Zabilježeno je i prološko Postranje, koje u predaji seže do polja do Benca, Prdića (Mršića), Petričevića, Grbavaca, Metera (uključujući).
Gledajući znamenitosti istaknute na geonames.org za neke prostore ostajem iznenađen istaknutim banalnostima, ali i neisticanjem krucijalnim zasebnostima i značenjima pojedinog prostora, mjesta.
Na koji bi se način moglo sudjelovati na postavljanju povijesnih i inih važnosti mjesta na geonames.org?
Glede Postranja, pisano je "Jed(i)no" što se može čitati kao "još jedno" i kao provokativno "jedino".
Glede geonames.org.
To web mjesto koristi toponimiju koja je primjerena vojnoj bojnoj karti mjerila 1:50.000. Zašto izraz vojna bojna karta? Military combat map.
Bivša DMA (Defense Mapping Agency) je izrađivala za NATO karte s kojih potječe ta "toponimija razlučivosti 1:50.000".
Njene poslove preuzela je NIMA (National Geospatial-Intelligence Agency). Geonames.org koristi njihove baze podataka dostupne s njihovog web mjesta:
http://earth-info.nima.mil/gns/html/cntry_files.htmlKoriste oni i druge izvore:
http://www.geonames.org/data-sources.htmlKao i korisničke unose:
http://www.geonames.org/loginNikome iz RH ne preporučujem još uvijek uređivanje podataka na geonames.org.
Samo ime im kaže - geonames - imena - toponimija. To nije web mjesto na kojem bi netko ucrtavao POI (Point of Interest). Takvih web mjesta ima na pretek
Za unos podataka potrebno je poznavanje kartografije, topologije… Kako ćeš odrediti neki toponim, u što ga svrstati, u koju kategoriju? Kategorizacija i klasifikacija je prilično razgranata što vidiš i po oznakama mjesta u lijevom prozoru na njihovim web stranicama s kartom.
Osim klasifikacije problem je i pozicioniranje. Zasad su tamo toponimi uglavnom "razlučivosti" 1:50.000. Predočeni su točkom točnosti na stotinku sekunde. Ta točka nije proizvoljna. Jedna sekunda npr. oko Prološca je po meridijanu (zemljpisna širina) tridesetak metara, a po paraleli je (zemljopisna dužina) dvadesetak metara. Stotinka odgovara na pravcu sjever-jug 30-ak centimetara, na pravcu istok-zapad 20-ak centimetara. Unesena točka je dio kartografskog nasljeđa. Na našem području je dosad dostupno uglavnom ono što postoji u NIMA bazi za mjerilo 1:50.000. Jednom će online osvanuti (mi to vjerojatno ne ćemo dočekat) i toponimija s karata 1:25.000 pa i 1:5.000.
Ako bi podatke unosio tako što ćeš očitavati podatke s karte — nužno unosiš subjektivnu grešku očitanja točke koju je netko ucrtao na kartu iz brojčanih podataka koji su rezultat mjerenja. Karte sadrže greške kao i državni premjeri, međutim baza točaka ostaje baza točaka i postupak korekcije neke trigonometrijske točke ima svoje postupke i procedure. Unos koji bi po postupku bio unos očitan s karte, a ne iz baze podataka je problematičan kad se jednom pojave točke sa "službenim" kartografskim koordinatama.
Dakle, točka "Proložac" kojom ćeš označit naseljeno mjesto Proložac ima svoje koordinate, koje je već neki mjernik i neki kartograf odredio, ne moš ju unijet tamo di npr. ja ili ti mislimo da je "srida sela", geometrijsko središte ili geometrijsko težište područja, pa ni kad očitamo "točnu" poziciju sa svog (D)GPS uređaja.
Možeš, međutim, to nije namjena, ni nakana geonames.org. Za to ima čitav niz web mjesta.
Meni je geonames.org jako zgodan kad tražim toponimiju. Uključim ga u Google Earth:
http://geonames.wordpress.com/2006/08/06/google-earth/Ako neku zanimljivost hoću podijelit, npr. s forumašima ovdje, praktično imam dvije mogućnosti. Iz Google Eartha napraviti (primjeren sadržaju) izvoz podataka u .kml/.kmz datoteku. To izbjegavam jer ne očekujem da će publika baš imat uvijek pri ruci Google Earth ili "Google Earth plugin" za pretraživač. Pošto najčešće ne koristim windowse, malo mi je bezveze .kmz datoteku zatvarat u .zip jer među dopuštenim privitcima na ovom forumu nisu .kmz i .kml datoteke. Ne znam mogu li admini to lako dodat, ta dva tipa datoteke, ili samo jedan — .kmz koji je zapravo .zip od .kml datoteke. Drugi način je skup običnih linkova na geonames.org. Treći način je objava na npr.
http://quikmaps.com/http://www.gpsvisualizer.com/i sličnim web mjestima, pogotovo kad nam se hoće nešto topologije nacrtat/skicirat/opisat.
Ako bi pokušao precizno "ubosti" točku zoomiranjem online dostupnih satelitskih slika opet praviš grešku. Na našem području online mape nisu dobro projicirane. Google Maps i Google Earth čini se čak i ne koriste kartografsku projekciju za koju tvrde da ju koriste (Plate Carre), i koriste ju na kugli, ako ju koriste uopće, a ne na sferoidu (rotacijskom elipsoidu).
Grešku u kartografskoj projekciji njihovih satelitskih slika možeš i sam vidjet jer ti se npr. digitalizirane crte cestâ, ulicâ ne poklapaju sa svojim satelitskim slikama u npr. Google Maps i Google Earth. Te ceste i ulice su (uglavnom) dobro digitalizirane, u što se možeš i sam uvjerit ako koristiš GPS uređaj u vozilu ili ručni. Projekcija "karte" - satelitske slike nije baš sređena (još) na našem području.
Glavni razlog odgovaranja od online suradnje u mapiranju je nedefinirana regulativa glede sigurnosti u svezi s velikim novcima koji se vrte kod nas u GIS-u, geodeziji, kartografiji, navigaciji. O koju ti je da ti na vrata pokuca vojna ili civilna policija kao što se dogodilo ekipi biciklista:
http://karte.haerbe.net/Tu je i niz znakovitih sitnica kao nedostupnost usluge Google Map Maker za Hrvatsku, nasuprot jednoj Sjevernoj Koreji:
http://www.google.com/mapmaker/mapfiles/s/launched.htmlZatim gomila smiješnih kontroverznih online dostupnih podataka o visinskom datumu (Trieste, molo Sartorio), referentnom sferoidu (elipsoidu Bessel 1841, Namibia, Etiopia, urac, alac), datumu Hermannskogel, Ferro početnom meridijanu, zoni 5 i 6 MGI… pa i na stranicama i online sadržajima koji su kao "službeni".
Pogledaj smijuriju u slijedećoj prezentaciji:
http://www.cropos.hr/files/pdf/prva-cropos-konferencija/Utorak_090609/Sesija_4/Ses_4_P2_Basic.pdfNa str. 10. gornje prezentacije daju parametre pomaka datuma što je metoda koja daje navodnu točnost ≈ ± 10 m. Parametri su zadani na 5 decimala sekunde.
∆λ=-17".73249. Tri stotinke su 60 cm (3*20 cm). Devet desettisućinki (9/10.000)*20 m = 1.8 mm
Tko tu koga i zašto handri u zdrav mozak dajući mu milimetarsku točnost (10
-3) ulaznog parametra za izlaznu točnost od deset metara (10
1)?
Uz to daje i ∆φ=0".47693 koji, pitaj dečke što su se u ratu uz selektivnu i neselektivnu dostupnost GPS signala služili starim kartama, ne vrijedi nigdje.
Praktično se uz stare karte i GPS koristio ∆λ=-17".7, izuzetno uz višak energije i vrimena ∆λ=-17".73.
Zatim daje drugu, troparametarsku metodu, pod imenom petoparametarska, s točnošću ± 5 m na istoj 23. stranici. U praksi ta metoda s tako zadanim parametrima daje rezultate jadnije od prethodne metode. Između ostalog i zato što parametar ∆a=793.845 što bi trebala bit razlika poluosovina dva referentna sferoida (elipsoida) daje "gotov" na tri decimale!
Naredne dvije metode su posebna katastrofa. Je li tu velika točnost transformacije koordinata pitanje državne sigurnosti ili pitanje prihoda od prodaje usluga konverzije?
Poredbe radi, pogledaj, ako ti se da, kako NIMA/NGA daje parametre za "petoparametarsku" transformaciju za krivo napisani "Hermann(s)kogel":
http://earth-info.nga.mil/GandG/coordsys/onlinedatum/CountryEuropeTable.htmlTi parametri, i parametri koji su se svojedobno omakli online ekipi koja je radila GIS PIK-a Belje daju bolju ili jednaku točnost od 7-parametarske i GRID metode kako su opisane u
http://www.cropos.hr/files/pdf/prva-cropos-konferencija/Utorak_090609/Sesija_4/Ses_4_P2_Basic.pdfa bez korišćenja softvera koji je opisan u istom radu.
GRID metoda kako je tamo pa i šire opisana, navedeni rad nije jedini online dostupan na istu i sličnu temu, ne daje rezultate kakvima se hvale autori. Ni kad se koriste podaci o geoidu o kojima oni govore 30" (≈ 900 m), ni deset puta gušći 3" (≈ 90), a javno dostupni.
http://srtm.csi.cgiar.org/Čini se da u tom softveru ima nešto o čemu se ne govori.
Sve u svemu, najbolje se pàsat toga. Barem na geonames.org. Jerbo i ja na geonames.org želim znat da koristim nepouzdane podatke provjerenog izvora (DMA/NIMA). Tako barem imam predočbu o pouzdanosti podataka. Ne bi mi bilo drago da se pretvori u wikipediju svoje vrste. Inače ću morat u tabličnom kalkulatoru napravit .kml datoteku za Google Eath, a od podataka s narečenog:
http://earth-info.nga.mil/gns/html/cntry_files.htmlsvaki put kad ažuriraju bazu.