Autor Tema: Prahrvatsko bajoslovlje  (Posjeta: 2972 )

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Prahrvatsko bajoslovlje
« : 07 Travanj 2010, 22:46:49 poslijepodne »
Malo se zna o praslavenskoj, a tim i prahrvatskoj mitologiji. No izgleda da je Belaj prije desetak godina svojom knjigom "Hod kroz godinu" zagrabio dobar korak. A u drugom izdanju krenuo još i dalje:

Drugomu izdanju dodano je nekoliko novih poglavlja, a najintrigantnije je posljednje o mitu u prostoru. Belaj se tu vraća Peiskerovu čitanju mita iz prostora, ali tu metodu razvija i primjenjuje na rekonstruirani praslavenski mit. Polazeći od otkrića trodijelnih struktura u prostoru, razotkriva povezanost struktura rekonstruiranih tekstova i asporeda toponima u pejzažu. U novijim mitološkim interpretacijama krajolika dualizam ustupa mjesto različito tumačenim trojnim strukturama pa i Hod kroz godinu prihvaća tročlanu strukturu najviše svetosti: mitski interpretirani krajobrazi sadrže u pravilu tri točke. Te se tri točke poistovjećuju s trima božanstvima (Perun, Veles, Mokoš) i čine u prostoru trokut, a stranice trokuta predstavljaju odnose među božanstvima, ali i sama božanstva: katete predstavljaju Peruna i Velesa, a hipotenuza Mokoš. Autora Hoda kroz godinu zanima i moguća funkcija tih uprostorenih struktura kao svojevrsnog (svetog) pisma, poganskog posvećenja prostora pri slavenskom zaposijedanju novih zemalja.

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=36946

Zanima me koliko tog prahrvatskog mita ima još danas u našim krajevima. Može li naći još koji dokaz prisustva virovanja starih Slavena ko što je recimo naziv brda Perun između Splita i Omiša.

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Prahrvatsko bajoslovlje
« Odgovori #1 : 07 Travanj 2010, 22:54:08 poslijepodne »
Katičić - "Božanski boj"

http://www.mediafire.com/?yz5fmmyuz2y

Offline marzenka

  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 153
Odg: Prahrvatsko bajoslovlje
« Odgovori #2 : 13 Travanj 2010, 14:56:53 poslijepodne »
Zanimljivo je kako  Perun  uza se ima ,da prostite,Mošnicu sa vrhom Zahod.
Bit će da brda Perun i Mošnica ipak nisu iste "vire"  ::)

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Prahrvatsko bajoslovlje
« Odgovori #3 : 13 Travanj 2010, 20:55:22 poslijepodne »
vjerovanja su ostala u tzv. tragovima, kroz neke pjesmice i radnje koje više sliče na neku parakršćansku molitvu. putem tih fragmenata belaj je tragao za rekonstrukcijom cjelokupne mitologije. sve dubrave po svom nazivu mogle bi imati prahrvatsku genezu. uz dubravu, gdje obitava volos, uvijek je prisutan analogan vrh, jezično i u vjerovanju. kad zagrmi, žene reču: biži, biži irudica, mater ti je poganica ... kako bi odmaknuli grom. to je po belaju mitska situacija u kojoj perun kamenom munjom bije zmiju u korijenu hrasta.
zanimljivo je i poglavlje o neolitskim sjekiricama u kojem se čita da seljak prepoznaje arheološki artefakt kao predmet mitske snage. ta se sjekirica stavlja u potkrovlje kao zaštita od groma.
prof. tomo vinšćak u knjizi vjerovanja o drveću u hrvata osim ostalog, razlaže i sveti hrast smještajući hijerarhijski božanstva od vrha, orla ili peruna, do korijena ili zmije velesa.
u knjizi koja je izuzetna, mislim na hod, jedino malo odbojno mi je taj snažni strukturalistički pristup koji matematizira činjenice i otvara lako protor u kaos. međutim, katičić s kojim je surađivao bio mu je dobra korektivna sila. strukturalizam kojega je claude levi stross otac u antropologiji, a bili su jaki i rusi todorov npr., malko je zastario znanstveni sustav mišljenja, makar vrlo koristan i zanimljiv još uvijek.
Dosta parola.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Prahrvatsko bajoslovlje
« Odgovori #4 : 14 Travanj 2010, 01:03:26 prijepodne »
prof belaj tvrdi da je zaključke koje su iznijeli on i katičić moguće primijeniti na masu primjera. to sam i učinio na primjeru hercegovačke dubrave. isto kao i u žrnovnici gdje se u blizini vrha perun nalazi zmijski kamen, tako se uz dubravu nalazi otočić u polju zvan kamenice. mjesto za peruna vjerojatno bila bi babnjača, vamo gori iznad moje kuće. dakle, perun baca kamen na zmiju koja obitava u dubljima. zanima me geneza naziva baba, tj. babnjača i kako je baba zamijenila peruna.
Dosta parola.

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Prahrvatsko bajoslovlje
« Odgovori #5 : 14 Travanj 2010, 09:23:19 prijepodne »
Jesi li proba nać sveti trokut, poklapaju li se kutevi?

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Prahrvatsko bajoslovlje
« Odgovori #6 : 14 Travanj 2010, 19:12:49 poslijepodne »
Jesi li proba nać sveti trokut, poklapaju li se kutevi?

nisam odradio sve. nemam kod sebe hod da se podsjetim svega, ali me je katičić sa žrnovnicom i zmijskim kamenom odveo preko kamenica. vidit ćemo rasplet priče, ovde ima još nekih zanimljivih natruha koji bi se dali po toj teoriji.
tragam za ovom babom, tu bi mi belevarac dobro uskočio...
Dosta parola.

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Prahrvatsko bajoslovlje
« Odgovori #7 : 14 Travanj 2010, 20:34:53 poslijepodne »
Imamo Babu iznad Druma (Mokoš), Zmijavce pokraj Druma (Veles), di bi moga još bit Perun?

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Prahrvatsko bajoslovlje
« Odgovori #8 : 14 Travanj 2010, 20:54:42 poslijepodne »
Zlatna jabuka

Sažetak

Ovdje se nastavlja rekonstrukcija, koliko je moguća, obrednoga kazivanja mita godišnje rodnosti. Razmatraju se pojedinosti opisa rodoskrvne svete svadbe brata i sestre, djece boga gromovnika. Tu je na prvom mjestu zlatna jabuka koju ima i kojom se igra mlada nevjesta. Ona nije samo plodonosna, pa ju taču u polje da mu potaknu rodnost, nego je i opasna, razorna i gromovita. Zapravo je to okrugla munja, ona najubojitija. Djevojka koja se igra njome gromovita je, sestra je gromu, s njim se igra i nadigrava, a i sunčeva je djevojka, opasna onom tko se u nju zagleda. Svadba se odvija u gradu na grani od oblaka. Latvijske pjesme pokazuju da je ta mitska predaja ne samo praslavenska, nego je i baltoslavenska. Nevjestu prose mnogi, sve velika gospoda. Tko dobije jabuku, taj dobije djevojku. To se kazuje s gledišta raznih generacija u božanskom rodu. Sa suhog vrha drveta svijeta ili iz paunova repa trusi se zlato. Djevojka ga nosi zlataru i od njega se kuje ključ. Njime se otvaraju gradu vrata. U njem se i opet nalazi nevjesta skupocjeno opremljena za svadbu, okružena sa svoje devet braće. Na dan svete svadbe potjera drveće i grmlje i na njem izrastu dragocjeni predmeti djevojačke svadbene opreme. I taj je mit baltoslavenski. Te predmete kuje zlatar koji je nevjestin brat. Sve su njezino devet braće zlatari. To je također baltoslavenski mit. Na dan svete svadbe zvoni zlato, budi mladoženju i nevjestu koji su bili zaspali.


http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=67822

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Prahrvatsko bajoslovlje
« Odgovori #9 : 14 Travanj 2010, 21:13:04 poslijepodne »
Svadba neba i zemlje, brata i sestre, vraćanje u stanje incesta itd. sve se to do danas (npr. jabuka) zadržalo samo u natruhama u modernoj svadbi. prem ovom modelu bilo bi slobodno pručavati paralelu o odnosu prema konju i autu u svadbenoj povorci, paljenje guma kao demonstracija najljepšeg i najjačeg konja itd. kad se pogleda današnje svatove, uz sav onaj moderni preljev kiča očituje se duboko poganska potreba za razbacivanjem kao iskazom suviška života koji nastaje ili će nastati iz bračne zajednice. svadba ima isti korijen s riječju svaditi, u njoj se zapravo redovito odigravaju sukobi mladenkinog i mladoženjinog klana koji nastaje iz ljubomore, nešto kao prirodno sukobljen odnos svektve i nevjeste.
uvozni materijal koji dolazi preko hollywoda jest donekle stran, recimo bacanje buketa ili kravate za onoga tko se sljedeći ženi/udaje, ali u svojem korijenu negdje izvorište cvijeća, zovnice, svadb. ručnika i ostalog je očito samo malo modificiran. nepodopštine koje čine mladoženjini svatovi u domu mladenke ili kasnije u sali nekako su prirođeni, kad se to odigrava svi to gledaju smiriti, ali nekako se prešutno zna da se radi o predaji koja je starija.
Dosta parola.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Prahrvatsko bajoslovlje
« Odgovori #10 : 14 Travanj 2010, 21:18:57 poslijepodne »
Imamo Babu iznad Druma (Mokoš), Zmijavce pokraj Druma (Veles), di bi moga još bit Perun?
trebalo bi se time dobrano pozabaviti.
oblik imotskog polja ukazuje na to da je nekoć plivalo čitavo. kad se pogleda sredina polja, u njoj je povišenje, struja vode koja teče prirodno na sredinu naplavljuje zemlju. mislim da je tu odgovor i na izgled peć mlina, trenutni tunel i stara jama samo su ostaci nekadašnjeg preljeva prema donjoj terasi koji je nekad bio na mjestu ploca. ploca su vjerojatno cakavizam, a morebit se radi o velikoj tektonskoj ploči koju voda nije uspjela izrovati nego se preko nje prelijevala i tako stvorila, od badnjevica, vamo doli peć-mline. ovo nema veze s temom, samo ukazujem da današnje lokalitete i njihovu naseljenost i važnost treba uzimati proizvoljno u traženju mitskih mjesta slavenske pa i ilirske kulture. jer su povezana i srodna.
Dosta parola.

Offline Trbotor

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 675
Odg: Prahrvatsko bajoslovlje
« Odgovori #11 : 15 Travanj 2010, 14:51:54 poslijepodne »



Zanima me koliko tog prahrvatskog mita ima još danas u našim krajevima. Može li naći još koji dokaz prisustva virovanja starih Slavena ko što je recimo naziv brda Perun između Splita i Omiša.

Ima itekako! Ovako ad hoc mi pada na pamet Velež   (< Veles) kraj Mostara, undak Veleš (< Veles) vrh na otoku Zlarinu.  Veles u Makedoniji. Složenice koje u sebi sadržavaju ili kriju imenicu treba tj. žrtva : Trbovlje, Trebnje ( Slovenija), Trebević , Trebinje (BiH), Tribunj  / Trboun,  Trbounje, Tribalj, Tribanj, Trbotor (Hrvatska).
...in defendenda veritate catholica et Croatia bene administranda...

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Prahrvatsko bajoslovlje
« Odgovori #12 : 16 Travanj 2010, 14:21:41 poslijepodne »
Vitomir Belaj: Poganski bogovi i njihovi kršćanski supstituti

http://hrcak.srce.hr/file/69821

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
bećar iz praskozorja civilizacije
« Odgovori #13 : 18 Travanj 2010, 03:27:36 prijepodne »
"Posljednji slavonski bećar sjedio je skoro sam za stolom. Ruke su mu bile vezane pozadi, za naslon, noge sputane lancima. Za istim stolom, u slabo osvijetljenoj sobi, sjedilo je i dvoje etnologa. Diktafon je bio uključen na najjače ne bi li konačno ulovio toliko tražene riječi. Ili je to riječ, jedna jedina riječ...
„Hajde, više“, rekla je etnologinja, „Reci što imaš pa da smo slobodni i ti mi.“
„Rekao sam što znam. Šta fali onome:
Ej koliko sam puta na bunaru
Voden-vili 'hvaljivo na daru!“
„Nemoj nam molim te podmetati te gluposti!“, rekao je etnolog, stariji, proslavljeni stručnjak za pogansku baštinu: „Mi nećemo kvazistaroslavenski kič, tražimo pravremenski sloj, tamo iz doba zore čovječanstva!“"

„Ti ne znaš, jer nisi stručan. Šešir je siguran znak U tvojoj podsvijesti kriju se predkršćanski memi. Moraš nam to reći. Jer nitko od nas neće otići kući dok se ne dosjetiš.“

http://pametnizub888.blog.hr/2010/04/1627347992/prabecarac.2.html
« Zadnja izmjena: 18 Travanj 2010, 03:29:31 prijepodne glonga »

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Prahrvatsko bajoslovlje
« Odgovori #14 : 26 Travanj 2010, 11:13:34 prijepodne »
Kad kreneš u Vinjane prema Sv. Anti s desne strane je jedan stariji hrast i nekakva kamenja okolo. U konstekstu toga ne znam točno od koga načuo sam priču o kamenim svatovima. Zna li iko išta o tom?