Autor Tema: Turski popisi u Imoti i naokolo  (Posjeta: 56264 )

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
1468/69. sumarni
« Odgovori #105 : 14 Veljača 2011, 19:38:22 poslijepodne »

U ovom (Dio nahije Uskopje) i u slijedećem (Dio nahije Mostar) upisu citiram Aličića, u narednim možemo razmatrat ubikacije.
Pretpostavljam moguću Aličićevu reakciju na bilo kakav komentar na njegovu podbilješku (fusnotu) br. 3496 (o Brotnju).
Ja ću se suzdržat od komentara na to.
Dio nahije Uskopje je tu i dijelom zbogradi toga jer se u ranijim dijelovima knjige više puta spominje nahija Rama i, čini mi se, Dolne Rama, a naselja se ubiciraju i u nahiji Lašva i u nahiji Rama pa i šire.
Nadnaslov ovog što slijedi je ionako "Pusta naselja u vilajetu Kral, vilajetu Hersek, vilajetu Pavlović i vilajetu Kovačević".
Na temu "Roško Polje" na drugom podforumu moram dodat iz ove knjige (str. 100) još nešto o Pavi Grguriću i podbilužku br. 1504. sličnog tona podbilužci br. 3496.

Ahmed S. Aličić; Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, Islamski kulturni centar Mostar, Mostar, 2008., str. 249.—250.;


"Pusta naselja u vilajetu Kral, vilajetu Hersek, vilajetu Pavlović i vilajetu Kovačević [◊168b]

Dio vilajeta Kral [p246]
[…]
Nahija Štit
[…]
Nahija Komić [◊169a] [p247]
[…]
Nahija Lašva [p248]
[…]
Nahija Brod
[…]
Nahija Visoko [◊170a]
[…]
Nahija Uskopje [p249]

Selo Papratna [3444], pusto
Selo Višesrednica [3445], pusto
Selo Prešlak [3446], pusto
Selo Koprivno [3447], pusto
Selo Jazinina [3448], pusto
Selo Hranča [3449], pusto
Selo Dol [3450], pusto [p250]
Selo Bila Potok [3451], pusto
Selo Lubina [3452], pusto
Selo Borsić [3453], pusto
Selo Dolac [3454], pusto
Selo Gmić [3455], pusto
Selo Gostović [3456], pusto
Selo Slap [3457], pusto
Selo Kopač [3458], pusto
Selo Kavanica [3459], pusto
Selo Leskovica [3460], pusto
Selo Lončić [3461], pusto
Selo Slana Voda [3462], pusto
Selo Kučjak [3463], pusto
Selo (L)Ovostuha? [3464], pusto
Selo Grni [3455], pusto
Selo K(G)ostović [3466], pusto [◊170b]
Selo Zelevča [3467], pusto
Selo Pazar Blagaj [3468], pusto
Selo Oborca [3469], pusto
Selo Mačić [3470], pusto
Selo Hrasca [3471], pusto
Selo Boguto(va)-Gora [3472], pusto
Selo Podgrađe [3473], pusto
Selo Živčić [3474], pusto
Selo L(J)ubuša [3474], pusto
Selo Dujić [3476], pusto

[3444] U originalu Papratna. Danas ne postoji.
[3445] U originalu Višesrednica. Nepoznato. Postoji naselje Osredak u okolini Gornjeg Vakufa. Moguće je da se radi o tome naselju.
[3446] U originalu Prešlak ili možda Bršlan. Ne postoji danas na ovom području.
[3447] U originalu Koprivno. Nepoznato. Danas postoji naselje Koprivnica koja administrativno pripada Kupresu. Moguće je da se radi o tome naselju. Inače na tom području je planina Koprivnica u kojoj ima dosta planinskih naselja. Možda je neko od njih nosilo ime Koprivno.
[3448] U originalu Jazinina. Nepoznato. Možda se radi o naselju Jazvinik u okolini Bugojna.
[3449] U originalu Hranča. Nepoznato.
[3450] U originalu Dol. Nepoznato pod ovim nazivom. Postoji selo Dolovi u okolini Donjeg Vakufa. Ne znam da li se radi o ovom naselju.
[3451] U originalu Bila Potok. Danas zaselak Bijeli Potok u selu Zloselo u okolini Kupresa.
[3452] Lubina, selo. Nepoznato pod ovim nazivom. Danas postoji naselje Ljubnići u okolini Bugojna. Moguće je da se radi o ovome naselju.
[3453] U originalu Borisići. Danas ne postoji.
[3454] U originalu Dolča. Vjerovatno danas Dolac kod Travnika. Ako nije to, onda je nepoznato.
[3455] U originalu Gmić. Danas selo Gmiće u okolini Prozora.
[3456] U originalu Gostović. Danas selo Gostovići kod Turbeta. Odavno je u nauci poznato da je područje današnjeg Turbeta bilo područje krstjanskog gosta.
[3457] U originalu Islab, tj. Slap. Nepoznato.
[3458] U originalu Kopač. Nepoznato. Ne znam da li može imati neke veze sa naseljima Kopčić u okolini Donjeg Vakufa ili u okolini Prozora.
[3459] U originalu Kavaniča. Danas ne postoji.
[3460] U originalu Leskoviča. Moguće je čitati i kao Iskoviča, tj Skovica. Ne postoji.
[3461] U originalu Lončić ili sl. Ne postoji.
[3462] U originalu Slana Voda. Nepoznato. Danas se ubicira kao zaselak u selu Granice u okolini Busovače. Ova ubikacija je dosta nesigurna.
[3463] U originalu Kučjak. Danas ne postoji.
[3464] U originalu Ovostuha. Danas ne postoji.
[3465] U originalu Grni. Vjerovatno danas selo Grnica u okolini Gornjeg Vakufa.
[3466] U originalu Kostović. Vjerovatno selo Gostovići kod Turbeta.
[3467] U originalu Želevča. Nepoznato i neubicirano.
[3468] U originalu Blagaj, označen kao Pazar. Danas selo Blagaj u okolini Donjeg Vakufa.
[3469] U originalu Oborča. Danas selo Oborci u okolini Donjeg Vakufa.
[3470] Danas zaselak Mačići u okolini Donjeg Vakufa.
[3471] U originalu Hrasča. Danas postoji zaselak Hrašće u okolini Nemile. Vjerovatno se radi o tome naselju.
[3472] U originalu Bogutova Gora. Nepoznato.
[3473] U originalu Podgrađe. Danas selo u okolini Gornjeg Vakufa.
[3474] U originalu Živčić. Nepoznato na ovom području.
[3475] U originalu Lubuša, tj. Ljubuša. Nepoznato.
[3476] U originalu Dujić. Nepoznato."

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
1468./1469. sumarni
« Odgovori #106 : 14 Veljača 2011, 19:54:41 poslijepodne »

I podbiluška br. 3485 više govori nego što u njoj piše.

"Pusta naselja u vilajetu Kral, vilajetu Hersek, vilajetu Pavlović i vilajetu Kovačević [◊168b]

Dio vilajeta Kral [p246]
[…]
Nahija Štit
[…]
Nahija Komić [◊169a] [p247]
[…]
Nahija Lašva [p248]
[…]
Nahija Brod [p249]
[…]
Nahija Visoko [◊170a]
[…]
Nahija Uskopje
[…]

Dio vilajeta Hersek [p250]

Dio nahije Koprü-hisar, drugo ime Mosd(t)ar

Selo Vituša [3477], pusto
Selo Vina [3478], pusto
Selo Zahum [3479], pusto
Selo Rodoč [3480], pusto
Selo Baćević [3481], pusto [251]
Selo Stepković [3482], pusto
Selo Kalešević [3483], pusto
Selo Kruševa [3484], pusto
Selo K(G)radac [3485], pusto [◊171a]
Selo Bilešić [3486], pusto
Selo Tošić [3487], pusto
Selo Tati [3488], pusto
Selo Jar(e) [3489], pusto
Selo Uzariće [3490], pusto
Selo Mokro [3491], pusto
Selo Kočeri(n?) [3492], pusto
Selo Ledinac [3493], pusto
Selo Lipno [3494], pusto
Selo Buho(vo) [3495], pusto
Selo B(o)rotno [3496], pusto
Selo Vijovnica [3497], pusto
Selo Paoča [3498], pusto
Selo Bršnevi [3499], pusto
Selo K(G)radac-Drugi [3500], pusto [p252]
Selo Buhačić? [3501], pusto
Selo Dobro Selo [3502], pusto
Selo Krajavac? [3503], (Grabavac??) pusto
Selo Opine [3504], pusto

[…]

[3477] Danas zaselak u selu Raška Gora u okolini Mostara.
[3478] U originalu Vojna. Može se čitati i Vina. Prvo se ubicira u neposrednoj blizini Mostara. Vina se često nalaze upisana na način da se mogu čitati i kao Vina i kao Vojna. Nikada se nije moglo ubicirati naselje Vina pa preostaje
da se ubicira kao Vojno kod Mostara.
[3479] Danas poznati kvart grada Mostara.
[3480] Danas kvart grada Mostara. Inače staro naselje u Mostaru i stara mahala Mostara.
[3481] U originalu Baćević. Danas selo Baćevići južno od Mostara. Inače, industrijska zona ovoga grada koju je hajdučki napravila socijalistička
Jugoslavija, uglavnom na privatnoj imovini i ne pokušavajući riješiti imovinsko-pravne odnose, iako se zna da je to sve privatno vlasništvo čija je obrada bila zapuštena.
[3482] U originalu Stepković. Danas nepoznato. Nalazilo se očito u okviru kotline koja okružuje grad Mostar. Moguće je da se sjedinilo ili sa Baćevićima ili Slipčićima.
[3483] U originalu Kalešević. Nepoznato. Sva ova naselja iz okoline Mostara ponavljaju se i u kasnijim popisima ali se nisu mogla ubicirati.
[3484] U originalu Kruševa. Danas su sačuvani zaseoci ovoga sela u okolini Mostara, pa je ovdje ubicirano na mjestu današnjeg naselja Krivodo i dr. koja postoje. Inače naziv Kruševo se izgubio.
[3485] U originalu Gradč, tj. Gradac. Danas na području Mostara u užem smislu ne postoji lokalitet Gradac, ali na području stare župe i nahije Mostar nalaze se tri naselja pod tim nazivom, što je vrlo karakteristično u strateškom smislu. Teško je odrediti o kojem se od Gradaca radi u pojedinoj zabilješci, osim kada se izdvoji Krehin Gradac, onda se zna na koji se odnosi. Dakle, jedan od Gradaca na broćanskom platou.
[3486] U originalu Bilešić. Danas selo Biletići u okolini Mostara. Ovim želim da ukažem da me nije zanimala današnja administrativna podjela ovoga područja. To je sve mostarska okolina.
[3487] U originalu Tošć. Nepoznato.
[3488] U originalu Tati. Danas istoimeno selo u okolini Mostara.
[3489] U originalu Jari. Danas selo Jare u okolini Mostara.
[3490] U originalu Uzariće. Danas selo Uzarići u okolini Mostara.
[3491] Danas istoimeno selo Mokro u okolini Mostara.
[3492] U originalu Kučerin. Danas istoimeno selo Kučerin u okolini Mostara.
[3493] U originalu Ledinač. Danas selo Ledinac u okolini Mostara.
[3494] U originalu Lipno. Vjerovatno danas istoimeno naselje u okolini Ljubuškog.
[3495] U originalu Buhova. Danas istoimeno selo u okolini Mostara, odnosno Lištice.
[3496] U originalu Brotno. Danas ne postoji selo pod ovim nazivom. Pošto se u ovom popisu ne spominje selo Služanj, pretpostavljamo da je ono nastalo na imenu Brotnjo. Ovo selo se u kasnijim popisima spominje, a ne spominje se selo Brotnjo, i to je još jedan od razloga za moju pretpostavku. Inače lokalitet i cijelo područje Brotnjo je naziv ili ime koje su sa sobom donijeli Vlasi koji su se ovdje naselili iz istoimenog lokaliteta u okolini Trebinja, gdje i danas
postoji lokalitet istog naziva. Vjerovatno im je osnovno ishodište negdje u današnjoj Albaniji i albanskim planinama, pa su se kao Arbanasi stočari naselili u područja u našoj zemlji. Inače, ova naselja koja se ovdje spominju, kao pusta, naseljena su isključivo Vlasima, koji su ovdje završavali svoju slavizaciju. Doduše, vrlo brzo poslije ovoga popisa veliki dio odbjeglog stanovništva, starosjedilačkog, vratilo se na svoja imanja i kao takvo stopostotno prešlo na
islam, a Vlasi, tek nakon nekoliko generacija, ustalivši se kao ratari prihvataju novu vjeru. Oni koji su ostali u statusu Vlaha, nomada ili
polunomada, oni su čas pravoslavni, čas katolici i kao takvi su dočekali odlazak osmanlijske vlasti iz Bosne. Dakle, to je baza za današnje "hrvatstvo" u Bosni, nastalo pod uticajem i propagandom austrijske vlasti i katoličke crkve, koja je uživala specijalni status u odnosu na druge vjere, a ne "povijesno" etničko porijeklo, odnosno krvno i plemensko srodstvo sa etničkim Hrvatima.
[3497] U originalu Vijoniča. Danas selo Vionica u okolini Mostara, blizu naselja Čitluk.
[3498] U originalu Paoča. Danas istoimeno selo u okolini Mostara, blizu naselja Čitluk.
[3499] U originalu Prešneva. Vjerovatno danas Presova u području Čitluka u okolini Mostara.
[3500] U originalu Gradač-Drugi. Danas postoje, između Mostara i Ljubuškog, četiri lokaliteta pod ovim nazivom. Nema naznaka koje bi ukazivale o kojem naselju je riječ, osobito u ovom popisu koji je sumarni. Vjerovatno se
radi, ipak, o današnjem Donjem Gradcu na broćanskom platou.
[3501] U originalu Buhačić. Danas zaselak Buhačić u selu Jare u okolini Mostara.
[3502] U originalu Dobroselo. Danas Dobro Selo u okolini Mostara.
[3503] U originalu Krajavač, tj. Krajavac. Nepoznato, ako ne poistovjetimo ovo naselje sa današnjim naseljem Kraji Donji u području Čitluka u okolini Mostara.
[3504] Danas istoimeno naselje Opine kao predgrađe grada Mostara, ali je i danas više seosko nego gradsko naselje."

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Pavo Grgurić, Hum i Travnik
« Odgovori #107 : 14 Veljača 2011, 21:14:55 poslijepodne »

Kako je prošao Pavo Grgurić? Pavo sin Grgurov, na drugoj temi. Kako su vođeni i sumarni defteri? U ovom citatu se vidi da su vođeni i po mjestu boravka i zoni odgovornosti timarnika. (Pod)naslov je "Nahija Neretva" u izvorniku na listu br. 59b [◊59b]

Ahmed S. Aličić; Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, Islamski kulturni centar Mostar, Mostar, 2008., str. 100.—101.;

"
"Nahija Neretva [◊59a] [p99]

Timar Ahmeda, seraskera nahija: Neretva, Uskopje, Gorna i Dolna Rama. [1491]

Ovaj timar je dat zamjenom Radiću Hranišiću i njegovom bratu Tomašu, uz obavezu da idu u rat.

Pisano: 9. muharema, 874. godine, u Istambulu. [1492]

Radič je umro, pa je njegov dio, i timar kraljevog ćehaje Vladisava objedinjen kao jedan timar, i dat Madžaru (Ungurus) Ishaku, koji je upisan dole, na četvrtom listu, s one strane, uz obavezu da ide u rat.
Pisano: u drugoj dekadi zil-hidže, 875. godine, u Konstantiniji. [1493] [p100]
Pošto spomenuti Ishak nije došao na vojni pohod protiv Uzun Hasana, timar je dat Ajdinu.
10. ramazana, 877. godine, u Konstantiniji.
[1494]

Selo Osonica [1495]
domova 6, udovica 1
Prihod 400

Selo Kuti [1496], pripada Uskopju.
hasa njiva 1
domova 9, neoženjenih 3
Prihod 893

Selo Bila [1497], pripada Lašvi.
hasa: njiva 4, livada 1, zapuštenih
vinograda 1
domova 7
Prihod 893

Selo Ričica [1498], pripada Lašvi
hasa zapuštenih vinograda 1
domova 15, neoženjenih 2
Prihod 2.500

Ukupno: domova 37, neoženjenih 5,
udovica 1
Prihod 4.686

On je lično burume sa: 1 džebelijom, 1 gulamom i 1 malim šatorom.

Timar dogandžije Sankura

Njemu je ovaj timar oduzet i dat kao unapređenje kadiji Neretve, Muslihudinu.
Pisano: u drugoj dekadi rebia II, 875. godine, u Konstantiniji.
[1499]

Selo Spiljan [1500]
hasa: vinograda 1, njiva 2, oraha 8
domova 26, neoženjenih 4
Prihod 1.261

Dio sela Hodećica [1501]
hasa: obrađenih vinograda 1, zapuštenih 3
domova 4
Prihod 664

Selo Pšelica [1502]
domova 17, neoženjenih 2
Prihod 1.879

Selo Ustugir [1503]
domova 7, neoženjenih 4
Prihod 599

Ukupno: domova 54, neoženjenih 10
Prihod 4.399

On je lično burume sa: 1 džebelijom, 1 gulamom i malim šatorom.

Timar Timurtaša jednog od sinova spahija [◊59b]

Ovaj timar je, sa timarom Davuda, brata vojvode Skendera, koji je upisan na suprotnoj strani, objedinjen i naredbom vladara, dat Pavi Grguriću, koji je predao tvrđave Hum i Travnik. [1504]

Pošto je spomenuti bio zarobljen, ovo selo je, carskom naredbom, dato Hajdaru, uz obavezu da ide u rat.
23. zil-kade, 881. godine, u Istanbulu.
[1505]

Selo Homolje [1506]
domova 120, neoženjenih 15
Prihod 16.161

[…]

[1491] Kako se vidi serasker je vojni zapovjednik jedne šire oblasti, a ne samo jedne nahije.
[1492] 19. 7. 1469.
[1493] 31. 5. — 9. 6. 1471.
[1494] 8. 6. 1473. Ova zabilješka je prekrižena i ne važi.
[1495] U originalu Osoniča ili Osevniča. Nepoznato pod ovim nazivom. Ali ovdje je vremenom došlo do premetanja glasova i slova, sve radi lakšeg izgovora, pa je narod to selo prozvao Seonica. Danas istoimeno selo u okolini Konjica.
[1496] Danas naselje Kute u okolini Gornjeg Vakufa.
[1497] Danas je riječ je o istoimenom naselju u okolini Travnika.
[1498] U originalu Ričiča. Danas naselje Ričice u okolini Travnika.
[1499] 7. — 16. 10. 1470.
[1500] U originalu Ispiljan. Danas naselje Spiljani u okolini Konjica.
[1501] Nepoznato pod ovim nazivom. Ja sam pretpostavio da se ovdje radi o zaseoku Hodići u selu Tušnjići u okolini Visokog. Izvan ovakve ubikacije je nepoznato.
[1502] Pšelica. Neubicirano.
[1503] U originalu Ustugir. Vjerovatno danas Gornje i Donje Gire, u selu Sirjevići u mjesnom području Rakova Noga, u okolini Sarajeva. Ovdje je osmansko-turski izraz "ust" preveden kao Gornje.
[1504] Pavo Grgurić je bio timarnik od 1463. do 1477. godine i nije bio prešao na islam. To pobija paušalne tvrdnje da su naši plemići prelazili na islam da bi sačuvali imanja i u isto vrijeme ulazili u vojničku klasu. Njega, očito, niko nije tjerao u islam. Ovo je prvi put da saznajemo da su i tvrđave Travnik i Hum kod Livna bili predati od strane njihovih bosanskih branitelja. Kakva je sudbina Pave Grgurića nakon zarobljavanja ne znamo iz ovoga deftera. Vjerovatno se nije vratio iz nepoznatih razloga, a to potvrđuje činjenica da je njegov timar dat drugome.
[1505] 9. 3. 1477.
[1506] Danas naselje u okolini Konjica."
« Zadnja izmjena: 14 Veljača 2011, 21:18:03 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Ćehaja tvrđave Imocki 1471.
« Odgovori #108 : 17 Veljača 2011, 00:44:02 prijepodne »

Podbilužku (1928), kao i slične ranije navedene, ne ću komentirat.

Ahmed S. Aličić. Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, Islamski kulturni centar Mostar, Mostar, 2008., [pp129—132];

"[p129] ◊78b

Nahija Goražde u vilajetu Hersek

Timar Silahdara Mahmuda

Serasker nahija: Goražde, Zagorje, Bistrica, Osanica, Neretva i Nevesinje, sa svim onim što im pripada i što im je pripojeno. (1894)

[…]

Ukupno: domova 42, neoženjenih 15
Prihod 9.244

On je lično burume sa: 3 džebelija, 1 gulamom i 1 šatorom.

Dio rezerve vojnuka

Zbog toga što se timar ovih vojnuka iskvario, na osnovu pisma Hamza-begovog, dio tih vojnuka, odnosno njihova timara dat je, kao povećanje, spomenutom seraskeru. (1898)

[…] [p130]

Ukupno: prihod od rezerve vojnuka: 1.100
Osoba 44

Spomenuti daju samo ispendžu i ništa više od toga.
Pisano: u drugoj dekadi zil-kade, 875. u Konstantiniji. (1915)

[…] [p131]

Timar Hadži Karađozov

Zbog toga što je spomenuti imao drugi timar, ovaj je dat mladiću posadniku tvrđave Samobor, po imenu Iljas janjičar, uz obavezu da ide u rat.
Pisano: 24. sefera, 881. godine, u logoru Papazlik. (1916)
Zbog njegove starosti, dat je razmjenom Aliji, posadniku tvrđave Samobor.
U trećoj dekadi sefera, 883. godine. (1917)

[…]

Ukupno: domova 24, neoženjenih 8
Prihod 3.052
On je lično burume sa: 1 džebelijom i 1 malim šatorom.

◊79a

Timar Širmerda, gulama careva — neka mu je vječna vladavina.

Za spomenutog je Hamza-beg izvijestio sljedeće: "Spomenuti je postao ćehaja tvrđave Imocki." (1920) Zbog toga je ovaj timar dat Jusufu, sinu Lulićevom?, uz obavezu da ide u rat.
Pisano: u prvoj dekadi ramazana, 875. godine, u Konstantiniji. (1921)

Za spomenutog je sandžakbeg izvijestio sljedeće: "Spomenuti neće da obavlja svoju dužnost", zbog toga mu je timar oduzet i dat Rumu (Grku) Aliji.
Pisano: 18. redžeba, 879. godine, u logoru (nečitko). (1922)

Zbog toga što je spomenuti Alija imao drugi timar, ovaj je dat janjičaru Hiziru.
Pisano: 24. muharema, 880. godine, u logoru u selu Čolmek??. (1923)

Zbog toga što je za ovaj timar sandžak-beg Pašajigi-beg izvijestio da je uzapćen, timar je dat nevjerniku Filipu, uz obavezu da ide u rat.
Pisano: 11. šabana, 881. godine, u logoru u okolini., (nečitko) (1924)

Zbog toga štoje spomenuti Filip imao drugi timar, ovaj timar je dat nevjerniku Vuku.
Pisano: 2. ševala, 881. godine, u logoru Šehirkoj.(1925)

Dio sela Dlamoč Potok (1926)
hasa: vinograda 1, njiva 1
domova 12, neoženjenih 2
Prihod 2.161

Selo Požareva (1927), pripada Sokolu,
pusto.
hasa: vinograda 1, njiva 3, oraha 6
Prihod sa onim iz vana 700

Dio sela Stolča (1928), pripada Vidoškoj, pusto. [p132]
hasa: vinograda 3, pola mlina
Prihod sa onim što plaćaju oni koji obrađuju zemlju iz vana, 970

Selo Cerova (1929), pripada Viševu.
hasa: njiva 1, livada 1
domova 4
Prihod 404

Ukupno: domova 16, neoženjenih 2
Prihod 4.235

On je lično burume sa: 1 džebelijom, 1 gulamom i 1 malim šatorom.


[…]

(1894) Ovdje je definitivna potvrda da je seraskerluk, vojno područje koje se proteže na više nahija i čini vojnu oblast, a da termin vilajet ima dva značenja, i to vilajet u značenju sandžak, kao najviša upravna i administrativna jedinica, oblast i vilajet kao striktno nedefiniran prostor, koji je ušao pod vlast Osmanlija. Nema nikakva značenja u upravnoj i teritorijalnoj organizaciji. Tako će se područje koje ovaj defter tretira pretvoriti u dva sandžaka već 1470/1. godine. U isto doba ima značenje manje upravne oblasti — subašiluk, koja će se vrlo brzo, već u narednom popisu pretvoriti u kadiluk (kazu) ali samo u upravnom, a ne sudskom značenju. Ima slučajeva da se i kasnije u nekim popisima pojavi izraz vilajet, ali samo kao niža upravna oblast ili regija, bez službenog definiranja. Međutim, mislimo da je u pitanju samo pisar koji nije obraćao pažnju na svaki detalj organizacije vlasti, pa je po inerciji neke stare vilajete kojih više nije bilo ponovo pisao kao vilajet. Inače, vilajet će kao termin upravne i administrativne organizacije ponovo zaživjeti u vrijeme reforama u 19. stoljeću ili tačnije 1865-67. godine. Stranice 77b i 78a prazne, ali paginirane. Ne utiče na cjelinu teksta.
[…]
(1898) Kako se vidi rezerva vojnuka uživala je svoje baštine, koje su tretirane kao kolektivni vojnički timar. Onoga momenta kada se nije mogao održati, zapravo kada država više nije imala interesa ni potrebe za vojnucima, njihove baštine se pripajaju drugom timaru, a oni prevode u običnu ratarsku raju.
[…]
(1915) 1. — 10. 5. 1471.
(1916) 18. 6. 1476.
(1917) 24. 5. — 3. 6. 1478.
[…]

(1920) Kako se vidi, tvrđava Imocki je već bila organizirana u potpunom vojnom poretku, prije 1471. godine
(1921) 21. 2. — 2. 3. 1471.
(1922) 28. 11. 1474.
(1923) 30. 5. 1475.
(1924) 29. 11. 1476.
(1925) 18. 1. 1477.
(1926) U originalu Dlamoč Potok. Pod ovim nazivom ne postoji. Danas postoji zaselak Glamoč u okolini Ustikoline i selo pod istim nazivom u okolini Goražda. Mislim da se radi o ovom posljednjem.
(1927) U originalu Požareva, kao selo u nahiji Sokol. Danas zaselak Požarevo u okolini Foče. Sigurno se radi o tome naselju.
(1928) U originalu Istolča, kao selo, ali pusto. Međutim, na drugom mjestu upisano je dio sela Stolac kao selo koje je naseljeno. Znači, jedan dio toga sela u doba popisa nije bio naseljen. Najvjerovatnije je stanovništvo bilo odbjeglo. Danas mi ne znamo kako su ti zaseoci ili dijelovi bili raspoređeni. U narednom popisu sandžaka Hercegovine, Stolac je potpuno naseljeno mjesto, bez pustih dijelova. Ali ni u ovom popisu ni u onom iz 1477. godine u Stocu se ne spominje nikakav vjerski objekt (crkva ili sl.), niti svećenik ili sveštenik. Prema tome sva naklapanja o tome su besmislena. Jer, da je išta od toga postojalo, makar i u ruševnom stanju, ovdje bi bilo popisano, jer je to predmet popisa u svakoj varijanti, odnosno bilo oslobođeno oporezivanja ili ne bilo. Sve izvan ovakvog stava je obična izmišljotina i laž. To se odnosi i na sva druga naselja u vezi sa vjerskim objektima. Šta se dešavalo na ovim prostorima sa vjerskim objektima je problem za sebe. Prije svega, treba izvršiti periodizaciju izučavanja ovih objekata prije uspostave Crkve bosanske i poslije, a onda ta relacija sa osmanlijskim osvajanjima i njihovom epohom.
(1929) U originalu pisano na isti način. Danas selo Cerova u okolini Uloga."
« Zadnja izmjena: 17 Veljača 2011, 00:54:40 prijepodne glonga »

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
« Odgovori #109 : 17 Veljača 2011, 11:42:53 prijepodne »
Benco, ili bilo tko drugi na forumu, nalazi li se ova Prološka kula (iz fortifikacijskog kompleksa Ćava, Čava, Čavlina, Čačvina)



na lokaciji:

43°28'47.22"N 17° 9'6.16"E

?
Gornji redak s koordinatama kopirati u polje za unos na maps.google.com
Škljocnuti na "Satelit" za prikaz sateliske slike, pa po potrebi zumirati dvoškljocom miša  oko zelene strelice.
Koordinate su uzete iz Google Earth-a. Greške "kartografske" projekcije satelitskih slika o kojima je bilo riječi u prethodnom upisu znače da kula i nije na tim koordinatama točno u "WGS84" sustavu, tj. kad biste tu točku unijeli u GPS, one ne bi odgovarale očitanju s GPS-a na samoj kuli. Pritom greška nije tolika da ne biste GPS-om i golim okom uspjeli pronaći kulu na terenu.

nalazi

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
« Odgovori #110 : 17 Veljača 2011, 15:14:50 poslijepodne »

U sekundu točno? Jes to iša na kulu s GPS-om?

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
« Odgovori #111 : 17 Veljača 2011, 16:34:58 poslijepodne »
A ko će tebe razumit iz prve. :)

Ono što sam ja shvatio je da te zanima je li kota na googlu baš Prološka tvrđava. Pa jest. Ako pitaš koju kotu pokazuje GPS kad se popneš na tvrđavu bogme ne znam. Ako pak pitaš nešto treće e tek te unda ne razumim.

Offline Ratnik svjetlosti

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.627
  • I sa sobom treba znati biti u ratu i miru.
Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
« Odgovori #112 : 18 Veljača 2011, 00:00:23 prijepodne »
Obično Turke držimo primitivnim porobljivačima iz srednjeg vijeka, a uredno su sve popisivali, evidentirali i planirali.

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
« Odgovori #113 : 18 Veljača 2011, 22:53:15 poslijepodne »
Svaki primitivac je barem toliko napridan da popishe platishe poriza.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Ratnik svjetlosti

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.627
  • I sa sobom treba znati biti u ratu i miru.
Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
« Odgovori #114 : 18 Veljača 2011, 23:23:56 poslijepodne »
To kao da kažeš da svi primitivci mogu imati državu, a nije država mačiji kašalj.

Offline Ratnik svjetlosti

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.627
  • I sa sobom treba znati biti u ratu i miru.
Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
« Odgovori #115 : 18 Veljača 2011, 23:25:06 poslijepodne »
Kolonizirati je kudikamo lakše i groznije.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: 1468./1469. sumarni
« Odgovori #116 : 19 Veljača 2011, 23:21:25 poslijepodne »

"Pusta naselja u vilajetu Kral, vilajetu Hersek, vilajetu Pavlović i vilajetu Kovačević [◊168b]
[…]
Dio vilajeta Hersek [p250]

Dio nahije Koprü-hisar, drugo ime Mosd(t)ar
U privitku upisa je datoteka sumarni_defter_1468-9_kml.zip (9,764 bytes)

Raspakiravanje .zip arhive, otvaranje u programu Google Earth i dvoškljoc na mapu 'pusto' (Mjesta/Privremena mjesta/sumarni_defter_1468-9_kml/nahija_mostar/pusto) trebli bi dat pregled pustih naselja u nahiji Mostar iz uvodnog citata ovoga upisa.
Polje 'Description/Opis' nije u .html formatu, za taj nedostatak znam, ovo je svakako nulta verzija. Niz ubikacija je površan i promašen.
Ako netko kani ažurirati neka vrati ažuriranu i zapakiranu datoteku uz upis na ovoj temi.

Kad i ako stignem, ovo ću pomalo sređivati i dopunjavati prvim i po potrebi drugim redom nahija nahiji Imota za ovaj popis 1468/1469. god.
Ako bude online suradnika mogu se u neku krovnu mapu 'turski_popisi' dodavati i drugi popisi, prvi na koji ciljam je poimenicni_popis_sandzaka_hercegovina_1477.

Pravljenje SQL baze od dijelova ovih popisa je malo zametno. Samo za definiranje polja najveće tablice svih tablica trebalo bi, ako ima zainteresiranih, otvoriti npr. na Google Docs radni list tabličnog kalkulatora kojeg može uređivati više osoba online pa ako se i ne napravi SQL baza bar će ostat nacrt i donekle popunjena datoteka u žargonskom xls (M$ Excel) formatu.

Oznake mjesta u datoteci su rađene na način da je u Google Earthu uključen dodatak geonames.org, iz mape geonames.org su mjesta kopirana u odgovarajuću podmapu ('pusto') tako da su sve koordinate 'zaokružene' na cijeli broj sekundi (") i u potpunosti odgovaraju koordinatama istih lokacija na www.geonames.org. Bilo bi dobro da i u ažuriranjima, ako ih bude, bude tako napravljeno. Pri pregledu, razumljivo, radi preglednosti tematskih mapa, treba isključiti prikaz mape geonames.org i, po potrebi, svih drugih slojeva koji smetaju preglednosti.

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
« Odgovori #117 : 20 Veljača 2011, 00:42:13 prijepodne »
A zashto se na Google Earthu niegdi mozsesh spustiti na 500m, odakli je josh uvik oshtro - mozsesh viditi kutje i njive- a niegdi nema vajde itji izpod 1200m? Granica priko sri Gruckog polja.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
« Odgovori #118 : 20 Veljača 2011, 21:59:11 poslijepodne »

Ne znam. Možda pogledam. Ne gledam na visinomjer. Nemam volje ni komentirat neke Aličićeve (ako su njegove) podbilužke.
Edit. Dostupna rezolucija satelitske fotografije. Ako se dobro sjećam ovdje gdje se 'bolje' vidi rezolucija je 60 cm (1 pixel = 60 cm), a tamo di je lošije imaš 120 cm (1 pixel = 1.20 m). Na drugoj strani Gruckog polja moš dobit starije slike s izbornika Prikaz>Povijesne slike (smotana li prijevoda) koje mogu bit u istoj ili slabijoj rezoluciji. Uključivanjem odgovarajućih slojeva u prikazu (obično u donjem lijevom prozoru) moš nać i podatke o satelitskoj fotografiji za zadano područje (povijesnoj/starijoj i sadašnjoj). Na dnu. Više>DigitalGlobe izvješćivanje.
To odavno uzimam 'as is' i ne zanima me odavno. Mislim da je bilo upisa na tu temu na starom i/ili ovom forumu.

http://imotacaffe.yuku.com/sreply/27247/Imota-nebo-sateliti-slike-Google-NASA-GPS
http://imotacaffe.yuku.com/topic/865/Imota-nebo-sateliti-slike-Google-NASA-GPS?page=1
Citat:
Ruth, Runovići na Google Maps su zasad ostali koliko mi se čini na staroj Landsatovoj mapi iz 90-ih, po sjećanju na tu mapu ne mogu višše niti procijeniti je li joj razlučivost bila 14,5 ili 28,5 metara.

Nastavak.
Ahmed S. Aličić; Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, Islamski kulturni centar Mostar, Mostar, 2008.;

"[p46]
Hasovi Isa-bega, mirilive Bosne, u cijelosti
Dio Vilajeta Kral
Dio Nahije Lašva 786
786 Ime nahije Lašva sačuvano u današnjem naselju Lašva na utoku rijeke Lašve u Bosnu.
[…][p47]
Dio Nahije Dubrovnik 804
804 Ova nahija nosila je ime po svom glavnom mjestu koje se zvalo Dubrovnik. Ona se protezala između Visokog i Semizovca, a u nekim prilikama sve do Nišića. Danas postoji istoimeno naselje u okolini Visokog. Ova nahija i selo Dubrovnik, prema podacima osmanlijskih izvora, bili su centar i sjedište Crkve Bosanske. Treba posebno istaknuti selo Brezovica. Vid. dole niže.
[…][p48]
Dio Nahije Visoko
[…][p49]
Nahija Uskopje 821
821 U originalu Uskopje. U narodu poznata i kao Skoplje i kao Uskoplje. U nekim etnonimima sačuvan naziv Skoplje. Područje srednjovjekovne župe i kasnije nahije na području od Gornjeg Vakufa do Prusca. Na tom području nije nikada postojao antropotopos pod nazivom Skoplje ili Uskoplje. Prema tome, današnji naziv koji su nametnuli katolici za Gornji Vakuf nema niti historijskog, niti toponomastičkog, niti narodnosnog opravdanja ni osnova. To je posljedica civilizacijskog primitivizma kasnijih naseljenika na ovo područje. Starosjedioci na ovom području su Bošnjaci. Neposredno poslije osmanlijskih osvajanja, primjetno je naseljavanje Vlaha, koji su se na tome području najbrže sedentarizirali i asimilirali u autohtonu bošnjačku masu. Današnji tzv. Hrvati su tek od 18. stoljeća doseljavani u ove krajeve i to iz ekonomskih razloga, jer su okolnosti tako iziskivale. Naime, postojao je manjak radne snage, s jedne strane, a s druge strane bila je navala useljavanja izvan granica Bosne, opet iz ekonomskih razloga. Gornji Vakuf je nastao i razvio se pored seoskog naselja koje se zvalo Česta ili kako neki hoće Cista ili Cesta, koje se kasnije uklopilo u cjelinu gradskog naselja. Oba ova posljednja naziva su dubiozna za ovo naselje. Ova područja su bila slabo naseljena u vrijeme osmanlijskih osvajanja i ona su naseljavana Vlasima, romanskog ili arbanaškog porijekla. Arbanaško porijeklo je pretežnije. Nakon asimiliranja u bošnjačku masu, to stanovništvo je uglavnom sve prešlo na islam. A današnji katolici su, ustvari, novonaseljeni stanovnici, pretežno iz dalmatinskog zaleđa, pa je i njihovo etničko porijeklo, također, vlaško, ali se i ta masa asimilirala u domaći autohtoni bošnjački živalj i najveći broj ih je prešao na islam. Svi starosjedioci su bili Bošnjaci i prije dolaska Osmanlija i svi su prešli na islam, čime su zasvjedočili i zagarantirali svoje bošnjačko porijeklo. Treba pogledati osmanlijske popise od 1550. do 1604. godine i uvjeriti se u ove tvrdnje. Osmanlijski popisi su neprikosnoveni historijski izvori i u njima nema primjesa politike, niti se u njih može sumnjati. Dakle nahija ili ranija župa Skoplje ili Uskoplje je stara bosanska župa bez ikakvih primjesa nečijih iluzija sa strane.
[…][p50]
Nahija Rama 845
845 Rama, nahija. Ne postoji naselje pod imenom Rama, pa da se označi kao mjesto po kojem se nahija zove. Očito je da se zove po rijeci Rami. U njoj postoji utvrđenje koje se zove Prozor ili ponekada Belgrad kao i sva druga utvrđenja i ono jest glavno mjesto ove nahije. Ali to se mjesto ne može nazvati Rama, ako nećemo silovati historijsku građu i historijsko trajanje.
[…][p51]
Nahija Neretva 850
850 Neretva, nahija. Ovdje se misli i na onu tzv. bosansku i na onu hercegovačku nahiju Neretvu. Ona s desne strane bila je suvereno carsko domeno bosanskog kralja, a ona hercegovačka oblasnih gospodara Humske zemlje. U vrijeme osmanlijskih osvajanja pripadala je Kosačama.
[…]
Nahija K(G)radčac 856
856 Ova nahija je spomenuta samo u ovom defteru, a misli se na područje od Pazarića do Tarčina sa sjeverne strane planine Ivan i prema srednjoj Bosni, odnosno Kreševu.
[…][p51]
Nahija Jelaška Župa 868
868 Jelaška Župa, nahija.
[…]
Nahija Pribić, drugo ime Kamenica
[…]
Nahija Kladna 882, drugo ime Še(š)tilov Klanac
882 U originalu Kladna. Danas grad u BiH.
[…][p55]
Svega prihodi hasa mirilive (sandžak-bega) iz Vilajeta Kral: pazara 4, sela 86, mezri 11, čiftlika 26, domova 1.551, neoženjenih 265. Prihod 188.080
Dio Vilajeta Hersek (Hercegovina)
Dio Nahije Neretva
[…][p56]
Dio Nahije Mostar, drugo ime Koprü Hisar 932
932 Ovdje se Mostar spominje prvi put u zvaničnim osmanlijskim izvorima pod svojim današnjim imenom. Istina, piše se Mosdar, a ne Mostar, a kao drugo ime Koprü Hisar, i to je potvrda, da je stariji naziv, nakon pada pod osmnalijsku vlast bio Koprü Hisar, što znači Utvrda Most, ili vrlo nezgrapno Mostovska utvrda. Kad se u osmanlijsko-turskom jeziku tako označi neki fortifikacijski objekt, to znači da je to vrsta utvrđenja koja ima utvrdene objekte s obje strane mosta, ali nema zidina niti opkopa. To je zasebna vrsta utvrđenja koja se zove hisar, za raliku od kale ili palanke. Dakle, druga vrsta po značaju objekta za vojne potrebe. Ovdje se konkretno Mostar spominje kao naziv za nahiju i tako će ostati stalno kao oznaka nahije, a naziv za gradsko naselje će preovladati domaći, naš naziv. Nažalost, u zvaničnim izvorima se uglavnom spominje u dvojnom obliku, domaćem i osmansko-turskom. Prema tome, Mostar nije dobio naziv ni po kakvim mostarima, niti mastarima. To je mjesto gdje postoji "most utvrda".

Selo Podgoran 933, hasa: vinograda, obrađenih 2, zapuštanih 1, oraha 5, domova 11, neoženjenih 3. Prihod 546
933 Danas naselje Podgorani u okolini Mostara.

Selo Hum 934, hasa oraha 4, domova 4, neoženjenih 1. Prihod 214
934 Danas Hum u Bijelom Polju u okolini Mostara.

Selo Lišani 935, hasa njiva 2, domova 13, neoženjenih 1. Prihod 625
935 U originalu Lišan. Danas naselje Lišani u okolini Mostara. Ali se najčešće spominju sela Hum i Lišani zajedno kao  Humilišani. Postoji tendencija da se odvoje jedno od drugoga. Ne znam iz kojih razloga, mada je historijski tačno da su to od davnina dva zasebna naselja.

Selo Prigaj(đ)ani 936, hasa: vinograda 1, njiva 4, oraha 6, krušaka 4, domova 8, neoženjenih 1. Prihod 457
936 U originalu Pregrajani. Danas naselje Prigrađani u okolini Mostara.

Selo Žel(j)uša 937, hasa: vinograda, zapuštanih 3, njiva 3, oraha 2, smokava 8, domova 7, neoženjenih 1. Prihod 400
937 Danas naselje Željuša u okolini Mostara. Ustvari, sjeverno od Mostara u bjelopoljskoj kotlini.

Selo Lubotić 938, domova 14. Prihod 700
938 Danas naselje Ljubotići u okolini Mostara.

Selo Crnač 939, domova 10. Prihod 450
939 Danas postoje naselja Donji i Gornji Crnač u okolini Mostara prema Lištici.

Selo Dobrič 940, domova 5, neoženjenih 1. Prihod 300
940 U originalu Dobriča. Danas naselje Dobrič u okolini Mostara, na boćanskoj strani.

Selo Bučiće 941, domova 3. Prihod 150
941 U originalu Bučiće. Danas naselje u mjesnom području Raške Gore u okolini Mostara.

Selo Potok 942, hasa: vinograd 1, njiva 4, mlinova 2, domova 10, neoženjenih 1. Prihod 1.050
942 U originalu Potok. Prema tome izvorni naziv je jednina-Potok. Danas naselje Potoci sjeverno od Mostara.
[p57]
Selo Obrše 943, hasa njiva 4, domova 4. Prihod 250
943 U originalu Ovrša. Danas najvjerovatnije naselje Orašine u Raškoj Gori. Inače bi bilo nepoznato i neubicirano, kao Obrše.

Selo Livač 944, hasa: vinograda, zapuštenih 2, njiva 5, oraha 5, domova 6. Prihod 420
944 Danas naselje Livač u Bijelom polju, u okolini Mostara. Redovno dolazi u sastavu Kuti-Livač.

Selo Kuti 945, hasa: vinograda, zapuštenih 1, njiva 5, oraha 10, krušaka 6, domova 5. Prihod 357
945 Danas naselje Kuti u Bijelom polju sjeverno od Mostara. Redovno u sastavu Kutilivač. Vid. prethodnu napomenu.

Selo Vrabčić 946, hasa: vinograda, obrađenih 1, zapuštenih 1, njiva 6, oraha 3, krušaka 6, trešanja 8, domova 6, neoženjenih 4. Prihod 848
946 U originalu Ivrabčić. Danas naselje Vrapčići sjeverno od Mostara.

Selo Dolna Suhi Dol 947, hasa: vinograda 1, njiva 7, oraha 6, trešanja 7, smokava 1, domova 8, neoženjenih 2. Prihod 400
947 U originalu Dolna Suhi Dol Danas naselje Donji Suhodo u okolini Mostara.

Selo Gorna Suhi Dol 948, pusto
948 U originalu Gorna Suhi Dol. Danas naselje Gornji Suhodo u okolini Mostara.

Selo Zalik 949, domova 5, neoženjenih 2. Prihod 350
949 Danas rubni dio samog grada Mostara, prema sjevernom izlazu iz grada.

Selo Jasenjan 950, domova 4, neoženjenih 1. Prihod 160
950 U originalu Jasinan. Danas naselje Jasenjani u Bijelom polju, sjeverno od Mostara.

Sami pazar Koprü Hisar 951, hasa vinograda 1, domova 16. Prihod 5.560
951 Mostar, najveće gradsko naselje u južnom dijelu Bosne, od ranije poznati živi i razvijeni grad u oblasti Bosne koja se zove Hercegovina. U vrijeme ovog popisa službeno se zvala Hercegova zemlja. Sve do 1833. godine nije bio ni administrativni centar oblasti Hercegove zemlje, mada je bio najveće gradsko naselje u toj oblasti. Nikako i nikada i ni u kojoj varijanti, historijskoj, ekonomskoj, političkoj ili kulturnoj, nije bio nikakav centar katoličkog puka u Bosni. Katolički puk se počeo intenzivnije naseljavati u ovo mjesto poslije austrougarske okupacije i naročito poslije drugog svjetskog rata. Ovo mjesto je tipično gradsko naselje nastalo na filozofiji razvoja gradskog života islamske civilizacije, sa osnovnom karakteristikom tolerancije. I samo zbog toga u tom gradu i u toj civilizaciji su se mogli razviti i svi drugi raznorodni oblici, prvo ekonomskog pa onda kulturnog i života u cjelini. Tako su tu svoje mjesto našli, podjednako i pravoslavni, pa zatim Jevreji i konačno katolici. Grad je zahvaljujući svome svestranom razvoju, čija je podloga bilo muslimansko stanovništvo, konačno postao centar tzv. Hercegovine. Iako je spomen ovoga grada nastao pred kraj postojanja srednjovjekovne Bosanske države, on se razvio bez sumnje i spora u vrijeme osmanlijske vlasti kao orijentalno-levantski ili kako to neki stihijski nazivaju orijentalno-islamski grad. Ustvari, prema originalu izvora, to je Most-Utvrda, a ne Grad-Utvrda. On je centar nahije. Na toj utvrdi nastao je i razvio se današnji grad Mostar, jedan od najljepših gradova u Evropi u svakom pogledu. Nažalost, danas je svjesno i nesvjesno opoganjen svakom vrstom kiča, koji zaudara na skorojevštinu i kršćanski fundamentalizam. Iz originala ovog popisa se vidi da je ove godine bio pazarište, dakle ne ni kasaba ni selo. Popisivač je preveo bosansko značenje Mostar, tj. "mjesto gdje postoji utvrda most", u smislu Köprü-hisar, pa se tako može isključivo izvoditi i porijeklo njegovog imena. Vremenom će preovladati njegov narodni naziv Mostar i to će osmanlijska vlast, htjela ili nehtjela, prihvatiti.

Selo Cimla 952, hasa: mlinova, zapuštenih 2, vinograda 1, njiva 1, smokava 3, domova 38, neoženjenih 4. Prihod 2.674
952 Vjerovatno današnje naselje Cimljani sjeverozapadno od Mostara. U svim popisima do kraja 17. stoljeća popisuje se samo kao Cimlje ili Cimljani.

[p58] Selo Vihović 953, domova 8. Prihod 445
953 Danas naselje Vihovići u neposrednoj okolini Mostara.

Selo Orlatča 954, hasa: vinograda 1, njiva 1, oraha 1, smokava 4, domova 10, neoženjenih 1. Prihod 545
954 U originalu Orlatča. Danas lokalitet Orlac u okolini Mostara.

Selo Dolna Zojimla 955, hasa livada 1, domova 21, neoženjenih 2. Prihod 1.369
955 U originalu Dolna Zojimla. Danas naselje Donje Zijemlje u okolini Mostara.

Selo Gorna Zojimla 956, hasa njiva 2, domova 5, neoženjenih 1. Prihod 350
9S6 U originalu Gorna Zojimla. Danas naselje Gornje Zijemlje u okolini Mostara.

Selo Gorna Goranca 957, hasa njiva 2, domova 22, neoženjenih 2. Prihod 1.160
957 U originalu Gorna Goranča. Danas naselje Goranci sjeverno od Mostara.

Selo Dolna Goranca 958, domova 18, neoženjenih 2. Prihod 1150
958 Dolna Goranča. Danas naselje Donji Goranci sjeverno od Mostara.

Selo Vlasnić 959, hasa vinograda, zapuštenih 1, domova 6, neoženjenih 2. Prihod 350
959 Danas naselje Vlasnići u okolini Mostara.

Selo Rakidna 960, domova 13. Prihod 450
960 U originalu Rakidna. Danas naselje Rakitno sjeverno od Mostara.

Selo Sutina 961, domova 9. Prihod 300
961 Danas lokalitet Sutina sjeverno od Mostara, ustvari predgrađe Mostara.

Selo Hrasna 962, domova 6. Prihod 220
962 U originalu Hrasna. Danas naselje Hrasno u okolini Mostara.

Ukupno: domova 294, neoženjenih 34. Prihod 22.350

Dio Nahije Drežnica 963
963 Drežnica, nahija. U originalu Drežniča. Srednjovjekovna župa, kasnija nahija, sjeverno od Mostara u gornjem toku istoimene rijeke. Stanovnici su bili sokolari, što se zna iz kasnijih izvora. Nisu Vlasi, ali plaćaju porez paušalno kao vlasi po jednu filuriju na svako domaćinstvo. Inače, svi porezi koji se plaćaju izvan redovnih šerijatskih i zakonskih poreza plaćaju se paušalno po vlaškom sistemu, bez obzira na to što ne pripadaju vlaškoj populaciji.

Selo Strževo 964, domova 40, neoženjenih 7
964 U originalu Istrževa. Danas naselje Strževo sjeverno od Mostara.

Selo Vrhpol(j)a 965, domova 72, neoženjenih 20
965 U originalu Vrhpolja. Vjerovatno se radi o starom imenu za današnje naselje Gornja Drežnica.? Vrhpolje kao naselje nije se sačuvalo.

Selo Knezluk(g) 966, domova 31, neoženjenih 7
966 U originalu Knezlug. Jedno od tri naselja srednjovjekovne nahije Drežnica. U defteru iz 1477. godine u ovom selu se spominje župan Ivan, što potvrđuje da oni nisu pripadali vlaškoj populaciji. U svim popisima i pojedinačnim dokumentima redovno se pišu tri naselja kao što su ovdje navedena. Bili su sokolari i uživali su muafijet od vanrednih nameta. Nisu bili Vlasi iako su bili oporezivani po sistemu vlaškog oporezivanja, tj. paušalno, filurijom.

Odsjekom: prihod ova tri sela 6.600

Dio Nahije Nevesinje 967
967 Nevesinje, nahija. Prema dosadašnjim saznanjima, ova nahija kao srednjovjekovna župa, spada među najstarije župe u Bosni. Nikada nije utvrđeno po čemu je dobila naziv. U ovom popisu, pa i kasnijim popisima ne može se ubicirati antropotopos pod nazivom Nevesinje. Po ovim izvorima nema nikakve sumnje da je izvorno ime glavnog naselja ove nahije Sopot. Ali tu se ne misli na onaj današnji Sopot, naselje nekoliko kilometara istočno od kasabe Nevesinje. Zna se da je u Kasabi, kako je narod jedino poznavao centralno naselje ove nahije, sultan Bajezid II sagradio džamiju, što znači da se to moralo desiti prije 1512. godine. Prema tome, nema nikakve sumnje da je mjesto Sopot koje se spominje u drugim popisima ove nahije i u njemu careva džamija, upravo ova današnja kasaba Nevesinje. Nevesinjem su je prozvali seljaci došljaci u ovaj grad. Može značiti da je današnje seoce Sopot bilo najbliže ovom naselju, pa je njegovo ime preneseno i na novopodignutu kasabu. To se često dešavalo i sa drugim naseljima u osmanlijskoj epohi.
[…][p60]
Dio Nahije Bulagaj (Blagaj)
[…][p61]
Dio Nahije Dabri 986
986 U originalu Dabri. To je područje koje se prostire izmedu Stoca i Bileće. Inače u novija vremena pripadalo je Stocu.
[…]
Selo Godilje 993 pripada Onogoštu, domova 7, neoženjenih 1. Prihod 300
993 Vjerovatno danas selo Godijelji u okolini Šavnika u Crnoj Gori.
[…]
Dio Nahije Trebina 995
995 Danas područje na jugu Bosne.
[…]
Dio Nahije Gacka 999
999 U originalu Kačka. Danas gradić Gacko na jugu Bosne.
[…][p62]
Dio Nahije Mileševa 1002
1002 U originalu Mileševa. Lokalitet u okolini Prijepolja. Administrativna jedinica je imala stalno naziv Mileševa i kao sjedište uprave i sjedište kadije. Tu je bilo i utvrđenje grad Mileševac.
[…]
Dio Nahije Kukan 1007
1007 U originalu Kukna. Kasnije će ova nahija mijenjati naziv kao Pljevlja ili kao Kukanj. Uglavnom znamo da je mjesto Pljevlja nastalo na lokalitetu koje je upisano kao Pileva udaljeno od mjesta Kuknja po kojem je srednjovjekovna bosanska župa nosila ime i u kojoj je bio manastir. Mislim da se radi o manastiru Sveta Trojica, iako pisari često pišu kao manastir Sveti Kukanj.
[…][p63]
Dio Nahije Samobor
[Čajniče]
[…]
Dio Nahije Sokol 1027
1027 Sokol kao nahija je područje Foče sa poznatim gradom utvrdom Sokol, koja je dugo ostala aktivna fortifikacijska jedinica u odbrambenom sistemu. Ovo osobito zbog opasnosti iz Crne Gore od hajduka i pljačkaša.
[…][p65]
Dio Nahije Viševa 1047
1047 U originalu Viševa. To je bilo područje između nahija Nevesinja, Zagorja i Gacka, sa sjedištem u Ulogu. Inače ova nahija se susreće i miješa sa nahijama Nevesinje i Konac Polje i dijelom Donjeg Borča u nahiji Gacko. Jedna od osnovnih povijesnih administrativnih i teritorijalnih jedinica srednjovjekovne Bosne, jer čini cjelinu sa Zagorjem kao Podgorje.
[…]
Dio Nahije Osanica
[Goražde, Foča]
[…][p66]
Dio Nahije Bistrica 1062
1062 Protežee se na današnja područja Goražda, Foče i Čajniča.
[…][p67]
Vlasi u cijelom Vilajetu Hersek
U ruci Hamza-begovoj; domova 4.616, neoženjenih 998. Prihod, od svake kuće po 1 filurija, Što iznosi: 4.616 filurija. Svaka filurija po 45 akči, vrijednost, 207.720 akči.
Prihod, od sitne rogate stoke: ovnova 4.616, po 15 akči, vrijednost: 69.240; ovaca 4.616 po 12 akči, vrijednost: 55.392; na svakih 50 kuća po: 1 čerga, svega čergi 92, po 100, vrijednost = 9.250; na svakih 50 kuća po 2 ovna, svega ovnova 184, po cijeni od 30 akči = vrijednost: 5.550 1080
Odsjekom, globe Vlaha: 10.000
Ukupno: prihod od Vlaha Hercegovine, 357.152 1081
1081 Obračun prihoda od Vlaha vilajeta Hersek potvrđuje da neoženjeni Vlasi nisu ništa plaćali. Plaćala su samo domaćinstva. To je u skladu
sa zakonom koji će se kasnije, konstantno i bez izmjena, primjenjivati u Bosni u pogledu ličnih poreza Vlaha.

Svega hasovi mirilive iz Vilajeta Hercegovine:
Pazara: 9, Sela 112, Mezri 4, Čifluka 12
Domova 7.041, Neoženjenih 1.671
Prihod: 763.780"
« Zadnja izmjena: 20 Veljača 2011, 22:55:27 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
« Odgovori #119 : 21 Veljača 2011, 20:13:22 poslijepodne »

Defteri su prilično nepregledno štivo. Činim mi se da ovim upisom iscrpljujem izvode iz deftera:
Ahmed S. Aličić. Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, Islamski kulturni centar Mostar, Mostar, 2008.

Odgovarajuću .kml datoteku kanim makar malo ažurirati čim stignem.

"[p83] Timar Murata
Zbog toga što je spomenuti Murat ostario, oduzet mu je timar i dat Baraku sinu Mentešelije, kao zamjena za ono selo što je uzeto iz njegova timara i dato ocu Sulejman-begovu, zajedno sa dva sela, po imenu Gradčac i Lisje, (Lise?), koja su bila u posjedu Hercega i upisana dole niže u nahiji Köprü Hisar.
17. šabana, 877 u Konstantiniji  ^1280
^1280 17. 1. 1473.
Sela Gradac i Lise u nahiji Köprü Hisar su oduzeta i data Deli Jusufu, koji je uhvatio Muhameda Bakiriju.
26. džumada I, 878. godine u Geredi.^1281
^1281 17. 10. 1473.
Zbog toga što se Deli Jusufnije pojavio u akinu, timar je dat Aliji, dizdarevom sinu.
10. zil-kade, 881. godine, u Istanbulu ^1282
^1282 24. 2. 1477.
[…][p84]
Timar Ejuba
Za ovog spomenutog Ajas-beg je izvijestio sljedeće: "On je jedanaest kršćana prikrio od plaćanja harača, a četvoricu skinuo sa plaćanja harača izjavivši: oni su umrli."
Zbog toga je timar, na osnovu Ajas-begovog pisma, dat Mehmediju, sinu Šejhovom, uz obavezu da ide u rat.
Pisano u prvoj dekadi rebia I, 875. godine, na rijeci Livadija. ^1290
^1290 28. 8.- 6. 9. 1470.
Naredbom našega cara, timar je dat Seidu Čelebiji.
25. džumada II, 879. godine, u Konstantiniji. ^1291
^1291 7. 11. 1474.
Ovaj timar je u ruci livanjskog dizdara. ^1292
^1292 Ovo je prvi put da se spominje livanjski dizdar. U jednom drugom navodu u ovom defteru, moći će se nešto bliže odrediti vrijeme uspostave dizdara u ovoj tvrđavi pa i sami pad ovog mjesta pod osmanlijsku vlast.
Selo Gradčanica ^1293
hasa: vinograda l, livada l / domova 82, neoženjenih 19 / Prihod 8.716
On je lično burume sa: 2 džebelija, 1 gulamom i 1 šatorom.
[…][p85]
Timar Radosava, sina Grgurevog i Pave [Pavo Grgurić?]
Uživaju ga zajednički, a obojica zajedno idu u rat. Oba su umrla i njihovi dijelovi, carskom naredbom, dati su nevjerniku po imenu Vukić.
Datum berata: 18. ramazana, 879. godine, u Konstantiniji ^1307
^1307 26. 1. 1475.
Spomenuti je postao izdajica i odlukom cara "aleksandrovske države" dat je knezu Mališi.
15. rebia II, 882. godine, u Konstantiniji. ^1308
^1308 27. 7. 1477.
Selo K(G)ladović ^1309, / domova 5 / Prihod 393
^1309 U originalu Kladović . Ovdje je došlo do zamjene glasa "g" glasom "k". Danas naselje Gladovići u okolini Zenice.
Selo Dolna Vratca ^1310, / hasa zapuštenih vinograda l / domova 28 / Prihod 1.477
^1310 U originalu Dolna Ivratča. Danas selo Donja Vraca u okolini Zenice, sjeverno od grada Zenice.
Mezra Potok ^1311, pripada Visokom, pusta / Prihod 50
^1311 Nepoznato, ako se ne radi o zaseoku sela Čifluk u okolini Visokog.
Selo Bekine ^1312, / pripada Brodu, pusto / Prihod 50
^1312 U originalu Pećine ili Bekinje. Ne postoji kao samostalno naselje, a i u ovom defteru je označeno kao "pusto", što znači da nema stanovnika. Ali u kasnijim popisim se na ovom mjestu spominje "zemin" Pećina, obradiva zemlja, koja se katastarski vodi odvojeno i to u bližoj okolini Kaknja. S obzirom na to, može se reći da se to selo nalazilo na tom mjestu i opustjelo, ali ni kasnije nije naseljeno. Dakle,to je toponim Pećina u okolini Kaknja.
Ukupno: domova 35 [28+5≠35] / Prihod 2.020
Dio Nahije Bobovac u Vilajetu Kral
Timar Iljasa Ašpeza, carevog gulama — neka mu je vječna vladavina. ^1313
^1313 Svaki gulam je bivši ratni zarobljenik i kao vlasništvo gospodara, od običnog spahije do sultana, bio po zapovijedi i preporukama islamske vjere oslobođen i gotovo redovno uveden u vojničku klasu Osmanlijske države kao spahija, sitni ili krupni, tj. uveden u vladajuću klasu, bez ikakve obaveze prema bivšem gospodaru. To je racionalna fleksibilnost te države, u doba uspona, i to joj je davalo mnogo autentičniji integritet u smislu vlasti i vojne sile.
[…][p87]
…On je serasker Kovačevića Zemlje.
Zbog toga što je haračlija, za spomenutog je sandžak-beg poslao obavijest u kojoj kaže sljedeće: "On je prikrio novopridošle poreske obveznike" to je na osnovu carske naredbe, timar dat Karamani Tavilu.
[…]Timar okčije (strelara) Jusufa i Vladisava
Uživaju ga zajednički.
Spomenuti Jusuf izrađuje strijeLe za bosanske tvrđave, a Vladisav je obavezan da ide u rat.
Vladisav je umro, pa je njegov dio, na osnovu [p88] Ajas-begovog pisma, pridodat Jusufu, kao povećanje.
Pisano: u trećoj dekadi šabana, 876. godine u Konstantiniji. ^1332
^1332 2. 2. - 11. 2. 1472.
Na osnovu odluke, izrađuje strijele za bosanske tvrđave.
[…][p89] ^1355 Džebelija znači laki oklopnik i pratilac oklopnika zvanog burume-samostalni oklopnik. Džebelija također može samostalno ići u rat, jer je i on naoružan dovoljnim sredstvima za rat. To bismo mogli klasificirati kao vitez prvog reda-burume i vitez drugog reda-džebelija. koji može imati svoju pratnju u vidu gulama-tj. zarobljenika koji je njemu pripao kao plijen i kojega je oslobodio. Praksa je bila da se svi gula mi oslobađaju. O tome smo ovdje već govorili.
[…][p92]
Selo Uzdol ^1386, pripada Dolnoj Rami. / domova 13, neoženjenih 4 / Prihod 1.472
^1386 Danas naselje Uzdol u okolini Prozora.
[…]
Selo Zapišani Lug ^1395 / hasa: njiva l, livada l / domova 24, neoženjenih 4 / Prihod 3.445
^ 1395 Pod ovim nazivom nepoznato. Danas postoji više lokaliteta pod nazivom Lug. Mi smo se odlučili da se ovdje radi o selu Lug u okolini Kiseljaka. Selo se i kasnije u popisima spominje pod prvotnim nazivom Zapišani Lug, čak do devetnaestoga stoljeća, ali sada je prvi dio naziva otpao.
[…][p102]
Timar Mahmuda Diraza
Zbog toga što je Ajas-beg za spomenutoga izvijestio sljedeće: "On je pobjegao i otišao nevjernicima", to je njegov timar dat Davudu, bratu Skendera vojvode, uz obavezu da ide u rat.
Pisano: 5. ševala, 874. godine. ^1524
^1524 7. 4. 1470.
On je postao serasker vojnuka Saraj-ovasi.
U ruci je kršćanina po imenu Pavao Grgurić, koji je upisan na suprotnoj stranici.
Medutim, ovaj timar je, carskom naredbom, dat, bez povećanja, kršćaninu po imenu Filip, uz obavezu da ide u rat.
Pisano: 28. ramazana, 881. godine, u logoru kod Niša. ^1525
^1525 14. 1. 1477.
Selo K(G)orani ^1526 / hasa: vinograda 2, njiva 4 / domova 62, neoženjenih 15, udovica 2 / Prihod 9.054
^1526 Danas naselje Gorani u mjesnom području Seonice u okolini Konjica.
Selo (I)Hvale ^1527, pripada Dolnoj Rami, / pusto. / Prihod 49
^1527 U originalu Ihvala. Nepoznato.
Ukupno: domova 62, neoženjenih 15, / udovica 2 / Prihod 9.544
On je lično burume sa: 3 džbelija i 1 šatorom.
[…][p107]
Radosav je umro, pa je njegov timar dat Jusufu, sinu S olaka Alije.
15. muharema, 877. godine, u Konstantiniji. ^1588
^1588 22. 6. 1472.
Zbog toga što je spomenuti postao lud, odlukom našega cara, timar je dat Mrkši, bratu Radoslavovu.
14. zil-kade, 877. godine, u logoru u okolini Bige. ^1589
^1589 12. 4. 1473.
Spomenuti je bio zarobljen, pa je njegov timar u ruci Širmerda, jednog od timarnika, upisanog dole niže, na drugom listu.
[…]
Čifluk Masera Jusufa
To je dio, trećina, sela Žužel ^1675, pripada Sarajevu, pusto. / Prihod 90
^1675 U originalu Žužel. Danas selo Žeželjevo u okolini Kiseljaka.
[…][114]
Ova tri sela i sela Zakmur i Ćureva, koja su upisana, dole niže, na trećem listu, s one strane, data su od strane Visoke Porte knezu Radoju Zupčiću koji je predao Sokol, o čemu je donio svoj berat. [U defterima 1477. (Vildan) pročitano: Rupčić]
Datum berata: prva dekada redžeba, 881. godine, u logoru Zagarče? ^1693
^1693 20. - 29. 10. 1476.
Na osnovu pisma Hamza-begovog i kadijinog, ovom timaru je pridodato još 100 kuća rezerve vojnuka vilajeta Hersek, a na osnovu pisma Hamza-begovog i hercegovačkog kadije.
Pisano: u drugoj dekadi rebia II, 875. godine, u Konstantiniji. ^1694
^1694 7. - 16. 10. 1470.
Ovaj broj rezerve vojnuka držao se za sumu od 7.000, pa je to dato u zamjenu za timar koji je držao spomenuti Jusufi dva velika timara koje je držao novi musliman Mahmud, uz obavezu da ide u rat.
Pisano 24. zil-kade 881. godine u Istanbulu. ^1695
^1695 10. 3. 1477.
[…][p117]
Timar Sulejmana, sina Radičevog
Sulejman je umro, pa je njegov timar, na osnovu pisma Hamza-begova, dat (jigitu) mladiću, po imenu Hizir. [p118]
Pisano: u trećoj dekadi ramazana, 874. godine, u Konstantiniji. ^1743
^1743 24. 3.- 2. 4. 1470.
Zbog toga što spomenuti ustvari nije bio umro, ponovo je ovaj timar potvrđen spomenutom Sulejmanu, sinu Radičevom.
Pisano: u prvoj dekadi džumada II 875. godine, u Konstantiniji. ^1744
^1744 25. 11. - 4. 12. 1470.
Pošto je spomenuti bio dostojan i sposoban vojnik, a timar mu je bio malen, to je na osnovu pisma Hamza-begovog oduzet timar Vukiću Desičiću i njegovom bratu Radiču, koji je bio upisan dole niže u nahiji Zagorje, jer oni nisu obavljali svoju službu, i upisan kao povećanje spomenutom Jusufu. [?]
23. redžeba, 878. godine, u Konstantiniji. ^1745
^1745 13. 12. 1473.
Ovaj timar dat je kao plaća za kadijsku službu, mevlana [Vildan je Mevlana] Emredinu zajedno sa timarom koji mu je bio upisan u nahiji Zagorje, ispod ovoga timara.
Pisano: 7 džumada I, 879. godine, u logoru Sofija. ^1746
^1746 19. 9. 1474.
[…][p119]
Timar Stepkov
Spomenuti je postao musliman i dato mu je ime Alija. Zbog toga mu je dat kao povećanje timar Atmadže, jednog od posadnika tvrdave Samobor, koji je upisan dole niže. Obavezn je da ide u rat. ^1759
^1759 Ovo je jedini meni poznati slučaj da se iz teksta napomene dade zaključiti da je neko dobio timar ili povećanje t imara, zato što je prešao na islam. Mislim da je ovo slaba rečenica pisara.
[…]
Timar Radana i Radoja
Uživaju ga zajednićki i obojica zajedno idu. u rat.
Ovaj timar je oduzet i cijel dat kao povećanje, Ismailu, novom musliman u, upisanom gore na trećem listu sa one strane.
Pisano: u trećoj dekadi ramazana, 874. godine,u Konstantiniji. ^1763
^1763 24. 3. - 2. 4. 1470.
U ruci je Jusufa, sina Zaganosova, zajedno sa timarom, koji gore uživa.
[…][p140]
Selo Nastrani ^2041, / hasa: njiva 3, livada 1 / domova 11, neoženjenih 3 / Prihod 1.017
^2041 Čitanje u originalu i dešifriranje jedino je moguće kako je naprijed upisano. Nepoznato.?
[…][p150] ^2173 Onogošt je srednjovjekovna na hija koja je pokrivala današnje područje Nikšića koji su formirali prebjegli Vlasi iz župe Nikšići u vilajetu Jeleč, odnosno kasnije Novom Pazaru, a koju su Crnogorci preoteli od Bosne 1877. godine uz teške zločine, koji predstavljaju, bez sumnje, današnji pojam genocida nad muslimanskim stanovništvom, koje je bilo u apsulutnoj većini na ovom području.
[…][p152] ^2193 U originalu upisano kao Lubihova. Sigurno se radi o selu Ljubovo. Ovo vrlo lijepo pokazuje kako se naš jezik dograđivao, posebno na područjima gdje je bilo više vlaškog stanovništva koje se sedantiziralo i u jeziku ostavilo svoje tragove, osobito sa glasom "H", koje su zasigurno Vlasi izbacivali, jer ga nisu mogli izgovarati. Te karakteristike se i danas osjećaju u našem jeziku, kod onih nemuslimana čije je porijeklo vlaško ili su se vremenom izmiješali sa Vlasima, odnosno Vlasi sa autohtonim stanovništvom, pa im je glas "H" postao opterećenje.
[…][p163]
Nahija Köprü Hisar (Mostar)
Uzapćena sela
Selo G(K)radac ^2333, / domova 11 / Prihod 550
^2333 U originalu Gradčac. Na području Mostara postoji više lokaliteta pod nazivom Gradac. Ja nisam uzimao u obzir današnju administrativnu podjelu stare nahije Brotnjo ili Broćno. Za historijska istraživanja nije relevantna. O kojem se Gradcu ovdje radi ne znam.
Selo Lisa ^2334, domova 1 / Prihod 50
^2334 U originalu Lisa. Danas selo Lise na području Mostara.
Dio sela Tujca ^2335, pripada Divanju? / domova 2 / Prihod 100
^2335 U originalu kao Tujci, Tupci ili Tuljci zaselak sela Divanje? ili sl. Danas neubicirano i nepoznato i selo i zaseoci.?
Ova dva sela sa timarom gore u nahiji Kraljeve zemlje u okolini Broda i ovaj timar … (dalje nečitko)?
Spomenuti Gradčac sa selom Velika, koje je držao Mehmed Bakro, u ruci su Deli Jusufovoj.
Gore na drugom listu, s one strane, timar je dat Atmadži, s tim da je obavezan da ide u rat.
U ruci je Baraka.
Ukupno: 755
[…][p176]
Timar Širmerda iz Nikopolja
Posadnik tvrđave Kreševo.
Timar spomenutoga ponovo je dat Kasimu iz Zihne.
10. ševala, 878. godine, u Istanbulu. ^2483
^2483 28. 2. 1474.
Zbog toga što je dizdar izvijestio sljedeće: "On je nasilan i nije obavljao službu čuvanja tvrđave" timar mu je oduzet i dat je Mustafi.
Pisano: 3. šabana, 880. godine, u Konstantiniji. ^2484
^2484 2. 12. 1475.
Zbog toga što je Bali-beg poslao sljedeću obavijest: "Ovaj timar i timar Širmerda koji je upisan na suprotnoj strani, imaju više prihoda nego što je osnovni prihod. Tako je spomenutom Mustafi upisan timar od 2.000, a on ima 5-6.000, timar spomenutom Širmerdu je upisan u iznosu od 2.000, a on ima prihod od 7000." Zbog toga je navedeni višak dat Karadži, jer je on donio carsku odluku, sa visokog dvora, da ga uživa.
Pisano: 30. redžeba, 880. godine, u logoru Sofiji. ^2485
^2485 29. 11. 1475.
[…][p179]
Dizdar je posvjedočio da je Ahmedovo ime bilo, ustvari, Hamza iz Šehirkoja.
[…]
Timar mevlana Kasimov
Imam tvrđave Kreševo.
Zbog toga što je o spomenutom dizdar poslao sljedeće obavještenje: "On ne obavlja svoju službu." Na osnovu njegovog pisma, timar je dat Aliji, sinu Senkura, s tim što će obavljati službu imama.
Pisano: 1. redžeba, 874. godine, u Konstantiniji. ^2524
^2524 4. 1. 1470.
Na osnovu pisma dizdareva i Ajas-begova u kojem se kaže: "Vi ste došli sa lažnim dokumentima" to je timar ponovo dat navedenom mevlana Kasimu, zbog toga što je on pobožan mladić.
Pisano: u prvoj dekadi zil-hidže, 874. godine,u Jenišeheru. ^2525
^2525 1. - 10. 6. 1470.
[…][p189]
Selo Aksovići ^2645, pripada Neretvi. / domova 47, neoženjenih 8 , / Prihod 3.700
^2645 U originalu Aksovići. U svim varijantama vodi nas da ga razriješimo kao selo Sovići okolini Jablanice.
Selo Doljani ^2646, pripada spomenutom. / hasa vinograd 1 /domova 44, neoženjenih 15 / Prihod 5.650
^2646 U originalu Dolani. Danas selo Doljani u okolini Jablanice.
Selo Slatina ^2647, pripada Neretvi. / domova 10, neoženjenih 2 / Prihod 800
^2647 Danas selo Slatina u okolini Jablanice.
[…][p211]
Timar Karadže iz Janbola i Mustafin
Posadnici tvrđave Dobrun.
Zajednički ga uživaju.
Dizdar je poslao sljedeću obavijest: "Ovaj Mustafa ne može dići glavu od pića". Zbog toga je njegov dio timara dat Oruču sinu Ishakovu.
Pisano: u drugoj dekadi redžeba, 875. godine, u Konstantiniji. ^2926
^2926 3.- 12. 1. 1470.
Dio Karadže iz Janbola, na osnovu carske naredbe, dat je jednom od posadnika tvrđave Smederevo Aliji (nečitko).
Pisano: u prvoj dekadi muharema, 880. godine u Urkupu. ^2927
^2927 7. - 16. 5. 1475.
[…][p241]
Timar Sejjid Mehmedov
Imam tvrđave Tođevac.
Na osnovu dizdarevog pisma, u kojem stoji sljedeće: "On ne zna obavljati svoju dužnost", njegov timar je oduzet i dat Mula Aliji, pod uslovom da obavlja službu imama u navedenoj tvrđavi.
Pisano, 14. redžeba, 880. godine, u Konstantiniji. ^3322
^3322 13. 11. 1475.
Sandžak-beg i dizdar su, svojim pismom, izvijestili sljedeće: "Spomenuti je, varkom, donio lažno pismo, pa je ovaj timar ponovo dat ranijem uživaocu Sejjid Mehmedu."
Pisano: 1. zil-hidždže, 880. godine, u Sofiji. ^3323
^3323 27. 3. 1476.
[…][p242]
Napomena:
Musellemi koji su uspostavljeni, za opravku tvrđava Bosne: u Kraljevoj zemlji, u Sarajevu (Saray-Ovasi), u Jeleču, u Hercegovoj zemlji, u Zemlji Pavlovića i Zemlji Kovačevića, oslobođeni su svih vanrednih nameta, te ispendže i džizje. Ali, od prihoda sa zemlje, gdje obitavaju, daju svoje desetine. Njihova imena se u nastavku navode. ^3332
^3332 U našoj historiografiji obično se muselemi smatraju poluvojničkim redom. Ovdje se jasno vidi da su to radne jedinice, a ne poluvojničke ili vojničke, angažirane za tačno određene poslove i za takav svoj status su oslobođeni svih nameta, kako je gore u tekstu originala navedeno. Ove museleme i one iz 14. i 15. stoljeća, koji su bili redovne vojničke jedinice, ne treba ni upoređivati, a kamo li poistovjećivati. Nešto kasnije ovakva vrsta organiziranih skupina u Bosni bit će uvedena kao policijske snage i to pretežno na granicama zemlje i za poslove odbrane granice ili akcija protiv upada odmetnika (hajduka i uskoka) što će obavljati po potrebi, ali stalno će biti spremne i dijelom raspoređivane na stražama. Obično nisu bili muslimani, pa tako vojnički sloj nije bio isključivo islamske vjere. Ali kako je osnovni i najvažniji državni prihod desetina, od nje nije bio oslobođen niko ko obrađuje mirijsku zemlju, pa makar se radilo i najvišim državnim dostojanstvenicima ili drugim skupinama ljudi kao što su npr. muselemi. Nekada ranije muselemi su poznati kao regularna vojska i bili su stalno angažirani u ratnim pohodima. U Bosni, kako se vidi, tek su uspostavljeni i nisu postojali ranije. Oni su domaće autohtono stanovništvo, Bošnjaci, i u ovo vrijeme nemuslimani, što je prirodno. Jedno se zna sigurno — da u Bosni u ovo doba nisu bili pravoslavci, jer pravoslavlja u Bosni nije bilo. Zna se da su bili ili krstjani ili katolici, a od druge polovine 17. stoljeća i muslimani.
[…]"