Autor Tema: Bilješke i linkovi  (Posjeta: 19066 )

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Pavića Nebesa 425 mnm
« Odgovori #15 : 21 Prosinac 2010, 12:19:23 poslijepodne »
...
Pavić / Zemljišnik je zabilježio 1747. Petra Pavića. U najstarijoj Matici krštenih vode se od 1786. Predaja tvrdi da su doselili od Sinja....
...
itd.
[IMHO, možda i od Livna, ili su i livanjski Pavići od Sinja po predaji. NHF, oprezno s terminom autohtonost u Imoti triba. Do 1718. pa i kasnije.]


Klaić, Rodoslovje Nelipića

Povelja Skemlin
Nać Kukuljevića

Luchan (Lucane) Lučane
Zopthich (Zopcichi, Zobcichi)
- Ržišta
Walmasan (Velmosane, Walmosane) [Velmožani?]
 - Velić
Ab oriente… Mocni dolaz
meridiem? monticulo vocato Nebessa, Pavića Nebesa filius Pauli
occidentem… viam super Radosichi Gornji Radošić
lapidum apellatum Vidomira gomila
via stricta vocitata Vodice
loco appellato Plisunza Plišivica
- [Palanca, Prisika?]
 - Donja Prisika
Georgii Dubrancich de Yazuina
ab occidente progrediendo versus aquilonem… Kalaz, qui vocatur Karleni
- Kurlani
Crljeni
Orivovich, et sub Orihovich in torentem
Orlovac
- Orlove Stine
- Orlovac jug
- Orlovac sjeveroistok
Čatrnja

arborem vocatam gelham in prato
gelha (Gljev?)
Gljev
ecclesie sancti Luce de Cetina Otok župa sv. Luke
vocatur Margudi.
Dumača
Garišta
per viam publicam, que ducit ad tres lapides prope Yasuinam Jazvine
monticulo, qui vocatur Clobucina
Vršina
Lapis perforatus
Utli Kami vel Utla Stina
Zub
locum appellatum Godel [Gudelj] vidit stare karte - Godel
vallem Mocni dolaz
Blaca

Nelipići
Senj Dugopolje
Mihovilovići
Orgus Dugopolje
Mihovilovići Klis
Mihaljevići Klis
« Zadnja izmjena: 21 Prosinac 2010, 12:22:46 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Godel
« Odgovori #16 : 21 Prosinac 2010, 13:05:23 poslijepodne »


Ono o Godaljevu je i meni čudno, no on veli još jednu stvar, da se 1394. u interpoliranoj (šta mu to znači???) povelji Gojku Marnaviću u župi Imoti spominju dva polja, Campus Voynitium (kaže da je to donji dio polja, današnja Bekija) i Campus Godaliensium (gornji dio Polja, ili ti Gudeljevo polje??? koji su živili za vrime turaka). Sad kako može Gudelj i Gudeljevo polje biti prije Turaka kad je gudelj turska rič?

Ili ono GODANOVO nema veze s Gudeljima već je baš vezano uz stariji Godaliensium.
Posthec recta linea per aquilonem versus orientem procedendo usque ad locum appellatum Godel, et ab ipso in supradictam vallem Mocni dolaz'. Kukuljević, Jura regni Croatiae I. p. 137.—138.
http://www.archive.org/details/juraregnicroati00etcgoog

Ivan Tomko Mrnavić (1580—1637.)

Luka Vladimirović (1718—1788.)
Brevis historiae de domo, et familia Dobretich 1772.
Pripisanje početaka kraljevstva bosanskoga 1775.
Svrha likarstva 1775.

Šimun Gudelj (1724.?—1804.)
"Ljekaruša" 1771.
Le memorie archivali molto utili e necessarie per la storia 1778.
Libar od familie Radić-Gudelja  (1779—1794.)

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Bilješke i linkovi
« Odgovori #17 : 21 Prosinac 2010, 19:49:24 poslijepodne »
Sve se Lukine knjige csine vrhunskim ridkostima. Glonga, jesi li igdi nabasao na kakv .pdf joli .txt ili sl.? Nema pa nema. A zashto ga se nitko ne siti dotiskat? Moram priznati jednu urodjenu nastranost: vishe mi se svidjaju pra Lukina kazivanja nego osporavanja njegovih parbenika.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Bilješke i linkovi
« Odgovori #18 : 22 Prosinac 2010, 02:46:13 prijepodne »

Nema. Ni zubatke. Što ne bismo naložili Imoart da se zauzme oko pretiska, ili novog tiskanog izdanja? Pretisci su mrčavi za čitat. Novo izdanje može bit i s optičkim medijem na kojem mogu bit faksimilirane njegove knjige i štogod multimedije koja se da složit oko tog.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Bilješke i linkovi
« Odgovori #19 : 22 Veljača 2011, 01:10:45 prijepodne »
Duwno mu je u današnjim Ljubotićima. Skoro na Privalju. Kraljica. Da je bilo ovuda tražit Delminium? I Duvno. Uzvisina Kraljica i okolno polje idealni za masovno i ceremonijalno okupljanje. Kad nema poplave. Široki Brig je ipak malo istočnije kad se pogledaju vode i gore, iako mi se jednom učinilo da je Duwno - Delminium negdi na Širokom po ovoj karti.

Ima tu niešto.
Otkud ovi Vardići u podnožju Liba-Delminiuma delmatskog. Što će tu Bardajci?
http://www.geonames.org/3286406/vardici.html

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Asinius Pollio
« Odgovori #20 : 07 Ožujak 2011, 13:52:44 poslijepodne »
Dass die Dalmater damals keine Barbaren mehr waren, bezeugt eine uns überlieferte Nachricht, wonach Asinius Pollio aus seinem dalmatinischen Feldzuge eine ganze Bibliothek als Kriegsbeute nach Rom brachte; auf die Stärke der Befestigungen Delminiums aber kann aus den noch erhaltenen Resten seiner dreifachen Mauer geschlossen werden.
Citat:
Asinius Pollio in Dalmatia: What happened in Salona 39 BC?
http://www.anchist.mq.edu.au/staff/danijel-dzino.html
http://digital.library.adelaide.edu.au/dspace/bitstream/2440/37806/1/02whole.pdf

Blegen, Elizabeth Denny Pierce, A Roman man of letters, Gaius Asinius Pollio …
http://www.archive.org/details/romanmanofletter00bleg
http://ia600306.us.archive.org/4/items/romanmanofletter00bleg/

Becoming Slav, Becoming Croat
Identity Transformations in Post-Roman and Early Medieval Dalmatia
Danijel Dzino
http://www.brill.nl/default.aspx?partid=210&pid=31604
« Zadnja izmjena: 07 Ožujak 2011, 14:35:14 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Čevapović
« Odgovori #21 : 10 Ožujak 2011, 22:17:25 poslijepodne »
^2 Wadding i njeki po njem scienijahu, da je 1260. god. nastala bosanska namjestnica (vicaria absoluta seu provincialis) sastavljena od osam čuvarija; ali učeni Greiderer pa i Čevapović dokazaše, da je namjestnica bosanska, izpravnije bosansko-hrvatska, postala tekar 1339. god.; po čem je suditi, da se je ono izvješće u Waddingove ljetopise — Albisa, Huebra, Sanniga i drugih nespominjuć — ili uvuklo iz sredine 14. vieka u 1260. godinu, ili pako da ondje naznačene čuvarije naznačuju samo vjerovjestnička staništa. I zadnjić; ako je bosansko-hrvatska namjestnica nastala 1260. godine, gdje su njeki neodvisni upravljatelji iliti samostalni namjestnici, koji bi prema običaju, pače zakonu morali njom upravljati?
Greiderera ostavljam za druge teme. Upis u kojem je citat ostavlja mnogima dojam raskoraka naslova i sadržaja. To upućuje na čitateljev raskorak s fundamentalno i malo manje fundamentalno oprečnim gledištima. Naslov i sadržaj najmanje jedne Greidererove knjige idu dalje od Pernarova rada.
Waddingove ljetopise treba pribilježiti. Na mreži nedostaju baš oni opsezi koji nam trebaju.
Hueber je, barem zanimljivi i sporni dio prema Greidereru, obrađen.
Albis i Sannig. Pomalo.

Čevapović je zanimljiv pisac. Bakulin Shematizam, iako puno pregledniji, podsjeti na Čevapovićevu Recenziju. Da je Čevapović imao hipertekst, što bi bila Wikipedija?
U Greiderera i Pernara kao da su u neskladu sadžaj i naslov.
Kod Čevapovića i Bakule, sadržaj i uvriježena forma shematizama i recenzija.
Čevapović / Ćevapović / Gregorius Csevapovich
http://hr.wikipedia.org/wiki/Grgur_%C4%8Cevapovi%C4%87

Grgur Čevapović. Recensio observantis Minorum provinciae S. Ioann. a Capistrano: per Hung. Austr. Inf. et Slavon. extensae; commentariis ethnol. philol. statist. geogr. hist. illustrata. Cum adnexa ad calcem mappa calcogr. prov. … Budimpešta, 1830.
http://books.google.com/books?id=vxgVAAAAQAAJ
http://books.google.com/books?id=tz0wAAAAYAAJ

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
asv online
« Odgovori #22 : 26 Ožujak 2011, 21:25:48 poslijepodne »
http://asv.vatican.va/
http://asv.vatican.va/en/visit/p_nob/p_nob_2s.htm
http://asv.vatican.va/en/visit/p_nob/p_nob_2s_05.htm



Karlo Jurišić. Fra Mijo Runović. Kačić. Vol.29. 1997. pp. 83-106
p. 94:
»Kada je crkveni povjesničar kardinal Cesare Baronio u rimu pronašao zavjernicu hrvatskoga kralja Zvonimira (1075.—1089.), Pavao V. toliko je bio oduševljen tim nalazom o velikome hrvatskom kralju da je oko 1613. u novome vatikanskom arhivu, prema podacima iz same zavjernice, dao napraviti fresko-sliku "Krunidba kralja Zvonimira" «

Cesare Baronio. Annales ecclesiastici. Köln 1624.
F. Bulić
L. Katić
Ferdo Šišić. Priručnik izvora hrvatske historije. Zagreb 1914. pp. 266-269
Nada Klaić. Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine. Zagreb 1972. pp. 68-69
Ljubo Karaman. Živa starina — Pedeset slika iz vremena hrvatskih narodnih vladara. Zagreb 1943. pp. 152-153.


Alvise Mocenigo @asv
http://asv.vatican.va/en/visit/sig/inform.htm
http://asv.vatican.va/en/visit/sig/alvise.htm
http://asv.vatican.va/en/visit/sig/VR_alvise_hi.htm

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Arachosia
« Odgovori #23 : 16 Svibanj 2012, 22:54:55 poslijepodne »
« Zadnja izmjena: 16 Svibanj 2012, 22:56:30 poslijepodne glonga »

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Bilješke i linkovi
« Odgovori #24 : 18 Svibanj 2012, 00:22:08 prijepodne »
Je, je, doshli smo iz Arachosije. Tamo smo bili uz Darija, a Darijo je pravo rvacko ime.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Fra Luka i komarac
« Odgovori #25 : 17 Lipanj 2012, 01:17:05 prijepodne »

Tekst Ante Škrabić site:www.makarska-danas.com
Ante Škrabić. Fra Luka i komarac.* makarska-danas.com 7.5.2012.

» Fra Luka Vladimirović zaslužio je slavu  kao čovjek koji je otkrio da je komarac  prijenosnik malarije. To svoje mišljenje iznio je glasovitom Albertu Fortisu 1774. koji ga je zapisao i pomalo se narugao našemu fratru uvjeren u svoje superiorno znanje i ne sluteći da je u zabludi on i tadašnja znanost. To Lukino saznanje o širenju malarije pomoću komarca, a odbacivanje nekakvog otrovnog zraka nad močvarama, potvrđeno je tek 1899.godine.«

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Bilješke i linkovi
« Odgovori #26 : 17 Lipanj 2012, 13:36:20 poslijepodne »
Prije svega nije tocsno da je tom prigodom Fortis izsmijao Vladimirovicha. Evo shto je Fortis napisao tom prigodom:

Un Ecclesiastico mi mostrò una picciola escrescenza, o natta, che avea in fronte, e mi assicurò che la gli era venuta dalla puntura d'una zanzara. Egli è uomo d'ingegno acuta anzicchè no; e mi disse, che sospettava le febbri, dalle quali erano tormentati i Narentini, potessero essere occasionate dalle punture di quest' insetti, che dopo d' aver succhiato un pesce, o un quadrupede fracido, o forse un' erba malefica passano a succhiare gli uomini. Veramente non sembra impossibile la comunicazione d' un qualche miasma anche per questa via; ed il sospetto è per lo meno ingegnoso.

A to na vukovskom hrvatskom glasi:

Svaki stanovnik te krajine ima svoj maleni šator da se zaštiti od komaraca i srodnih kukaca za spavanja; imućniji ljudi stoje pod šatorom od tankoga tkanja i danju, u ljetno doba. Broj tih neugodnih životinjica u vrijeme kada sam ja ondje boravio bio je još tako velik da sam morao očajavati, jedan mi je svećenik pokazao malu izbočinu ili kvrgu na čelu i tvrdio da mu je izrasla od uboda komarca. Za njega se može reći da je oštrouman čovjek; a rekao mi je kako sumnja da groznice što muče Neretljane mogu dolaziti od uboda tih kukaca jer oni, posisavši ribu ili četveronožnu strvinu ili zloćudnu travu, dođu sisati ljude. Zaista, ne bi se reklo da je nemoguće prenošenje neke boleštine i na taj način, a sumnja je barem razumna. Nezdravost kraja oko Neretve ipak nije nepopravljiva; neki njegovi dijelovi postali su nastanjivi nakon obrade susjednih zemljišta. Nastojanjem da se potakne ratarstvo, a napose osvajanje zemlje, moglo bi se od njega još stvoriti bogato i napredno područje kakvo je moralo biti u davno doba.

Dakli, Alberto je Lukinu zorbu ocsito primio sa zanimanjem, pametno se ogradivshi; ujedno, ne znajuchi uzroke bolesti, a na temelju izkustva, govori o mirama spricsavanja.
Alberto se s Lukom obracsunao na jednom drugom mistu, i virojatno s puno razloga. (Fortis nigdi ne spominje Luku Vladimirovicha, ali nema dvojbe da se bash o njemu radi)
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Bilješke i linkovi
« Odgovori #27 : 17 Lipanj 2012, 14:54:32 poslijepodne »

Prigode beru jagode. Dok ih nješto ne ubode iz trave.

Josip Ante Soldo. Luka Vladimirović i njegov krug.* Historijski zbornik. god. XXXVI (1). str. 189-213 (1983).

p 204
»Jednako je Albert Fortis, koga je Luka upozorio na vjerovanje neretvanskog naroda da komarac prenosi bakcil groznice,74 pisao Radošu Micheli Vitturi da Luka ima »un gran dose di sciocchezza e di paz{z}ia … «.75

74 A. Fortis. Viaggio in Dalmazia II. Venecija 1774, 158; Julije Bajamonti rugao se zbog toga Luki, vidi: F. Feri. Glavni medicinski problemi Dalmacije od VI do XIX stoljeća, Liječnički vjesnik 79, 1957, br. 9—10, 466.
75 Urlić, n. d, 564. {Š. Urlić. Što je napisao Luka Vladmirović, Nastavni vjesnik 20, 1912,}"

Ako se dobro sićan, potraga je bila negdi za pra Lukinim librin. Nije se baš znalo što tj. koga tražit.

p 191
"Međutim, dok je osam duhovnih knjižica izdao pod svojim prezimenom, povijesne je potpisivao raznim pseudonimima: Plinius Narentinus, Lucius Narentinus, Satrapus Narentinus, Copius Narentinus, Prudentius Narentinus, Norinius, Michele Rimdalu (obratno čitaj: Vladmir), Dionysius Venetus, Starograđanin Neretvanski. Za te je pseudonime znao Šime Urlić, osim jednoga: Sviloević (Pietro Sviloevich Ungaro, Descritione della medema Alma casa delli signori conti Vladmirovich de Narenta, 1761). Prema Petru Kolendiću5 Luka je sastavio stampu: »Benemerenze …« zapravo pohvale državnih vlasti franjevcima, a i »Publica monumenta conventus Zaostrogiensis«, bez datuma, gdje se nalazi i pohvala obitelji Vladmirović. Pod svojim prezimenom jedino je tiskao povijesnu raspravicu o oabitelji biskupa Marka Dobretića: »Nobilissimae familiae comitum Dobretich olim regni Bosniae optimatis genealogus liber«, bez datuma, vjerojatno u Ankoni. Čini se da je napisao i slično djelo: »Nobilissimae familiae comitum Dobretich et Vladmirovich« (Venezia 1775).

Urlić je nabrojio sedam knjižica što ih je Luka izdao pod pseudonimima, dok Zlatović tvrdi da ih ima desetak.6 To se slaže jer su u nekim knjižicama zapravo po dvije, kao u »Chronicon archivale« (Venezia 1770) u kojem drugi dio sadrži »Breve compendium originalis et descendentiae … comitum Vladmirovich« (59-90), ili u »De regno Bosniae … « (Venezia 1781) gdje se u drugom dijelu nalazi » Vetustissimae … familiae … Vladmirovich de Narenta elogium historicum« (95-135). Pod imenom Juraj Vladmirović Luka je izdao »Likarije priprostite« (Venezia 1775).

U rukopisima je Luka upotrebljavao još dva pseudonima: Julius Segni (Antiquissimae nobilissimae familiae comitum et equitum Vladmirovich laudes quas adm. rev. Patri F. Lucae Vladmirovich Ord. Min. D. Francisci lect. teol. generali Julius Segni in Academia Planomava Philomusus D. D. D., 1757) te Palludio Narentino u radnji »Narazzione storica …«

5 P. Kolendić. Fra Pavao Posilović i njegovo »Naslađenje«, Rad JAZU 206, 1915, 192, bilj. 29.
6 S. Zlatović. Franovci i hrvatski puk u Dalmaciji, Zagreb 1888, 352, 474."

« Zadnja izmjena: 17 Lipanj 2012, 15:07:29 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Bilješke i linkovi
« Odgovori #28 : 17 Lipanj 2012, 20:16:50 poslijepodne »

»Jure Ištuk, svjedok fra Lovrina ubojstva, ispričao je sljedeće:

„Poslije mise na groblju Vašarovine Grepci u Prispu na Ilindan 1875. g. vraćao se je na konju fra Lovro Karaula kući u Ljubunčić i molio je krunicu. …«
http://fotolivno.wordpress.com/povijest-livna/

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Bilješke i linkovi
« Odgovori #29 : 18 Lipanj 2012, 11:30:55 prijepodne »
A zashto ga se nitko ne siti dotiskat?
Ovo se jučer nije imalo u vidu. Danas se ne more nać neko jučer viđeno web misto na engleskom jeziku s najmanje jednom Lukinom knjigom u "reprint" izdanju.
Da je se bar sitit ključa za pretragu. Google Books imaju dvi-tri njegove knjige (pregled nije dopušten a "Knjige na usluzi Google Play još nisu dostupne u vašoj zemlji.") pod dva-tri pseudonima (Prudentius Narentinus*, Michele Rimdalu*, Lucius Narentinus*).

Ima neki svjež prijevod izabranih djela.

»Fra Luka Vladmirović, neretvanski pregalac (1718.-1788.), Izabrana djela, Marka et alii, Velika Gorica 2011., str. 527, tvrdi uvez, ilustrirano. Dr. Jozo Marević preveo je prvi put na hrvatski jezik 10 Vladmirovićevih djela, od kojih je najvažnije Arhivska kronika s{a}mostana u Zaostrogu, prva monografija jednoga samostana Provincije Presvetoga Otkupitelja, objavljena 1770. Dakle, prije 240 godina.

U drugom dijelu donesena su četiri hrvatska fra Lukina djela u ponovljenom izdanju (reprinti): Pripisanje Kraljevstva bosanskoga, Razmišljanja kršćanska za svaki dan miseca, Slavodobiće kršćansko, Život sv. Šime Zadranina za braću kršćane i rišćane. Priloženo je i nekoliko priloga (životopis, izbor iz bibliografije, rasprava o grafiji i drugo).

Narudžbe: Marka, Radićev odvojak 30, 10410 Velika Gorica.«* (p 67)
« Zadnja izmjena: 18 Lipanj 2012, 11:38:44 prijepodne glonga »