Autor Tema: Megaliti  (Posjeta: 4245 )

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Megaliti
« Odgovori #30 : 03 Svibanj 2010, 10:59:30 prijepodne »
rekla bih da ti zavelime ovaj razgovr nisi ni gledao.
bato, nisi odavno brka zamjenice. da nisi opet ženi da šifru?  :hm

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Megaliti
« Odgovori #31 : 03 Svibanj 2010, 11:04:19 prijepodne »
vidi vidi  ;D

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Megaliti
« Odgovori #32 : 03 Svibanj 2010, 17:29:33 poslijepodne »
Megalite u Ošanićima su pravili Daorsi prije dolaska Rimljana no dok su Grci već imali kolonije po otocima tamo negdi u 4.st prije Krista. Tako vele arheolozi. Na samom platou ispod i oko zidina obitavali su ljudi trajno u razdobolju od 17st-8st p.K. Koji je to narod bio nikad se neće znati no mislim da bi tribali pripadati onoj posuškoj kulturi koja je sama po sebi varijetet cetinske i kasnije se širila baš prema Stocu i dalje. No same megalite su gradili puno kasnije Daorsi koji su se obogatili trgujući s Grcima koji su napravili svoje kolonije po otocima (kasnije i s Rimljanima) i drugih Ilira i Panona u unutrašnjosti.

Vrlo dobro znamo kako su gradili Iliri u koje spadaju i Daorsi. Danas su to doista mnogobrojne gomile neobradjena kamenja koje je niekada csinilo suhozid. Dakle, nigdi mace, shpice, zubacse, nigdi klaka i przsine. Odjednom u Oshanichima, Aseriji i Burnumu imash zidove uzporedive s onima u Latinskoj Americi. Kako, zashto? Odjednom Daorsima (ali i Liburnima ili Delmatima) palo na pamet, ajmo sad malo ovi zid zaoposumit ko Bog (Silvan) zapovida. Pa slazsi kamen na kamen od po niekoliko tona. Svaka csast.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Megaliti
« Odgovori #33 : 03 Svibanj 2010, 20:00:10 poslijepodne »
Pa što im ne bi palo na jednom na pamet. Nisu valjda ni oni mogli uvik bit bez pameti. :)
Za Daorse nije nikakvo čudo, pa oni su bili skoro helenizirani. Čim su Grci pristigli na dalmatinske otoke iskoristili su priliku i krenuli s trgovinom. Grci koji su ih mogli podučiti kako se grade megalitne zidine. S druge strane u to doba naliću i Kelti koji su recimo zaratili kontra Ardijejaca. Moguće da je i to razlog domišljanja malo tvrđih zidova nego su bili. Daorsi su kovali i svoj novac što je civlizacijski za stupanj više od naganjanja većih komada kamenja.

http://hrcak.srce.hr/file/18668

evo nešto ima i u sjevernoj albaniji oko 800g prije Krista

http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/hr/features/setimes/blogreview/2007/08/24/blog-03

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Megaliti
« Odgovori #34 : 03 Svibanj 2010, 20:14:23 poslijepodne »
vraćamo se na već stotinu puta prežvakano pitanje: je li i kada na ovim prostorima bilo velikih migracija. ako se ti zalažeš za tezu da je ovdje autohtono stanovništvo već tisućljećima, onda su valja te posuške, cetinske i ine kulture ilirske, samo što ih ne zovemo ilirskima jer nigdje to ne piše, ali ako se nitko nije ni doseljavao ni odseljavao - gdje je problem?

što se nikolića tiče, on je izjavio da ne podržava linearnu povijest po kojoj je svaka novija kultura naprednija od one starije. mislim da je tu u pravu, a izjavio je i da iliri nisu bili baš bezveznanjaci kako ih se obično prikazuje. koliko pamtim u našim školskim knjigama doista su ti iliri prikazivani kao primitivci koji samo što nisu živjeli na granama, a sad odjednom oni ostaviše spomenike kakve ni generacije naših djedova nisu bile kadre izraditi, a za njih pouzdano znamo da su vrlo malo vremena provodili na grani.
 

Problem je što mi ne znamo ko su i sve i šta Iliri. Kad sam reka da ne zna koji narod mislio sam na Daorse i slične narode, a ne Ilire općenito. Sigurno su tamo i prije bili Iliri.
Ako nisu bili Panoni.  ;D
Po nekim antičkim historičarima ni sami Dalmati nisu bili Iliri već Panoni i srodniji Desidijatima i Breucima. No drugi sve to zovu Ilirima, ovakvima ili i onakvima. Dakle tijo sam reć  da ne znam koji se točno "ilirski" narod nalazio na mistu Ošanića od 17-8st prije Krista. No tad nije ni bilo ovih kiklopskih zidina. To da povijest nije linearna zna skoro svaki imocki osmoškolac jerbo su za Rimljana Imotsko polje i brda bila  cakum pakum sređena, puna kanala, puteva, sela i gradića, cvali su zanati, umjetnost, da bi to sve nestalo i ista se civlizacijska razina uređenosti i gustoća populacije vratila tek u 19. st.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Megaliti
« Odgovori #35 : 04 Svibanj 2010, 00:20:20 prijepodne »
Ričice u pretpovijesno, ilirsko i rimsko doba
Nadgrobne i obredne gomile, kojih je nekoliko na području Ričica, svjedoče o ljudskoj prisutnosti već u doba prapovijesti. Spomenute gomile potječju vjerojatno iz ilirskog razdoblja kada su područje Dalmacije, a time i Ričica, nastanjivala ratoborna plemena Dalmata. Nažalost, nisu obavljena sustavna istraživanja ilirskih obrednih i nadgrobnih gomila. Spomenimo ih nekoliko, a vjerojatno ih ima i više: gomila na brdu Drežanj; gomila na Megdanu iznad Majića; gomila iznad Grgića pećine; gomila na brdu Volijak itd.

Na raznim lokalitetima Ričica uglavnom slučajno su pronađeni neki predmeti iz pretpovijesnog razdoblja. Nažalost, dio ih je uništen i odnesen. Manji dio pronađenih predmeta potječu iz barkenog doba, a većina iz željeznog doba (od 1000. god. pr. K. do 400. god. pr. Krista), kada su u Ričicama bili nastanjeni Iliri.

Iliri, kojima su pripadali i Dalmati, bili su ratoborna, vojnička plemena. Živjeli su u jedinicama-župama, koja su međusobno bila u neslozi. Te su župe imala utvrđena središta. U središtu njihova religioznog života bilo je štovanje boga Silvana, zaštitnika pašnjaka i šuma, te božice Dijane, zaštitnice lova. U ilirsko doba u Ričicama je vrlo vjerojatno bilo jezero, čija je razina bila puno viša od današnje. Da su Ričice u davna vremena bila posve pod vodom svjedoče i brojni fosilni ostaci školjaka, puževa i ribica pronađeni iznad Parlova.

Naime, u pretpovijesno doba vrlo vjerojatno nije postojao sadašnji kanjon Badnjevice, nego su i Badnjevice bile zatvorene kamenjem i zemljom koji su činili prirodnu branu za vode koje je donosila ondašnja Ričina i koje su formirale jezero. Da su se Iliri na tom jezeru služili lađama svjedoče željezni prstenovi ugrađeni na stijenama Badnjevica. Teško je pretpostaviti kada su vode Ričine probile Badnjevice, a svakako je to bilo prije dolaska Rimljana koji su porazili Ilire te kroz Ričice sagradili i cestu koja je prolazila od Salone, preko Imotskog polja prema jednom od najvećih utvrđenih ilirskih gradova Dalminiumu, u današnjem Duvanjskom polju. Ostalo je zapisano kako je rimski konzul Scipion Nazik 155. god. pr. Kr. izvršio pohod s jakom pješadijom i konjicom iz Salone, rimskom cestom preko Imotske krajine (i Ričica) te u tom pohodu spalio i razorio Dalminium. Ostaci tog porušenog ilirskog grada i dan danas strše podno Duvanjskog polja na brdu Hlib.

Iz rimskog doba u Ričicama je pronađeno više ostataka. Prigodom gradnje jedne obiteljske kuće u zaseoku Pavići, vlasnik je iskopao kameni reljef na kojem je prikazan ilirski panteon s prikazom boga Bakha, ilirskog boga vina i vinograda s pratećim božanstvima. Bakho je prikazan s panterom i toljagom. Na kamenom reljefu prikazana je i božica Dijana.

Također je pronađeno više ostataka nadgrobnih spomenika, rimskih stella, natpisa i novca. Danas se u Sinjskom muzeju čuva desetak rimskih novčića pronađenih u Ričicama, kao i ukrasni fragmenti u obliku rozeta i neki drugi sitni predmeti. Neki se predmeti nalaze u splitskom Arheološkom muzeju, ali i na drugim mjestima. Jedna od natpisa s pronađenih rimskih spomenika obradio je i don Frane Bulić.

Natpis glasi:
DMSCVRVS
PSIT. SIBI ET
SVIS IIII

Što znači: D (is) M (anibus) Scv (e) rvs p(o)s(u)it sibi et suis IIII.
(Marljivim rukama Severus postavi sebi i svojima IV)

Rimljani su u Ričicama sagradili i most preko Ričine radi lakšeg prodiranja prema Istoku. Most se je sačuvao samo u tragovima. Stotinama godina vršio se kolni i drugi promet iz Salone, snažnog političkog, vojnog i trgovačkog središta rimske pokrajine Dalmacije, preko Ričica i Poda u pravcu Cvitića mosta i dalje prema Dalminiumu (Duvnu). U kamenom terenu Ričica još i danas se naziru užl*ebeni tragovi kolovoza koji je mogao nastati samo stoljetnom upotrebom.

Pripremili: Željko Tandara i Mladen Parlov
s:http://www.ricice.hr/povijest_ricice.php

kad je ta voda odozgar udarila...
Dosta parola.

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Megaliti
« Odgovori #36 : 04 Svibanj 2010, 07:41:37 prijepodne »
To da je u Ričicama jednom davno bilo jezero nije nemoguće, no da je bilo jezero za vrime Ilira nema šanse. Fosila školjaka, puža, riba ima i na Andama pa kako neće bit po našim brdima koja su jednom davno bila na dnu mora di se vapnenac taložio. Triba najprije viditi koje su to školjke, ribe i puževi, jesu li morski ili slatkovodni, u koje slojeve spadaju, koje su starosti, itd. itd. itd.

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Megaliti
« Odgovori #37 : 04 Svibanj 2010, 09:59:58 prijepodne »
meni i dalje nije jasno kako je nako izbušilo jezera u kamenu pa vi pripovidajte.  :neznam

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Megaliti
« Odgovori #38 : 04 Svibanj 2010, 11:01:18 prijepodne »
CaCO3 + CO2 + H2O <====> Ca2+ + 2HCO3-

je li ti sad jasnije?
« Zadnja izmjena: 04 Svibanj 2010, 11:57:03 prijepodne Zavelim »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Megaliti
« Odgovori #39 : 04 Svibanj 2010, 11:25:04 prijepodne »
znači vako: voda izobala vapnenac skoro do prid vr. potres urušio a ono zeru s kore voda odnila. velika je to rupa (vele kamena) i puno pravilna (crveno) da bih ja to tek tako prihvatio. ti možeš. ok.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Megaliti
« Odgovori #40 : 04 Svibanj 2010, 16:04:14 poslijepodne »
znači vako: voda izobala vapnenac skoro do prid vr. potres urušio a ono zeru s kore voda odnila. velika je to rupa (vele kamena) i puno pravilna (crveno) da bih ja to tek tako prihvatio. ti možeš. ok.

rupa je nastala prema šupljini koja je bila u podnožju. zamisli veliku rupu u podnožju. pa šta misliš koliko još ima rupa kad ovako trese odozgar s posušja svako malo. pogledaj rupe okolopolja po hercegovini i uzduž brda oko polja. sve iste. samo su ove dvije veće. nikolićeva teza o tome su se jezera štovala kao dualističko božanstvo mi je prihvatljiva, mitre je bilo po ovim krajevima. čudan je taj stvoritelj, stalno zbunjuje ljude.
ova priča o jezerima ne ide u temu megaliti, jedino ako smo osmanpašćevi sljedbenici. u njega je sve na 12.
a priča o ričicama, ne znam točno. znam samo da je uzduž polja po sredini uzvisina. uzvisina na sredini je mogla nastati jedino ako je cijelom površinom polja tekla voda. i tekla je nekad cijelom površinom. kod gruda tj u dragićini je zaustavljana, a prilivala se priko ploca, tamo je tvrd teren i svojom silom je napravila peć mline, sve one pećine u kojima je nađeno grnčarije i ostalog. sigura teorija
« Zadnja izmjena: 04 Svibanj 2010, 16:08:32 poslijepodne Slovak »
Dosta parola.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
klačina-ilirska kuća
« Odgovori #41 : 04 Svibanj 2010, 16:17:57 poslijepodne »
Za bunje, ćemere i poljarice, kružne ćemerene suhozidne nastambe duž obale kaže se da su ostatci čiste ilirske gradnje. kad su pristigli slaveni, donijeli su potleušicu, četvrtastu i time ekonomičniju zgradu. budući da na prostoru IK su te kružne građevine rijetkost, mogli bi tvrditi da su klačine koje su skoro identične bunji, makar se u njima ne stanuje, ostatak ilirske tehnike gradnje.
Dosta parola.

Offline Trbotor

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 675
Odg: Megaliti
« Odgovori #42 : 04 Svibanj 2010, 17:10:22 poslijepodne »
Sve paleomediteranske građevine na hrvatskom etnoreritiriju treba sagledavati u širemu kontekstu.
Primjerice, http://www.pierreseche.com/index.html. Zainteresirani neka u tražilicu upišu "Borut Juvanec" i doit će zanimljive članke i poveznice ,poglavito u svezi s hrvatskim paleograditeljstvom.
...in defendenda veritate catholica et Croatia bene administranda...

Offline Trbotor

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 675
Odg: Megaliti
« Odgovori #43 : 05 Svibanj 2010, 08:15:13 prijepodne »
Sve paleomediteranske građevine na hrvatskom etnoteritoriju treba sagledavati u širemu kontekstu.
Primjerice, http://www.pierreseche.com/index.html. Zainteresirani neka u tražilicu upišu "Borut Juvanec" i doit će zanimljive članke i poveznice ,poglavito u svezi s hrvatskim paleograditeljstvom.
...in defendenda veritate catholica et Croatia bene administranda...

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Megaliti
« Odgovori #44 : 05 Svibanj 2010, 22:00:18 poslijepodne »
 nešto o klačinama:
http://www.siroki.com/index.php?option=com_content&task=view&id=614
http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9A%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%B8%D0%BD%D0%B0



Još nešto moramo primijetiti. Ranije, a i sada, vlasti odobravaju pojedincima palenje vapnenica t. zv. »klačina«. Potreba na vapnu je u našim, krajevima vrlo velika, kako za izvođenje građevinskih radova, koji se uglavnom obavljaju u kamenu sa vapnenim mortom, tako i u gospodarske svrhe (spravljanje bordovske juhe za prskanje vinove loze). U pojedinim kotarevima pali se godišnje oko 40—50 što većih što manjih klačina. Materijal za palenje dobiva se sječom na panj svega zakržljalog i defektnog drveća i grmlja, a provađa se isključivo u šikarama. Prema tome, ta je sječa identična sa resurekcionom, a kao takova se i iskazuje. Međutim, i prije a i sada, izdaju se dozvole za paljenje klačina u svako godišnje doba (pretežno od proljeća do jeseni). Iz prednjeg slijedi, da bi onda i resurekcije mogli vršiti u svako doba. Mišljenja smo, da je gornji postupak nepravilan, i da bi samu sječu za palenje vapnenica trebalo vršiti u istim rokovima, kad bi se mogle vršiti i ostale sječe (bilo resurekcione bilo podmladne). Mi smatramo dosadašnji postupak kod ovakovog odobrenja sječa, a naročito kad se ove vrše u doba jesenskog vegetacionog perioda, legalnim uništavanjem ostataka šume, a ne resurekcijom zakržljale šume.
http://www.sumari.hr/sumlist/gootxt.asp?id=195005&s=14


i vapnarama:
http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200704/8.pdf
Dosta parola.