareTools je opet problematičan za instalaciju u virtualnom stroju.
Guglanje.
http://communities.vmware.com/message/669217#669217
Ovo ne radi opet zbog lokacije C headera, nije samo meni tako:
http://www.murga-linux.com/puppy/viewtopic.php?p=232112
Za našu 4.3.1 verziju:
http://distro.ibiblio.org/pub/linux/distributions/puppylinux/puppy-4.3.1/
dev_431.sfs je težak 90 MB
u odnosu na
pup-431.iso 105 MB
što je već malo brezobrazno.

Veličina datoteke virtualnog stroja za instaliran Puppy Linux 4.3.1 zasad je 383.2 MB

Ako nam je dev_431.sfs potreban za instalaciju paketa u izvornom kodu onda ova instalacija počinje polako rasti.

Vezija kernela je 2.6.30.5
Default shell je GNU bash 3.00.16(1)-release (i486-t2-linux-gnu)

http://puptrix.org/ je privremeno nedostupan, potraga za kernel source 2.6.30.5 traje.
http://puppylinux.com/sources/kernel-2.6.30.5/
tu bi trebao biti još samo da je nać, aha, korisnik "puppy", lozinka "linux".
linux-2.6.30.5-patched_loglevel_aufs2_alsa.tar.bz2 58.892 KB

Do će to pomalo na 1 GB ko i antiX i ko Debian minimalni, ako bez kernel source-a i bez dev_431.sfs nema kompajliranja, a čini se da nema.

S instaliranim VMwareTools-ima Puppy datoteka virtualnog stroja je nabumbila na 1.42 GB, ode to.
Instalirani Debian je zauzeo 1 GB, sad ima li instalirane VMwareTools, triba još jednom vidit. Nema.
Opet u dvojbi. Debian ili Puppy?

Puppy je idealan za solo računalo koje nije u LAN-u na M$ domeni. Za ured izgleda malo drčinjasto, feminizirano, metroseksualno…
I kîlavi s .tar.bz2 arhivama, ili smo malo nervozni? Nikad raspakirat.
Izgleda ko Windowsi i treba restart ko Windowsi, ili ga restartam po navici iza svake instalacije?
Ali Mìlicama uredskim se sviđa.

Ako ste navikli raspakiravat arhivirane datoteke u tmp direktorij, trebate znat da ovaj uredno prazni tmp mapu po restartu. To zna koštat vrimena.
VMwareTools konačno instalirani. Datoteka narasla na 2.05 GB. Host prijavljuje da VMwareToolsi nisu instalirani, ali za prelaz host-guest i obratno ne treba više Cmd+Ctrl. Drag-and-drop ne radi na relaciji guest-host ni obratno. To je i inače bagovito u ovoj verziji softvera za pravljenje virtualnih strojeva. GRUB boot izbornik nismo uspjeli maknut.
…
Triba vidit koliko minimalna distribucija Debiana uzme s VMwareTools-ima i aplikacijama uporedivim s ovima u Puppy Linuxu. Nešto mi se ne da vjerovat da raspakiran kernel i instaliran dev_431.sfs i VMwareTools mogu napravit toliko povećanje instalacije s "početnih" 383.2 MB. Da nije alocirana memorija za linux-swap od 1 GB kriva za povećanje datoteke virtualnog stroja na 2.05 GB?

[glonga]

Ubuntu minimalna instalacija u virtualni stroj

Za uredski LAN s W2Kx domenom nam treba likewise-open paket. Samo Ubuntu 10.04 i njegovi derivati imaju taj paket u stabilnoj verziji. Nova LTS distribucija Linux Mint-a treba se pojavit ovih dana. antiX 8.5 u minimalnoj verziji pravio je probleme pri instalaciji VMwareTools-a u virtualnom stroju.
Minimalna Desktop instalacija po jednom online receptu.

Instaliramo ubuntu-10.04-alternate-i386.iso.
Na prvom izborniku biramo Hrvatski za jezik instalacije.
Na drugom biramo F4 Načini, Instaliraj komandno-linijski sustav, Instaliraj Ubuntu.
Detektiranje tipkovnice je najbolje preskočiti i ostaviti za kasnije.

Pokušaj particioniranja i formatiranja virtualnog IDE HDD završava greškom.
(7 GB ext4 i 1 gb swap).

Ponovo. Biramo engleski i yes-yes ("no" za keyboard layout detekciju") minimalnu "F4" "command-line" instalaciju s automatskim particioniranjem SCSI HDD za virtualni stroj.
Instalacija traje. Ubuntu.vmwarevm zasad zauzima 432 MB. Ne znam što program sve zbraja unutra i koliko brzo ažurira veličinu paketa-dataoteke virtualnog stroja.
Po završenoj instalaciji .vmwarevm zauzima 838.4 MB.
Preskačemo unos alias naredbi u .bashrc.
Pokrećemo nadopune i nadogradnje.
$ sudo aptitude update
$ sudo aptitude safe-upgrade
$ sudo aptitude full-upgrade
Safe-upgrade kaže da će skinut 44.7 MB arhiva i da će to zauzet 96.8 MB kad se raspakira.
Po nazivima datoteka koje skida ažurira engleski, paket apt, linux kernel 2.6.32-22, uklanja linux 2.6.32.21.
Naš host file manager ne ažurira veličinu datoteke po završenoj punoj dogradnji. .vmwarem je i dalje 838.4 MB.
Reboot:
$ sudo shutdown -h now
Sad je .vmwarem 1.07 GB
$ sudo aptitude -y install xserver-xorg-core xinit menu menu-xdg jwm fluxbox alsa-utils mrxvt gdebi-core synaptic logrotate localepurge
Bilježimo što je instalirano jer fizički stroj će pri instalaciji biti offline, pa će ove programe i njihove depedencije trebati presnimit na npr. USB za paket apt-offline.
Ne znam treba li baš za minimalnu instalirat dva windows manager-a (jwm i fluxbox), ali ajde neka.
Paket localepurge se pokreće i mi zapravo njime dodajemo lokalne postavke.
Biramo za instalaciju sve dostupne en_US i hr i hr_HR lokalne postavke (3+3).
$ startx
Sad je .vmwarem 1.14 GB
Uporaba startx nam se ne sviđa za krajnjeg korisnika. Autologin i startx nisu za LAN. Kad se pogledaju mogućnosti ostavljamo i startx i shutdown kao i window managers takvima kakvi jesu do daljnjeg. Vidi ćemo na što liče lxde i icewm kad se toliko o njima buči iako je i ovaj fluxbox sasvim ok.

Ne čini se da bi logiranje u komandnoj liniji, pokretanje grafičkog sučelja naredbom startx i rušenje sustava naredbom sudo shutdown -h now trebala bit velika tlaka za korisnika.
Nakon reboota .vmwarem 1.26 GB

Za potrebe izrade offline repozitorija trebat će nam paket apt-offline. U offline repozitoriju trebat će nam paket likewise-open.
Pokrećemo Synaptic. Desni škljoc na Desktop, Applications, System, Package Management, Synaptic, samo da vidimo točne nazive paketa.
Za instalaciju paketa radije koristimo paket aptitude iz (x)terminala.
Desni škljoc na Desktop, Applications, Terminal Emulators, mrxvt.
$ sudo aptitude man
samo da vidimo što je značio onaj prekidač -y u jednoj prethodnoj instalaciji, a začio je defaultni yes na upit instalacijskog programa.
$ sudo aptitude install apt-offline
$ sudo aptitude install likewise-open
Likewise-open traži konfiguraciju, ostavljamo sve default.
$ exit
izlazimo iz xterminala.
Pokrećemo Synaptic, očekivano paket likewise-open-gui za lijenog admina nije instaliran. Ponovo u terminal.
$ sudo aptitude install likewise-open-gui
Trebat će tu još programa jer ovi dostupni u grafičkom sučelju su malo nedovoljni, ostavljamo to za kasnije kad se fizička računala povežu na domenu i probiju do interneta kroz uredski LAN.
Sad nam u virtualnom stroju za njegovo dobro virtualno funkcioniranje trebaju VMwareTools. Nemamo instaliran nikakav gui file manager. Onaj u puppy Linuxu je imao na desnom škljocu i "Extract archive" i "Run terminal here". Kako se zvao? Rox filler? Paketom Nautilus smo već nešto smrljali u drugom pokušaju. Malo guglanja upućuje na prvu na thunar. Rox filer nam se nija dao konfigurirati u Ubuntuu. Thunar će možda bit i zadržan za korisnike na fizičkim računalima. Online slika sučelja podsjeća na Windows Explorer.
Reboot
.vmwarem 1.26 GB
Vidi se po promptu da likewise-open nešto radi. Prompt je drukčiji, oblik je user@domain.
Pokrećemo instalaciju VMvareTools. Thunar pokazuje da je arhiva velika 96 MB. Od ranije znamo da će nam trebati header file i paket build-essential.
U ovoj instalaciji imamo header, a paket se za razliku od onog u Xubuntuu (build-essentials) zove build-essential.
Kopiramo Thunar-om arhivu ( VMvareTools…tar.gz) u File System tmp mapu.
Desni škljoc u mapi tmp i Open Terminal here
$ tar xzvf VMwareTools-8.2.4-232708.tar.gz
Mpa vmware-tools-distrib zauzima raspakirana 267.5 MB
.vmwarem 1.64 GB
$ sudo aptitude install build-essential
Reboot da vidimo što dodaje build-essential.
.vmwarem 1.71 GB
$ cd /tmp
$ sudo ./vmware-install.pl
Opet greška. Linuxi isprazne tmp mapu pri reboot-u. Ponovo.
Čini se zamornim tipkanje punog naziva datoteke? Postoji tipka Tab na tipkovnici koja će vam pomoć u samodovršetku unosa s tipkovnice u terminalov redak
$ tar xzvf VM"Tab"
$ cd vmware-tools-disrib
$ sudo ./vmware-install.pl

Ovaj put stižemo pročitati pretpostavke:
Before you can compile… you need…: make, gcc, kernel headers of the running kernel.
I završne preporuke.
$ sudo /etc/init.d/netvorking stop
$ sudo rmmod pcnet32
$ sudo vmxnet
$ sudo modprobe vmxnet
$ sudo /etc/init.d/networking start
$ sudo /usr/bin/vmware-user
$ exit
Logout, login, restart X.

Drag-and-drop host-guest ne radi. Ne znamo je li to do fluxboxa. VMware nudi Update VMwareTools.
.vmwarem 1.98 GB
Update VMwareTools nam ponovo montira istu arhivu VMwareTools-8.2.4-232708.tar.gz
Čini nam se glupo, ali provest ćemo proceduru instalacije. Pokrenuta instalacija poručuje da je našla prethodnu instalaciju i da će ju ukloniti, zatim se žali da ne može ukloniti mape zaostale od prethodne instalacije a koje nisu prazne. Opet greška. Dovršiti i popravljati samo ako bude trebalo. Smrljali. Na umount-u. Reboot. Slijedimo upute iz VMware help-a.
Logiramo se kao root u Ubuntu
$ sudo bash
Uklanjamo vmware-tools
# /usr/bin/vmware-uninstall-tools.pl
Reboot, pa opet.
Virtual Machine, Install VMware Tools.
Ubuntu, Thunar, ponovo kopiramo VMwreTools….tar.gz u mapu tmp itd.
Ovaj put pazimo na naputak i razmontiravamo VMwareTools nakon raspakiravanja.
Nakon
$ tar xzvf VMwareTools-8.2.4-232708.tar.gz
Thunar, desni škljoc na Vmware Tools "Eject Volume".
Thunar, otvaramo terminal u mapi /tmp/vmware-tools-distrib itd.
Niz overwrite? upita pokazuje da deinstalacija nije makla stare datoteke.
Trebalo je ručno obrisat mape. Odustajemo. VMwareTools ne radi kao treba. Virtual Machine nam sad nudi - Instal VMware Tools. Hvala. Ne treba. Na fizički stroj ćemo ionako prenosit offline repozitorij USB šćapićem izravno iz virtualnog stroja a ne s hosta.
Smrljana instalacija je narasla, oho, .vmwarem 2.63 GB
Sustav je sigurno uzeo sebi swap-file koliki mu je trebao. Na fizičkom stroju ćemo postavit jednu swap particiju.
Ako nam zatreba VMwareTools, slijedeći pokušaj ćemo bazirat na odgovarajućim Ubuntu naputcima, uz prethodnu ručnu deinstalaciju i brisanje mapa i datoteka u njima. Oprezno.
$ sudo rm -f
ili
# rm -f
može napravit priličan krš, ako ne znamo gdje smo i što radimo.

Minimalna instalacija na fizičkom stroju nam ne će instalirat paket apt-offline. Kako ćemo s tim? Prema:
$ sudo aptitude -y install xserver-xorg-core xinit menu menu-xdg jwm fluxbox alsa-utils mrxvt gdebi-core synaptic logrotate localepurge
ne ćemo imat ni Synaptic.
Imat ćemo samo paket aptitude. Guglanje. Možemo li paketu aptitude zadati offline repozitorij? Možemo li u minimalnu instalaciju s CD-a u ladici/slotu fizičkog stroja uključit u minimalnu instalaciju apt-offline ili doinstalirati apt-offline s tog instalacijskog CD-a? & RTFM & simulirati u virtualnom stroju na način da ćemo u postavkama virtualnog stroja isključiti mrežu u mrežnim postavkama.

Suprotiva naslovu teme. Ako nam ovo dosadi, pokušat ćemo za ove uredske makinje na LAN-u i W2Kx domeni priredit okresani Windows 2000 Workstation prema jednoj online recepturi. XPlite ni nLite XP ne ćemo. Duga priča.

Pokrenut Ubuntu Synaptic nam nema na popisu ni apt-cdrom paket kao Debian.

Pokušat ćemo jednu online recepturu i to za:
xserver-xorg-core
xinit
menu
menu-xdg
jwm
fluxbox
alsa-utils
mrxvt
gdebi-core
synaptic
logrotate
localepurge
apt-offline
likewise-open
likewise-open-gui
in order of appereance, što bi rekli naši stari. U prvom pokušaju ne ćemo isto napraviti za:
update
safe-upgrade
full-upgrade
pa na što se umetne.
…
Odo bacit ćuki. Štogod.

[glonga]

offline

Na offline računalu instaliramo osnovni komandnocrtni sustav (base CLI) i kako dalje?

Kako obavit stvari iz komandnocrtnog sučelja (CLI — command line interface)? Ne znam pojma.

Jedna od mogućnosti je pravljenje preseed datoteke (.seed), što je overkill za linčine.

Ajmo vidit što ima na instalacijskim CD-ima. Ne znam zašto nastojim izbjeć apt-get u korist aptitude.
Zašto ne bismo uredili datoteku repozitorija s komandne crte?
Da odkomentiramo redke:

Kod: [Odaberi]

# deb cdrom:[Ubuntu 10.04 LTS _Lucid Lynx_ - Release i386 (20100427.1)]/ lucid $lucid main restricteda zakomentiramo sve ostale? Baš kao što stoji u online dokumetaciji.
Tamo piše i da neka računala mogu tražiti uporabu paketa apt-cdrom. Nepouzdano. U ranijim tkz. base CLI instalacijama smo mogli vidjeti da paket apt-cdrom nije instaliran.
Uporaba apt offline opisana je u dosadnoj dokumentaciji.

Ajmo vidit što od ranije opisanih paketa koje smo instalirali nakon osnovnog CLI paketa ima na instalacijskim medijima.
Najprije na ovom što smo s njega instalirali, da vidimo taj
popis paketa
xserver-xorg-core — /pool/main/x/xorg-server/xserver-xorg-core_1.7.6-2ubuntu7_i386.deb
xinit — /pool/main/x/xinit/xinit_1.2.0-1_i386.deb
menu — ovo ne postoji jer ne može biti /isolinux/menu.cfg ili?
menu-xdg — nema
jwm — nema
fluxbox — nema
alsa-utils — /pool/main/a/alsa-utils/alsa-utils_1.0.22-0ubuntu5_i386.deb
mrxvt — nema
gdebi-core — /pool/main/g/gdebi/gdebi-core_0.6.0ubuntu1_all.deb
synaptic — /pool/main/s/synaptic/synaptic_0.63.1ubuntu6_i386.deb
logrotate — /pool/main/l/logrotate/logrotate_3.7.8-4ubuntu2_i386.deb
localepurge — nema
apt-offline — nema
likewise-open — nema
likewise-open-gui — nema
ima i jedan udeb koji nam može zatrebati /pool/main/a/apt-setup/apt-cdrom-setup_0.42ubuntu3_all.udeb
Postoje li ovi na DVD-u?
http://cdimage.ubuntu.com/dvd/current/
http://cdimage.ubuntu.com/dvd/current/lucid-dvd-i386.list
menu — ovo ne postoji jer ne može biti /isolinux/menu.cfg ili?
menu-xdg — nema
jwm — nema
fluxbox — nema
mrxvt — nema
localepurge — nema
apt-offline — nema
likewise-open — /pool/main/l/likewise-open/likewise-open_5.4.0.42111-2ubuntu1_i386.deb
likewise-open-gui — nema

Pronalazak paketa likewise-open na liveDVD distribuciji otvara mogućnost podizaja sustava s liveDVD-a, povezivanje na LAN, mount HDD-a na lokalnom stroju i mrežnu instalaciju. Zgodno za računala koja imaju ugrađen DVD čitač ili mogućnost ugradnje DVD čitača.
Slaganje vlastitog instalacijskog CD-a mi se čini overkill-om.

Gdje smo ono stali?
Kad zbrojimo cijeli ovaj upis vidi se da nema nekog praktičnog smisla korišćenje instalacijskog CD-a ni live DVD-a u svrhu offline repozitorija.

Za komandnolinijsku crtu ostaje nam ovo:
http://www.webupd8.org/2009/11/get-list-of-packages-and-dependencies.html
ili nešto slično.
Ako na dostupnom online računalu imamo Windoze, za ubrzanje i olakšanje postupka treba nać wget za Windowse.
http://pages.interlog.com/~tcharron/wgetwin.html

Popis instaliranih paketa s konfiguriranog fizičkog ili virtualnog stroja možemo pokupit i na način:
http://www.arsgeek.com/2006/09/19/ubuntu-tricks-how-to-generate-a-list-of-installed-packages-and-use-it-to-reinstall-packages/
Gornji recept ne vrijedi za offline odredišno računalo, datoteka ubuntu-files, koliko mi se čini, sadrži samo popis paketa, a ne i .deb pakete, što ne znači da nam popis paketa ne će automatski kreirati malo redundantnu datoteku (ubuntu-files) koja je u ranijem primjeru nazvana mydownloads.txt. Jesu li u datoteci ubuntu-files sadržane i depedencije to tek treba vidjet RTFM ili pokušajem i pogreškom ili jednostavinim uvidom u ubuntu-files.

[glonga]

Idemo oprobati, za naš slučaj, slijedeći CLI roman i vidjet prima li komanda iz primjera ovoliko argumenata odjednom:
$ sudo apt-get --print-uris --yes install xserver-xorg-core xinit menu menu-xdg jwm fluxbox alsa-utils mrxvt gdebi-core synaptic logrotate localepurge apt-offline likewise-open likewise-open-gui | grep ^\' | cut -d\' -f2 >mydownload.txt
Ovo ćemo oprobat na virtualnom stroju na kojem ništa od navedenog nije instalirano i datoteku mydovnload.txt copirat na USB šćapić kad naučimo kako ga konfigurirat, montirat i kopirat sadržaj.
…
Bolje sad oprobat onaj slučaj zvam ubuntu-files na virtualnom stroju na kojem je sve to poinstalirano.
I to na friško napravljenom virtualnom stroju bez VmwareTools-a, osnovna instalacija plus update, safe-upgrade, full-upgrade i
$ sudo aptitude -y install xserver-xorg-core xinit menu menu-xdg jwm fluxbox alsa-utils mrxvt gdebi-core synaptic logrotate localepurge thunar apt-offline apt-cdrom likewise-open likewise-open-gui epiphany-browser
Ima tu malo stvari viška. Komu se da nek prosijava.

Možda je pametnije razdvojiti, čak jednu po jednu instalaciju bez -y prekidača i vidjet o čemu se radi u svakoj pojedinoj instalaciji. Je.
Za thunar može -y
apt-offline isto
likewise-open ima neke postavke koje se mogu, a ne moraju prihvatiti kako su ponuđene, može, ali ne mora, bolje ga je izdvojiti iz gornje mase argumenata
likewise-open-gui može -y
epiphany-browser se malo predugo skida i ima puno depedencija, iceape browser u antiX-u je spartanskiji, glese instalacijskih upita epiphany-browser je mogao s ostalom masom u klasu -y prekidača
.vmwarevm je 1.54 GB
Uz epiphany-browser se instalira (iako to od njega nitko nije tražio) i Evince preglednik koji je bugovit ili ga ne znamo zatvoriti bez izlaza iz Xwindowsa, baremne prvu instacu koja ne prikazuje traku izbornika.
Vidjeti sudo aptitude man, postoji li sudo aptitude uninstall, deinstall ili takvo što za evince paket, ili, neka ga.

$ dpkg -–get-selections | grep -v deinstall > ubuntu-files
Prema komentarima na web mjestu, gornja naredba bi pokupila i podatke o deinstaliranim paketima pa je predloženo:
$ dpkg -–get-selections | grep “\binstall” > ubuntu-files

VMwareTools ne radi, host presretne uštekani USB šćapić. Iz virtualnog stroja možemo na web. Datoteku ubuntu-files možemo objavit na forumu, lakše nego poslat na mail.

Edit.
Ne možemo. Lakše je pokušat na mail. SMF forum ili Imoartov server odbijaju prihvatiti uređivanje poruke ili objavu upisa iz epiphany-browser-a i iz narečenoga guest-a Ubuntua.
Edit.
Poruka je predugačka/prevelika za SMF forum. Datoteka ubuntu-files je u tri dijela objavllena na temi "testiranje"
http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=657.msg40940#msg40940
BOFH, sa bi se triba registrirat na ovaj forum da vidiš dokle smo zalutali.

[glonga]

Uredska minimalna stolna konfiguracija bazira se na starom hardveru i Ubuntu linuksu.
Ubuntu je izabran, između ostalog, zato što ima paket likewise-open u stabilnoj verziji.
Taj paket je potreban za povezivanje na LAN domenu i Active Directory.
Instalira se s medija ubuntu-10.04-alternate-i386.iso izborom F2 Install command-line system prema preporuci.
Postupak instalacije CLI (command line install) s drugog medija (mini.iso) slikovito je prikazan ovdje.
Postinstalacijska opcija: uklanjanje paketa acpi i acpid, RTFM
Pokretanjem slijedeće naredbe u naredbenom redku pribavit ćemo popis potrebnih datoteka za offline instalaciju paketa likewise-open.
Napomena: Naredbu treba pokrenuti na računalu koje ima samo osnovnu command-line instalaciju bez ikakvih naknadno dodanih paketa.

Kod: [Odaberi]

$ sudo apt-get --print-uris --yes install likewise-open | grep ^\' | cut -d\' -f2 >mydownload.txtPopis potrebnih datoteka:
http://us.archive.ubuntu.com/ubuntu/pool/main/k/kerberos-configs/krb5-config_2.2_all.deb
http://us.archive.ubuntu.com/ubuntu/pool/main/k/krb5/libgssrpc4_1.8.1+dfsg-2_i386.deb
http://us.archive.ubuntu.com/ubuntu/pool/main/k/krb5/libkadm5clnt-mit7_1.8.1+dfsg-2_i386.deb
http://us.archive.ubuntu.com/ubuntu/pool/main/k/krb5/krb5-user_1.8.1+dfsg-2_i386.deb
http://us.archive.ubuntu.com/ubuntu/pool/main/l/likewise-open/likewise-open_5.4.0.42111-2ubuntu1_i386.deb
Mountanje medija, kreiranje mapa i sl. u naredbenom redku je RTFM.
Paket se instalira naredbom:

Kod: [Odaberi]

$ sudo dpkg -i *.debNakon ovoga bi se računalo trebalo moći povezati na LAN po pokretanju i konfiguriranju paketa likewise-open i imati pristup do online Ubuntu repozitorija za daljnje potrebne instalacije.
Kriterij izbora je minimalizam i funkcionalnost prema raspoloživom starom hardveru i potrebama.
Pregledati preporuke prema online izvorima. Npr.
Grafičko sučelje; xorg
Upravitelj prozorima; izabrati: jwm, fluxbox ili neki treći
Upravitelj logiranjem; izostaviti, ili SliM
Web preglednici; iceape, epiphany bez dodataka, seamonkey…
iDesk; za korisnike koji ne mogu raditi bez ikona na desktopu
Upravitelj datotekama; xfe, thunar, pcmanfm
Upravitelj paketima; synaptic
xterminal;
editor;
tekst procesor; abiword
tablični kalkulator; gnumeric
pdf preglednik;
Za izbor minimalno zahtjevnog softvera bolje je pogledati što za odrđenu namjenu imaju recentne linux distribucije antiX 8.5 i Puppy Linux 4.3.1.

[likarija]

 Brajo,
jeda ti to upalit? 

 

[glonga]

Da ùpali. Sve gòri.
U virtualim .vmware strojevima je sve na testiranju i radi (se).
Fizički krepani strojevi su uglavnom nedostupni. Na stolovima korisnika ili stolovima hardveraša koji rade ono što zovu refurbishing. Ne znam pojma što jim je to. Samo vidim da nosu maske ko da su na kirurgiji i da je oko nji čađavo ko u mejani, čujem da prenosni kompresoor bruji, i da ima čađe po svim vrstama ventilatora. Još smo im se smijali. Na jedan lavobo su namontirali tuš bateriju, bazen na napuvavanje namontirali kod umivaonika u muškom veceju. U bazenu se pjeni plastika kućišta, tipkovničke gornje polovice… Nije mi to igijenski. Nì zere. Baš me zanima di će raztegnit štrik, ili će to šušit šušilicama za glavu, ili su im odmak tu na zidu one šušilice za ruke.

U međuvremenu je posao postao projektom. To znači da su neke stvari zapele. U prijevodu.
Mìlice i Mîlani iz likvidature koji imaju krepane makinje imaju i zahtjeve, ma koliko se činilo da zapravo oće nove makinje. Po zakonima moraju imati pristup i mogućnost rekonstrukcije nekih CA Clipper baza, nekakvih zakonskih 10 godina se neki podaci moraju čuvat i bit dostupni. Osim toga kupili su ne tako davno neke module rađene u M$ Accessu 2003. Na krepanu hardveru da im se vrti VirtualBox? Ne mere ni sa spilanim i okresanim i oblanjanim minimalnim WIN98SE od 22 MB u VirtualBoxu. BOFH je fakat BOFH, ali ne mere likvidaturi ništa. Ni prikobacit Clipper baze u SQL. Nit ji spriječit da kupuju M$ Access .mde smeće.
Tako da su u virtualne strojeve na testiranje uselili i W2kPro_with_SP4. Osnovna .vmwarem je 1.1 GB.
Kresanje i testiranje po Vorck-u i nLite-u je u tijeku.
Vrijedi zapisati da pri izradi slipstreama zakrpa nakon SP4 i najzadrtiji starokovni "detailed view" Windows Explorer korisnici uviđaju prednost nedetaljnog prikaza, onog s velikim mapama. Pri kopiranju zakrpa najvjerojatnije se dogodilo da su nekoliko puta ukopirali datoteku u datoteku (hehe slipstream) umjesto datoteku u mapu. Kažu, triba ponovo. Dobili su u dva neovisna i različita postupka (Vorck i nLite) dvije neupotrebljive instalacijske .iso slike. Zanimljivo je da obje instalacijske .iso datoteke zauzimaju oko 290 MB, da obje zasive administratorsku zaporku, da obje ne mogu dalje od instalacije mreže, ne će ni solo, ne će ni u radnu skupinu, ne će ni u domenu, ne će ni u posebne postavke, da obje .vmwarevm datoteke nedovršene instalacije zauzmu oko 550 MB.
Džaba im ja pričam da po Vorcku samo ažuriraju pa otpilaju IE5 i Media Player iz instalacije s medija EN_WIN2000_PRO_SP4.iso (368.9 MB) bez detalnjog slipstreama, a da ažuriranje zakrpa obave po instalaciji s WSUS Offline medija ili repozitorija na LAN-u.
Ispade da likvidatura na zadanom hardveru ostaje zavezana za M$ zbogradi kompatibilnosti u rikverc. Da se mene pita, na novom hardveraju bi se M$ smrad vrtio u VirtalBox-u pod Ubuntuom.
Svim ostalim luserima bit će sasvim ok minimalni Ubuntu, Abiword, Gnumeric, webmail, pdf viewer i kreator, i još kakva sića, bells and whistles kak bi rekli naši stari na protoarvackom.

Nemam baš nešto vrimena za vorum. I mene zanima kako će to ličit na fizičkoj makinji. Oće li likewise to svezat i tako dalje? Mislim da bi za vikend, u subotu mogli malo dangubit na to testiranje kad se dokopamo slobodnih krepanih fizičkih refurbished makinja.
Javit ću kako je prošlo, ako ne slažem. Brez obzira na to što se BOFH čudi otkud podaci o njegovu LAN-u sa zatvorenog višekorisničkog bloga kolaju po nekim vorumima.

[glonga]

Kresanje Windowsa 2k i XP za primjenu u uredskom okružju na starim strojevima je definitivno odbačeno. Glede i unatoč pozitivnih iskustava u kresanju Win 9x i odvajanju problematičnog web preglednika (IE) od OS-a i njegovog fundamentalnog sigurnosnoga problema — komunikacije lokalne i internet zone. Okresani minimalni Win 9x od 22-40 MB su u uredskom okružju zgodni za virtualne strojeve u kojima se mogu vrtit Clipper baze koje treba očuvati do daljnjega. W2k i XP kad se okrešu ne pokazuju stabilnost ni pouzdanost potrebnu i dovoljnu za uredsko okružje. Oprobani su različiti recepti i metode te njihove kombinacije: Vorck, nLite, HFSLIP. Našlo se zanimljivih i korisnih rješenja za kućne napredne korisnike starog hardveraja.

Autentifikacija Ubuntu stolnog računala na uredski W2Kx uspjela je na nekoliko načina. Svaki od načina oproban je s po dva računala u LAN-u.
Načini su jednostavno imenovani kao:
- likewise (koji je bio favorit)
- winbind (samba i winbind)
- minimal.

Likewise-open je odbačen. Pokazalo se da kao i u sličnm mješovitim projektima komercijalnog i slobodnog softvera, slobodni dio služi samo navlačenju korisnika koji će za potrebnu i dovoljnu primjenu kad-tad kupiti komercijalnu verziju. Uključivanje u W2Kx domenu je nepodnošljivo lako. Problemi počinju tamo gdje se počinju koristiti dijeljeni sadržaji, a to u ovom slučaju pokriva komercijalni Likewise-CIFS. Dostupna dokumentacija je teško uporabiva u našem slučaju jer ne vodi korisnika za ruku. Tako je sa svekolikom Samba dokumentacijom u našem slučaju. Sva dokumentacija tretira Sambu kao server na kojemu su dijeljeni sadržaji. U našem slučaju je ona samo pomoćno sredstvo za korišćenje W2Kx servera. Bez jednog komadića Likewise dokumentacije povezivanje linux klijenata na W2Kx domenu bi trajalo znatno dulje. BOFH koji ima sve potrebne M$ licence držao je W2Kx server konfiguriranim i nije dao nikomu ni izraziti sumnju u potrebu nekakva uvida u konfiguraciju servera. Tek kad je sâm sebi napravio lockdown (onemogućio sebi lokalni pristup na linux računalo) nekoliko puta, kad su mu drugi sudionici s drugih računala iz puke sitne zloće s običnim mrežnim loginom pokrenuli sudo naredbu na linux klijentu koje je prikačio na W2Kx domenu, kad mu je W2Kx zabranio pristup nakon nekoliko neuspješnih pokušaja logiranja na W2Kx domenu s linux klijenta… počeo je pr*kati po W2Kx serveru. Ovaj tekst ga je uvjerio da osim konfiguriranja linux klijenata treba nešto iskonfigurirati, ili makar pregledati, na strani W2Kx servera.
Konkurentna automatizirana metoda koja gubi dah u utrci s Likewise-om je isto odbačena. Ta metoda - SADMS dugoročno nema šanse u odnosu na Likewise.

Minimalna metoda koja je bila nazvana i PKL metodom, također je odbačena. Čitanje njezine dokumentacije i proces odbacivanja bio je veoma koristan, puno više nego za SADMS metodu. Teoretičari bi rekli da je upravo ova metoda PKL u osnovi i izabrana uz nebitne modifikacije.

Winbind metoda je izabrana. Po metodi koju smo tako nazvali priključena su dva linux klijenta na W2Kx domenu i od danas su u eksperimentalnoj uporabi. Uspjelo se metodom pokušaja i pogrešaka uz iščitavanje dosadne dokumentacije:
ActiveDirectoryHowto
Kerberos
Samba & Active Directory
ActiveDirectoryWinbindHowto
Howto Configure Ubuntu for Active Directory Authentication
Configuring authentication against Windows Domain
Odgovor na zadnje pitanje s gornje forumske teme je tu negdje u dokumentaciji pam_ldap paketa password changing.
LDAP — Active Directory Integration
BOFH se već uhvatio izradbe step-by-step dokumentacije postupka.

Jedna zanimljivost. Pri instalaciji Ubuntu linuxa na dva (od šest probnih) računala u LAN-u dogodilo se nešto što nije razjašnjeno. Našli su put kroz LAN do interneta bez autentifikacije na W2Kx domeni. Certificirani M$ BOFH odbacuje insinuacije o nesigurnosti njegove M$ domene. Izvlači se tvrdnjom da fizičko osiguranje mrežnih utičnica u zgradi nije njegov posao, da je jedini njegov posao u tomu segmentu da prazne utičnice fizički izključi u rack-u između patch-panela i switch-ova. U petak i subotu nije bilo vrimena za ozbiljne pokušaje neovlaštenog pristupa W2Kx domeni kroz slobodnu utičnicu na LAN-u. To nas opet dovodi do priče o besmislenosti čitavog posla, priče o krivom konceptu, jer zadaća inženjera nije da probleme rješava nego da ih izbjegava. Izbjegavanje problema u ovom slučaju i svim sličnim slučajevima je rušenje W2Kx domene i postavljanje linux domene.

Daklem, dva hardverski stara i tanka linux klijenta se vrte na W2Kx domeni, minimalne instalacije, pristupaju mrežnim dijeljenim sadržajima, printaju na dijeljenim printerima, izlaze na internet, lokalni korisnici i admin mogu se logirati na lokalno računalo i na domenu, drugi mrežni korisnici s drugih računala se ne mogu logirati na te klijente, za tim i nema potrebe jer na njima i nema dijeljenih sadržaja, a time je riješen i problem mogućnosti udaljenog neovlaštenog pokretanja sudo naredbe na tim klijentima bez dodatnog konfiguriranja.
BOFH i korisnici tankih klijenata prate ponašanje i .log datoteke na klijentima i serveru.
Osobno ne očekujem vijesti o čudnom ponašanju i problemima u tom pokusu. Intuitivno mi se čini da je cijela ta stvar ko postavljanje SQL baze, treba se pomučit dok se postavi, a kad se postavi i proradi, to jednostavno radi, radi… i radi… uz minimalno ili nikakvo održavanje.

[glonga]

Puno priče. Ovih dana je konačno zapunjen disk na jednom starom PC-u. Zapunile su ga sigurnosne zakrpe WXPSP3.
Makinja ima prilično krepane specifikacije i već dugo se kilavi s WXPSP3.
PII 400 MHz
256 MB SDRAM
2x6 GB HDD

Puna instalacija Ubuntu Desktop 10.04 LTS (Long Term Support) na hrvatskom je prošla brzo i škljocasto. Zauzeto 3.81 GB na HDD nakon pune instalacije i punog ažuriranja. Kroz windows workgroup bezdomensku mrežu provukao se na međumrežje bez problema do paketa za ažuriranje pa i šire.
Usporedivi programi se vrte puno brže nego pod XP-om. Jedina stvar koja iđe na živce je je desktop, boja, u 10.04 kopa oči. To se ioanako i na XP-u promijeni u DOS-crnu pozadinu.
Zašto 10.04 LTS? Zašto ne 11.04 - najnoviji? Pa zbog LTS-a i zbog puno manjih zahtjeva za resursima.
XPSP3 - kraj podrške 04./2014.
10.04 Lucid Lynx - kraj podrške 04./2013. (2015. za serversku verziju).
Pod XPSP3 ni uz span volumes dva fizička HDD-a (2x 6 GB) ne bi stao komotno ni sam OS s najnužnijim sigurnosnim zakrpama. 256 MB RAM-a i XPSP3 su neugodno iskustvo, pločicu takvog rama od 512 MB je umjetnost nać danas, takve nisu baš zalazile u ovaj dio Europe.
Bože žali još jednu OEM licencu za XP. Korisnik se ne će krivit za tom licencom.

[Slovak]

nu, pameti

prijavit ću te židovskoj udruzi za borbu protiv raspada bitlisa i pokušaja ujedinjenja hrvata kroz ndh

[glonga]

prijavit ću te židovskoj udruzi za borbu protiv raspada bitlisa i pokušaja ujedinjenja hrvata kroz ndh

I još š reć da su moji prijatelji Židovi fašisti kako to slični tebi prišiju naljepnicu primjerice Sedlarovim Židovima prijateljima?
I što š ako sam ja primjerice, Židovka (po majci), crnkinja, katolkinja, Hrvatica i péderica?

Na tom valu a u okviru teme o linuxima, glede i unatoč, ponegdje i ovtopik preporučujem web mjesto Daniela Petrija na izraelskoj top-level domeni:
http://www.petri.co.il/
Često će zatrebat zagubljeni ključevi pri uvođenju linuxa na windows domene. Ne zlorabiti:
http://www.petri.co.il/forgot_administrator_password.htm#1
Ne, ne!

[Slovak]

I još š reć da su moji prijatelji Židovi fašisti kako to slični tebi prišiju naljepnicu primjerice Sedlarovim Židovima prijateljima?
I što š ako sam ja primjerice, Židovka (po majci), crnkinja, katolkinja, Hrvatica i péderica?

I1:Misliš na krivooptuženog shwartz mladena?! Provjeri u kliko upisa na ovon fuckin forumu koristim tu riječ. Znan ja vami bolju kategoriju.
I2:Ništa!

offtopic i offfline.