korizmena promišljanja

[glonga]

Bog ga živijo.
Moš mislit kakav će bit ko vrhovni poglavar.
Rvati imadoše vr'ovnika koji se zva Vrano, pokoj mu duši, nomen est omen, a pokojni nije sam sebi bira ime.
Ovi sam sebi izabra ime - Vrano, uz sve ostale silnice, Južna Amerika, Isusovac… još da je Ignjac ne bi valjalo.

Uzput bilježim. Prošle nedilje iza Tajne vjere, zbunijo se i župnik na o'taru, govoreći:

— … Spomeni se, Gospodine, Crkve svoje širom svijeta:
usavrši je u ljubavi
zajedno s papom našim…
Božemiprosti, nemamo papu…
i biskupom našim…


Nego, kolinca.
Kad je to minjano? Na II. Vatikanskom?
Rvacka wikipedija je malko eretična okolo prvog kolinca
http://hr.wikipedia.org/wiki/Glavne_istine_katoli%C4%8Dke_vjere
Oš ti autoru uputit inkvizicijsku opazku, nako jednu Loyolansku Ignjacijsku, edukativnu?

Katolici.org online
http://www.katolici.org/molitve.php?action=c_vidi&id=11845
kao i niz modernih nabožnih i pripobožnih tiskovina navode šest kolinaca.

Baba se s tizin ne sláže, uporno pod prijetnjom inkvizicije broji pet kolinaca i kaže da je u nje tako bilo na dotrini i da tako piše u Molitvenjaku pra Anđela Nujića još od 1892.
Istina. U 21. izdanju Molitvenika fra Anđela Nuića (Mostar, Provincijalat Hercegovačkih Franjevaca, 1989. str. 396.) na moje oči iz glave i na moju iz prsiju dušu, piše baš kako baba kaže:

1. Samo je jedan Bog, a tri su božanske osobe: Otac i Sin i Duh Sveti.
2. Bog je sve stvorio, sve uzdržava, svim upravlja.
3. Duša je čovjeka besmrtna.
4. Sin je Božji postao čovjekom i otkupio nas svojom smrću na križu.
5. Bog će dobro nagraditi vječnom nagradom, a zlo kazniti vječnom kaznom.

Katolici.org online:

1. Samo je jedan Bog, a tri su božanske osobe: Otac i Sin i Duh Sveti.
2. Bog je sve stvorio, sve uzdržava i upravlja.
3. Duša je čovječija besmrtna.
4. Sin je Božiji postao čovjekom i otkupio nas svojom smrću na križu.
5. Milost je Božija potrebna za spasenje.
6. Bog će dobro nagraditi vječnom nagradom, a zlo kazniti vječnom kaznom.

Paralelno, slovo po slovo, doslovno:

1. Samo je jedan Bog, a tri su božanske osobe: Otac i Sin i Duh Sveti.
1. Samo je jedan Bog, a tri su božanske osobe: Otac i Sin i Duh Sveti.
2. Bog je sve stvorio, sve uzdržava, svim upravlja.
2. Bog je sve stvorio, sve uzdržava i upravlja.
3. Duša je čovjeka besmrtna.
3. Duša je čovječija besmrtna.
4. Sin je Božji postao čovjekom i otkupio nas svojom smrću na križu.
4. Sin je Božiji postao čovjekom i otkupio nas svojom smrću na križu.
5. Bog će dobro nagraditi vječnom nagradom, a zlo kazniti vječnom kaznom.
5. Milost je Božija potrebna za spasenje.
6. -
6. Bog će dobro nagraditi vječnom nagradom, a zlo kazniti vječnom kaznom.

Reć ćemo da su izmjene jezične i to kao pitanje sintakse, pravopisa i sl., a ne semantike, prema tome nisu teološke prirode u slučajevima:
- 2. "…sve uzdržava, svim upravlja. vs. "…sve uzdržava i upravlja."
- 3. "…čovjeka…" vs. "…čovječija…"
- 4. "…Božji…" vs. "…Božiji…"
Ili?

A što ćemo s 5-im kolincom po novomu? Otkad datiraju ove izmjene i dopune? Tko je mjerodavan za ovakve izmjene i dopune? Jesu li ove izmjene i dopune od II. Vatikanskog Sabora? Na 21. izdanju Molitvenjaka pra Anđela Nuića ne piše ni "izmijenjeno" ni "dopunjeno" ni išta u tom smislu osim broja izdanja.

Šta ćemo sad ja i baba? Koja je od nas dvi eretik? Ko će koga za okladu spalit na lomači? Potjeh? Bjelovarac, ako more ikako daj makar nešto prikobaci na teret jezikoslovlja. O koju mi je babu užigat na lomaču? Nekako ćemo se dogovorit oko tog da nijedna ne sumnjamo u nužnost Božje milosti glede spasenja. Dvojbu oko tog je li to uvjerenje dostojno uvršćenja u glavne istine moremo nekako riješit dogovorom da smo ne svojom krivnjom oko toga dovedene u zabludu. Samo da se za okladu ne pozapalimo na lomači.

Zašto ne mogu nać kolinca (glavne istine) u Katekizmu HBK? Zar to više ne spada u dotrinu? Ili san ja lina i nepismena i ne znan nać di to piše?
http://www.hbk.hr/katekizam/i/index.html

[belevarac]

Koliko se sitjam, ja sam kolinca ucsio iz niecsga shto se zvalo, valjda, Mali krstjanski nauk. Zsao mi je shto ga nisam sacsuvao, krava ga pojila dok se sushio na zidu. Mislim da se sadrzsaj kolinaca poklapao s onim kakv je u 20. izdanju Nuića, kojeg imam. Ovdi se radi o prvom kolincu, a ono se uvik zvalo "PET glavnih istina". E sad, ako nietko hotje dodavati tih raznih istina, mozse dogurati i do dvadeset. Samo ja to nishta ne pikan.

Zselio bih viditi prvo izdanje Nuicheva molitvenika; je li tamo, primirice, "Zdravo tilo Isusovo" ili "Zdravo tijelo Isusovo", je li "U se vrime godišća" ili "U se vrijeme godišta".

[glonga]

…Mali krstjanski nauk. …

Starostavne knjige pamtim s kore. I s kraja. Mali kršćanski nauk je, ako se dobro sićan, iša nako s kore drito u glavu.
Je li no prvo pitanje bilo nešto kao?
— Zašto živimo?
ili
— Zašto smo na zemlji.
i odgovor nešto kao:
— Da Boga ljubimo, spoznamo… i tako u Nebo dođemo. (?)

Veliko štivo na kraju Veselog torbačića bila je nekakva priča o Maši i medvjedu?
Uvodna pjesmica bijaše (o) Gradimiru?
Škola je čekala da ti se klimnu
zubića prva dva
i cipelice da ti narastu
do broja trideset dva,
da postaneš u svome timu
igrač i golman jak,
a onda je sva srećna rekla:
— Sad možeš biti đak!

Drugarice iz A-Fe-Že-ja ni na osmi marat ne bi prosvjedovale protiv seksističke indoktrinacije prvašića. Kako je bilo curicama kad ih se s kore u glavu u "naprednoj" školi u inače sosve pasivnim i reakcijonarnim sredinama i krajevima pukne takvom pismicom drito u ćivericu ko š čekićom? Who cares?

Ovih dana moglo se vidit i čut kardinala Bozanića kako govori latiniski. Mrtav jezik. Trónàglásno. Na prisezi prid konklave.
Ondak se moglo čut i vidit u istoj ulozi kardinala Puljića iz susjedne županije. Dugogodišnji izvjestitelji iz Rima za rvacke medije nisu propustili napomenit da je to drugi narod - drugi pulitički narod. Nu meni je, glede i unatoč šumovima i smetnjama, slušajuć kardinala Puljića pala na pamet jedna druga knjiga starostavna - jedan stari udžbenik latinskog. Ne grčkog, koji inače ovih dana nažuljava ganglije ovobesjedišnom subesjedniku Thadée-tu - Tadiji Grubaču Tegobnom.
Glave mu dođe Omer-paša Latas…
Míćo. To je za Vranu Jukića, poček. Tomu udžbeniku latinskog glave je doša Stipe Šuvar i šuvarica.
Kakve veze ima starostavni udžbenik latinskog i kardinal Puljić?
Božemiprosti, iza onog tronaglasnog Bozanićeva istupa na latinskom, daljovidnica pušća Puljićev nastup i u tom sudaru dikcija i intonacija za trenutak mi se učinilo da će ovaj onom svojom dikcijom i intonacijom nako mrtav-ladan izvalit:
— Iugoslavia est patria mea.

Tako da ti sosve ljucki suosjećam s pokojnin Ujevićon ka zapiva ko kad mr'ci zapivaju:
…i tako neke noći nasred druma
preteku jezik neke riječi kobne
strah me je od njih i strah me je od zlobne
pomisli da sam možda sišo s uma…

[Potjeh]

Nego, kolinca.
Kad je to minjano? Na II. Vatikanskom?
Rvacka wikipedija je malko eretična okolo prvog kolinca
http://hr.wikipedia.org/wiki/Glavne_istine_katoli%C4%8Dke_vjere
Oš ti autoru uputit inkvizicijsku opazku, nako jednu Loyolansku Ignjacijsku, edukativnu?

Malo eretična? To je dokaz da je wikipedija izvor nikakav. Ne pada mi napamet auktoru uputit išta.

A što ćemo s 5-im kolincom po novomu? Otkad datiraju ove izmjene i dopune? Tko je mjerodavan za ovakve izmjene i dopune? Jesu li ove izmjene i dopune od II. Vatikanskog Sabora? Na 21. izdanju Molitvenjaka pra Anđela Nuića ne piše ni "izmijenjeno" ni "dopunjeno" ni išta u tom smislu osim broja izdanja.

Šta ćemo sad ja i baba? Koja je od nas dvi eretik? Ko će koga za okladu spalit na lomači? Potjeh? Bjelovarac, ako more ikako daj makar nešto prikobaci na teret jezikoslovlja. O koju mi je babu užigat na lomaču? Nekako ćemo se dogovorit oko tog da nijedna ne sumnjamo u nužnost Božje milosti glede spasenja. Dvojbu oko tog je li to uvjerenje dostojno uvršćenja u glavne istine moremo nekako riješit dogovorom da smo ne svojom krivnjom oko toga dovedene u zabludu. Samo da se za okladu ne pozapalimo na lomači.

Zašto ne mogu nać kolinca (glavne istine) u Katekizmu HBK? Zar to više ne spada u dotrinu? Ili san ja lina i nepismena i ne znan nać di to piše?
http://www.hbk.hr/katekizam/i/index.html

Ne užigaj babu! Ubačeno kolince nije na odmet jer (kako kaže jedan meni drag čovik) danas su većina kršćana pelagijanci, misle da se spašavaju bez milosti Božje, vlastitim silama. Općenito je čovik skloniji ovoj krajnosti nego onoj protestantskoj 'samo milost'. Meni se, pravo rečeno, sviđa da su to kolince ubacili i ne udi. Podnio bi i ovako dobru 11. Božiju zapovid. Ja sam tek od vas saznao da su to kolinca. Dosad sam muča praveć se da znadem nešto što bi kao triba znat, a osnovnu sam dotrinu učio u jednome selu kraj Zagreba i nismo te istine zvali kolinca. Možda nisu kao takva nabrojena u Katekizmu jer je Katekizam dosta opsežan pa istine daje u puno širem opsegu.

[Potjeh]

Starostavne knjige pamtim s kore. I s kraja. Mali kršćanski nauk je, ako se dobro sićan, iša nako s kore drito u glavu.
Je li no prvo pitanje bilo nešto kao?
— Zašto živimo?
ili
— Zašto smo na zemlji.
i odgovor nešto kao:
— Da Boga ljubimo, spoznamo… i tako u Nebo dođemo. (?)

Zašto smo na svijetu?
Na svijetu smo zato da Boga spoznamo, da mu služimo, da ga ljubimo i da tako u nebo dođemo. 

[glonga]

…
Ja sam tek od vas saznao da su to kolinca. Dosad sam muča praveć se da znadem nešto što bi kao triba znat, a osnovnu sam dotrinu učio u jednome selu kraj Zagreba i nismo te istine zvali kolinca.

Krivo si od nas naučio. Bjelovarac ti lipo kaže da je on učijo dotrinu prije zamagljivanja i da je to što ti sad smatraš kolincima sve skupa samo jedan članak - kolince koje se zove "Pet glavnih istina" kojih je sad, izgleda, šest, istina, glavnih.

Članaka/kolinaca je trinaest prema narečenom izdanju narečenog Molitvenjaka pra Anđela Nujića pp 396—406, ako slijedom Pet/šest glavnih glavnih istina nije povećan/smanjen i broj članaka/kolinaca.

U babinoj dotrini su članci vjere - kolinca:
1. Pet glavnih istina
2. Dvije glavne tajne kršćanske vjere
3. Tri bogoslovne kreposti
4. Sedam svetih sakramenata
5. Sedam darova Duha svetoga
6. Tri pretpričesti
7. Pet predispovijedi
8. Deset Božjih zapovijedi
9. Dvije zpovijedi "od ljubavi" i dvije zapovijedi "od naravi"
10. Pet crkvenih zapovijedi
11. Četiri glavne ćudoredne kreposti
12. Tri poticatelja na zlo — sedam glavnih grijeha
13. Osam blaženstava

… Ne užigaj babu! …

Lako je to tebi reć i svašta pisat. Sa će ona užeć mene ako pročita šta si napisa. Šekspirijanski zaplet u Mrduši Donjoj: "Ili ću ga ja njemu, ili će ga on meni."
Sva srića pa se užgala jutros oko ničeg drugog pa ojutra drži prediku uz špaker;

Bevanda, Lagumdžija i Nović idu na inauguraciju pape Franje. proskok.anfo Sub, Ožu 16th, 2013 Aktualno

Veli; nu Trsta ti, papi na noge iđe onaj minđušar što je uvejo bugarske plakajne i Mirkosotonov pečat zvijeri u dva rvacka pulitička naroda sve skupa s Linićon, ne mere bit brz, čuj Linić, pa skočan. Undan onaj lojpuz. Ajde ova dvojica, ali oni treći ti je bijo glavni za Udbu u Bosni i Jercegovini. Bože šačuvaj, me š čini da je oni četvrti sritnjak među njimon nakizin u delegaciji - ni više ni manje vengo glavom baš netijak pokojnoga Gòje. Diico mooja… Svistite se…

[Zavelim]

Post i nemrs

Nemrs - Zakon nemrsa obvezuje da se katolici u petke, u razdoblju od svoje navršene 14. godine života pa do smrti, odriču blagovanja mesa, u čast Isusove Muke na Veliki Petak. Mesom se smatra meso i organi sisavaca i peradi, uključujući juhe pripremljene od njih i sokovi od pečenja. Dopušteno je blagovanje morskih i slatkovodnih vrsta riba, vodozemaca, gmazova i školjkaša kao i proizvoda dobivenih od životinja, na primjer margarina i želatine, koji nemaju okus po mesu.

U petke izvan Korizme, umjesto nemrsa, vjernici mogu po vlastitom izboru vršiti pokorničku, ili čak karitativnu, praksu. U te petke oni moraju izvršiti neko djelo pokore ili milosrđa. Za većinu je ljudi najlakše držati se tradicije, to jest, uzdržavati se od blagovanja mesa u sve petke tijekom godine.

Post - Zakon posta obvezuje katolike od navršene 18. godine života (Kanon 97) do 59. rođendana (to jest, do ulaska u 60. godinu života, što znači do ulaska u godinu koja završava proslavom 60. rođendana) da smanje količinu hrane koju inače blaguju. Crkva post definira kao jedan obilni obrok dnevno uz dva manja obroka koji zajedno nisu količinski veći od glavnog obroka. Takav je post obavezan na Čistu Srijedu i Veliki Petak. Smatra se da je post prekinut ako se između obroka uzima hrana ili piće koje se može smatrati hranom (pića spravljena od mlijeka, ali ne i samo mlijeko). Alkoholna pića ne prekidaju post; ipak, oni nisu u duhu pokore.

http://www.veritas.com.hr/duhovnost/sveto-vrijeme-korizme.php

Ono što mi upade u oči je to da se nigdi ko minimum posta ne spominju jaja i mliko te sve ono od jaja i mlika. Šta je tradicija kod nas, a šta minimalni zakon o postu i nemrsu u katoličkoj crkvi?

[belevarac]

Moja je baba to incsije tomacsila, i ja samo nju pikan. I budala zna shto je NEMRS - ne mrsno, a zna se što je mrsno. A post je nemrs + bez jaja i mlicsnih proizvoda. Pa i Isus je, milostna ga bila, na Veliki cstvrtak s materon gorkog zelja vecsera, pa se zato na V. csetvrtak jide nemrno zelje. A zashto se na Bilu subotu pere roba?

[Potjeh]

Posti se s ciljem da ukrotimo svoju proždrljivost. Zato je od primarnog značenja da pazimo više na količinu unosa hrane u organizam nego što točno jedemo. Crkva je to definirala ovim da se samo jednom u danu naidemo do sitosti. Često se smisao posta izopači pa se dok 'postimo' natučemo škampa ili srdele i u duhu poniznosti plesnemo po trbuju i rečemo: dobro je za prominu zeru ribe. Ili pazimo da ne bi mlika i jaja Bož učuvaj, a udri po slanin šćapićin. U nas na Veliki četvrtak nisan čujo za ovo zelje, al jesan od moga kuma koji je iz Belewartzeva kraja. Kažu 'zeljavi četvrtak'. Beli, je li Bila subota velika subota ili subota po Vazmu? Vazam mi je čudna rič jer ima korijen u uzest, vazest, a nije Isusa Otac uzejo, vazejo nego je On uskrsnuo pa mi se to čak čini krivo. Što mislite?

[belevarac]

Bila subota je subota prije Uzkrsa, dan kada je Marija, milosna ga bila, "prala Isusove krvave aljine". Zato se te subote sve pere, posti se do podne, blagosivlje se hrana.

Vazam je od "v6zemati" = uzimati, i nije u izkonoslovnoj vezi sa "uzkrsnuti". Tumacsi se kao ponovno "uzimati meso" nakon 40 dana nemrsa i suprotnica je ricsi "mesopust". Rics je osamljena, nema je nigdi nego u hrv. i slov.

[Potjeh]

Bila subota je subota prije Uzkrsa, dan kada je Marija, milosna ga bila, "prala Isusove krvave aljine". Zato se te subote sve pere, posti se do podne, blagosivlje se hrana.

Ništa manitije nema od narodnih predaja. Prala Isusove krvave aljine? To ne samo da je ludo nego i blasfemno. Najprije zato jer bi na tim aljinama bila krv koja nas je spasila. Ludo je jer su vojnici za Isusovu aljinu bacili kocku i njima je ošla. Inače, Isus je razapet gol golcat. Manita je i narodna predaja da se na Veliki petak crno vino u krv pritvara. Vjerojatno se toga koja pijana dositila. 

[belevarac]

Inače, Isus je razapet gol golcat.

Izvor? (samo mi nemoj nishta o obtjoj povisti, te kako su Rimljani sve razapinjali na golo i sl. gluposti).

A shto tek kazsesh na na pricsu o jajima u vezi s Uzkrsom.

[Potjeh]

Izvor? (samo mi nemoj nishta o obtjoj povisti, te kako su Rimljani sve razapinjali na golo i sl. gluposti).

A shto tek kazsesh na na pricsu o jajima u vezi s Uzkrsom.

Izvor je Giovanni Papini: 'Povijest Kristova'. Mora bi povirit za detalje.
Jaja su još milost Božja u usporedbi s usksnim zekom. 

[OriloGorilo]

Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti.

[Potjeh]

Došla je još jedna korizma. Jesmo li se još jednom posuli pepelom? Jesmo li razderali srca, pustili iskrenu suzu nad svojim grisima i odlučili se vratiti Gospodinu, po tko zna koji put? E, baš smo jad i kukavelj. Lašnje je magare naučit plesat čuvajući za nj kocku šećera nego nas utrat u brazdu. Danas crkvu dupkom napunilo, a izvan nje sve se praši od posta i pokore, a već sutra pa do Velikoga petka, ko da nije korizma. Eto ćete vidit. Mi smo narod prigodničara. Nisan ni ja bolji, a jopet mislin da zeru jesan. Ko i vi.