Što Vas još uvijek veže za Windowse?

[glonga]

Dodijali su Vam Windowsi?
Koliko puta su reinstalirani na Vašem računalu?
Zašto pri slijedećoj reinstalaciji jednostavno ne instalirate neki linux operativni sustav?
Neznanje? Strah? Ono što se krije iza akronima FUD? ¹
Hoaxi i internautski urbani mitovi i legende?
Ne da mi se pisati esej/članak/kolumna na tu temu, www je pun takvih sadržaja.
Ovdje, za početak, želim samo reagirati na nekoliko upisa s jedne druge teme ²
Nije da nemam pametnijeg posla, ali ovo je moj izbor.

tribalo bi ove glongine postove pribacit na tehnikalije ili da glonga otvori posebnu temu.

Evo teme, evo flejma, evo svađe, jevo gejma.

tune up ti je odličan izbor.
najbolji program za čišćenje registrija i optimatizaciju windowsa, svakako ga preporučujem i ostalima, a tko ga želi, neka mi se javi na pp, poslat ću mu portable verziju koja se ne instalira na sustav, može se nositi i na sticku, a potpuno je funkcionalan kao i full verzija.

TuneUp, TuneDown. Pih. Najbolji program za to (optimizaciju windowsa) je program za edukaciju korisnika. Web je pun tutoriala. Boljih i gorih.
Korisnik koji pristaje na uporabu piratske kopije OS-a pristaje na sigurnosne i druge probleme. Teško je u uho svojoj oholosti reći da smo skloni muktašenju. Proizvođači softvera to koriste. Vjerujem da sudjeluju u piratskoj distribuciji softvera dok se korisnici navuku. Onda dođe BSA, provjere originalnosti i ostalo što već ide u drugom ešalonu. Je li citirana kopija legalno pribavljena i nudi li se citatom legalna distribucija?
Zašto slati kopiju i umnožavati promet kad je dovoljno poslati link na torrent ili na samu datoteku u mračnim zakucima piratskih online luka, link ili torrent na aplikaciju za koju korisnik zna da je funkcionalna i čista od zločestog koda?
Pogotovo, ako je download reda veličine par desetaka megabajta.
Vjerujem da se administratori i uredništvo protive objavljivanju takvih linkova na forumu.

Ja imam verziju kUbuntu:
...kod sebe i nikako je instalirati...a raspitujući se kod upućenijih od mene sve se nekako svodi na teško dobivanje podrše pri uvijek mogućim problemima  i mali broj potrebnih drivera koje samo windowsi imaju u izobilju...

Ubuntu je u priči upravo zbog: drivera, podrške, prilagođenosti početniku, zato jer nema komercijanu verziju... Inače bi u priči bio Debian ili štogod treće.
LTS bi trebao značiti Long Term Support.
Drivere za hardver na vlastitoj konfiguraciji je dobro provjeriti nekom srodnom živom distribucijom linuxa. Većina brand-name laptop i desktop računala pa čak i no-name računala pošarafanih u RH nema problema s driverima na Knoppix-u. Obično komponente koje rade s Knoppix-om rade i s instaliranim ubuntuom. Čudne low-end komponente se sve rjeđe prodaju u RH, a najnovije i high-end za koje linux zajednica ne riješi problem s driverima ionako rijetko viđate u RH.
Online podrške u vidu solidne dokumentacije, dobrih foruma i newsgrupa ne manjka u linux zajednici.
Kad ste se zadnji put obratili Microsoftu za online ili phone podršku?

tko se misli zafrkavati s linuxom, neka se naoruža dobrim živcima, literaturom

Osamdeset kilograma unix priručnika je tipičan urbani mit.
Koliko ste se naživcirali dosad s Windowsima?
Ili s automobilom?
Citat: "Da je moje auto konj, odavno bih ga bio ubio."
Lagano čitanje ovakvog (poglavlje Normal Unix User) tutorijala je, IMHO, sasvim dovoljno.
Želite jednog lijepog sunčanog dana kupiti iPhone? Za cool stvari i isplativo korištenje te skupe spravice trebat će vam poznavanje unixa čak i kao običnom nenaprednom korisniku.

vjerujte, to je totalno drugačija OS platforma i nije nimalo lagana za početnike.

Zar je običnom korisniku, za početak teško pročitati 4-5 stranica teksta na na kojima mi se sviđa slijedeći citat:
"Navigation: Same commands, but...
Getting around in UNIX is very similar to getting around in DOS. The only source of confusion is that when Bill Gates decided to have PC-DOS support a tree directory structure, he had his car running in the garage that night. In other words- Whenever you have an urge to hit the backslash, hit the forward slash key instead." ³

programi koji se vrte na linuxu su, istina, 99% besplatni, ali su sve okljaštene i pomalo nezgrapne verzije windows korisničkih programa tako da za ozbiljniji, pogotovu uredski rad, još uvijek nije.

Surfate li po zapadnoeuropskim ili američkim sveučilišnim web-mjestima?
Vrte se na unixoidima, dokumenti su izrađeni na aplikacijama koje se vrte na tim unixoidima, aplikacije se vrte na unixoidima...
Okljaštreno i nezgrapno?
Narečene ustanove se bave neozbiljnim radom?
Uredski rad je zahtjevniji od gore spomenutog?
Imate instaliran M$ Office 2007? 2008? 2009? Hrvatsku verziju? Uredno plaćenu? Koliko raspoloživih mogućnosti (u postocima) ste za cijelo vrijeme rada sa svim uredskim aplikacijama iskoristili? 1- 1,50 %?
OpenOffice je otvoren i slobodan a više nego dovoljan?
Želite reći da ne možete bez programa kao što su Visio ili M$Project? Kad ste ih zadnji put pokrenuli? Što ste s njima napravili a da vam je doista bilo i od potrebe i od koristi?
Mislite da na linuxima nema programa za te namjene?
Ne možete bez Photoshopa? Doista Vam je potreban na poslu? Uredno je kupljen i licenciran? Uspjeli ste uvjeriti šefove i gazde da Vam treba Ps CS4? U dubini duše niste ni same sebe u to uvjerili. Kako rasjeći želju od potrebe pa to uskladiti s mogućnostima? Koristite više od 2 % njegovih mogućnosti?
GIMP Vam je nezgrapan? Ne možete njime obaviti to što trebate?

rijetki windows programi se mogu vrtiti na linuxu uz pomoć wine-a, ali to je druga priča, vrlo bugovita...

Ne poznajem nijedan Windows program koji se ne bi vrtio unutar virtualnih Windowsa na linux OS-u.
Wine je priča za se, a virtualizacija nije bauk, ako je u pitanju neki Windows program bez kojeg baš ne možete nikako.
Komercijalna - npr. VMWare ili otvorena i slobodna (barem za linuxe) npr. Virtualbox.
Još izgovora...
Ne možete prijeći na linux jer Vaš omiljeni računovodstveni program ne postoji u verziji za linux. A uredno je kupljen, plaćen i plaća mu se i održavanje.
Digresija. O ovome kanim otvoriti još jednu temu: "sql-ledger, portovi i forkovi".
Računovodstveni softver je posebna priča. Svi smo skloni koristiti M$ Office i druge raširene i općepoznate programske pakete iz svjetske produkcije. U računovodstvu to nije oživjelo. Što su uzroci? Socrealistička regulativa koja se vuče pa US i EU programi ne mogu zadovoljiti potrebe? A programi su tako prilagodljivi različitim državama. Socrealistička svijest o tome da se računovodstvo vodi jer to treba državi a ne gazdi i upravi da na temelju podataka donose poslovne odluke?
Prosječna starost i stupanj obrazovanja te poznavanje stranih jezika i stručne terminologije u najveće većine korisnika računovodstvenih programa?
Čudi me spremnost inžinjera da modelira ili održava sustave piratskom kopijom softvera, liječnika i inžinjera da dijagnosticiraju pomoću takvog softvera i sl. u odnosu na računovođe i njihovu nespremnost.
Posebno me čudi da su domaći strani bankari razvili internet bankarstvo za poduzetnike koje se bazira na Internet Exploreru i M$ JVM (Java Virtual Machine kojoj je službena podrška službeno okončana 2004.), čude me i programeri koji su to isprogramirali na svoju ruku ili pak prihvatili naručenu projektnu zadaću s uključenim obveznim M$IE i M$ JVM.

ovo drugo, dakle, live-cd knoppix, toplo preporučujem jer ga ne treba instalirati i zahebavati se oko particija, a mandrakea instalirati kao dual-boot, nikako ne skidati windowse, mogli bi si kosu čupati...
napominjem da je uvijek dobro imati jednu live-cd verziju linuxa za spasit dokumente (nešto kao ultra light poppy linux ili opremljeniji knoppix), u slučaju da windows padne, a neće da se digne...

Zagovaram uporabu Live-CD (ne DVD) Knoppixa za uhodavanje s unixoidima, pogotovo za posjete piratskim, wannabe hakerskim i drugim web mjestima za koje se može osnovano sumnjati da su zlonamjerna. Da se svaki put ne bi mučili s kofiguriranjem, preporučujem spremanje postavki na "prljav medij" (USB stick ili čak običnu disketu ako će se na tome čuvati samo postavke a ne i druge potrepštine). OS se podiže s CD-a, prije toga treba u BIOSU postaviti na prvo mjesto podizanje OS-a s CD-a. Unutarnji disk pri podizanju nije mounted, to se može kasnije.
"Prljav" medij ovdje znači medij za koji osnovano treba sumnjati da je zaražen zločestim kodom i tako ga tretitrati pri učitavanju njegova sadržaja pod drugim OS-ovima.
Na njemu možete držati i najnovije definicije malicioznog koda i druga ažuriranja kad tu živu distribuciju koristite za oživljavanje ili dovođenje u red instaliranih Windowsa (ili drugih OS-ova) kad se otmu kontroli.
Dual-boot ili multi-boot ne koristim i ne smatram dobrim rješenjem otkako postoje solidni virtualizacijski alati (VMWare, Virtualbox i drugi).
Daklem, zagovaram virtualne Windowse na instaliranom linuxu. Tko ima volje može probati i suprotno - virtualni linux na insatliranim Windowsima - bolje i to nego dual/multi-boot.

[Slovak]

Ne sumnjam u istinitost napisanoga, makar dio nisam ni razumio. Ma, tu se radi o jednostavnoj stvari. Da objasnim na sebi. Trebam kompatibilan program sa većinom ljudi, ne volim informatiku, puno mi je zanimljivija mehanika, ne želim trošiti vrijeme na učenje npr. kako radi motor od auta, koji je obujam radilice na bloku i trlala, nego voziti, i to na osobne destinacije. Tako da je to odgovor koji opravdava onu današnju većinu korisnika windowsa. O ostalom zasada ne želim ni čuti. xp u laptopiću radi ko singerica. tu i tamo nauljiti, očistiti i to je to. khm, nastavite.

[glonga]

Moram poraditi na razumljivosti rečenog, učinjenog i napisanog.


Semantika kompatibilnosti

Zovne me korisnik kojemu su se sasadile windoze. Prvo što ga pitam prije nego pristupim kanti je:
- Šta si zadnje radijo prije nego se sasadilo?
U 98,7 % slučajeva dobijem isti odgovor koji glasi:
- Ništa.
Tako je liječenje i dijagnostika windoza sličnija veterini nego medicini.

Kad konačno dođem do windoza uvijek iznova se čudim naglašenoj individualnosti prosječnog korisnika. Elementi grafičkog sučelja su tako razbacani, da iz iskustva, a bez pretjerivanja, mogu reći da je grafičko sučelje istih windowsa kod različitih korisnika međusobno nekompatibilno.
Posebno me veseli kad par minuta tražim di je veseli korisnik ostavio gumbe Start>Run u svojoj neponovljivoj desktop temi.

OpenOffice i M$Office uredno otvaraju dokumente napravljene jednim ili drugim paketom. To je ovdje kompatibilnost.
Raspored alata je sličan ili barem intuitivan. Malo odstupa sučelje M$Office-a u verzijama 2007 i 2008. Ako ćemo rigoroznije provući kompatibilnost na sučelje onda M$Office u tim novim verzijama nije kompatibilan sam sa sobom tj. sa svojim ranijim verzijama. U M$Office ver. 2008 možete zaboraviti dokumente koje ste godinama ili satima pripremali koristeći VBA. To je kompatibilnost?

Korisnici koji ne razlikuju print i press te čemu služi .pdf format mogu tvrditi da npr. ista verzija M$ Excel-a nije kompatibilna sama sa sobom.
Tablicu pripremljenu za ispis na pisaču u istoj verziji Excela na istom OS-u i istom računalu ne će moći uredno ispisati na drugom pisaču, učitavanjem takve tablice na isti Excel na istom OS-u na drugom računalu ne će očuvati formatiranja...

Photoshop i GIMP npr. na različitim hardverskim platformama i pod različitim OS-ovima će vjernije učitati datoteke napravljene na onom drugom negoli će Excel to uraditi sam sa sobom i svojim rođenim datotekama.

Jednom instalirani linux radi, ne ruši se, ne divlja...
Ni mene kao korisnika ne zanima OS.
Najbolji OS korisnik niti ne primijeti.
Čemu mu služi OS?
Da pokrene aplikaciju i radi.

Usporedi rad u windows aplikacijama s kopanjem motikom na njivi/vrtlu/bašči.
Pa dvi trećine vrimena tweak-aš i popravljaš i optimiziraš motiku. I jopet kad bubneš u tvrdo iskoči šćiga a motika spane. Pa jopet.

Ne znam kakvo je stanje u RH na visokim školama, ali vani se u školama bilo kojeg stupnja teško viđaju Windowsi osim u virtualnim strojevima, u državnim ustanovama isto, a sve rjeđe i u poduzetništvu.
Ne mogu probavit da visoko školstvo u RH producira diplomce u bilo kojoj branši, a koji se ne bi mogli snaći na unixoidnom terminalu. To teško shvaćaju npr. i njemački srednjoškolci. Neš ti posla, znanjstva i teknik - nać aplikaciju, pokrenut je i radit s terminala na serveru ili lokalno.

Najbolji OS je onaj OS koji korisnik najmanje primjećuje. A Windowsi me bodu u oči, kamo i kud god skrenem pogled.

[OriloGorilo]

Dakle, driveri i jednostavno upogonjenje perifernih sitnica na kantu me drži uz windoze.

Nekidan (prije 4 dana) u jednom internet caffeu koji ima mašine složene na linuxima sam se živ ubio (i na kraju odustao) od spajanja svog drljavog USB memory sticka...

Sadržaj koji sam skinuo sa neta sam poslao mailom sebi doma na kantu koja je na (illigal) winsima i tako željeni sadržaj prebacio sebi na memorystick i sada mi je na raspolaganju za dostaviti u jednu tiskaru za print...

Dakle, nedostatak nužne podrške kod linuxa me veže za Windowse...

[glonga]

AFAIK, sigurnosna politika icaffe-a je da u većini icaffea ni na windozama korisnik ne može lako prikačiti svoj medij (disketu, CD/DVD, USB/FireWire Flash/HDD... whatever), možda je tu zapelo.

Kod USB sticka i modernih linuxa nema problema s driverima jer generički driveri pokrivaju i najegzotičnije stickove. Ako nije u pitanju u uvodu napomenuta zabrana admina onda je u pitanju neznanje korisnika linuxa o tome kako se u unixoidima mountaju drajvovi i kako se dodjeljuju prava čitanja i pisanja po drajvovima, mapama, fajlovima.
Dakle, ma tko ga izazvao, problem nije u driverima nego u mountanju. Google it. (Keywords: linux, howto, problem, mount, USB, stick)

U narečenom primjeru mi nema neke logike nosati na sticku neki sadržaj koji se može mailom poslati doma, znači da nije neke veličine, ne znam zašto vjerujem da ni tiskarini mailbox-ovi ne bi bili zatrpani tim privitkom, pa ako bi i bili uvijek postoje online servisi za upload datoteka različitog formata pa se tiskari mailom može poslati link. Moj prvi izbor za dostavu štofa tiskarama je uvijek optički medij (CD/DVD).


Paralogije i offtopici

Link. Hiperlink. Hipertekst. Odbacujem termin "poveznica". Vraćam se ovom terminu (link, hiperlink) nakon uvida u jedan arhivski tipski dokument KPJ (tiskani obrazac) koji se zvao "Poveznica", a koji je, po svemu sudeći, pratio (ko)munjaru partijskim kanalima kad bi partijska (ko)munjara mijenjala partijsku ćeliju. Iz toga tipskog dokumenta ni Fata uz nove karte ni ganjci nov vildžan nije mogla izgatat antifašizam i/ili antinacijonalsocijalizam.

Kako su ljetos kolege koje nemaju registrirane accounte na online upload servisima razmijenile gomilu digitalnih fotografija s, recimo, godišnjice mature?
Napredniji korisnici računala pripremili su svoje fotke za upload kompresijom (ono što npr. Photoshop radi naredbom "Save for Web"), čime su možda malo zakinuli u kvaliteti one što hoće imat baš ispisane papirnate fotke.
Potovarili komprimirane ili nekomprimirane datoteke na online servis za upload, u običnu .txt datoteku pribilježili linkove na fotke, mail s linkovima poslali na n+1 cc i bcc adresa. Pa ko će gledat nek gleda, ko će skidat nek skida, ko će skidat pa gledat bujrum, ko će skinut pa zaturit na disku jopet bujrum.

BTW, meni se danas učinilo da mi triba TeX mod na ovom forumu. Jednom đaku je online trebalo riješit i objasnit jedan zadatak. Iako ima sto drugih online načina da se takvo što napravi, učinilo mi se najlakšim kroz ovaj forum kad bi imao instalitan TeX mod.
http://custom.simplemachines.org/mods/index.php?mod=1111
http://www.forkosh.com/mimetex.html
Može li se vidjet s hosting providerom ima li instaliran ikakav TeX na serveru i je li neki velik problem nakačit Tex mod?
http://en.wikipedia.org/wiki/TeX
http://www.tug.org/


Zaključno razmatranje

Moj omiljeni sysadmin, što je eufemizam za BOFH-a (Bastard Operator From Hell) kad ne želi nešto omogućiti ili instalirati obično predloži desetak drugih načina za obavljanje zadaće pa umno zaključi (iz)laganje:
- Vrabac u ruci ti je savršeno nepotreban ako želiš npr. kopati nos.

[glonga]

imam dual boot

Ponavljam, dual ili multi-boot više nije rješenje otkako postoje dobre virtualizacije. (VMWare, Virtualbox etc.)

nema šanse da na njemu namjestim bežični internet preko d-link sticka
...
nema šanse da nađem drivere za ploter

Daj na PP točnu oznaku toga sticka, toga plotera i verziju linuxa koji pravi probleme pa ćemo to pokušati sažeti.

Ako doista nema drivera za ploter jedno od mogućih rješenja je opet s virtualnim windovsima na linuxu ili mac-u.
Na mac-u treba izbjegavati Parallels i Crossover jer ugrožavaju sigurnost računala kao i bootcamp (dual-boot) tako što se petljaju na razini OS-ova. VMWare i Virtualbox gostujući OS tretiraju kao datoteku. Ako na macu/linuxima pripremiš datoteku za ispis na gostujućim windozama uopće ne moraš imati instaliran program kojim se pravi ta datoteka - print binary, što u ovom slučaju (nedostatak drivera za host) nije rješenje već je rješenje rad na aplikaciji unutar gostujućeg OS-a.

mac je dobar...
ali za ... računovodstvo

Viđana rješenja. Mac računalo i windows računovodstvene aplikacije. Instaliran VMWare Fusion s windowsima. Gostujući windowsi mogu biti bilo koji, ovisi o potrebi. Za neke clipper aplikacije viđen je i DOS sa mrežnom podrškom za komunikaciju između gostujućeg i domaćeg OS-a što je bilo nezgrapno u nekim slučajevima. Jedno godište računovodstvenih podataka za jednu tvrtku instalirano u jednom virtualnom gostujućem DOS-u koji je bio nativno OS okružje računovodstvenog clipper programa.
U jednom slučaju je trebalo korisnicima omugućiti pristup različitim godištima knjigovodstvenih podataka za nekoliko različitih tvrtki.
Pošto se DOS virtualni stroj sa svim dodacima, uključivo mrežna, CD i druga potpora nabrao na 20-ak MB razvijeni su minimalni Windowsi 9.x, veličine 30-ak MB, s funkcionalnim explorerom i shortcut-ima. Vidi: http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=700.0
Virtualni stroj s takvim windowsima se vrtio na Ubuntuu 6.x LTS bez problema na PC platformi.
Na Mac platformi na kojoj su se ti isi virtualnostrojni gostujući windowsi vrtili na VMWare Fusion ver. 1.x je problem bio paralelni port za pisač pa se to premošćivalo svakako. Od slikanja ekrana shift+cmd+4, preko slikanja skrolirajućeg ekrana sve do komadića hardvera tipa USB2Parallel i USB2Serial.

Tema o platformski neovisnom računovodstvu, koje mi se na prvi pogled sviđa otvorena je na http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=712.0
Problem testiranja i lokalizacije, pa čak i uporabivosti u lokalnim prilikama, je razlog pokretanja te teme.

za osrednje korisnike računala koji su znanje stekli u školama

To me posebno ljuti. Netko je negdje odobrio program informatičke nastave po Billu i M$-u. Pitam se što radi BSA u najmanje jednoj zemlji u okruženju. Škole su pune nelicenciranog softvera na kojem se uče dica. Odgovorno tvrdim da ona dica koja računalstvo nauče na unixoidima vrlo lako prelaze na windowse i ne pate od FUD sindroma (Fear, Uncertainity, Doubt) pri susretu s bilo kakvom računalnom napravom (iPhone, terminal, whatever). Obrnuto ide malo dobro teže.

Da ne zaboravim. Čini mi se da je negdje spominjano čitanje ispisanih priručnika. Unixoidi s grafičkim sučeljima (linuxi, macOS, sunsolaris...) otvaraju terminal u prozoru pa i u preko nekoliko prozora tako da se tutorial može čitati s desktopa. Ćoravijim Mac-ovcima preporučujem korištenje cmd++ ili podešavanje malo većeg fonta u prozoru terminala ter nadasve osobitu pribranost i pozornost pri utipkavanju sudo naredbi u terminal (linuxsaši su ovoga sudo-a uglavnom svjesni). 101110010

[dub]

Ja ne mogu bez ovoga. Na linuxima ništa više ne bi bilo isto.

http://www.dbfutils.com/WindowsRG.swf

[glonga]

Stare clipper aplikacije, koje su se po računovodstvenim uredima masovno vrtile u ovom dijelu Europe pa i šire, uredno rade na linuksima u FreeDOS emuliranom okružju - dosemu.
Ispis na pisače moguće je preusmjeriti u datoteku (.txt, .pdf).
PPD datoteke za matrične pisače i CUPS mogu bit zvrčka na npr. Ubuntu 10.04, ali tu je openSushe i "presađivanje".

26.4.2012. dolazi Ubuntu 12.04 LTS. Valjda će bit drajvera ko u priči. Ako su hardverski zahtjevi pregolemi - ima Lubuntu.

Nego, dobro konfiguriranje dosemu-a (dos emulatora) traži malo više vremena nego što će ga većina online sadržaja na tu temu sugerirati.

Npr.
Vladimi Jojić kele. Instalacija DOS-a pod UBUNTU i rad sa programima. vladaj.com 03/22/2009 07:10 PM*

Lik bez ikakvog sigurnosnog upozorenja savjetuje npr. slijedeće:

Kod: [Odaberi]

vm.mmap_min_addr = 0Ne. Ne.

Potom (0 i 5 su daleko na tipkovnici):

Kod: [Odaberi]

set CLIPPER=f155i (sic!) »U fajlu config.sys ćemo pronaći red „files“ i za vrednost ukucati 150.«

O parametru HogThreshold # i BogoMips ni riječi.

Kod: [Odaberi]

$ cat /proc/cpuinfoHogThreshold ~ 1/2 BogoMips

A tek GPU (grafika), zvuk, COM portovi…

[likarija]

http://www.index.hr/vijesti/clanak/ugovor-o-suradnji-vlade-rh-i-microsofta-hrvatske/230520.aspx

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/88958/Default.aspx

"Hrvatska je Vlada u srijedu s Microsoftom potpisala ugovor o dugoročnim odnosima, te ugovor o pravu korištenja Microsoft programskih produkata za sva tijela državne uprave čime će se licencno pokriti 12.000 računala u državnoj upravi."

Točan iznos ugovora nije objavljen, ali špekulira se da je negdje između 60 i 75 milijuna kuna.

[glonga]

EOS. End of Support. Sit-no! 2004. potpisano. Slijedećih pet-šest godina su bile godine intenzivnog rikavanja hardvera i intenzivne potrošnje M$ licenci.
Windows XP Professional Extended Support End Date 08/04/2014
Windows XP End Of Support Countdown Gadget

2004. su čini mi se bili w2k u manjini u odnosu na xp tu oko nas, ali je bilo više w2k servera, w2k3 su bili rijetki.
Zadnji meni poznati w2k server u šumi je riknijo prije nekoliko godina, jedno po godine iza kraja podrške.
Windows Server 2003 R2 … Edition (32-bit x86)  Extended Support End Date 14/07/2015

Što se tiče servera, svaki BOFH s iskustvom bi najradije formatira windows server jerbo je administracija tih servera živa tlaka u odnosu na *nix server.