Autor Tema: Bilješke i linkovi  (Posjeta: 19065 )

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Bilješke i linkovi
« : 29 Studeni 2009, 15:32:27 poslijepodne »
- spahijsko-timarski sistem — dirlik sistem
- mulk — privatno vlasništvo
- Bosanska kanun-nama iz 1565.godine - za kršćansku baštinu upisana pristojba za resmi cift i oproštene su 3 akče od 25 propisanih
- Kanun-nama bosanske live — pristojbe bennak, resmi agnam (pristojba na ovce) i resmi asiyab (pristojba na mlin) su u svojim rješenjima slične resmi ciftu. Pristojba na ovce iznosi jednu akču na dvije ovce dok je npr. u Vidinskom sandžaku jedna akča na tri ovce.
- pristojba na ispašu (resmi otlak)
- Po starom zakonu svaki musellem u jednom odžaku ima po jedan čifluk zemlje. Od žita (gallet), vinograda, bašče i mlina, što bude na tom ćifluku on ne
daje nikom ni desetine ni pristojbi. I ta se zemlja ne može prodati niti dati pod tapiju. I niko se ne može mješati u pristojbu na njihove ovce niti u ostale pristojbe
- Vojnuci oslobođeni harača i ispendže i od desetine od onog šta posiju i požanju na svojoj baštini.
- ako je u nekim mjestima čifluk malen zbog dobrog prinosa će se i dalje računati kao čifluk, odnosno pola čifluka
- ne plaćaju ni harač, ni ni ispendžu, ni desetinu, ni porez na ovce, ni pristojbu na ime mlađarine, niti šta drugo od tih pristojbi. Ali na rođendan Isata (Isus)--aleyhisselam- čemu oni vele Božić, daju s kuće na kuću za jednu filuriju («filuri»-dukat) 45 akči i kao vrijednost jednog ovna 15 akči, te na 50 filurija, što čini jedan katun, za šator, dva ovna, dva kotura sira, dva konopca i tri julara po 3 akče, što ukupno iznosi 63 akče. To daju za božić.
A na proljeće, na dan što ga zovu Hizir-Ilyas (Đurđevdan) daju od svake pojedine filurije i kuće 20 akči kao vrijednost jedne ovce s jagnjetom ukupno po 83 akče.
- propis ovoga odsjeka odnosi na vojnuke i vlahe i njihovo podavanje u slučaju sijanja na spahijskom timaru izvan sela u kojem su upisani. U tom
slučaju su morali da daju polovinu desetine.
Mulaosmanović, Admir; Kanun-nama kao izvor za proučavanje agrarnih odnosa u evropskom dijelu Osmanskog carstva
http://www.bosanskialim.com/rubrike/tekstovi/000364R025.PDF

Kamberović, Husnija; Zemljišni posjedi obitelji Fadilpašić - Prilog historiji bosanskih begova
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62771

banderij (lat. banderium=zastava) ‐ vojna postrojba koja je imala otprilike 400 vojnika
http://www.stk-brovinje.hr/povijest/pregledi/hrvatska_novi_vijek.pdf
 
“Kad je Dukatar preuzeo posjed, bila su na njemu četrdeset i tri dima s tristo i jedanaest duša, među njima polovica djece, nejači i onih što su ponešto mogli
raditi, trećina starčadi i tek osamdesetak ljudi i žena sposobnih za teže poljske poslove. I ako najbolje godine rodi i ako razreže najveći bir, teško da će timar
davati više od pet tisuća akči” (Aralica 1987: 63)
Aralica, Ivan; Izabrana djela (priredio Velimir Visković), Nakladni zavod Matice hrvatske, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 171., Zagreb, 1987.
Kapetanović, Amir; Historizmi i semantičke promjene, Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 31 (2005), str. 153–163
http://www.ihjj.hr/images/Izdanja/Rasprave/31_07_Kapetanovic.pdf

O "Pogled na osmanski feudalizam (sa naročitim obzirom na agragne odnose)" N. Filipovića s 103-105
http://www.historiografija.hr/hz/1953/HZ_6_9_EKMEDZIC.pdf

U Opširnom popisu Bosanskog sandžaka iz 1604. godine koji je nedavno objavljen, a što je u stvari detaljan popis poreznih obveznika u Bosanskom sandžaku, navodi se: "Čifluk Idris-age u selu Bukovica, pripada Lefču, sa zeminom Mustafe i Oruča, sada ga uživa Husejn-čelebi, defterdar timara Bosne. To su jajlak i zemlja koju oni uživaju u spomenutom selu, na osnovu sudskog hudždžeta, pripada Lefču". Riječ je o obiteljskom posjedu obradivog zemljišta (čifluk) u najmanjoj upravnoj oblasti Lijevče (nahiji Lefče), kojoj je pripadalo i područje o kojem ovdje govorimo. Zemin pak označava veći kompleks obradivog zemljišta, a jajlak pašnjak za ljetnu ispašu stoke. Čini se daje ovdje riječ upravo o našoj Bukovici.
Međutim, isti popis spominje izričito i sela Bukovicu i Brestovo Polje. Priređivač toga popisa misli da je to "selo sjeverno od Banjaluke", a to bi se odnosilo na ovu našu Bukovicu. No, s obzirom na Brestovo Polje on upućuje na potok Brestovac kod Bosanske Gradiške, pa bi tu bilo i to selo. U svakom slučaju, barem onaj gornji navod odnosi se na našu Bukovicu, odn. on potvrđuje da se ona prvi put spominje 1604. godine, pa je ove godine (2004) 400. obljetnica prvog spomena toga sela
Orlovac, Anto; Oko fra Vidova bunara, mala monografija sela Barlovci, Banja Luka - Barlovci, 2005.
http://www.stranjani.de/stranjani/knjige/ovidovab.pdf

McGowan, Moačanin, čitanje toponima iz deftera, greške
Pal, Engel; Novi izvori za srednjovjekovnu topografiju Požege
http://www.ffzg.hr/pov/pov2/files/3zavod/Radovi%2030/30_17_PAL,%20291-293.pdf
« Zadnja izmjena: 29 Studeni 2009, 16:29:22 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Bilješke i linkovi
« Odgovori #1 : 29 Studeni 2009, 17:45:37 poslijepodne »

Tražilica http://www.idoconline.info mi ne daje očekivane rezultate. Uvijek zaboravim kako se prelistavaju dostupna godišta i članci GZM.
http://www.idoconline.info
> Pretraga po publikacijama
> 1. Medijski sadržaj
> 6. Tromjesečna štampa
> 1. Glasnik Zemaljskog muzeja
1.   1889
2.   1890
3.   1891
4.   1892
5.   1893
6.   1894
7.   1895
8.   1896
9.   1897
10.   1898
11.   1899
12.   1900
13.   1901
14.   1902
15.   1903
16.   1904
17.   1905

GZM, Ballif, Radimsky, Patsch, Bulić, Bakula

Ne mogu nać gdje se spominje špilja na Petniku (Pećniku, Peć-Mlini), trebalo bi to vidjeti zbog Bobjaka i Božjaka.

Patsch, Rimska mjesta po Imotskom polju {[Krpino?] Prisoje, Bijelo Polje [Zbiljan Polje], Gradina [Grad]... Plavilo, Leventića kuće [Plavino?, Donja Luč?, Lukovac]}
http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&ElementId=534287

Fiala, Prilozi k rimskoj arheologiji Hercegovine [Dračevica kod Proboja blizu Ljubuškog]
http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&ElementId=467812

Fiala, Prehistoričke bilješke [Gradac, Posušje]
http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&ElementId=513343#%23

Patsch, Prilog topografiji i povjesti Županjca-Delminiuma
http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&ElementId=570054#%23

Patsch, Novi spomenici iz Županjac-Delminiuma
http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&ElementId=490117

Radimsky, Arheološke crtice [grad Bužanin, razvaline na Kamešnici]
http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&ElementId=414597#%23

Radimsky, Visoravan Rakitno u Hercegovini
http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&ElementId=404568#%23

Bulić, Prinosak k poviesti uredjenja granica medju raznim plemenima u Dalmaciji za rimsko doba
http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&ElementId=400177#%23

Radimsky; Starine kotara županjačkog u Bosni
http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&ElementId=513341

Kaer, Prvo broncano nalazište u Dalmaciji [Dračevice]
http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&ElementId=490118

Jelić, Najstariji kartografski spomenik o rimskoj pokrajini Dalmaciji
http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&ElementId=503936
« Zadnja izmjena: 29 Studeni 2009, 18:18:36 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
manjguri
« Odgovori #2 : 29 Studeni 2009, 18:44:48 poslijepodne »

„1690. Biaše na Bosni Usein-paša i pomori oganj u prolitje ljude gore nego kuga. Iste godine pade snig i mraz na žito i bi glad koju nije nitko zapamtio i tad počeše kovati Mangure a za bile pare po 6.000. „Pomri mlogo naroda od glada a bižanja biaše od Save prid vojskom cesarovom; kud god bi se'mako ležahu mrtci, nit se kopahu nit imadiaše tko. „Jedjahu resu liskovu, s drvja koru, vinovu lozu, pse, mačke;"
Truhelka, Zanimiv turski novac, kovan u Sarajevu, GZM 1889.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
GZM
« Odgovori #3 : 29 Studeni 2009, 20:40:53 poslijepodne »
GZM

"Pri tome se ponovno primjetilo, da se materijal ovih kamenova ne nahodi u blizini onoga mjesta, gdje se ovi nalaze prema tome su se daklen ovi stećci uz prkos težini njihovoj do 100, čak i do 200 metarskih centi morali donašati iz velike daljine i često na strme brežuljke uznositi."
Radimsky, O materijalu bogumilskih stećaka, ...

Kustos zemaljskog muzeja u Sarajevu, dr. Ćiro Truhelka, ispitao je na ravnici rakitničkoj pećinu, napuljenu mrkom zemljom, u kojoj se našlo mnogo kostiju domaćih životinja i veprova, a uz to mnogo ulomaka starih posuda uz jednu dobro očuvanu posudicu. U gromili kod Trebistova našlo se petero gvozdenih koplja i mala kopča na oblik luka.
Iskapanje predhistorijskih grobova u Bosni i Hercegovini u god. 1888. ...

1461. Zadaviše u Bilaju Stjepan vlastiti sin i Radivoj brat rogjeni Tomaša kralja bosanskog i bi pokopan u Sutinskoj u crkvi sv. Ivana. Iza toga kraljeva mu sin Stjepan za malo i dade stricu Radivoju zemalja i gradove koje se u ovom pismu sadrže: Povelja Stjepana VII. Tomaševića (izdana 18. septembra 1461. u Bobovcu).
Izvadak iz ljetopisa fra Nikole Lašvanina, po prijepisu fra Stjepana Margetića-Jajčanina (čuva se u franjevačkom manastiru Gorica kod Lijevna.)...

1697. Porobi princip Eugenio Sarajevo i druga mloga mista niz Bosnu i odvede mlogo roblje i odnese neizrečeno plino i zadad strah svoj Bosni.
...
1717. Jula na 20. pade snig u Bosni po planinah. Iste godine na 2. Augusta uze vojska principova Imotski od Turaka.
...
Samih sužanja upisne vojske na jednu hrpu svezanih izsiče Ćuprilić tri stotine i kad to čuh princip Eugenio piša u Carigrad da toga nije običaja medju vojnici sići svezane ljude i digoše pašu odmah s Bosne i smakoše ga po sve prilike zarad toga.
Truhelka, Izvadak iz ljetopisa fra Nikole Lašvanina ...

Tabela (Lapidarna pismena na bosanskim natpisima, Bosančica u rukopisu); Slike natpisa (Natpis u Goraždi, Natpis u M. Gostilji, Natpis pod Džipima, Natpis kod Kaoštice, Natpis kod Oprašića, Natpis iz M, Mošunja, Natpis u Sarajevu, Faksimil hercegovačke rukopisne bosančice); Prikazi slova na bosančici
Truhelka, Bosančica, Prinos bosanskoj paleografiji ...

Fra. Margetić zapisao je u svojoj kronici, da je kuga, od koje je toliko svijeta pomrlo godine 1690. obilazila kao bijela obnoć i davila ljude.
Truhelka, Liječništvo po narodnoj predaji bosanskoj i po jednom starom rukopisu ...

U ovome broju donosimo sliku malene grupe od bronca, od koje je neki seljak našao dva jednaka eksemplara godine 1880. u Ćaćini, nedaleko Sinja u Dalmaciji. Našao ih je u ruševinama nekadašnje tvrgjave, a najposlije turske karaule. Sada su te grupe svojina zemaljskog muzeja u Sarajevu.
Kenner, Dvije čudnovate grupe od bronca iz okolice sinjske ...
« Zadnja izmjena: 29 Studeni 2009, 20:47:59 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Bilješke i linkovi
« Odgovori #4 : 29 Studeni 2009, 22:15:07 poslijepodne »
1741.
-
Lani bi sina oka po tri dinara; desetak prohe po 100 jasprih; oka pšenice po 120 jas.; mesa ovčijega po 40 jasprih, a govićega po 24 jasprih; jedan ovan po 1200 jaspr. a janje po 600 jasprih; jedno jaje po 6 jasprih; oka loja pritopljena po 120 jas.; junga masla po 240 jaspr; oka ulja za 160 jasprih — i to sve kako gdi: skuplje i jeftinije.
-
1744. Odma po Božiću izajđe zvizda repatica i izlazi do pol korizme u večer, nikoliko puta u jutro, potom toga nestade je.
1748
Odanle ođoše u Livno isto učiniv, odoše u Duvno gdi odbašiše sve baše i oglobiše i uzeše od bašah 6000 groša a 1000 groša od raje i tirajući bašu Vukovića, stiraše u Rakitno, koji braneći se, ubi Huskovića iz Županjca nefera, koji biše obećo delibaši, da će mu živa dovest Vukovića, i tako on osta mrtav, a ufati delibaša Škrobu žestokoga bašu (poturčenika) i zadavi ga. Vrati se delibaša iz Duvna i povede na Kupris o. fra Pavla Lozića kapelana duvanjskoga, koga obmetnuše, da je sinovku pridao u kaure, koju je oteo za sina niki Hrnjak nekršćanin koja je bila zaručena i navištena u Duvnu za Tomasovića, i ona ne ktijući ostati s Hrnjakovićem uteče u principovu zemlju. A dok se Lozić pusti iz tavnice ode mu blizu 300 groša, a bratu mu 70. I tu oglobi delibaša Kuprišane baše, gdi jih malo biše, al dosta jasprih dadoše. U Prozor delibaša ne ode, i to il mu primet poslaše, il se poboja sarajevski baša, koji biahu pošli i došli do Neretve na pomoć prozorskim bašam, koji ostaše zdravi s čalmom na glavi.
Truhelka, Izvadak iz ljetopisa fra Nikole Lašvanina ...

Samo tu i nigdje drugdje mogli su se naseliti Vlasi, nazvani „Krmpote", kada su kralju ugarskome predali molbu, da im dade zaštitu, slobodni list i grb. Kaki je odgovor slijedio ovoj molbi i u koliko su Vlasi (po vladi zaštićeni protiv temeljitih po sebi prava vlasteoskih, — to ne znam.
Karolyi, Vlasi koji su iz okolice bihaćke iselili koncem XVI. vijeka ...

1749. Marča na 10. Udavi paša u Travniku bašu iz Mostara, zlog i opakog, komu je davno baša sarajevski odsiko ruku za šakom. I onako sakat činit je mogo zlo nitko tako, i oteo kćer jednoga kadije i uzeo za ženu, koju umrvši udrio s petericom mostarskih baša na dvor Kopčićabega u Duvnu, da otme mu sestru i uzme za ženu, koja je utekla obukav vlaške haljine. Nemogući naći (ju) mater joj izbiv i porobiv dvor otidje, al su ga brzo ufatili. I ovi je Temima udrio i s njega kalpak skidav nosio do smrti. Družine mu nemoguć pofatati razkopaše jim kuće.
Truhelka, Izvadak iz ljetopisa fra Nikole Lašvanina ...

Nalazi se u blizini sela Vaganja, u kotaru jajačkom, te je usječen u stijenu, koju tamošnji žitelji nazivaju „Blizanci".
-
Natpis je važan za rimsku topografiju u vrijeme vladanja cezara Augusta Germanika (suvladara cara Tiberija na istoku 17—19 p. Hr.), jer nam — kako je natpis usječen u živac-kamen — pod sigurno označuje mjesto, gdje je bila granica me u narodima Sapuata i Delmatina.
Herman, Dva rimska natpisa iz Bosne ...

U to nam stiže pismo velečasnog gospodina Fr. Bulića, upravitelja spljetskog muzeja, kojim nam ovaj vrlo zaslužni stručnjak na polju arheologije javlja, da su ovi brončani kipovi moderni falzifikati, proizvedeni od nekog kovača u okolini sinjskoj. Kako nam gosp. Bulić piše, ovaj se kovač uz kovanje orugja i alata za težačke potrebe, bavi kriomice saljevanjem i kovanjem drugih predmeta, kao n. pr. mitoloških životinja, povjesnih grupa itd. Saljevene kipove i grupe tura ovaj kovač u svijet pod imenom starinskih po drugima, koji opet kazuju, da su te predmete našli ili u staroj kuli Ćaćini ili u Vojnić-Gardunu. Svakako vijest gosp. Bulića nije bez veoma zanimljive strane. Ako se već ne ćemo čuditi kovačkoj domišljatosti, gdje se je sjetio kopirati starinski kip, valja nam se svakojako čuditi vještini njegovoj, kojom je pogodio svoj falzifikat satvoriti od onake miješavine, da se je i vještim i iskusnim starinarima učinila broncom iz starijeg vremena, pak onda još većoj majstoriji u priugotavljanju patine na starinski način, kojom je oličio svoj rukotvor. Od srca blagoDareći učenome gospodinu upravitelju spljetskoga muzeja na usluzi, učinjenoj i našem listu i znanosti, dodajemo, da nam je gosp. vladin savjetnik dr. Thalloci, koji se nedavno bavio u Dalmaciji znanstvenim istraživanjem, obećao, da će nam priposlati opširne razjašnjaje u toj stvari.
Kipovi od bronca iz Sinja — lažni su ...

„Petar Pezelj Ilijin stoji u selu Rožci u odlomku ove župe i bavi se zanatom kovanja i saljevanja, buduć potpisani osvjedočen posredno i neposredno: neposredno, jer mu je potpisani u kući bio i vidio ručica, arbija i noziva, saljevenih od srebra i od žute mjedi a naslikanih sa glavam i mitologičkim prikazam, a posredno osvjedočen, slušajući pripovijedati od amošnjih seljaka, da je spomenuti P. Pezelj vrijedan kovač i saljevač i da je to učinio."
Thalloczy, O lažnim brončanim kipovima iz Sinja .../url

/ GZM 1891.
Dosadašnji postupak pri prenašanju starih natpisa ima tu manu, da je načinjeni facsimile vrlo slab, da se ne smije savijati, da se lako dere i da se najmanjim pritiskom slova izbrišu ili izližu. Takim postupkom ne ćemo po gotovo doći k cilju kod naših starobosanskih natpisa, gdje su slova nejednaka, obično duboko usječena a kamen vrlo često raspuknut. Kušao sam u svaku ruku, da doskočim ovijem manama običnoga snimanja natpisa, te se domislih, da bi postupak, sličan onom u stereotipiji, bio najbolji. Pokušaji sjajno uspješe, postupak se usavršio, stekao je priznanja u stručnjaka, pa ga ovdje obznanjujem u korist nauke.
Truhelka, Novi postupak pri snimanju natpisa ...

Natpis iz Koćerina
Natpisi iz okolice D. Hrasnog
Truhelka, Stari bosanski natpisi ...

 „Iza toga naumi ovaj Muhamed zauzeti vojvodinu bosansku, gdje je bio jedan vojvoda svetoga Save, koga je narod zvao „herceg". Bio je u susjedstvu s Dubrovčanima i bio je njihov takmac. On je imao tri sina. od kojih se najstario zvao Ladislav, koji je za suprugu imao Anu Kantakuzen, ženu i roda plemenita i osobito kreposnu. Kad je vojvoda bio već u godinama, ne obazirući se baš osobito na sina, a jošte manje na nevjestu, uzme za priležnicu bludnicu jednu i dovede je u dvore. Doznavši to sin i nevjesta potuže se na to ocu, ali se on, koji je bio obikao raditi sve po svojoj glavi, ne obazre na njihove riječi, nego je radio sve to gore. Ogorčen s toga Ladislav, dogovori se s nekojim gragjanima i protjeraju vojvodu, koji od osvete pošalje poslanika k Muhamedu, pozivajući ga u pomoć. U znak toga dade mu kao taoca (svoga) najmlagjega sina, koji bi po tom od Muhameda poturčen. Ulazeći ovaj u vojvodinu Bosnu, dozna, da je stari vojvoda već umr'o. Ladislav (s toga) nije htio čekati, nego pobjegne i dogje u Mljetke sa ženom i djecom, a za tim prijegje u Ugarsku, gdje i umre. Muhamed zauzme sada svu onu pokrajinu i ostavi drugomu vojvodinu sinu za življenje samo (jedno : mjesto), koje se zvaše Vlaho i Kaštel - Novi sa nekojim drugim mjestima. Ovaj priznavaše Muhameda za gospodara i plaćao mu je danak svake godine, dok nije bio protjeran iz države".
Pecz, Posljednji dani Hercegovine ...

Kilometar i po od Lijevna, s desna od puta u Potočane, stoji lijep gradac a na podnožju istoga (sprođu telegrafske motke 566/90), leži ugledna kamenita gomila. Nedaleko od nje leži druga, travom obrasla gomila, a treća malo podalje, na vrhu nekoga brežuljka. U ostalom i u širem okrugu ima tu više mjesta imenom Gromile, Za gradom, Pogradine i t. d., što po svoj prilici upućuje na stara grobišta i naseobine. Kod hana Mate Barišića (na generalštapskoj karti Han Matin), nedaleko od Šujice, nahode se na livadi, blizu vrela istoimenoga potoka, pet malih gomila, a sred nekoga liješća ima tamo i nekoliko bogumilskih grobova, od kojih su neki prekriveni neizrađenim, drugi pak otesanim kamenim pločama.
Markeseti, Od Spljeta do Sarajeva ...

Posredovanjem direktora c. kr. muzeja u Spljetu, g. Fr. Bulića, kupio je naš muzej lijepu zbirku starih, većinom rimskih novaca. Tu zbirku prikupio je neki posjednik u Imotskom, a po njegovoj izjavi bijahu Runovic (nekadanji municipium Ad No vas, kraj Imotskoga na hercegovačkoj i dalmatinskoj megji) i Duvanjsko polje (Delminiuni nalazišta dobrome dijelu te zbirke.
Numizmatička zbirka, nabavljena za bos.herceg. zemaljski muzej u Sarajevu ...

d. Jedanaest duplikata valja da se nahode, kao što Ljubić piše, u samostanu „Debeli Brijeg" (pravije Široki Brijeg) kod Mostara, i da su namijenjeni za muzej, koji lokalni patrijoti Hercegovine žele.
Hoernes, Arheološke studije u Bosni ...

Da u Bosni grb nije bio porodičnim znakom, moglo bi nam najbolje to zasvjedočiti, što se do prve pole XV. vijeka nije ni porodično ime ustalilo, već se sin zvao po očinom imenu, a gdje nema plemićkoga imena nema ni grba.
-
Original tim mačevima nađen je na Kupresu pod jednim stećkom i čuva se kao rijetka starina u muzeju (slika 24.)
-
Zanimljivo nam prikazuje takav lov golemi jedan spomenik kod Čerina: Lovac dočekao napetim lukom jelena, kojega je dotjeralo pašče preda nj, a lovački soko hvata se kljunom divljači za leđa. Lijepi običaj lova sa sokolovima, koji se sve do danas sačuva, nalazimo tu na starom sredovjekom spomeniku umjetnički loše, ali vjerno prikazan. U znamenitoj nekropoli kod Ledinca (kraj Širokog brijega) prikazan je lov na jelena na dva spomenika. Lovac je u oba na konju, a oružje mu je koplje. Na trećem spomeniku prikazan je lov na medvjeda. Lovac na konju zamahnuo je sulicom objema rukama da ubije zvjerinu, koju mu je pas ustavio. Zanimljiv prizor iz narodnog života bosanskih boljara pokazuje nam spomenik, koji se nalazi u nekropoli kod Borja blizu Tihaljine. Dva viteza konjanika, oružana kopljem, stoje jedan prema drugom, dva paža (sluge) stoje među njima, a narod uhvatio se oko njih u kolo da gleda boj. To je primitivno ocrtan turnir nekoć najmilija zabava sredovjekog plemstva, a takovi prizori i prizori lova, kao karakterne crtice životu, urezane i na samoj grobnoj ploči, svjedoče nam o viteškom narodu, komu je boj i lov bio najmilijom zabavom. Još češće od ovih junačkih prizora naći ćemo idiličkih, koji su bliži narodnoj ćudi slovjenskoj. Tu ćemo naći par do para, kako se uhvatiše za ruke u kolo, a na jednom spomeniku u Gackome ugledaćemo i kolovođu (slika 27.).
Truhelka, Starobosanski mramorovi ...

Po saopštenju u Rakitnom rogjenog franjevačkog svećenika fra. Rafajla Radoša izvještava dr. M. Hoernes da u Rakitnom imade čudnovata pećina po obimu ne manja od manastira Široki brijeg, no sa tako uskim i niskim ulaskom, da samo po jedan čovjek i zgureno more unići u nju. Zidovi su unutrašnjeg prostora surovo izglagjeni, pod je navodno od neke vrste cementa i pokriven je kao i zidovi natpisima, koji se u redovima jedan iznad drugim protežu do u najstražnje kutove pećine. Veli se da su dobro očuvani i potpuno čitljivi ovi natpisi, ali ih dotični pouzdanik nije mogao razumjeti, jer ne poznaje ćirilskoga pisma.
Radimsky, Visoravan Rakitno u Hercegovini ...

Ballif, Rimska cesta od Prologa preko Donjeg Unca i Petrovca u dolinu Sane ...
GZM 1891. /
« Zadnja izmjena: 29 Studeni 2009, 22:21:04 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Bilješke i linkovi
« Odgovori #5 : 30 Studeni 2009, 02:29:16 prijepodne »
Jednako kao i u mnogim drugim gradovima, i u Istanbulu novac više nije imao baš nikakvu vrijednost. U pekarnama u kojima se, onih godina kad sam otišao na istok, dobivao golem kruh od četiristo drahmi, sada je za isti novac prodavan upola manji, čiji okus, k tomu, čovjeka uopće nije podsjećao na djetinjstvo. Da moja pokojna majka može vidjeti da je za dvanaest jaja potrebno izbrojiti tri akče, rekla bi da bježimo u neku drugu zemlju prije nego nam razmažene kokoši počnu srati na glavu; ali, ja sam znao da se taj bezvrijedni novac već bio proširio u sve krajeve. Pričalo se kako trgovački brodovi iz Holandije i Venecije dovoze na sanduke tog bezvrijednog novca. Dok se prije u kovnici od sto drahmi srebra kovalo petsto akči, sad su, zbog beskrajnih ratova sa Safavidima, počeli kovati osamsto akči; kad su janičarima akče koje su im isplatili pale u Zlatni rog, vidjeli su da pliva na vodi poput suhoga graha prosutog u more s vrtlarske skele, pa su bili podigli ustanak i opkolili saraj našeg Padišaha kao kakvu dušmansku tvrđavu.
Pamuk Orhan; Zovem se Crvena ...

Porta je u svaku pokrajinu slala svog il-jazidži opunomoćnika da utvrdi izvore prihoda. On je, jazildžija, u detaljan registar (defter) unosio ime glave svake porodice u svakom selu. Na kraju popisa svako selo je trebalo dati određenu svotu novca od desetaka, a zatim čift-resmitaksu na imanje u gotovom novcu, a nemuslimani su davali ispendžuka i od ostalih povremenih davanja. Na taj način izdvajan je prihod sela za sultana, a ostatak je rezdjeljivan spahijama u vidu timara ili zijameta. Zijamet je u formalnom smislu pripadao subaši i kretao se u rasponu od 20-100.000 akči, te se zvao has. To je sve sačinjavano u jednosumarnom registru. U slučaju spora, kadija se vodio ovim registrima, a timar je bio nedjeljiva i nepromjenjiva jedinica.
Čakrama, Azra; položaj kadija u XVI i XVII vijeku (Provincijska administracija i timarski sistem)
http://prf.unze.ba/v2/docs/casopis.drustvena.istrazivanja.01.pdf
[Ne razlikuje Azra has od zemina, zijamet od timara.]


« Zadnja izmjena: 30 Studeni 2009, 02:42:40 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Bilješke i linkovi
« Odgovori #6 : 01 Prosinac 2009, 01:54:50 prijepodne »
1. Podor gradine Stržnja kod Šuice
4. Rimska naseobina i utvrda kod Čitluka u Brotnjem polju
5. Rimska naseobina i utvrda kod Krehinog Graca u Brotnjem polju
Radimsky, Arheološke crtice ...

Među mnogim krasnim sadrenim snimcima rimskih natpisa, što se čuvaju u sarajevskom zemaljskom muzeju, ima snimak natpisa, što je objavljen u zbirci latinskih natpisa, III. knjiga, broj 8495 (S. I.L. III. n. 8495).
Patsch, Revidiran natpis iz Humca ...


Thalloczy, Vojvoda Hrvoja i njegov grb ...

Neki prijatelji zemaljskog muzeja umolili su redakciju da im dade upustva, kako mrtve životinje, koje žele poslati muzeju, treba konzervirati, da se prigodom prijevoza ne oštete. Ponukani tim upitima objavljujemo niže prokušanu metodu
Konzerviranje ptica ...

Slično ovome imaju i naše seljakinje, koje sukno ili pređu maste (boje). Onaj glavni dio priveže se za sukno i zove se „kokoš" i „kvočka", a onaj manji ostane kod vlasnika i zovu ga „pile". Kad se „pile" s „kvočkom" podudara u svemu (i u zarezima), onda vlasnik dobije omašćeno sukno po tome se poznaje.
Delić, Raboš u okolici čajničkoj ...
\1\1892/

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
online maps
« Odgovori #7 : 02 Prosinac 2009, 21:01:35 poslijepodne »

David Rumsey Collection

RH (8 karata), BiH (2 karte)

Italy with the... 1800. ... Cista, Lovrech., Sepolereti (groblje), LoquichicH, Prolosaz, Imoski, Paludi (močvara), Runovich, Medovi, Remains of a Roman Way, / Lunbio, Ruins of Vissech, Ruins of Narona, Rastok L. (Lago, jezero), Case del Pervan, Vignase, Tioglina, Trebisat, Route of the Caravan from Bania-luka (Solarski put), Pascopoglie (na Solarskom putu!), Kliuno, Vrahic, Zubasla, Coblichi, Prologh - (Paludi!)

General-Karte der Europaischen Turkei und des Vladikats Montenegro entworfen und gezeichnet von F. Handtke. I. Lithogr., Druck u. Verlag von C. Flemming in Glogau. (1855) ... Erzano, Studenza, Grabovasch, Imoschi, Poglizza, Slivno / Ruska (Buško), Possuchie, Suttigori (Svetigora, Gorica), Traglina (Tihaljina), granice sandžaka u BiH

Karte von Kroatien, Slavonien, der Militair-Granze, Dalmatien, Bosnien, Serbien und Montenegro. Entworfen und gezeichnet von F. Handtke. Druck u. Verlag von C. Flemming in Glogau. (1855) ... kao gore, Dobragne, / Ruschigrad! (Bužanin grad i Rog u zapisima Buschigrad i Ruschigrad), Duvno i Szupanjacz na raličitim mjestima, Rusko na mjestu Podhum

Austria. No. 3., 1883. ... rimski put

Austrian Dominions III., 1832. ... kao gore, M. Xaba (Žaba i Zažablje)

Dalmatien und Montenegro, 1855. ... Kusko [! Buško, Podhum], Rusighi (Ružići) / Ljubunchich, Kula Antagicha (Atlagića), Forte di Sternizza (Strmica)

Jugoslavia, 1929. ... Cista, Studence, Grabovici, Jezero Blato, brdo Osoje, Imotski, Runović, Slivno, pl. Zavetim, put Aržano - Raško Polje (Raško)

Special & Kriegs-Karte der europaischen Turkey in IV Blattern.  1860. ... zanimljivo, Buschitj, Shupanjatz, Duwno, Prussitji, Koritza, Xapa, Cosizza

Italia. Propr. Artistico-letteraria del T.C.I. Ufficio cartografico del T.C.I. (1929) ...

A general map of Turky in Europe, 1736. ...

Carte de la Dacie ancienne, de la Pannonie, de l'Illyrie et de la Moesie, 1826. ...

Ethnographische Karte des Osmanischen Reichs europaischen Theils und von Griechenland. 1847. ... granice Hercegovine

Carta generale dell'Italie e delle provincie austriache sull'Adriatico. 1844. ... M. Urlicz, M. Dinara, M. Staretina, M. Mitchichic!, Kusko

Carte de l'Italie ancienne et des contrees adjacentes.1845. ... Oneum, Dalminium, Piguntiae, Laureata

Carte de l'Italie Ancienne, dressee par M. Lapie 1832. ... Inaronia, Bistue Vetus

Carte de l'Italie comprenant les Royaumes de Sardaigne, d'Illyrie, 1831. ... Keupris

Carte generale de l'Italie moderne et des provinces autrichiennes sur l'Adriatique 1828. ... M. Mitchichich, Kusko

/(Austria, Italy, Turkey, Serbia...)
« Zadnja izmjena: 02 Prosinac 2009, 21:12:56 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
L'Avvenire, Split, 1885.
« Odgovori #8 : 20 Listopad 2010, 20:19:53 poslijepodne »



Tražim faksimile članaka iz lista L'Avvenire, Split, 1885., a koji se odnose na hercegovačko-bosanski ustanak 1885. i Imotsku krajinu uopće.

Tičinović, Anita; Zbirka dalmatinskih novina u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, u: 100 godina Sveučilišne knjižnice u Splitu, Sveučilišna knjižnica, Split, 2004. (pp117-140)
http://www.svkst.hr/zbornik100.pdf

"Splitska autonomaška općina na čelu s Bajamontijem pokreće i subvencionira list L'Avvenire. Prvi broj izašao je 4. ožujka 1875. godine. List je izlazio dva puta na tjedan na četiri stranice. Prvi urednik mu je bio Enrico Matcovich, potom A. Mugliacich, a od broja 11, 1877. Arturo Colautti, koji je oštro polemizirao s Narodnim listom i Il Dalmatom. Iako se list deklarirao kao talijanaški, priznavao je postojanje slavenske narodnosti, a Dalmaciju je smatrao talijanskom po kulturi i po tradiciji. S pobjedom narodnjaka na općinskim izborima 1882. godine, zajedno s Bajamontijem nestaje i L'Avvenire. List je imao i prilog na hrvatskom jeziku Pridmetak u 1877. godini, kojeg splitska knjižnica nažalost nema. Kao prilog L'Avvenira izlazio je i humoristični list La Disciplina. Izašlo je svega 17 brojeva 1876. i 1877. godine. Nakon što je prestao izlaziti L'Avvenire, pojavio se 1883. godine u Splitu drugi list na talijanskome jeziku La Gazzeta di Spalato, novine poraženih autonomaša koji izjavljuju da neće biti protiv hrvatske općine. List se bavio gospodarskim pitanjima, ali je bio politički anemičan, pa je prestao izlaziti nakon osam mjeseci.

Dok je još trajala polemika između zadarskog Narodnog lista i splitskoga Naroda, splitski autonomaši pokreću svoj list La Difesa, koji je trebao nastaviti program L'Avvenirea. Prvi je broj izišao 14. travnja 1884. godine, a posljednji 23., 1887. godine. Uređivao ga je Ante Giovannizio." (pp123-124)

Grabovac, dr. Julije; Dalmatinski franjevci u Hercegovačko-bosanskom ustanku (1875.-1878.), u: Kačić, Zbornik Franjevačke provincije Presv. Otkupitelja, Sv. 17, God. 17, Split, 1985., (pp479-488)

"U samom početku ustanka, a nakon prilično duge šutnje, dopisnik Bajamontijeva glasila javlja se s viješću, da se u selu Gorica kod Imotskog formirala četa protiv Turaka.

Uskoro po tom, talijanaško je vodstvo otvoreno denunciralo župnika Bitelića fra Filipa Rimca i župnika Studenaca (kod Imotskog) fra Anđelka Roka. Prema dopisniku L'Avvenire ta bi dvojica dalmatinskih župnika bili suspendirani "a divinis", jer je na području župe župnika fra Filipa Rimca bila formirana jedna četa, koja je brojila šezdeset ustanika. U župi pak fra Anđelka Roka izbio je navodno nedavno požar u nekom skladištu baruta, koji se imao upotrebiti za izradu metaka za ustanike.25

25 Isto, [L'Avvenire, od] 22.IX.1875." (pp483)



Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Bilješke i linkovi
« Odgovori #9 : 21 Studeni 2010, 21:34:11 poslijepodne »

Je li i Julije Grabovac to nešto pogrešno? Ili L'Avvenire? Pa on nekritički prenosi?

Molim posjednike monografije "Studenci" da mi pogledaju i objave ovdje tko je bio župnik u Studencima 1885. ± 5-6 godina.

Anđelko Rok, Anđelko Roko? Takvog nema u zborniku Kačić među preminulim članovima Provincije presv. Otkupitelja u istom broju (god. XVII., br. 17. str. 340.—342. (pod R)) u kojem je objavljen i Grabovčev članak. Nema ni fra Filipa Rimca.

Koje su glasovne pronjene mogle od fra Ante Rake napravit fra Anđelka Roka?

Grbavac, Josip; Fra Ante Rako, u: Runovićki zbornik, 1(1):45—64, 2001.

p. 46.
"Kao mlad svećenik postaje župnik na Studencima (1873.—1876.) [1] gdje će se uz pastoralni rad angažirati pomažući bosansko-hercegovačkim ustanicima, što će mu poslije njegovi protivnici uzeti za grijeh. [2]

[1] U izvještaju vizitacije biskupa Marka Kalogjere koju je obavio g. 1875. na Studencima stoji kako je Rako "župnik od 1874. i revno ispunja svoje župske dužnosti". (NAS. S-M Poz. 311. D.3.f.182).
[2] NAS, S-M Poz. 311-2, uklopljeno pod brojem 2960."

[NAS Nadbiskupijski arhiv Split, S Split, M Makarska]



Narodni list (Zadar) još nije dostupan digitaliziran
http://dnc.nsk.hr/Newspapers/LibraryTitle.aspx?id=371c5a40-f49d-4b82-9ceb-30e6050d57b4

"Bosna" (Sarajevo), ne mogu pogodit br. 477., a izlistavanja po brojevima i godištima na tom web mjestu više nema.
http://www.idoconline.info:80/digitalarchive/public/index.cfm?fuseaction=publikacija&id=01.02.11

"Bosna", br. 478, str. 1., 11. 08. 1875.

"U pređašnjem broju našega lista javili smo da je djejstvom hrabrosti carske vojske i savjetovanjem vjerozakonskijeh starješina i drugijeh, žiteljstvo, koje se po nagovorima nekijeh agitatora i zloželjatelja u nevesinjskom i stolačkom kadiluku i u okolini Gabele pobunilo većinom predalo izuzimajući one, koji su se pokupili u selu Dračovi i na onoj strani rijeke Neretve i koji se u nekim mjestima nevesinjskoga kadiluka nalaze."
http://www.idoconline.info:80/digitalarchive/public/index.cfm?fuseaction=serve&ElementId=708047

"Neretva" na istom web mjestu digitalizirana, počela je izlazit kasnije.
br. 1.; 2. 3. 1876., a ne 19. 3. 1876.? ("safera 6. god. 1293. / februara 19. 1876. / ožuljka 3. god. 1876.")
http://www.idoconline.info:80/digitalarchive/public/index.cfm?fuseaction=publikacija&id=01.02.10
http://www.idoconline.info:80/digitalarchive/public/index.cfm?fuseaction=serve&ElementId=694718
br. 13.; 13. 5. 1876.
http://www.idoconline.info:80/digitalarchive/public/index.cfm?fuseaction=serve&ElementId=694724
« Zadnja izmjena: 21 Studeni 2010, 21:59:25 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Fra Petar Kumbat
« Odgovori #10 : 21 Studeni 2010, 22:53:49 poslijepodne »

Mislim da bi ovoforumski Zavelim mogao imati ne-o-ce-er-irani skenirani primjerak članka "Život na Dinari prema suncu i zvijezdama" Slavka Galiota i da bi mi moga to dobacit makar u PP na ovom forumu ili kako inčije.

Također mi se čini da bi taj lik mogao imati barem jednu verziju pisme o fra Petru Kumbatu i njegovu pohodu na Imocki, pritom ne mislim na Kačićevu (Andrijinu) nijednu pismu, nego na Grabovčevu iz Czuijta… ili bilo koju narodnu ili pak autoriziranu deseteračku pismu o fra Petru Kumbatu.

Dijelovi narečene pisme su, čini mi se, bili objavljivani na ovom (ili starom) forumu. Čini mi se i u nekom radu Stipe Botice ili nekog trećeg u zborniku Kačić. Pritom se ne radi o dijelu Botičinog rada objavljenog pod naslovom "Suodnosi Grabovca i Kačića u slijedu usmene književnosti" u zborniku Kačić br. XXI.—XXII. 1989/90.
« Zadnja izmjena: 21 Studeni 2010, 23:03:10 poslijepodne glonga »

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Bilješke i linkovi
« Odgovori #11 : 22 Studeni 2010, 10:30:22 prijepodne »
a probat ću nać bar nešto

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Bilješke i linkovi
« Odgovori #12 : 23 Studeni 2010, 16:19:50 poslijepodne »

Nikodim Milaš. Pravoslavna Dalmacija; scribd, .pdf, i nedovršen wikisource na latinici.

Bačko na starom forumu. U webarhivu.
I povezani linkovi. Đorđe Janković [1], [2], [3].
Srpski depot webarchiv.
Bačko I.-bis online, na dnu stranice.
Bačko II.-bis, webarchiv, ćirilica.
Lako preslovimo s ćirilice online.
Webarhiv srbskog kavića.
Webarhiv, Herceg-Bosna.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Bilješke i linkovi
« Odgovori #13 : 15 Prosinac 2010, 01:58:45 prijepodne »
Još karata.
David Rumsey Map Collection

General-Karte der Europaischen Turkei und des Vladikats Montenegro entworfen und gezeichnet von F. Handtke. I. Lithogr., Druck u. Verlag von C. Flemming in Glogau. (1855.)
na web mjestu: David Rumsey Historical Map Collection.
Verba (Vrba) zapano od Neorich-a (Neorića), ako otpadnu Rakičani iz konteksta Rakitno.
Mapirana je i Kula Atlagića (Kulla Antagigicha) na način koji nam može reći kako od Ante preko Antage postane Atlagić Bojičić.
Kupres je upisan kao Kupris.
Svejedno što je Buško upisano kao Ruska.
Baška Voda — Buska voda.
Studenci — Studenza.
Brela — Brelle.
Lećevica — Lechievizza.
Dicmo — Disno.
Dugobabe — Dugobade.
Trolokve — Troloke.
Grabovac — Grabovasch. [! ne Grabovaz, Grabovatz]

Composite XIII, XIV, XV, XVIII, XIX, XX: Karte Des Oesterreichischen Kaiserstaates. "Scheda Karte" (Josef Scheda) (1856.)
@ Rumsey Collection
Ravjetljuje Podvornice s karte P1010076.jpg. One su južno ispod starog puta Trilj - Sinj, sjeverozapadno od Košuta (Kožute !). Tamo gdje bi na ovoj karti trebali biti Rakičani ovdje stoje nečitko Raničić(?) i Krikolić(?). Dvoji Sušci su ovdje na pregibu karte SZ od mjesta Kraj i JZ od mjesta Sičane. Već se vidi austrougarska kartografska tendencija mjestopisa po prezimenima.
Čačvinu ne mogu nać. SI od Otoka (Ottok) stoji nešto nečitko što bi moglo podsjećati na mjesto Beloj (Bele Brisna?). Kod današnjih Oluića staja iznad Lovreća ovdje (i na drugim kartama) stoji Otrić. Šakići u Studencima su upisani kao Sačić [!]. Kartografu nedostupnija turska strana ima nekoliko zanimljivosti za neke druge teme ovoga podforuma. Sveti Abo kao križanje putova, Imoski - Gorica - Vojnić [!] - Dregalia [na mjestu Drinovaca]. Sveti Abo - Rušici (Ružići) - Nezdravica - Ljubuška (Ljubuški). Sveti Abo - [sv. Roko, kapelica] - Guttesa [Guteša > Kutleša]. JI od sv. Abe su gore — Crna Gora i Ozrena.
Ljubotići — Ljubović.
Vodotok Grabovica na mjestu retencije Rastovača i Topale.
Han kod Pile Petrica.
Kutleša — Gutleša iznad Vinjana posuških — Vinjaj.
Topala — Topol R. na mjestu Ričine.
Rakovica (mj. Zavelim) na putu od mjestâ Vinjica i Unica (Mala i Velika Vinica) za Vir i Vinjane — Vinjanj.
Suhoj R. — ucrtana Sutina, a krivo upisana Suvaja.
Za temu o Raškom polju bitno: Bušigrad i Ruško Polje te Ruško Blato.
Goloder — Voloder.
Vraždel — Vržerala.
Karusebe — Kurozeb na mjestu Tovarnice na Kamišnici.
Boroglava Han na Borovoj Glavi.
Stonica — putna stanica na Privali.
Za još jednu temu u podforumu zanimljivo:
Baban — (< Bobjak?) između Prodan, Rako, Gudelj, Karlušić, Šućor(!).
Na drugoj strani Podi mjesto i Pode brdo.
Lonzav — Lončar.

Ako se nekom čini pretjeranim ovo bileženje, mogu reć samo da je živa tlaka čekanje da se na najvišoj rezoluciji učitaju narečene karte kao i njihovo možebitno naknadno čupanje u .jpg ili pak .png formatu iz cache-a web pretraživača.
Scheda, Josef. Sheet XVIII: Karte Des Oesterreichischen Kaiserstaates, 1856.
Isto? na drugoj web adresi istog web mjesta.
Berghaus, Heinrich; Sohr, Karl. Europaischen Turkei 1., ovdje. Već viđeno (prva u upisu).

Turska Hrvatska. Flemming, Carl; Handtke, Friedrich H. Kroatien, Slavonien, Militair-Granze, Dalmatien, Bosnien, Serbien, Montenegro, 1855., ovdje
Na jednoj o gornjih mi ostade Vranac — Vranić.
Vulleticsi — Vuletić (?č=cs) i kao značajno mjesto na nekoliko karata.
Schich Seria je ovdje Scheich Serin — Kočerin.
Podhum je ovdje Kusko.
Buskoblat — Buškoblato.
Ruschigrad — Rošnjače. Raškopolje nije ucrtano.
Duvno ucrtano kao veće mjesto JI od mjesta Szupanjacz (Šupanjac, Županjac).
Ispod mjesta Verlika (Vrlika) na putu za Dernis (Drniš) je Vsdoglie(?) (Uzdolje?).
Osim na drugim temama spominjanog mjesta Vraguj na putu od mjesta Ljubuska (Ljubuški) do mjesta Brosso (Broćno, Čitluk) tu je i zagonetno Nukino (Hamzići?) na putu od mjesta Brosso do mjesta Doberkovi (Dobrkovići).
Tihaljina je četo pa i ovdje mapirana kao Traglina.

Tu je i jedna mapa antičkih naselja. Brue, Adrien Hubert, 1786-1832; Levasseur, E. Dacie, Pannonie, Illyrie, Moesie Ancienne. 1875

Tu su još 22 povijesne mape koje treba jednom pregledati.
« Zadnja izmjena: 15 Prosinac 2010, 02:13:40 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Bilješke i linkovi
« Odgovori #14 : 15 Prosinac 2010, 07:48:23 prijepodne »

… povijesne karte, Rumsey Collection

Touring club italiano. 77-78. Jugoslavia., 1929. @ Rumsey web
Ponovo problematizira Rus Novae u Runoviću uz niz drugih povijesnih karata. Nema ucrtanog nikakvog puta od Trilja preko Ugljana, Ciste, Lovreća na Kamenmost i Runović. Nema Lovreć - Krivodol - Kamenmost - Imotski.
Uz onaj natpis (GZM, Patsch?) na kamenčugi s Gudeljeve njive u Crvenicama duvanjskim "Rus Novae" i pitanje tko bi i u koju svrhu vukao takvu kamenčugu u neki duvanjski lapidarij i čime.
Usputice, na ovoj karti je Zavelim napisan kao Zavetim, na nekim starijim je Zavelip, a negdje oko Priboja na Limu ima i jedno Velimlje.
Čvrstnica još uvijek 1922. čvrsto drži slovo i glas t u imenu.
Biokovo (tema o Bijakovi) je pribilježena kao "Biokovo Planina" čemu ne umanjuju značaj natpisi "Mosor Planina", "Moseć Planina", "Dinara Planina"…
O "provinciae Podsussie" — Dicmo je ovdje upisano kartografskim stilom kojim se upisuje područje. Kartografska oznaka mjesta ispod slova D u riječi Dicmo odnosi se na Neorić što je očito na karti kad se pogleda put Gizdavac - Neorić - Hrvace. Dicmo je područje i u predočbi kako ju prenosi predaja o podrijetlu mnogih prezimena u Imotskoj krajini, Buškoj, Livanjskoj i Duvanjskoj žlibini pa i dalje preko Kuprisa, Uskoplja… Vrbasom do Posavine.

USSR (Union of Soviet Socialist Republics). 96-97. Jugoslavia. (Yugoslavia). The World Atlas., 1967. (e-veza)
Rusi prikazuju vodotok Vrba kao gornji tok Čikole. Bilježim zbog potrage za Rakitnom oko Sinja, Muća… "provinciae Podsussie".
Ne ucrtavaju Grude ni 1967., nama ni puta od Imotskog prema Grudama. Put Cista - Imotski kakav stoji u današnjoj masovnoj predočbi (preko neucrtanog Krivodola i Kamenmosta) je ucrtan.

Brue, Adrien Hubert et al., Dacie, Pannonie, Illyrie, Moesie Ancienne., Institut Geographique de Paris, 1875. (e-veza)
Zanimljivo je da od svih drevnih mjesta s ove karte "ad Novas" većina smatra neupitno ubiciranim. Ostali (ad Libros, Tronum, Aufustiniana. Billubium, In monte Bulsinio) su sporni, iako ih, s obzirom na ucrtane vode i ostatke starih putova, nije neki problem locirati i iskopati.

Brue, Adrien Hubert et al., Autriche, Hongrie., Institut Geographique de Paris, 1875. (e-veza)
Kusko (Buško, Podhum). Kula Anlagića (Ante > Antaga > Anlaga > Atlaga > Atlagić >> Bojičić). M. Milichic negdje na Kamišnici, negdje je i Pl. Milica, kod mjesta Presni Klanac ((O)prezni Klanac, Renjić-klanac, Renići). Brassovacza (Ugrovača) vidi Bistue Vetus na prethodno spomenutoj karti, mnogi previde i zamijene malo sjeverniju Ramu. Je li Pracnus s prethodno spomenute karte, hehe, otplovio nizvodno u Prknovčiće?
Na ovoj karti Mosor — Mt. Mossov.

Flemming, Carl. Dalmatien, Montenegro., 1855. (e-veza)
Opet nesklad predočbi i kartografskog prikaza rimske ceste, Napoleonove cesta i Ad Novas-a.

Grassl, J. (Joseph). Europ. Turkey I., Bibliographischen Instituts Hildburghausen, 1860. (e-veza)
Karta koju vrijedi proučiti. Grassl je precizan za svoje doba. Originalan. Njegov rad mi daje ideju o radu nekih drugih kartografa toga doba. Kakvu. Precrtavali su stare predloške, pa kad im se crtež pomakne dogodi se misteriozan naziv npr. Kočerina. U Grassla je Kočerin — Serin. U drugih pri pomaku predloška od riječi Imoschi ostane -schi kojeg u čudu zapišu velikim slovom Schi pa Kočerin postane Schi Seria ili Schie Seria (Saraj od Škije).
Vuletiči (cs, č, a ne ć) su mu Waletitj.
Za ovoforumske teme bilježim i Possoitschje i opet Ruskopolje.
Ljubunčić livanjski možda ima neočekivanu tvorbu Ljubansehitj (šehid Ljuban i njegov šehitluk).
Gorica mu je prozaičnija Koritza.
Ružići još prozaičniji Prussitji.
Vrdi su mu Urde.
Ljubuschka - Dobroselo - Wraguschi - … ni uz mjestopise Bjelotitji, Kruschewitji (2x) Bischepolje, Jasenitza, ne daju mi ideju o današnjem nazivu mjesta Vraguji / Wraguschi.
Ima i Antagitscha bez kule.
Duwno mu je u današnjim Ljubotićima. Skoro na Privalju. Kraljica. Da je bilo ovuda tražit Delminium? I Duvno. Uzvisina Kraljica i okolno polje idealni za masovno i ceremonijalno okupljanje. Kad nema poplave. Široki Brig je ipak malo istočnije kad se pogledaju vode i gore, iako mi se jednom učinilo da je Duwno - Delminium negdi na Širokom po ovoj karti.
Kod Shupanjatz-a mu su mu značajni Sovići jablanički (Sowitj) i Dreschnitza.
Bovo duvanjsko koje piše kao Bowna mu je važno križanje na putu za Kupresch i putu za vrbasku dolinu (Wesela Straja, Vesela Straža). Nomen est omen. U Veseloj Straži. Ograda o mjestu Bowna, po starim putima to je Ravno na Ravanjskom polju (Kupres).
Šuicu je čisto švicarski zapisao (nije sam) Schwitza.

Delarochette, Louis et al. Italy N., William Faden, London, 1800. (e-veza)
Konačno ucrtana rimska cesta Salona - Narona (Roman Way). Prilično ispod Runovića ucrtanih i za ondašnje pojmove preciznosti.
Lunbio - Ruins of Vissech (gdje je most na Cetini?). Čačvine nema. Duare su tu. Poglizza se raširila preko "Podssusia", Moiank i Giurg oko tematskih Rakičana, Pirundubcava(?), Gardun na sjevernoj strani rječice. Gupseys Vil (Gyps(s)iess Vil.?) ispod Karakašice.
Pascopoglie na putu Salona - Pelva, od Sinja prema vrelu Cetine.
Sepolereti (groblja, stećci?) ispod Lovreća i Lokvičića. Remains (ostaci ,ruševine) uz Roman Way i između Runovich, Vignase, Medovi uz vrelo Tioglina. (Ad Novas ili pak Bobjak templarski? oko Ravlića špilje). Totalna greška. Kartograf samo razvučeno piše "Remains of a Roman Way" što mu optičkom malom varkom za trenutak  prekida "Trebisat R."

Lapie, Alexandre et al. Italie ancienne., Eymery Fruger et Cie, Paris, 1832. (e-veza)
Malo drukčije rimske ceste. Uobičajena danjašnja priča. Salona - Tilurium. Tilurium - Billubium - ad Novas - Aufustiana - Bigesta - Narona.
Tilurium - ad Libros - Monte Buslsinio - Bistue Vetus - ad Matrice- - Bistue Nova - Stanectum.

Lapie, Alexandre et al. L'Italie., Eymery Fruger et Cie, Paris, 1831. (e-veza)
Posouchje, Douvno, ali Keupris.

Andree, Richard. Oesterreich-Ungarische Monarchie., Velhagen & Klasing, Leipzig, 1881. (e-veza)
Kalošie(?) Ralošie(?) na mjestu gdje očekujemo Cistu. Nije valjda toliko falio Radošić?

Johnston, W. & A.K., Austria & Hungary (western sheet)., W.& A.K. Johnston, Edinburgh, 1912. (e-veza)
Ucrtana željeznička pruga Split - Travnik. Trilj - Mudnitz - Dobragnie - Chelan - Vinitza - Arzano - Shupaniatz - Suitza - Malovan - Chrnitsi - Bugojno - Skoplie - (1. krak - Oborlech - za Trvanik) - (2. krak - Vinats - Jaitse)

Kompozit prethodne karte i njoj istočne sekcije. (e-veza)
Pruga ide iz Travnika u Zenicu. Iz Jajca ne ide za Banjaluku.

Johnston, Alexander Keith. Austro-Hungarian Monarchy (western sheet)., W.& A.K. Johnston, Edinburgh, 1893. (e-veza)
Ovdje nije prva pojavnica Bunovitz umjesto Runovitz. Ima ih mnogo.
Rastovatz na mjestu današnje Rastovače u Posušju. Onoj našoj provinciji "Podsussie" na zapadu je Po(d)stinje.

Još jednom, od svih starih karata Šeda je Šeda.

Scheda, Josef. Composite 20 sheets: Karte Des Oesterreichischen Kaiserstaates., Expeditions-Bureau, Wien, 1856. (e-veza)
Kožute - Podvornice - Turiake.
Nepoznato mjesto Vrelo iznad Unice, istočno od puta za Ruško Blato.
Vranac — Vranić.
Bogdan (Karakašica, ranije Gupseys Vil? Delarochette 1800.)
Ovu ćemo probat izvuć iz cache-a web preglednika i malo posvijetlit.