Čini mi se da tupiš s Dutupom. NHF
Pa vidiš li u Moačanina kako se Šabanović usepetio s kadilukom Valpovo (umisto Valjevo i još mu lipo pisalo Požarevačka naija).
I to je sad u historiografiji fakat koji će se vuć kroz reference trajno.
Dutup s kore smatram krivim zapisom ili krivim čitanjem.
Vidi se da nisi iša u Dub na cajke. Gatam. Duhub, ... Dutup
Gatam dalje.
A ako je deferdarlija išao nekim putom priko polja pa okolo polja: Poljica, Drinovci, Grude, Dutup, Slodnica, Lužjak/Ružići, Grabuljan, onda su ti Grude oko današnjeg Gruckog doma, Dutup ti je u sadašnjim Grudama i šire (Bostan, Boboška, Baran, Dragićina), Slodnica ("Sledinca" Ledinac, Višnjica, Dragićina), Ružići di su i bili, a Grabuljan - Grab.
Crnogorci, Jukići, Lončari, Kovači... to ti je skakutavalo priko granice kako bi im kad bilo lašnje, o tomu ti pra Vjeko znade (čini se i da je pisao o tome jer je Venecija pripremala dublji upad u BiH i nabila puno čeljadi na malo kanapa pa kad je mir potrajao oni išli sjevernije jer im je bilo tisno), a i gornji radovi Kornelijini ti govore o mletačkim seljacima koji odu pa i ostanu u najmu u aga i begova.
Ima ti i u strarije čeljadi jedna brezobrazna tvrdnja po kojoj obrtnička prezimena u Imoti nisu 1718. bila etnički Rvati, ni katolici, jerbo je Španjolciman u Imoti oko grada tribalo obrtnika, pa da su doveli Cigane. Oni obrtnici što su otišli u zbjeg zadvarski nisu se održali u poslu jerbo je tamo tržište bilo pokriveno i do povratka se pogubijo i alat i zanat.
U jednom (i jedinom?) Duvanjskom zborniku imaš dokumentaciju i rad o tomu kako je Kosanović iza 1878. (načelnik ili službenik duvanjskog kotara) vata ove iz Podbile i Ričica koji su izbjegavali tlaku i porez. Kad triba Imackom - oni su u kotaru Duvno, kad triba Duvnu oni su u kotaru Imacki.
Varakalo se to svakako.
