Autor Tema: V-stalak za fotoskeniranje  (Posjeta: 4171 )

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
V-stalak za fotoskeniranje
« : 27 Travanj 2010, 21:23:04 poslijepodne »

Slovak, čini se po upisima da si, ne samo puno vještiji nego i puno jači u rukama od Arlovića i Čobankovića zajedno, kako bi rekao Pervan.

Možeš li, kad uhvatiš vremena, nije priša, razmotrit detalje samogradnje jednoga v-stalka za fotoskeniranje knjiga prema jednom dugačkom i zamornom forumskomu threadu:
http://www.mobileread.com/forums/showthread.php?t=13848

U dugačkoj temi ne mogu nać ni osnovne mjere ni detalje. Činilo mi se da ću na tako dugačkoj temi nać i radionički nacrt sa specifikacijom. Zašto su poprečne vezne šipke čelične ko na ligurama? Kako precizno izvesti ležišne utore? Kako izabrati vrstu i debljinu drvene ploče na kojoj je oslonački metalni štift a da se ploča ne cijepa? Kakvi vijci za fino niveliranje i koliko daleko od krajeva ležajnih letvi? U deset ozbiljnih papirnica nigdje crnog papira ni kartona potrebnih i dovoljnih dimenzija. Koje dostupno staklo ne odbija svjetlost previše? Kako tom staklu obrusit rubove bez staklara koji se ne želi gnjavit s malim komadićima stakla?

Iz dosadašjih pokušaja fotoskeniranja knjiga jeftinim kompaktnim digitalcem i priručnim podupiralima izgleda da je optimalan kut otvorene knjige oko 100º. Osnovni model bi trebao biti veći od onoga koji bi pokrio najmasovniji format knjiga - B5 (176 × 250 mm) plus najmanje po 50 mm crne margine, trebao bi moć pokrit i A4 (210 × 297 mm) plus makar palac crne margine po duljoj strani. Sudeći po dostupnim lošim faksimilima arhiviranih karata i listina moglo bi biti zanimanja čak i za modele A0 formata.

Navedena forumska tema je nepregledna, nadam se da će i ova to postati. Molim i hobiste i profesionalce fotografe da napišu što znaju o jeftinijim kompaktnim fotoaparatima koji podržavaju računalno upravljanje, predpregled (preview) na računalnom zaslonu i okidanje tipkovnicom/mišom te stativima odnosno triaks stativskim glavama na kojima je relativno lako za relativno prihvatljiv izdatak namjestiti položaj po sve tri osovine, ili barem gdje i pošto ima nabaviti mini laserski nivelir s podnožjem kao u bljeskalice.

Zagovornike uporabe skenera molim da se klone ove teme. Dugogodišnje iskustvo s HP-om, njihovim upravljačkim programima koji npr. još uvijek pojedu podatke u skeniranim tablicama bez obzira na postavke, Hamrick-ovim VueScan-om i njegovim tiff  kvazi raw-formatom, preskupim, lakokvarljivim i teško dostupnim HP-ovim kotačićima ADF mehanizma (kao i onim na ozbiljnijim printerima) kaže mi da više ne trebam imati vremena za skenere ako baš ne moram.
« Zadnja izmjena: 27 Travanj 2010, 21:34:34 poslijepodne glonga »

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: V-stalak za fotoskeniranje
« Odgovori #1 : 05 Listopad 2010, 19:54:39 poslijepodne »
Za skeniranje tekstova ili knjiga koristim Hp i abby fine reader, tj za njihovo pretvaranje u word ili u pdf. Novije knjige prepisuje bez greške. Greške na koje naiđem zbog čudnih fontova ili ako su na tekstu ručno pisane bilješke, manualno ispravljam. Ako je bitno zadržati vizualnost knjige, sigurno da je fotoaparat neusporediv sa skenerom. Stalak za knjige, e-hee!!! O tome lagano mozgam već godinu dvije, ali s namjerom da napravim pokretni nosač za različite formate knjiga koji bi mi omogućio čitanje s naočalama u krevetu bez upotrebe ruku osim za listanje. Em je knjiga teška pa se umorim, em je hladno rukama izvan pokrivača. Bez cvikera je lakše bilo, dok sam bi mlađan momak ja. Legnem na stranu,  na bok, nju polegnem na madrac do sebe da mi je stranica ispred očiju, a sa svakim listanjem, okrećem se na drugu stranu. Uvidio sam da je ovakav upotrebljiv stalak malo teže izraditi, pa još mozgam. Ali, kad bi taj stalak bio statičan, ne bih vidio problema, osim što ne poznajem sve zakone svjetla potrebne za fotografiranje. Ovakav stalak morao bi biti fiksiran ili za krevet ili za zid, na sebi bi trebao imati ugrađenu lampu s prilagodljivim fokusom. Eto, toliko znam o v-stalcima. Ovo što spominju držanje listova prstima, to je bezveze. Lako se napravi kvač koji stiska stranice. može poslužiti ribički najlon u kombinaciji s oprugama, npr...

Ipak, bilo bi dobro napraviti fleksibilan razmak između  dviju ploha postavljenih u V od 100 stupnjeva. Fleksibilan kako prostor uveza ne bi odmicao korice od ravnine podloge. Za deblje knjige, razmak veći, za tanje manji. Tako bi knjiga 100 posto nasjedala, ne bi se listovi jogunili. Osilo, ribički najlon, trebalo bi rastegnuti preko bjelina na vrhu i dnu stranica da pridržavaju listove.
« Zadnja izmjena: 05 Listopad 2010, 20:01:35 poslijepodne Slovak »
Dosta parola.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: V-stalak za fotoskeniranje
« Odgovori #2 : 05 Listopad 2010, 21:56:51 poslijepodne »

Drago mi je da si nešto napisao na ovu temu.
Meni su skeneri prespori. HP kotačići za automatsko dodavanje listova se brzo "poderu", a nisu lako dobavljivi ni jeftini kao dodavači papira na jeftinijim HP laserskim pisačima.
Toliko o "razvezanim" papirima.
Plustekov OpticBook nije u ovom dijelu Europe lako dobavit. (Model 3600, model 4600, computeruniverse malo šteka s dostavom i načinom plaćanja za ovaj dio Europe, ali može poslužit ko osnovica za izračun prihvatljive cijene ako se nađe dobavljač spreman nabavit stvari koje mu inače spadaju u egzotiku u njegovoj dobavljačkoj taksonomiji.)

Kod fotoskeniranja je bitno da je optička osovina objektiva digitalca okomita na stranicu. Zato onaj autor govori o pomicanju stalka nakon svakih dvadesetak stranica.
Ne govori o pomicanju (foto)stativa i/ili prepodešavanju glave fotostativa, to nije baš trivijalno, čini se da bi se i Podi složio, ili bilo koji đomeštar kad priča o podešavanju instrumenta po tri osovine (triaks), možda i monteri satelitskih sačova.

Bitno i računalno "daljinsko upravljanje" (PSRemote i sličan softver) jerbo (preview) pretpregled slike na LCD-u i optičkom tražilu (viewfinder-u) digitalca ni bistrookima ne mogu dat predpregled fotke kao računalni zaslon.
Sljedeća bitna stvar je ravnomjerno svjetlo na stranici. Zato onaj lik prikazuje svoj stropni difuzor. Neravnomjerno osvjetljenje daje "šarenu" pozadinu slovima, razne nijanse sivog, koju je teško eliminirati, koja bez razloga povećava veličinu datoteke, otežava čitanje čitatelju i strojnom čitaču.
Tu je i problem jeke (eho, halo), ono kad tekst s druge stranice istog ili drugog lista (n+prve, n-prve) "probija" na n-tu stranicu. Zato postoji onaj crni karton ili naknadna obrada - kolokvijalno fotošopiranje, nu, cilj je eliminirat ili minimizirat naknadnu obradu. Isti problem imaju i skeneri.

FineReader je najjači relativno lako dostupni komad OCR softvera za jezike iz ovog dijela Europe. Jedan od problema s njim je taj što pravi cca. 4x veće .pdf (searchable image) datoteke nego Acrobat, koji mu ne može vode polit u OCR-u, ili pak ReadIris i ostali. Drugi problem su skenerski driveri (TWAIN vs. ISIS), dakle "sirovina" koju dobiva na obradu, softverski paketi koji u letu rade OCR "sirovine" koju naprave ISIS driveri su druga i teže dostupna priča.
Za izuzetne stranice s puno neravnomjerna sivila u pozadini ima i zgodnu mogućnost izvoza u .png crnobijeli format slike koji je potrebno malo doradit, kvaliteta tog crnobijelog .png-a u smislu uklanjanja sive pozadine je čudo za koje i vješti fotošoperi troše puno više vrimene i u batch "programiranoj" rutini. Uz malo dodatnog truda i vremena rezultati liče na listove digitaliziranih knjiga s google.books.com. Tražim način kako u batch-u izbacit sve skenirane stranice u tom formatu (crnobijeli Finereaderov .png).
Izgleda da FineReaderov .pdf (searchable image) drži u datoteci više verzija slike dokumenta.

Vrli novi digitalni svijet škripi jer od njeg previše očekivamo, dijelom i zbog neodgovorne reklame koja puno toga prešuti i bezdušnih pohlepnih velikih igrača koji već danas imaju rješenja od prekosutra, ali nastoje icijediti svaki cent iz već pregažene tehnologije ("raubanje tržišta").

Prigovori da digitalizacija (knjiga) nema smisla jerbo da će ljudi i dalje radije čitat s papira nego li s računalnog ekrana čini mi se zabludom.
Uređaji za čitanje ePub sadržaja vrlo i veoma brzo će rapidno smanjit broj i tiražu tiskanih izdanja, ko novci što se vrte na mobilnoj u odnosu na fiksnu telefoniju.
Tako da za čitanje u krevetu više zamišlam neku stropnu savitljivu ruku koja će pridržavat iPad nego fizičku knjigu.

A da. Vlasac. Uz listanje se na svaku stranicu premješta i komad stakla koji ne odbija svjetlost, čak se i digitalac i fotostativ maskiraju crnim papirom/kartonom, daklem, kad to staklo (recimo dorađen komad "zaštitnog" stakla od analognog računalnog zaslona) pričepi lit, vlasac ne treba. Vještoj ruci i neoštru oku je lakše premjestit to staklo nego vlasac. I bez toga rezultati fotoskeniranja nisu loši, pri nagibu od cca. 100º to stoji prilično ravno na svim dionicama i u debljih knjiga. Manja gužvanja FineReader ionako lako ispravi (deskew, flattening) iako se to ne može mjeriti s "peglanjem" stranica koje napravi Plustekov OpticBook ako je i približno onakav ko što kažu specifikacije i reklame.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: V-stalak za fotoskeniranje
« Odgovori #3 : 06 Listopad 2010, 16:52:49 poslijepodne »
ono kad tekst s druge stranice istog ili drugog lista (n+prve, n-prve) "probija" na n-tu stranicu. Zato postoji onaj crni karton ili naknadna obrada - kolokvijalno fotošopiranje, nu, cilj je eliminirat ili minimizirat naknadnu obradu.
Bilježim ključne riječi za online pretragu: "Show-through" + scan

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: V-stalak za fotoskeniranje
« Odgovori #4 : 06 Listopad 2010, 21:46:46 poslijepodne »
cit. glonga: Tako da za čitanje u krevetu više zamišlam neku stropnu savitljivu ruku koja će pridržavat iPad nego fizičku knjigu.

A da. Vlasac. Uz listanje se na svaku stranicu premješta i komad stakla koji ne odbija svjetlost, čak se i digitalac i fotostativ maskiraju crnim papirom/kartonom, daklem, kad to staklo (recimo dorađen komad "zaštitnog" stakla od analognog računalnog zaslona) pričepi lit, vlasac ne treba. Vještoj ruci i neoštru oku je lakše premjestit to staklo nego vlasac.


Puno bi bolje bilo imati mini projektor knjiga koji željenu veličinu fonta projicira na strop anulirajući nakošenost leće na plohu tako da ležećke na leđima čitaš, a listaš nekim klikom. Ono što u posljednje vrijeme praktirciram su audiobooks koje nalazim na ilegalnom tržištu razmrežja. Makar su na hrvatskom skoro nedostupne, osim u savezu slijepih koji imaju kazete za koje često treba poseban reproduktor zbog opcija brzina 1x1 ili 2x1.
Ti govoriš o posebnoj vrsti stakla, matiranom staklu, pleksiglasu. Čemu to? Kad imaš flaks? Zbog potrebe prešanja, ravnanja knjige?
Koja je svrha, namjena, ovako fotografiranih knjiga?
Dosta parola.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: V-stalak za fotoskeniranje
« Odgovori #5 : 07 Listopad 2010, 05:34:41 prijepodne »

Svrha. Svrha digitalizacije?

http://www.mobileread.com/forums/showthread.php?t=13848

Cijela stvar ide puno brže nego skenerom.

Mislim da me neko vrijeme ne će bit online. Velika je priša.
Priko priče, naokolo bliže.