Turski popisi u Imoti i naokolo

[glonga]

u: Baltić, Jako; Godišnjak od događaja i promine vrimena u Bosni 1754.-1882. / priredio Andrija Zirdum. - Sarajevo: Veselin Masleša, 1991. [karte crtao Nikola Badanković]

[glonga]

Bosna Srebrena 1679. (wikimedia)

[glonga]

"1668., miseca studenoga na 16. Nikola Žaper, samo 15, uhiti 2 Imoćanina, golema četnika, i uciniše ji pasti.
…
1686., miseca marča na 22. otidje naša četa, 340, u Imotu, odrenu male živine 70, i čeljadi, pak čeljad puste, a oni danuju u Slivnu, pak se vratiše pod Imocki, pridju vodu 16, ostali u busiji. Kada bilo u jutro zapovrnu iz polja konja i goveda 30, skoče se za njimi Imoćani; sve što more trčati, ali oni pridju vodu s plinom i dočekahu Turke u busiji, onde ubiju 2 velika četnika, uhite nikoliko hrdeži, nešto je hodilo za vojskom kupiti, ako što ostane, naši svi zdravo f. G. B."
Zlatović, fra Stipan; Kronaka O. Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju (1662—86.), u: Starine XXI, JAZU, Zagreb 1889. (86—115)

[glonga]

"Rom. dâmb "small hill" is explained from hung. domb, where it would be a borrowing from sl. dombu "oak tree". Some linguists rejected this etymology on the legitimate ground that the semantic mutation cannot be explained. In fact, we deal here with the well known i-ean root *dhmbho-"hill" which became in Greek taphos "tomb". The Thracian phonetic result would have been *dumb(o-) - and indeed the Greek tymbos might come frome here. So there are chances that a Daco-Moesian variant of this word would be the etymon of the romanian dâmb."
http://soltdm.com/langmod/romana/grecrom.htm

dub, (h)umac, umljani
(babnjača)

[glonga]

Imoartu i Fotoimoti predlažem pribavljanje kvalitetnih digitalnih fotografija originala i njihovu objavu na portalu uz prijepise i prijevode dokumenata iz navedenog rada.

Jurišić, dr. fra Karlo; Regesti turskih dokumenata o franjevačkom samostanu u nahiji Imota, u: Čuvari baštine, Imotski, 1989., pp95-132.

Dračan
pp109, fusnota 48:
"U turskim spisima uz druge nazive imotskog samostana: Otok, Podstranje, Proložac, Jezero često se pojavljuje i naziv Dračan, Dračani, kako se zvao samostanu najbliži zaselak sela Postranja. Tako su ga katkada i sami zvali (usp. reg. 95. i 190 [100 manastira Dračkoga])."

Dbnt
Prema regestu dokumenta MT III-14 (pp108), Dbnt i Donba mogu biti loše zapisan i loše pročitan Proložac (Dračan, Dračani, Dračevo, Drača, Drač, Drački).
"o zamjeni koju su učinili Petar Pavlov, te Vidoš i Grgur, sinovi Marka, iz sela Dbnt u kadiluku Imotski, s redovnicima Matijom, Grgurom i Lukom iz istog sela: prvi su dali "Čokor" (dolac?) do Drage Poljice, a fratri njima livadu, kuću i bunar blizu njihove kuće.
… Kako s Petrom prominiše isinovci(?)."
Ne mora biti ni tako. Zamjena posjeda. Gdje su Čokor (dolac?) do Drage Poljice i Radočić spomenut u MT VI-11?
Ono kad su fratri selili s Kamen mosta na Otok.
Dubint d.o.o. obrađuje kamen. Što li mu znači naziv?

Šimundić, dr. Mate; Ekonimi Imotske krajine, u: Čuvari baštine, Imotski, 1989., pp451-510.

Dbnt
pp464:
"Dubina. — U selu Krstaticama je zaselak Bakota i Karlušići, njihov se kraj imenuje Dubina"

Ponoj, Ponoji, Ponoje, Poboj, Poboji, Poboje…
pp486:
"Poboj. U ARj slijedeća je natuknica:
"Pòbōj, Poboja, m. mjestance u Dalmaciji u imotskom kotaru. Mašek 242. Ima i u Vukovu rječniku (s naznakom akc.: Poboj, prema Imotskome dolazeći od mora, na brdu mjesto sa nekoliko stećaka)="
Pobližu kazano, Poboj je predjel u selu Lokvičićima, u njemu su zaseoci Bekavci, Budimlići, Gadže, Juriči, Kavelji, Kusačići, Peze i Smoljke. Opća m. poboj znači: boj, bitka, borba, rat, a stvorena je prema glag. pobiti se.
Složena je od prijedl. po i im. boj."
Meni ovo više liči na korijen podboj u značenju naboj, natučak (na (pastirskom) stopalu; uzvik "Ne daj Bože naboja" uz preskakanje Ivanjskih svitnjaka (krijesova)).

Godaljevo
pp466:
"Godinj. Godinj i Mali Godinj čine zasoci Pavlinovići i Kovačevići na jugozapadnom prostoru sela Rašćana, uz podnožje planine Biokova…
Ekon. Gòdīnj biva od im. god-, tj. svetkovina, i suf. morfema -īnj. U suvremenome je jeziku ovo jedini primjer potvrde suf. morfema -īnj, ukoliko ne stoji uza nj i hercegovačko jezero Blidinj."

Budim
pp456:
"Budim. … A Budim je i dijelom sela Prološca, sastoji se od zaselaka u kojima su prezimena Blažević, Božinović, Leko, Mršić, Pirić, Porobić i Šerlija."

Crnogorci
pp473:
Natuknica o Kostričićima (alias Crna Gora u Slivnu) može nam nešto reć o ubikaciji defterskog sela Crnogorci u Imoti prije ikakva naseljavanja Montenegrinaca.

Ljubiše
pp479:
"Ljubeč. Rašćanski zaselak Lendići nalazi se u kraju što se imenuje Ljùbeč. Naziv Ljubeč dođe od staroga prid. ljub- — drag, mio te suf. morfema - eč (uspor. ljubav, ljubiti). Također bi Ljubeč moglo biti i osob. ime. — V. Ljuba."
A što nije gornjim primjerom obrađena tvorba ekonima Gòvneč (predjel, zaselak?, skupina kuća?, u današnjem središnjem naselju imotskih (ne ljubuških) Studenaca)?

Zabilješke na poleđinama spomenutih turskih dokumenata pisane hrvatskom ćirilicom govore o  transkripcijama u današnje dijakritičke latinične znakove iz arebice i iz hrvatske ćirilice (hudžet > hučet i slično, u svezi s Čučul i slično).

Od 105 regesta iz prvog navedenog rada u slijedećoj tablici ih je 37 i iz tog se već vidi nepreciznost i nedosljednost u toponimiji.
Zašto većina ljudi misli da je kadijama mandat u nekom kadiluku dugo trajao?

Tablica je sama po sebi razumljiva, ipak navodim što je u kojem stupcu.

id — redni broj

g, m, d, — nadnevak u formatu gggg mm dd, 16XX XX XX je npr. "početak 17. st", 1619 < < je "iza 1619."
U usporednoj tablici navedeni je najkasniji mogući datumi dokumenata prema navedenom radu u formatu gggg mm dd. Dokumente je prema auktoru preveo Hazim Šabanović, a auktor je izradio regeste. Konverzija nadnevka iz islamskog kalendara u gregorijanski u radu mi se čini nepouzdanom. Provjera slučajnih uzoraka pokazala je razlike od oko mjesec dana.
http://en.wikipedia.org/wiki/Islamic_calendar
http://en.wikipedia.org/wiki/Tabular_Islamic_calendar
http://en.wikipedia.org/wiki/Kuwaiti_algorithm
http://www.phys.uu.nl/~vgent/islam/islam_tabcal.htm

sa, sig — signatura, sa — oznaka samostana i dokumenta (Z-aostrog, M-akarska, O-miš, T-urcica)

etc.

id	g	m	d	sa	sig	vrsta	pisarnica	auktor	crkva, samostan, rezidencija, opaska
01	1562	08	XX	ZT	48	pismo	hercegovački sandžak-beg	Malkoč	u crkvi Kameni most blizu Imotskoga… [u Kamenu mostu u Carkvini]
02	1572	04	05	MT	1-21	izvod	mostarski kadija	Ibrahim Mehmedov	gvardijan iz sela Kamenmost u nahiji Imota, kadiluku Mostar
03	1574	10	16	OT	1	temesuk	hercegovački sandžak-beg	Jusuf Bajramov	redovnici crkve u selu Kameni most
04	1580	03	17	MT	I-22.	hudžet	imotski kadija	Halil Mehmedov	redovnike…u crkvi u selu Kameni Most u nahiji Imota u kadiluku Imotski
05	1584	05	10	OT	2	sidžil	imotski kadija	Muhamed Davudov	"biskupu" fra Šimunu
06	1584	09	08	MT	VI-11	hudžet	imotski kadija	Hadži Resulov	iz sela Kameni Most… na mjestu Radočić
07	1592	07	29	MT	VI-16.	pismo	[imotski?] kadija	Ahmed Hasanov	na Kamenom Mostu
08	16XX	XX	XX	OT	29	pismo	kliški sandžak-beg	Mustafa Piala	redovnici samostana… u Imotskom
09	1606	10	23	MT	V-b-1	hudžet	imotski kadija	Mehmed Sinanov	redovniku Otoka jezera Postranje
10	1606	11	20	MT	V-b-7	teskera	vojvoda	Hasan Ahmedov	iz sela Dračana… gvardijana iz istog sela
11	1607	04	XX	MT	III-6	hudžet	imotski kadija	Muhamed Alijin	gvardijanu iz sela Dračana u kadiluku Imotska
12	1610	06	03	MT	II-9	teskera	vojvoda	Kurt Alijin	redovnike na Otoku jezera u selu Prološcu
13	1610	06	22	MT	IV-6	teskera	imotski kadija	Husein	redovnicima u jezeru Proložac
14	1610	09	28	MT	IV-7	n/a	aga	Faik	redovniku iz Prološca
15	1611	12	16	MT	V-a-5	hudžet	imotski kadija	n/a	redovnicima samostana Jezera u Podstranju
16	1613	06	09	MT	IV-8	pismo	imotski kadija	Hadži Hasan	redovnicima sela Dračana
17	1618	08	02	MT	III-11	temesuk	spahija	Fazlija [Emirov?]	redovnici su u Jezeru u selu Podstranje blizu Prološca
18	1619	01	17	MT	III-12	teskera	spahija	Fazlija Emirov	timaru… Fazlije u selu Podstranje… mulk-vinograd na položaju Sinokos
19	1619	03	25	MT	III-13	n/a	aga	Sulejman Mustafin	na Otoku u Jezeru kod Prološca, gdje su bili fratri
20	1619	04	15	MT	III-14	hudžet	imotski kadija	Hadži Hasan	iz sela Dbnt u kadiluku Imotski… redovnicima… iz istog sela
21	1619	06	04	OT	n. 2	hudžet	sultan [Beograd]	Osman II.	redovnika nekog samostana… porušili… izgrađene na temelju odobrenja mostarskog kadije
22	1619	<	<	MT	III-85	pismo	hercegovački sandžak-beg	Mehmed	na obali Jezera blizu samostana Proložac
23	1621	07	10	MT	VI-20	izvod	imotski kadija	Bešir	iz samostana na Otoku blizu Prološca
24	1622	03	23	MT	V-a-9	teskera	paša [Mostar]	Abdulkerim	redovnici… Imotskoga
25	1622	05	11	OT	3	hudžet	imotski kadija	Hadži Sulejman	redovnicima u Jezeru Dračan… redovnika u Jezeru
26	1623	10	28	MT	IV-15	odobrenje	imotski kadija	Hadži Hasan	redovnika u selu Postranje… [Glnka?, Klnka?, Čltke? u granicama sela Podbile]
27	1624	04	18	MT	III-25	teskera	[n/a]	Alija	redovnicima na Otoku Jezera Dračan
28	1624	04	04	OT	4	ferman	sultan [Carigrad]	Murat IV.	[imotskom kadiji o porezu kaftan-bah i redovnicima]
29	1625	10	22	MT	V-b-4	teskera	vojvoda	Timur Hamzin	slučaj fra Šimuna iz Jezera Prološca… [f. Šimuna Mil…(?)]
30	1625	11	30	MT	IV-17	teskera	vojvoda	Omer (ili Mehmed?)	redovnici na Otoku Dračan
31	1628	08	30	MT	V-a-13	teskera	vojvoda	Ali	iz mahale Postranje redovnicima, koji se nalaze na Otoku
32	1629	01	15	MT	IV-23	teskera	ćehaja	Arslan	gvardijanu samostana Dračan… iz sela Podbilje (sic!)…
33	1629	03	10	MT	III-33	dozvola	imotski kadija	Mustafa Nurula	redovnici mahale Podstrana u zaseoku sela Dračan u nahiji Imota
34	1629	05	03	MT	IV-24	odobrenje	imotski kadija	Mustafa	redovniku (fra) Mihovilu iz Otoka Postranje u nahiji Imota, koji stanuje u selu Podbilje
35	1629	05	13	MT	III-34	ferman	[Istanbul]	n/a	redovnici Dračana
36	1630	03	05	MT	IV-25	izvod	imotski kadija	Hasan	u kasabi Proložac… redovnika koji stanuje na Otoku
37	1630	03	15	MT	IV-26	potvrda	vojvoda	Mustafa	redovnicima Prološca

[OriloGorilo]

Imoartu i Fotoimoti predlažem pribavljanje kvalitetnih digitalnih fotografija originala i njihovu objavu na portalu uz prijepise i prijevode dokumenata iz navedenog rada.

Uranijo!

Nego...
Na koje originale kojih digitalnih fotografija iz kojeg navedenog rada? Fali mi koncentracije jutros...

[glonga]

Na koje originale kojih digitalnih fotografija iz kojeg navedenog rada? Fali mi koncentracije jutros...

Digitalne fotografije originala turskih dokumenata o imotskom samostanu, a koji se čuvaju u samostanima u Omišu, Makarskoj i Zaostrogu.
Regesti tih dokumenata objavljeni su u radu:
Jurišić, dr. fra Karlo; Regesti turskih dokumenata o franjevačkom samostanu u nahiji Imota, u: Čuvari baštine, Imotski, 1989., pp95-132.

Vjerujem da Imoart i Fotoimota imaju znanja i volje napraviti dobre faksimile arhivske građe.
http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1888.0
http://www.mobileread.com/forums/showthread.php?t=13848
Vjerujem i da će fratri današnjeg imotskog samostana pomoć.

[glonga]

Distrikt Imotski u mletačko vrime

[glonga]

[glonga]

[glonga]

76. Dračevice nisu Dračan
Čelinja/Čelina (mlinovi) uz Dračevice i 77. Gornji Podsel
Mogu li Dračevice bit Dračevo
Gornji Podsel — Blaževići, Bišćevići ili Nova Mala, a Čelinja vodotok od Grudskog Vrila pa ispod navedenih sela?

1619. MT III—14: fratri u selu "Dbnt". Petar Pavlov, Vidoš i Grgur, sinovi Marka, iz sela "Dbnt" daju fratrima iz istog sela Matiji, Grguru i Luki "Čokor" (dolac?) do Drage Poljice u zamjenu za livadu, kuću i bunar. Opaska na poleđini hudžeta imotskog kadije Hadži-Hasana o toj zamjeni napisana hrvatskom ćirilicom: Kako s Petrom prominiše isinovci(?)

Dubrava je Dbnt? Ima li ikakva veza s Poljicima? Prezimenska? Nešto. Je li kmet mogao selit u drugog age timarnika? Je li isti aga timarnik u Poljicima (Draga Poljica) i Dubravi oko 1619.? Nikakve veze.
Ništa osim rime Virci — Runci? Livajići vjerojatno nemaju nikakve veze s Leventićima.
Kako se zovu onih nekoliko dolaca između Ivanbegovine i Poljica (na potezu Ribešina - Gradina)? I veći doci na području od Poljica prema Dobrinču i prema Medovdolcu?

[glonga]

Uz višak krivo posloženih Dračeva, Dračevica, Dračana… u Grabovca tu je i očit višak Postranja.
Jed(i)ne Postranje u bazi geonames.org su u Viru.
Postranje

[benco]

Zabilježeno je i prološko Postranje, koje u predaji seže do polja do Benca, Prdića (Mršića), Petričevića, Grbavaca, Metera (uključujući).

Gledajući znamenitosti istaknute na geonames.org za neke prostore ostajem iznenađen istaknutim banalnostima, ali i neisticanjem krucijalnim zasebnostima i značenjima pojedinog prostora, mjesta.

Na koji bi se način moglo sudjelovati na postavljanju povijesnih i inih važnosti mjesta na geonames.org?

[glonga]

Zabilježeno je i prološko Postranje, koje u predaji seže do polja do Benca, Prdića (Mršića), Petričevića, Grbavaca, Metera (uključujući).

Gledajući znamenitosti istaknute na geonames.org za neke prostore ostajem iznenađen istaknutim banalnostima, ali i neisticanjem krucijalnim zasebnostima i značenjima pojedinog prostora, mjesta.

Na koji bi se način moglo sudjelovati na postavljanju povijesnih i inih važnosti mjesta na geonames.org?

Glede Postranja, pisano je "Jed(i)no" što se može čitati kao "još jedno" i kao provokativno "jedino".

Glede geonames.org.
To web mjesto koristi toponimiju koja je primjerena vojnoj bojnoj karti mjerila 1:50.000. Zašto izraz vojna bojna karta? Military combat map.
Bivša DMA (Defense Mapping Agency) je izrađivala za NATO karte s kojih potječe ta "toponimija razlučivosti 1:50.000".
Njene poslove preuzela je NIMA (National Geospatial-Intelligence Agency). Geonames.org koristi njihove baze podataka dostupne s njihovog web mjesta:
http://earth-info.nima.mil/gns/html/cntry_files.html
Koriste oni i druge izvore:
http://www.geonames.org/data-sources.html
Kao i korisničke unose:
http://www.geonames.org/login
Nikome iz RH ne preporučujem još uvijek uređivanje podataka na geonames.org.
Samo ime im kaže - geonames - imena - toponimija. To nije web mjesto na kojem bi netko ucrtavao POI (Point of Interest). Takvih web mjesta ima na pretek
Za unos podataka potrebno je poznavanje kartografije, topologije… Kako ćeš odrediti neki toponim, u što ga svrstati, u koju kategoriju? Kategorizacija i klasifikacija je prilično razgranata što vidiš i po oznakama mjesta u lijevom prozoru na njihovim web stranicama s kartom.
Osim klasifikacije problem je i pozicioniranje. Zasad su tamo toponimi uglavnom "razlučivosti" 1:50.000. Predočeni su točkom točnosti na stotinku sekunde. Ta točka nije proizvoljna. Jedna sekunda npr. oko Prološca je po meridijanu (zemljpisna širina) tridesetak metara, a po paraleli je (zemljopisna dužina) dvadesetak metara. Stotinka odgovara na pravcu sjever-jug 30-ak centimetara, na pravcu istok-zapad 20-ak centimetara. Unesena točka je dio kartografskog nasljeđa. Na našem području je dosad dostupno uglavnom ono što postoji u NIMA bazi za mjerilo 1:50.000. Jednom će online osvanuti (mi to vjerojatno ne ćemo dočekat) i toponimija s karata 1:25.000 pa i 1:5.000.

Ako bi podatke unosio tako što ćeš očitavati podatke s karte — nužno unosiš subjektivnu grešku očitanja točke koju je netko ucrtao na kartu iz brojčanih podataka koji su rezultat mjerenja. Karte sadrže greške kao i državni premjeri, međutim baza točaka ostaje baza točaka i postupak korekcije neke trigonometrijske točke ima svoje postupke i procedure. Unos koji bi po postupku bio unos očitan s karte, a ne iz baze podataka je problematičan kad se jednom pojave točke sa "službenim" kartografskim koordinatama.
Dakle, točka "Proložac" kojom ćeš označit naseljeno mjesto Proložac ima svoje koordinate, koje je već neki mjernik i neki kartograf odredio, ne moš ju unijet tamo di npr. ja ili ti mislimo da je "srida sela", geometrijsko središte ili geometrijsko težište područja, pa ni kad očitamo "točnu" poziciju sa svog (D)GPS uređaja.
Možeš, međutim, to nije namjena, ni nakana geonames.org. Za to ima čitav niz web mjesta.
Meni je geonames.org jako zgodan kad tražim toponimiju. Uključim ga u Google Earth:
http://geonames.wordpress.com/2006/08/06/google-earth/
Ako neku zanimljivost hoću podijelit, npr. s forumašima ovdje, praktično imam dvije mogućnosti. Iz Google Eartha napraviti (primjeren sadržaju) izvoz podataka u .kml/.kmz datoteku. To izbjegavam jer ne očekujem da će publika baš imat uvijek pri ruci Google Earth ili "Google Earth plugin" za pretraživač. Pošto najčešće ne koristim windowse, malo mi je bezveze .kmz datoteku zatvarat u .zip jer među dopuštenim privitcima na ovom forumu nisu .kmz i .kml datoteke. Ne znam mogu li admini to lako dodat, ta dva tipa datoteke, ili samo jedan — .kmz koji je zapravo .zip od .kml datoteke. Drugi način je skup običnih linkova na geonames.org. Treći način je objava na npr.
http://quikmaps.com/
http://www.gpsvisualizer.com/
i sličnim web mjestima, pogotovo kad nam se hoće nešto topologije nacrtat/skicirat/opisat.

Ako bi pokušao precizno "ubosti" točku zoomiranjem online dostupnih satelitskih slika opet praviš grešku. Na našem području online mape nisu dobro projicirane. Google Maps i Google Earth čini se čak i ne koriste kartografsku projekciju za koju tvrde da ju koriste (Plate Carre), i koriste ju na kugli, ako ju koriste uopće, a ne na sferoidu (rotacijskom elipsoidu).
Grešku u kartografskoj projekciji njihovih satelitskih slika možeš i sam vidjet jer ti se npr. digitalizirane crte cestâ, ulicâ ne poklapaju sa svojim satelitskim slikama u npr. Google Maps i Google Earth. Te ceste i ulice su (uglavnom) dobro digitalizirane, u što se možeš i sam uvjerit ako koristiš GPS uređaj u vozilu ili ručni. Projekcija "karte" - satelitske slike nije baš sređena (još) na našem području.

Glavni razlog odgovaranja od online suradnje u mapiranju je nedefinirana regulativa glede sigurnosti u svezi s velikim novcima koji se vrte kod nas u GIS-u, geodeziji, kartografiji, navigaciji. O koju ti je da ti na vrata pokuca vojna ili civilna policija kao što se dogodilo ekipi biciklista:
http://karte.haerbe.net/
Tu je i niz znakovitih sitnica kao nedostupnost usluge Google Map Maker za Hrvatsku, nasuprot jednoj Sjevernoj Koreji:
http://www.google.com/mapmaker/mapfiles/s/launched.html
Zatim gomila smiješnih kontroverznih online dostupnih podataka o visinskom datumu (Trieste, molo Sartorio), referentnom sferoidu (elipsoidu Bessel 1841, Namibia, Etiopia, urac, alac), datumu Hermannskogel, Ferro početnom meridijanu, zoni 5 i 6 MGI… pa i na stranicama i online sadržajima koji su kao "službeni".

Pogledaj smijuriju u slijedećoj prezentaciji:
http://www.cropos.hr/files/pdf/prva-cropos-konferencija/Utorak_090609/Sesija_4/Ses_4_P2_Basic.pdf
Na str. 10. gornje prezentacije daju parametre pomaka datuma što je metoda koja daje navodnu točnost ≈ ± 10 m. Parametri su zadani na 5 decimala sekunde.
∆λ=-17".73249. Tri stotinke su 60 cm (3*20 cm). Devet desettisućinki (9/10.000)*20 m = 1.8 mm
Tko tu koga i zašto handri u zdrav mozak dajući mu milimetarsku točnost (10^-3) ulaznog parametra za izlaznu točnost od deset metara (10¹)?
Uz to daje i ∆φ=0".47693 koji, pitaj dečke što su se u ratu uz selektivnu i neselektivnu dostupnost GPS signala služili starim kartama, ne vrijedi nigdje.
Praktično se uz stare karte i GPS koristio ∆λ=-17".7, izuzetno uz višak energije i vrimena ∆λ=-17".73.
Zatim daje drugu, troparametarsku metodu, pod imenom petoparametarska, s točnošću ± 5 m na istoj 23. stranici. U praksi ta metoda s tako zadanim parametrima daje rezultate jadnije od prethodne metode. Između ostalog i zato što parametar ∆a=793.845 što bi trebala bit razlika poluosovina dva referentna sferoida (elipsoida) daje "gotov" na tri decimale!
Naredne dvije metode su posebna katastrofa. Je li tu velika točnost transformacije koordinata pitanje državne sigurnosti ili pitanje prihoda od prodaje usluga konverzije?
Poredbe radi, pogledaj, ako ti se da, kako NIMA/NGA daje parametre za "petoparametarsku" transformaciju za krivo napisani "Hermann(s)kogel":
http://earth-info.nga.mil/GandG/coordsys/onlinedatum/CountryEuropeTable.html
Ti parametri, i parametri koji su se svojedobno omakli online ekipi koja je radila GIS PIK-a Belje daju bolju ili jednaku točnost od 7-parametarske i GRID metode kako su opisane u
http://www.cropos.hr/files/pdf/prva-cropos-konferencija/Utorak_090609/Sesija_4/Ses_4_P2_Basic.pdf
a bez korišćenja softvera koji je opisan u istom radu.
GRID metoda kako je tamo pa i šire opisana, navedeni rad nije jedini online dostupan na istu i sličnu temu, ne daje rezultate kakvima se hvale autori. Ni kad se koriste podaci o geoidu o kojima oni govore 30" (≈ 900 m), ni deset puta gušći 3" (≈ 90), a javno dostupni.
http://srtm.csi.cgiar.org/
Čini se da u tom softveru ima nešto o čemu se ne govori.

Sve u svemu, najbolje se pàsat toga. Barem na geonames.org. Jerbo i ja na geonames.org želim znat da koristim nepouzdane podatke provjerenog izvora (DMA/NIMA). Tako barem imam predočbu o pouzdanosti podataka. Ne bi mi bilo drago da se pretvori u wikipediju svoje vrste. Inače ću morat u tabličnom kalkulatoru napravit .kml datoteku za Google Eath, a od podataka s narečenog:
http://earth-info.nga.mil/gns/html/cntry_files.html
svaki put kad ažuriraju bazu.

[glonga]

Benco, ili bilo tko drugi na forumu, nalazi li se ova Prološka kula (iz fortifikacijskog kompleksa Ćava, Čava, Čavlina, Čačvina)



na lokaciji:

43°28'47.22"N 17° 9'6.16"E

?
Gornji redak s koordinatama kopirati u polje za unos na maps.google.com
Škljocnuti na "Satelit" za prikaz sateliske slike, pa po potrebi zumirati dvoškljocom miša &nbsp;oko zelene strelice.
Koordinate su uzete iz Google Earth-a. Greške "kartografske" projekcije satelitskih slika o kojima je bilo riječi u prethodnom upisu znače da kula i nije na tim koordinatama točno u "WGS84" sustavu, tj. kad biste tu točku unijeli u GPS, one ne bi odgovarale očitanju s GPS-a na samoj kuli. Pritom greška nije tolika da ne biste GPS-om i golim okom uspjeli pronaći kulu na terenu.