Autor Tema: "Hrvatsko-srpski jezik"  (Posjeta: 15158 )

Offline Trbotor

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 675
Odg: Hrvatsko-srpski jezik
« Odgovori #30 : 04 Ožujak 2010, 15:49:05 poslijepodne »
Vele danke!

Google          Napredno pretraživanje

Pretraži:  web  stranice na hrvatskom jeziku  stranice iz zemlje: Hrvatska

Web
Prikaži opcije...

 Rezultati 1 - 10 od približno 564 za "Vele danke". (0,19 sek.)
...in defendenda veritate catholica et Croatia bene administranda...

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Hrvatsko-srpski jezik
« Odgovori #31 : 04 Ožujak 2010, 21:17:45 poslijepodne »
“Laku noć” – zborno mi otpjevaju pokojna mama Marta, još više umrla prva žena Branka Jurjević – Jerman, Martek... najpokojni flašasti frend Nikola Bolonić – Đebo, svi mrtvi Gorgonaši, kompjuter, mobitel, šparhet, frižider i druga živa i mrtva bića i predmeti. “Danke, dragi svi”; vele im moje krvave oči nalik na kobasaste krvavice (hvala Stipetu – on je najme začetnik “HIK”! filozofskog pravca eritrocitnog stakloizma; op. Kapo von Šešula Chat)... zaklope se poklopnim kapcima, ter “vasceo organizam” potone u OCEAN SNA, na par morskih milja dubine. Recimo, ondje gdje je sve moguće i “normalno”.

na: http://www.zarez.hr/172/rijeci1.htm
Dosta parola.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
kletva izdajici radovana
« Odgovori #32 : 30 Ožujak 2010, 17:47:47 poslijepodne »
Kletva na onoga ko izda Karadžića bačena je i u narodnoj pesmi:
„Siđi, Rašo, siđi sa planine
nisi siš‘o četiri godine.
Radovane, jelika te krije,
čuvaju te vuci s Romanije.
Ide „merdžo“ preko Trebevića
i on vozi Rašu Karadžića.
Kiša pada na jelove grane,
đe si sada, brate Radovane.
Nek je nama gore Romanije,
Rašu čuva sveti Vasilije.
U pećini gore Romanije
Raša s Ratkom rujno vino pije.
Romanijo, ostaćeš bez grana
ako izdaš brata Radovana.
Radovane, da te nije bilo
srpsko bi se salomilo krilo.
Vrati nam se Karadžiću Rade,
srpska vojska da ti raport dade.
Romanijo, naša majko draga,
Radovana sačuvaj od gada
Ko izdao Radovana,
ne doček‘o Đurđevdana
Dosta parola.

Offline Trbotor

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 675
Odg: Hrvatsko-srpski jezik
« Odgovori #33 : 04 Travanj 2010, 20:53:25 poslijepodne »
Ist normalität für dich persönlich etwas persönliches oder etwas unpersönliches?

http://www.kosovska-vitina.page.tl/Srpski-izdajnici.htm
...in defendenda veritate catholica et Croatia bene administranda...

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
'prevaziđeni'
« Odgovori #34 : 21 Rujan 2010, 08:28:32 prijepodne »
Hrvatski i srpski standardni jezici se razlikuju u:
1. grafiji (latinica i ćirilica)
2. fonetici (oko 100 zakona u akcentuaciji)
3. gramatici i sintaksi (oko 100 zakona)
4. pravopisu (iako oba jezika rabe fonološki pravopis, u hrvatskome je nazočno morfonološko načelo u nizu propisa, dok se srpski jezik sve više «fonetizira» u pravopisnim odredbama)
5. morfologiji (preko 300 pravila)
6. semantici (razlike u semantici su previše složena ustroja da bi se prikazale u ovako kratkom prijegledu)
7. rječniku (oko 30% različitih riječi koje su isključivo hrvatske ili srpske. U rječniku od 100.000 riječi, oko 40.000 je različito; po procjeni hrvatskoga jezikoslovca Dalibora Brozovića u korpusu od 500.000 riječi, hrvatski i srpski se razlikuju u 150.000 leksema).


despot_prevaziđeni

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Hrvatsko-srpski jezik
« Odgovori #35 : 21 Rujan 2010, 18:43:50 poslijepodne »
A hrvatski i ukrajinski? Bas me to zanima.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Hrvatsko-srpski jezik
« Odgovori #36 : 01 Listopad 2010, 14:50:34 poslijepodne »

Offline benco

  • Forumaš sa stavom...
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.299
  • Kada čovjek prešuti istinu, kamen progovori!
Republika Hrvatska ili Republika Srpsko-Hrvatska?
« Odgovori #37 : 28 Listopad 2010, 23:04:05 poslijepodne »
Dok sam bio dijete u školi i na televiziji se govorio jedan izumrli jezik, hrvatsko-srpski. Drugi dio složenice danas istjeravamo kako bi ostali čisti i jasni, ali ovaj drugi dio složenice stalno zapinje pod misli i mozak, kao  verbalno potiskivana praznina. Što više potiskujemo, to ono više hoće van, kako to biva i s jezikom. Danas, kad u ruke uzmem beogradski prijevod Hemingwaya, sve te zaboravljene riječi zazvuče mi kao odjek nekoga lijepog i ugodnog vremena. Hrvatski prijevod iz 2000neke ecova Otok prethodnoga dana pun je tipfelera i gramatičkih nejasnoća, kao da je rađen nabrzinu, da ga ima. Vani je napadao snijeg, sprema se teška jugovina.

Evo Slovaku se ostvaruje želja i "sve te zaboravljene riječi zazvuče mi kao odjek nekoga lijepog i ugodnog vremena" bivaju sve više stvarnost prema razbacivanju proračuna Ministarstva kulture zemlje koja se još uvijek zove Republika Hrvatska, a ne Republika Srpsko-Hrvatska.

http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=7062:prijava-hkv-a-protiv-odgovornih-osoba-u-ministarstvu-kulture-rh-zbog-sufinanciranja-knjige-qjezik-i-nacionalizamq&catid=17:hkv-priopenja&Itemid=9

Hrvatsko kulturno vijeće podnijelo je prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu protiv odgovornih osoba u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske u svezi sa sufinanciranjem knjige Snježane Kordić "Jezik i nacionalizam". Prijava je podenesena protiv Čedomira Višnjića, ravnatelja Uprave za knjigu i knjižnice u Ministarstvu kulture RH i ministra Bože Biškupića.

U prijavi se navodi da su rečene osobe propuštanjem dužnoga nadzora nesavjesno postupale u obavljanju službe, dopustivši da Ministarstvo kulture neosnovano, protuzakonito i protuustavno sufinancira knjigu Snježane Kordić "Jezik i nacionalizam", nakladnika "Durieux", pa su time prouzročili povredu prava drugoga, odnosno imovinsku štetu.

U obrazloženju se navodi da je knjiga "Jezik i nacionalizam" upravljena protiv hrvatske kulture, hrvatskoga kulturnog identiteta i hrvatskoga jezika, te zbog toga nije smjela biti sufinancirana iz državnoga proračuna RH. U knjizi se suvremena demokratska hrvatska država uspoređuje s nacističkom Njemačkom, osporava se Ustav RH u dijelu koji govori o hrvatskome jeziku u službenoj uporabi, te negira pravo hrvatskoga naroda da svoj jezik naziva svojim, narodnim imenom.

Istodobno knjiga zastupa neznanstvenu tezu o postojanju nepostojećega srpskohrvatskog jezika. Prijava je podnesena temeljem članka 339. Kaznenog zakona u kojemu se navodi teža povreda prava drugoga. U ovom slučaju povrijeđena su prava više od tisuće članova Hrvatskoga kulturnog vijeća i prava hrvatskoga naroda u cjelini. U ime HKV-a prijavu je potpisao predsjednik udruge, književnik Hrvoje Hitrec.

... Svakim danom čovječje je promišljanje sve kompliciranije ...

Offline OriloGorilo

  • Veteran
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 2.295
    • Prolozac
Nove agresije na hrvatski jezik
« Odgovori #38 : 05 Studeni 2010, 11:06:55 prijepodne »
Zašto biste neizostavno trebali biti nazočni tribini HKV-a pod nazivom „Nove agresije na hrvatski jezik"

 

Podzemni, prizemni, znanstveno neargumentirani, pritajeni i javni napadi na hrvatski jezik počeli su prije deset godina, a u zadnjih nekoliko godina poprimili su zastrašujuće oblike. Oni dolaze iznutra i izvana. U samoj Hrvatskoj na djelu su prepoznatljive tendencije u crvenožutom tisku, ali i u komercijalnim elektronskim medijima (u rukama stranaca) da se hrvatski jezik što više "prilagodi" ostalim južnoslavenskim jezicima, a smisao te težnje je u kolonijalnom razmišljanju, političkoj (doista opasnoj) namjeri, ali ima i financijsku pozadinu. Za sada nitko od tih poslenika ne osporava ustavnu odredbu o hrvatskome jeziku u službenoj uporabi, ali ju u praksi omalovažava, što nije čudno jer se radi o apologetima jugoslavenstva pa time i nepostojećega srpskohrvatskog jezika.

U Europi i svijetu hrvatski jezik još nema status kakav bi trebao imati s obzirom na svoju neupitnu posebnost. Katedre na mnogim sveučilištima ne priznaju zasebnost hrvatskoga jezika, a i među mnogim stranim slavistima još lutaju magle jugoslavjanstva. No ima i onih slavista i kroatista koji su su se iskreno spustili u dubinu povijesnoga razvitka hrvatskoga jezika i potpuno razumjeli jedinstvenost "hrvatskoga slučaja" te postali pobornicima jedine istine o hrvatskome jeziku i njegovu standardnom, književnom obliku.

O svemu rečenom i još koječemu (najnovijoj aferi u svezi s pamfletom o jeziku) bit će riječi na tribini Hrvatskoga kulturnog vijeća u ponedjeljak, 8. studenoga u 19 sati, u dvorani "Hrvatskoga slova". Naravno da ćemo tekstove govornika na tribini objaviti na internetskim stranicama HKV-a.

Nastupit će dr. sc. Nataša Bašić, gospođa Jasmina Nikić, doc. dr. sc Mario Grčević i nižepotpisani, a bit će pročitani tekstovi dr. Sande Ham koju su obveze spriječile da dođe iz Osijeka u Zagreb, te briljantnoga ruskog slavista i kroatista Bagdasarova iz Moskve, koji je nedavno bio u Hrvatskoj i primio Ininu nagradu za promicanje hrvatske kulture.

Hrvoje Hitrec


Izvor:
HKV
"...bit će svega samo nas ne će..."

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Hrvatsko-srpski jezik
« Odgovori #39 : 05 Studeni 2010, 13:15:33 poslijepodne »
Hrvatski postaje 24. službeni jezik Europske unije



Hrvatski jezik postat će nakon ulaske Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije 24. službeni jezik EU. Zaključit će se to na Međuvladinoj pristupnoj konferenciji Hrvatske i EU u petak, na kojoj će se zatvoriti poglavlje Ustanove. Hrvatski građani moći će pisati institucijama EU na hrvatskom i od njih dobiti odgovor na – hrvatskom jeziku.

...

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Hrvatsko-srpski jezik
« Odgovori #40 : 05 Studeni 2010, 19:46:51 poslijepodne »
Hrvatski postaje 24. službeni jezik Europske unije



Hrvatski jezik postat će nakon ulaske Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije 24. službeni jezik EU. Zaključit će se to na Međuvladinoj pristupnoj konferenciji Hrvatske i EU u petak, na kojoj će se zatvoriti poglavlje Ustanove. Hrvatski građani moći će pisati institucijama EU na hrvatskom i od njih dobiti odgovor na – hrvatskom jeziku.

...



eto, da se nismo pobunili, siguro bi pisma u europu morali pisati srpskim. sad je i to svima jasno, ima jezik hrvatski. možda bi, a, to, tribalo još jednom digdi ponovit, a. da budemo siguri... ima jezik hrvatski. a, bilo ga je i prije, a, samo se zvao malko drugačije, a. a ćirilica se, a, učila zasebno, a, i srpska književnost, a, bar dok sam ja išo u školu. a čiji je andrić. je'l naš ili njijov i čiji sam ja? a?
Dosta parola.

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Hrvatsko-srpski jezik
« Odgovori #41 : 05 Studeni 2010, 19:51:16 poslijepodne »
naš dok je pisa po naški, kasnije je njijov

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Hrvatsko-srpski jezik
« Odgovori #42 : 05 Studeni 2010, 20:14:08 poslijepodne »
naš dok je pisa po naški, kasnije je njijov
Undan pola-pola. A čija će biti desna, a čija liva strana. Ja bi da nami bude ona strana kojon je drža olovku, njiman druga, kojon je mislio.
Dosta parola.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
a.b.šimić- Hrvatsko-srpski jezik
« Odgovori #43 : 17 Prosinac 2010, 08:38:25 prijepodne »
Antun Branko ŠIMIĆ
E
(1918)

[Antun Branko Šimić, Sabrana djela, Knjiga III, Proza II,
Rani napisi, str. 418–421. Znanje, Zagreb 1960]

Anketa Skerlića o dijalektu zajedničkom u literaturi jugoslavenskoj, postavljena pre nekoliko godina, dobronamerna, rešena već onda, uglavnom, za sve one koji jesu nešto, i ponovljena pred neko vreme dala jedan nesretan čas da mogu svi naši filolozi napunjati malone sve naše revije i sve naše novine suvišnostima i nesnosnostima. Ko pita naše filologe za njihova »mišljenja«? Šta je briga sve nas za mišljenja filologa kakvih? Jugoslavijo, zar tebi i filolozi imaju nešta da kažu! Oni koji svojom sterilnom naukom, sterilnijom i od same arheologije takozvane, stoje izvan onoga što je život duha, izvan svega onoga što se nije okamenilo nego se kreće: postaje. Ti filolozi takozvani uvek su kasali za kulturom i vremenom; ne znajući da se na njih niko i ne obazire i da niko ne sluša šuma njihovih koraka.

Svakiput kad ih sreća zapane, oni se raspišu, raspričaju, rasprskavaju se u razglabanjima koja, izrasla iz nikoga, nisu ništa i ni za koga. Trebalo bi pitati kakva đavola, koji se razume u profetstva, dokle će oni, u nas, disputovati o ekavskom ili ijekavskom dijalektu. Njihova je suvišna filološka disputacija postala jedna dosada, i potreba je da se protestuje. Motivi nekog bogdaprosti kakvi, bezbrojni, neuračunljivi, vredni samo za filologe, neodlučnost, besmislenost, bezvoljnost, neživotnost, nepokretnost sadržaj su njihovih članaka. Nikada živo, puno, uvereno i uverljivo i sa značenjem jednim mišljenje jedno svoje. Oni su i za ekavski i za ijekavski dijalekt u isti mah, ponajviše; to će reći oni bi voleli da sve ostane »po starome« no nemoćni i bez pokretnosti, bez vere, oni se boje da to kažu i onda zaobilaze, doterujući kadšto donakraj jedne komike neuporedive (M. Stojković neki, u Hrvatskoj Njivi, napriliku). Mrtva mišljenja mrtvih duhova.

Iz jednog filološkog članka u Hrvatskoj Njivi, napisana s tendencijom da ne samo ne krene nego da zaustavi stvari:

    Po mom mišljenju bila bi velika šteta, da se iz književnosti ukloni taj lijepi govor kakav je ijekavski.

    Koji Srbin ne uživa u muzikalnosti i ljepoti onoga (ijekavskoga) jezika?

    Samo neka najprije filolozistalno uglave, gdje treba pisati ovako, gdje onako, pa će se već lako naučiti.

Misli li ovaj gospodin filolog da je potrebno da se čuje baš i njegovo mnijenje? Navlastito, kad je njegovo »mnijenje« da sve bude »kao i dosada«, i mišljenje čoveka koji nije pisac uopšte i koji će napisati za celoga života nekoliko članaka ako bude nekoliko ovakvih anketa. Zar da nešto odluče i odmere filolozi, koji pored toga što su filolozi, nisu pisci, ni dobri, ni loši, ponajviše, i nasreću. Ako napišu kakvu monografiju uopšte o kakvom nepravilnom genitivu u starih dubrovačkih pisaca ili o etimologiji imena: Relja od Pazara, ne će, valjda, niko reći da su što napisali.

Filološka obrana ijekavskog dijalekta je uvek nevažna i često nasmejava. Tradicija neka. O kad ćemo izbaciti svi iz naših duša tu reč koja uvek čini jednu smetnju. Vuk i Daničić. Zar da se danas pozivamo na Vuka ili Daničića. Filolozi, šta mislite bi li i danas Vuk ili Daničić mislili kao u svoje vreme. Naslanjati se na tradiciju i na misli onih koji su bili često je naslanjati se na jednu mrtvu stvar i na jedne mrtve misli. Načinite da sve stvari budu danas kao u vreme Vuka ili Daničića, i vaše pozivanje na ovu dvojicu ne će biti barem apsurdno.

Naši filolozi brane ijekavski dijalekat i radi »muzikalnosti i lepote«. Naši se filolozi dakle razumeju i u muziku i u lepotu. O filologijo. O muziko razumljiva filolozima. O lepoto. Zabacajući jednu, ne znam kakvom bih je nazvao, tezu da ijekavski dijalekt ima više »muzikalnosti i lepote« nego ekavski, zar da i jezik merimo merilom lepote ili mekoće ili slatkoće. Nisu naši filolozi bez slatkog estetstva, meke su to dušice jedne poklonjene lepoti mekoći i slatkoći. O dušice naših filologa, nije li svakoj naciji »najlepši« njen jezik? Nije li vama »lepši« ijekavski dijalekt jer ste se već na njega priučili, ekavcima »lepši« ekavski jer su ga ili u detinjstvu naučili ili se posle na nj priučili? Jezik je ekspresija u reči i nema ništa zajedno s tom lepotom nekom. Sve, sve, sve je tačna ekspresija u reči koja je razumljiva onima kojima treba da je razumljiva, i besmislica je »lepa« ili »lepša« ekspresija ako ne znači tačna ili tačnija ekspresija osećaja ili misli. Ako pišem ekavskim dijalektom pišem njime radi posve drugih motiva nego li su ti izmišljeni, estetski nekakvi. Estetstvo, lepotu, slatkoću, mekoću ostavljam dušicama naših filologa, naučnih usedelica u ovom slučaju.

Jedna odluka najvažnija i jedina o zajedničkom dijalektu je jedna odluka naših pisaca; dakako.

Dovoljno je jasno koji će dijalekat da nam bude zajednički ako kažemo da većina naših najboljih pisaca pišu ekavskim dijalektom, da rođeni »ijekavci« postaju »ekavci« (Dučić, Mitrinović, V. Milićević) da nijedan »ekavac« ne postaje »ijekavac« i po tom da je svaki dan sve više »ekavaca«, sve manje »ijekavaca« u literaturi.

Ako dakle samo, većim delom, lošiji pisci pišu ijekavskim dijalektom, ko će da spasi ijekavski dijalekt? Filolozi? loši pisci? muzikalnost? lepota, slatkoća, mekoća?

Pregaziće se bez sentimentalnosti i bez slabosti za neku izmišljenu tradiciju preko ijekavskog dijalekta, preko filologa, loših pisaca, preko muzikalnosti, lepote, slatkoće, mekoće.

    (Dva tri neodlučna koji pišu i jednim i drugim dijalektom, odlučiće se nakoncu, ipak, razume se, za onaj dijalekt koji pobedi; ma da sada u tom svomu obostranstvu sećaju na onoga Lukijana Mušickoga koji je u istoj reči pisao jedno latinsko drugo ćirilsko slovo naizmence.)

Ne čekajući šta će reći filolozi mlađi su pisci nekada »ijekavci« počeli da pišu ekavskim dijalektom. Za njih je taj problem rešen, i oni idu dalje. Ostavljajući za sobom dokone kojima je volja da se natežu i da naklapaju. Mladi dobri pisci ne trebaju filologa da ih uče koje će reči upotrebljavati. Upotrebljavaće one reči koje im budu trebale. Ako im bude potreba, oni će stvarati i nove reči; oni će od glagola izdelovati nove imenice, od prideva nove glagole, od imenica nove prideve; sve onako kako to »dosada« nije bilo; na užas i na uprepaštenje filolozima koji jezik drže za stvar iz muzeja, kao nešto što stoji, a ne što se stvara i postaje. Moj jezik nije jezik kakva filologa. Jezik je život nerazumljiv filolozima.

Po odluci naših najboljih pisaca i po broju naroda koji njime govori (kajkavci i Slovenci pripadaju ovamo takođe) i po tome što je ijekavski dijalekt jedna nemogućnost da bude zajedničkim jezikom, jasno je da je ekavski dijalekt jezik Jugoslavije. Problem teški zasada Slovenaca i lakši ćirilice, umesto koje treba da se zajednički prihvati latinica, rešiće vreme, kako je to dobro rekao g. Vladimir Ćorović u jednom članku (u Književnom Jugu), koji jedini od svih u poslednje vreme napisanih nije bio suvišan i kazao sve što ima reći o stvarima. Svi filolozi i pre i posle g. Ćorovića kazali su da nisu trebali ništa da govore.

Za filologe imamo samo jedan pucanj u njihove filološke mozgove i

Idemo dalje.
Jedan od najžešćih napada na hrvatske filologe koji su tada mlade hrvatske književnike zagovornike ekavice s pravom upozoravali da se do hrvatskoga i srpskog jezičnog jedinstva ne može doći jednostavnom zamjenom ćirilice latinicom te napuštanjem (i)jekavice i prihvaćanjem ekavice.

http://hjp.srce.hr/index.php?show=povijest&chapter=21-a_b_simic
« Zadnja izmjena: 17 Prosinac 2010, 08:48:38 prijepodne Slovak »
Dosta parola.

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Hrvatsko-srpski jezik
« Odgovori #44 : 17 Prosinac 2010, 23:18:06 poslijepodne »
Jedan od najvechih, ako ne i najvechi hrvatski pisnik, i jedan od najvechih hrvatskih jezicsnopoliticskih idiota. Kasnije je se malo okoperta, ali, shto tjesh, kad Preobrazsenja izadjoshe na chirilici i ekavici, ako se ne varam. Ikavac iz Drinovaca! Valjda je on jedini hercegovacski Hrvat koji se zalagao za ekavicu.

Ustvari, kad bolje razmislim, isto mu je otishao u jekavicu ili u ekavicu. Glavno da nije ondi gdi jest.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)