zanimljivi članci o jeziku

[Potjeh]

Aj ti pročitaj prvo pa onda sudi! , a ja sam stavio samo zadnju rečenicu u tekstu!

Odmah si rekao da je neka zavera od strane tog Kapovića i da uspunjava neke i nečije interese u vezi jezika!
Pa jbt šta je vama ljudi?! , pa jel moguće da je ovaj mladi lingvista plaćenik i da i on hoće da "uništi" hrvatski jezik?!

Zbilja da te pitam?! , jel ti uživaš u tim lingvistima koji te ispravljaju non-stop?! ,  i to  sa glupostima tipa boginja i božica , i još te ucenjuje sa nacijom i politkom kroz to budalisanje?!

Još nabacuju paranoje i mitove tipa "kapad na hrvatski jezik" ," krađa hrvatskog jezika" , "posrbljivanja hrvatskog jezika",....bla,bla,bla..

golozlo, jasno sam naglasio da ću zasad komentirati samo tu jednu rečenicu. kad pročitam tekst možda prokomentiram i cijeli tekst.
nemam ja što uživati ili ne uživati u lingvistima. to je njihov posao. moja struka nije jezikoslovlje ali mislim da svaki domoljub treba misliti i učiti o svome jeziku kao temeljnoj sastavnici svoga nacionalnoga bića. da bude jasno, nemam ništa ni protiv drugih jezika ali mi je iz povijesnih razloga bitno da se hrvatski jasno razlikuje od srpskoga, bez imalo mržnje na srpski. to je divan jezik ali to nije moj jezik.
ne vjerujem ja ništa ovima koji bi fol sve stihiji prepustili jer je jezik kao slobodan. takvi možda vjeruju i da se knjige same od sebe pišu a brodovi sami od sebe grade ili što. jezikoslovlje je znanost.

[golozlo]

Rič je o Srbima i Bošnjacima koji su uglavnom doselili iz BiH i Crne Gore još za vrime Turaka. Inače je sridnje Podrinje prije ti seoba bilo jekavsko, ali staroštokavsko.

Gde nađe Bošnjake?! , ali ajd' nema veze nek' bude i tako! , ali kako objasniti onda kako to da su stari Vojvođani svi poreklom iz krajeva koje si naveo a postali su ekavci?!
Pa npr. doseljenici iz Metkovića se naselili pre 300 godina u Mačvi i osnovali Mačvanski Metković i još sela , danas su svi ekavci.

Ja mislim da je u podrinju bila staroštokavska ekavica i ikavica pomešana , i ona je autohtona , i dan danas ima ostataka ikavice u selima oko Azbukovice , a oni niti su doseljenici iz pomenutih krajeva već se smatraju starinicima!
A ijekavci i novoštokavština se zna odakle dolazi.

[golozlo]

golozlo, jasno sam naglasio da ću zasad komentirati samo tu jednu rečenicu. kad pročitam tekst možda prokomentiram i cijeli tekst.
nemam ja što uživati ili ne uživati u lingvistima. to je njihov posao. moja struka nije jezikoslovlje ali mislim da svaki domoljub treba misliti i učiti o svome jeziku kao temeljnoj sastavnici svoga nacionalnoga bića. da bude jasno, nemam ništa ni protiv drugih jezika ali mi je iz povijesnih razloga bitno da se hrvatski jasno razlikuje od srpskoga, bez imalo mržnje na srpski. to je divan jezik ali to nije moj jezik.
ne vjerujem ja ništa ovima koji bi fol sve stihiji prepustili jer je jezik kao slobodan. takvi možda vjeruju i da se knjige same od sebe pišu a brodovi sami od sebe grade ili što. jezikoslovlje je znanost.

Ne razumem te tvoje motive oko jezika i domoljublja , šta ti imaš da želiš i da ti je bitno da se razlikuje od srpskog?! , tvoj jezik se razlikuje taman onoliko koliko se razlikuje , i sličan je taman toliko koliko jeste sličan! , to je priroda i spontanost i pitanju nemaš ti tu šta da hoćeš,želiš i nećeš , jel kontaš da je bespredmetan takav tvoj pristup jeziku?!

A kad je standard u pitanju , pa ne praviš valjda hrvatski standrad samo da bi se razlikovao od srpskog , već ga praviš da bude što bolji u funkcionaniji za tvoje govornike?!

Daj molim te , pročitaj ovog Kapovića nije jako dug tekst pa da iskomentarišeš!

[Zavelim]

Gde nađe Bošnjake?! , ali ajd' nema veze nek' bude i tako! , ali kako objasniti onda kako to da su stari Vojvođani svi poreklom iz krajeva koje si naveo a postali su ekavci?!
Pa npr. doseljenici iz Metkovića se naselili pre 300 godina u Mačvi i osnovali Mačvanski Metković i još sela , danas su svi ekavci.

Ja mislim da je u podrinju bila staroštokavska ekavica i ikavica pomešana , i ona je autohtona , i dan danas ima ostataka ikavice u selima oko Azbukovice , a oni niti su doseljenici iz pomenutih krajeva već se smatraju starinicima!
A ijekavci i novoštokavština se zna odakle dolazi.

Moguće da je oko same Drine bila i staroštokavska ekavica no odma do nje je bila staroštokavska jekavica, dakle recimo okvirno od Sarajeva pa do Drine. Bolje reć starošćakavska jer je što bilo šća dok je zetski isto bio isto staroštokavski jekavski, ali istočni, dvonaglasni pa ga ne valja brkati s ovim izumrlim bosanskim koji je ima tri akcenta. Ikavica i ekavica su se dirale jedino na području Slavonije. Zapravo je tu po svoj prilici šćakavski ikavski klin uletijo još prije turaka između kajkavaca ekavaca i staroštokavaca ekavaca. Ikavica na području istočno od Drine ne more bit autohtona i garant je došla za vrime seoba u pojedina mista. Prava ikavica. Dobar dio Bošnjaka se dugo uporno drža ikavice, a Sandžak je bio na putu iz Bosne za Istambul. Druga je stvar pojedina rič. Tako isto kod nas ima orginalni ekavizama (starešina, cesta - recimo) no to nema veze s istočnim ekavcima i ne pribacuje dijelekt iz ikavskog u ekavski. Tako se u razvoju potrefilo. Ako neko tamo od stotinu jekavski i ekavski riči ima jednu ikavsku nije to odma ikavski.

[golozlo]

Moguće da je oko same Drine bila i staroštokavska ekavica no odma do nje je bila staroštokavska jekavica, dakle recimo okvirno od Sarajeva pa do Drine. Bolje reć starošćakavska jer je što bilo šća dok je zetski isto bio isto staroštokavski jekavski, ali istočni, dvonaglasni pa ga ne valja brkati s ovim izumrlim bosanskim koji je ima tri akcenta. Ikavica i ekavica su se dirale jedino na području Slavonije. Zapravo je tu po svoj prilici šćakavski ikavski klin uletijo još prije turaka između kajkavaca ekavaca i staroštokavaca ekavaca. Ikavica na području istočno od Drine ne more bit autohtona i garant je došla za vrime seoba u pojedina mista. Prava ikavica. Dobar dio Bošnjaka se dugo uporno drža ikavice, a Sandžak je bio na putu iz Bosne za Istambul. Druga je stvar pojedina rič. Tako isto kod nas ima orginalni ekavizama (starešina, cesta - recimo) no to nema veze s istočnim ekavcima i ne pribacuje dijelekt iz ikavskog u ekavski. Tako se u razvoju potrefilo. Ako neko tamo od stotinu jekavski i ekavski riči ima jednu ikavsku nije to odma ikavski.

A šta je sa ekavštinama kod Hektorovića?! , onda iste te ekavštine u pesmi kod Moliških Hrvata?!
Odakle je to?! , onda stari bosanski ćirilični spisi su takođe mešani ikavizmi(većinom) sa ekavizmima!

Meni to izgleda mnogo šarenije i kompleksinije nego što može da se protumači kako su se kretala narešja i kako su se mešali.

[Zavelim]

Znam da sam negdi čita o istočnobosankom jekavskom i kako su mu tragovi postojali još sridinom prošlog vika:

 U tom posljednjem izvještaju o radu u Bosni Brozović već sasvim sigurno piše o samostalnom štokavskom dijalektu kojem su Sava, Bosna i Drina samo grosso modo sjeverna, zapadna i istočna granica, pri čemu »Drine on u svom čistom obliku i ne dosiže, preko Bosne i prelazi«.

http://www.matica.hr/kolo/kolo2009_5.nsf/AllWebDocs/Dalibor_Brozovic_i_istocnobosanski_dijalekt


Dakle taj dijalekt je prije turaka bio između šćakavskog ikavskog i staroštokavskog ekavskog. Zanimljivo da je ima značajan utjecaj na dubrovački dijalekt za razliku od zetskog.

http://www.google.hr/url?sa=t&source=web&cd=8&ved=0CEcQFjAH&url=http%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F26207&ei=yKPnTcjbBImq-gan8uCyAQ&usg=AFQjCNFarIDoeQys0iaplT9OrBe6RznLPQ


Dubrovački je dijalekt (ili, sinkronijski točnije, dubrovački poddijalekt novoštokavskoga jekavskog dijalekta) zanimljiv i sa stanovišta genetske lingvistike. Zapravo, njegovi su odnosi s drugim jekavskim dijalektima vrlo složeni, to jest sa sjeverozapadnim i jugoistočnim poddijalektom novoštokavskoga ijekavskog dijalekta (takozvanoga istočnohercegovačkog ili istočnohercegovačkokrajiškog dijalekta), kao i s ijekavskošćakavskim (istočnobosanskim) dijalektom, dok nema nikakvih posebnih odnosa s arhaičnim ijekavskim (zetskim) dijalektom, jer sve svoje zajedničke izoglose dijeli i sa zetskim dijalektom i s jugoistočnim poddijalektom novoštokavskoga ijekavskog dijalekta. Ako uzmemo 11 izoglosa koje je odabrao Pavle Ivić kao osnovu za definiranje sjevernozapadnoga u odnosu na jugoistočni poddijalekt i nadopunimo ih s 13 izoglosa istoga tipa, uglavnom prozodijskoga i nužnoga za usporedbu obaju poddijalekata s ijekavskošćakavskim dijalektom, vidjet ćemo da dubrovačko područje dijeli većinu od 24 izoglose s ijekavskošćakavskim dijalektom, znatan broj sa sjeverozapadnim poddijalektom (većina njih je zajednička s ijekavskošćakavskim), a najmanji broj s jugoistočnim poddijalektom (među kojima su samo dvije specifične, dok ostale dijeli s jednim od dvaju prethodnih idioma).

[Zavelim]

A šta je sa ekavštinama kod Hektorovića?! , onda iste te ekavštine u pesmi kod Moliških Hrvata?!
Odakle je to?! , onda stari bosanski ćirilični spisi su takođe mešani ikavizmi(većinom) sa ekavizmima!

Meni to izgleda mnogo šarenije i kompleksinije nego što može da se protumači kako su se kretala narešja i kako su se mešali.

Pa to je jednostavno objašnjivo tako što je raspad jata bio recentna pojava (13/14st) i u nekim pogotovo izoliranim govorima nije proveden dosljedno. Pogotovo ako ga promatramo u rana vrimena. Kod čakavaca što više iđemo na zapad to više imaju ekavski riči, a manje ikavski. Već na otocima oko Zadra počinje mišancija. Jekavski je inače koji sto godina mlađi od ekavskog i ikavskog. Po svoj prilici je i nasta na dodirnom području i u startu je bilo kolebanja. No do Turaka se stvar koliko toliko raščistila. Dapače u Imockome je ikavizam cista stariji od ekavizma cesta (testa). Dakle pojedine riči mogu biti lokalnim razvojem ekavske u ikavskom i ikavske u ekavskom, ali da mi neko selo u (j)ekavskom okruženju govori više od pola riči ikavicom, istočno od Drine, a da nije u pitanju seoba za turski vrimena u to ne virujem.

[golozlo]

Što si se uvatio te ceste ?! , ja ne znam za ijekavski oblik a i sad čujem od tebe za ikavski! , a i dolazi od glagola čistiti tako da opet tu ne vidim neke ekavštine i ikavštine!

Kako misliš raspao se jat?! , misliš na pisanu reč?!

Zašto ti je toliko neobično i nemoguće da je istočno od Drine bilo autohtonih ikavaca?!

[Zavelim]

Pa valjda cjesta.  Cesta je ekavizam jer je orginalno bio jat unutar riči cěsta samo što je i kod jekavaca i kod ikavaca na kraju privlada ekavski oblik. S tim da mi znamo da je kod nas u početku i bilo cista jerbo je ostalo ime sela Cista Velika i Cista Prova (Velika Cesta i Prašnjava, Prhova Cesta), a koliko je kod jekavaca brzo došlo od cěste priko cjeste do ceste pojma nemam. Kroz oba sela je prolazio glavni rimski i sridnjovikovni put prem Imockome od Solina (Salone). Slični ekavizmi kod nas su zenica (oka), obe, ovde... I je li zato imocki govor ekavski? Nije.

Jat se raspa u govoru ljudi. U početku je svima bio jat, a kasnije se pribacijo u i, ije i e. Niko nema snimljen mp3 iz tog vrimena, ali po zapisima i sve učestalijim greškama (ljudi dok pišu počinju grišit pa umisto jat stave recimo slovo i) izgleda da je to počelo najranije negdi u 13.st. i trajalo sve do 15.st. dok se nije ustabililo.

Od prasl. *cěsta (stčeš. ćẹsta, rus. cestit' ‘čistiti’), što je izvedenica od glagola *cěstiti, čistiti, v. čȉst. Značenje se prasl. riječi‘čista’ > ‘staza, put’ zacijelo oblikovalo pod utjecajem lat. izraza (via) strata ‘poravnana staza’ (od lat. strata potječu njem. Strasse ‘ulica, cesta’ i  engl. street ‘ulica’). Cesta je izvorno bila očišćena površina, odnosno put očišćen od stabala i drugih većih prepreka.
◊ Skok I: 259, Gluhak 160, Snoj 72, Sławski II: 83.

[Zavelim]

Ikavaca pravih istočno od Drine nije bilo jednostavno zato što je to malo vjerojatno. Pokušavam zamisliti neko posve izolirano selo koje vikovima nema doticaj s okolinom, ali ne ide baš. Tu bi onda bila ne samo ikavica nego bi nasta posve nov dijalekt. Mogu zamisliti kako je u nekim mistima nasta koji ikavizam više (ko kod nas ekavizam) ali da je moga nastati temeljit ikavski govor u (j)ekavskoj masi to je skoro pa nemoguće. Tako i kod nas vamokarce. Npr. gledajmo samo čakavce. Najistočniji su jekavci s pojedinim ikavskim ričima, pa onda kreću sve temeljitiji ikavci, pa kreću ikavci s pojedinim ekavskom riči, pa pola 'apola, pa na krajnjem zapadu više ekavski nego ikavski riči. Sve ima neki red. Tako i na istok najprije ikavci, pa jekavci s ikavizmima, pa jekavci dibidus da bi došli do teški ekavaca. Ikavci i ekavci su tu odvojeni jekavcima i zato teže dolaze u kontakt. Normalno dok nisu došli Turci, a kud svi Turci tu i mali Mujo.

[golozlo]

Pa valjda cjesta.  Cesta je ekavizam jer je orginalno bio jat unutar riči cěsta samo što je i kod jekavaca i kod ikavaca na kraju privlada ekavski oblik. S tim da mi znamo da je kod nas u početku i bilo cista jerbo je ostalo ime sela Cista Velika i Cista Prova (Velika Cesta i Prašnjava, Prhova Cesta), a koliko je kod jekavaca brzo došlo od cěste priko cjeste do ceste pojma nemam. Kroz oba sela je prolazio glavni rimski i sridnjovikovni put prem Imockome od Solina (Salone). Slični ekavizmi kod nas su zenica (oka), obe, ovde... I je li zato imocki govor ekavski? Nije.

Jat se raspa u govoru ljudi. U početku je svima bio jat, a kasnije se pribacijo u i, ije i e. Niko nema snimljen mp3 iz tog vrimena, ali po zapisima i sve učestalijim greškama (ljudi dok pišu počinju grišit pa umisto jat stave recimo slovo i) izgleda da je to počelo najranije negdi u 13.st. i trajalo sve do 15.st. dok se nije ustabililo.

Od prasl. *cěsta (stčeš. ćẹsta, rus. cestit' ‘čistiti’), što je izvedenica od glagola *cěstiti, čistiti, v. čȉst. Značenje se prasl. riječi‘čista’ > ‘staza, put’ zacijelo oblikovalo pod utjecajem lat. izraza (via) strata ‘poravnana staza’ (od lat. strata potječu njem. Strasse ‘ulica, cesta’ i  engl. street ‘ulica’). Cesta je izvorno bila očišćena površina, odnosno put očišćen od stabala i drugih većih prepreka.
◊ Skok I: 259, Gluhak 160, Snoj 72, Sławski II: 83.

Možda je ta "cista" samo neka vrsta tzv."hiperikavštine" na osnovicu reči "cesta"?! , jer prosto ne mogu zamisliti ijekavski oblik ceste da bi iz nje izašao ekavski oblik!
Ili je baš cista osnovni oblik a cesta izvedeni , s'time ne mislim da su ikavci imali puteve pre ekavaca! , već čisto zbog glagola čistiti logičnije je cista zbog glasa "i"!

Nego jel' vi kažete cijev ili civ?! , ovo pitam jer mi "civ" bez obzira što je ikavski oblik nekako ne leži ni kad su pravi ikavci u pitanju!

[Zavelim]

Je, reknemo civ.

[golozlo]

Je, reknemo civ.

Još samo ovo oko ikavština da te pitam i neću više!

Šta je sa onim "ličiti , sličiti" , jel kod vas sličiti ili ličiti?! , jel ličiti kod vas liječiti?! , i jel ima likar ili je liječnik ili kojim slučajem ličnik?!

[Zavelim]

Glavno vokalno obilježje novoštokavskog ikavskog dijalekta njegov je ikavski refleks jata.To će reći da (i) u Dalmatinskoj zagori dolaze primjeri kao besida, bičva, bidan, bis, bižat, Blagovist, brig, brimenit, brist, bubrig, cidit, cipat, civanica, crivo, cvit, Cvitna nedilja, čovik, dilo, dite, donit, grij, grijat, klišća / klišta, lik, linost, lipo, lito, livi, mira, misec, misto, mliko, mriža, nevista, njidra, onimit, oždribit, pisma, pivac, potriba, rič, rika, rizat, sikira, silo, slizena, smij, snig, srida, stina, strila, svića, svit, time, tribat, triska, triznost, vičan, vinčanica, vištica, vrića, zrit, zvirkat, zvizda, živit, žlib itd. Međutim, dolaze i ekavizmi kao železo, cesta ili testa, breza, zenica, ovde, obe, eventualno i pokoji jekavizam (sijeno uz sino). U primjerima kao oraj, oras ili ora "orah" jat je dao a. A je dobiveno i u primjeru praska "breskva". Vjerojatno je da je ikavski refleks jata dobiven od zapadnoštokavskoga diftonškog jata. Takvo stanje uglavnom nalazimo i drugdje u zapadnom dijalektu, s time da je najviše iznimki od ikavskog refleksa jata u zapadnoj Bosni i u Lici. Zato se može pomisliti da ikavska zamjena zapadnoštokavskoga diftonškog jata nije na tim terenima provedena dosljedno kao drugdje na ikavskim terenima.

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=51943

[Zavelim]

Još samo ovo oko ikavština da te pitam i neću više!

Šta je sa onim "ličiti , sličiti" , jel kod vas sličiti ili ličiti?! , jel ličiti kod vas liječiti?! , i jel ima likar ili je liječnik ili kojim slučajem ličnik?!

U sličit je kratko i i to je kad je neko nalik nekome, a u ličit je dugo i kod nas likar liči ljude.