Autor Tema: Donba, Dunba, Dnba, Do Baba, Dobablje ... Podbablje  (Posjeta: 7210 )

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
bubnjaj
« Odgovori #30 : 07 Studeni 2010, 13:19:48 poslijepodne »

drum, IPA: /ˈdɹʌm/, izgovorom je bliže zagrebačkom tram za trajvan negoli drumu, bliže je i dramu (jezika) i drami (drama brāta)

Uz Drum bijaše nalaza drahmi, nu mi smo skloni prikrivati antičko grčko-ilirsko-tračko međudjelovanje, a i novija genetika pokazuje da se nisu baš miješali kolik ni s Rimljanima. Dram jezika.

Dram.
Etymology 1
From Old French dragme < Late Latin dragma < Ancient Greek δραχμή (drachmē, “unit of weight, a handful”) < δράσσομαι (drassomai, “I hold, seize”).

Etymology 2
From Armenian դրամ (dram) < Middle Persian dram < Ancient Greek δραχμή (drachmē, “unit of weight, a handful”) < δράσσομαι (drassomai, “I hold, seize”).

Etymology
From drachme (“old unit of measurement, about 3.7 g”), from Late Latin dragma, from Ancient Greek δραχμή (drachmē, “unit of weight, a handful”)

Povratak bačvi i cilindru (valjkovu plaštu). Kad bačva pije.

angel's dram (uncountable)

(alcohol production) The alcohol which is lost from whisky while it's maturing in barrels. Although barrels are sealed, wood is slightly porous and some of the content slowly escapes and evaporates over the years it spends in barrel.

« Zadnja izmjena: 07 Studeni 2010, 13:21:28 poslijepodne glonga »

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Donba, Dunba, Dnba, Do Baba, Dobablje ... Podbablje
« Odgovori #31 : 07 Studeni 2010, 18:48:50 poslijepodne »
kaldrma - grč. kalos=lijep + dromos=put
drom je grčki naziv za put
Međutim, to još uvijek ne ukida moguću svezu. Znači riječ drmanje bi također mogli odreć od riječi drum bez sjene na savjesti o značenjima koja itekako vibriraju istom vrekvencijom?
Kad se uzme narodni ples drmeš ili drmež ne znam koliko to ima veze s cestom a koliko s ritmom glazbe.
« Zadnja izmjena: 07 Studeni 2010, 19:02:27 poslijepodne Slovak »
Dosta parola.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Donba, Dunba, Dnba, Do Baba, Dobablje ... Podbablje
« Odgovori #32 : 21 Studeni 2010, 21:07:28 poslijepodne »

Tražeći odgovor na neke zamiškane reference u tiskanim knjigama i online izvorima na nekoj drugoj temi naletim na jedan članjak Mije Milasa:
http://www.tomislavcity.com/content/view/1871/45/
Nije mi se u startu učinio povjesničarom, google lakše nađe imenjaka i prezimenjaka sudskog vještaka neuropsihijatra.
Po prvoj rečenici u članku učinilo mi se da se ne radi o (ozbiljnom) povjesničaru:

"Odavno sam namjeravao posjetiti Vinicu, hercegovačko selo odmah uz granicu, koje je telefonskim i drugim vezama povezano s Aržanom."

Hercegovačka da, ali hercega Hrvoja Vukčića Hrvatinića od Donjih Kraja, a ne bilo kojeg hercega ja l' hercegovića od Huma. Još od Kreševske povelje vidi se da Zabiokovlje i Vinica nisu bili humski, Zabiokovlje je čak nakratko Sandalj bio uzeo Rvojevom klanu što se vidi i iz same Kreševske povelje, nu za Vinicu nema nikakve potvrde da je ikad bila pod kontrolom humskih velmoža.

A Donba, Dub, Dubinica, Dubinice…?
Zahvaljujući zamiškanim referencama našlo se i slijedeće ontopic;
Ante Ivanković u "Našim ognjištima" god. XXXVIII. br. 5. str. 25. u članku "Vinica" iz serije napisa "Imena duvanjskih mjesta" piše:

"U prosincu 1575. godine u Mostar je stigao sa svojim "ćafirima-plemićima" iz sela Dubovice (pogrešno upisana Vinica - Al) u Duvanjskoj nahiji" Grgurev sin Šimun da na Šerijatskome sudu u Mostaru traži zaštitu katolika od nasilništva pravoslavnoga mitropolita Savatina."

Cijeli članak: http://www.pobijeni.info/userfiles/MajicNeizbrisiveUspomene.pdf slučajno se našao na istom skeniranom listu "Naših ognjišta online. Ivanković se glede i unatoč naobrazbi i iskustvu pored nadotezanja činjenica nije uspio u jednoj (citiranoj) rečenici uspješno iznit s tri navodna znaka.

Čini se da su i Milas i Ivanković malo pritrali s tvrdnjama i nadotežu ji ko Rožani gredu. Po web mjetu zavelim.hr čini se da Vinica priprema monografiju. Jesu li Milasove i Ivankovićeve fantastične tvrdnje na tom valu i na što će ličit ta monografija? Pokoj vječni Dominiku Mandiću, svakako, a najskoli glede fantastičnih tvrdnji bez navođenja izvora i argumenata ili baremko neiskazanih rezervi i nenatuknutih dvojbi glede presmjelih tvrdnji.
« Zadnja izmjena: 21 Studeni 2010, 21:16:54 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Piši — réšeno, Duba je Rastovac.
« Odgovori #33 : 28 Studeni 2010, 17:07:58 poslijepodne »

Ko što se područje sjeverno i sjeverozapadno od Imotskog preslikava toponimijom u okolicu Karlovca (Kamensko, Broćanac etc), unutar same Imotske krajine postoji neki uzorak preslikavanja, koji se u ovom slučaju vrti oko Stanića…

Daklem, Rastovac, nepreslikani  Matošev i Cmiljkin Hrastovec. Ovaj sv. Križ nema veze s Začretjem, dopuštam mogućnost — autoput.

Piši réšeno - Rastovac.

Digitalna fotografija karte starog mletačkog katastra P1010009.JPG rješava pitanje Donbe, koje se sad čini tako očitim.

Dobar faksimil zlata vridi. Hvala (ne)znanom darovatelju na zbirci digitalnih fotografija karata mletačkog katastra iz Državnog arhiva u Zadru.
Još jednom podsjećam na neke  teme i neke upise i opet na ovom i nekim drugim forumima koje govore o tehnikama fotoskeniranja.   

(h)rast < dub
(H)Rastovac < Dubā (Dubovac, Dubovica, Dubovo)

Puglia K ~ Puljkovo brdo, St. Croce ~ crkvica sv. Križ, Stanich ~ Stanići, Dedich ~ Dedići, Maslich ~ Maslići, Duba ~ Rastovac…
Letolistie ~ ? ~ valjda domorodci mogu dešifrirat ono što je promaklo novijim kartografima (Jablanovac? Golo brdo? Staro selo?).


Dubā, plasiran u gornji livi kut, u live rašlje, skoro.
Ako je Dùba, dopuštam mogućnost, onda je plasirana.
Ostaje sitna dvojba koju može razriješit posjednik fotografije na kojoj se jasnije vidi D u riječi Duba, ili ciljani posjet DAZd-u.



Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Donba, Dunba, Dnba, Do Baba, Dobablje ... Podbablje
« Odgovori #34 : 28 Studeni 2010, 21:56:45 poslijepodne »
bubanj pada u vodu. za sad. smislit ću neku doskočicu, nisam se sjetio izgovora. valjda je onomatopeja isto kao i bubanj. bubati, udarati, dođe ga na isto.
jedina obrana koju još imam prije nego poginem je da ovi teški samoglasnici kavi jesu "a" i "u" lako variraju od jednoga do drugoga u jezicima i narječjima. prema tome bi tram bez nastavka vaj bio vrlo sličan drumu, jer d i t na početku kolidiraju. tram je tračnica, way je put. tram, trum, track, truck, traktor - sve vuče na teru, na teško. eto!
« Zadnja izmjena: 28 Studeni 2010, 22:06:06 poslijepodne Slovak »
Dosta parola.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Rastovača i Šimunovićeva Srna
« Odgovori #35 : 28 Studeni 2010, 22:24:32 poslijepodne »
bubanj pada u vodu. za sad. smislit ću neku doskočicu, nisam se sjetio izgovora.
Ne sikiraj (se). Promisli koliki je tek bubanj pao u vodu Anti Ivankoviću, i što se sve (nelogično) zamutilo, kao da bubanj nije šupalj.
Kad Ante zamuti… ko Kalandora… na dnu mora.

Nikad ne reci ništa. Ne valja. Ajmo ponovo.

[1] "Ante Ivanković
Naziv Podbablje prvi se put spominje u turskom dokumentu šerijatskog suda i mostarskog kadije iz 1575. godine, kojeg se prijepisi čuvaju u arhivima franjevačkih samostana u Fojnici i Zaostrogu, a povjesničari su naziv sela nahije Imote Dunba (Donba, Duneb, Dbnt, Do Baba) dešifrirali kao Podbablje."

1. Original dokumenta u sidžilu mostarskog kadije za 1575. godinu? Ili u Acta Turcarum arhiva franjevačkog samostana u Mostaru?
1.1. Prijepisi dokumenta u samostanskim arhivima u Fojnici i u Zaostrogu.

[2] "1575. (oko 20. studenoga) Mostar . - Sudsko rješenje mostarskoga kadije, u kojem opisuje nasilja mitropolite Savatina prema katolicima u zapadnoj Hercegovini, od kojih silom utjerava novčane pristojbe i čini nasilja i prema samim turskim ženama. !
Prijevod:
Na čelu listine sa pečatima:
Alija, sin Mehmedov, kadija mostarski, Mehmed, sin Fethullaha, mulla... Uzrok pisanju ovoga lista je to: Došli su na šerijatsko vijeće: knez Šimun, sin Grgurev, sa svojim čafirima - plemićima iz sela Bukovice (?) u Duvanjskoj nahiji; Paval, sin Stipanov, knez iz sela Donba, župe (nahije) Imota, sa svojim seljanima; Nikola, sin Zuje, iz sela Vina sa okolišnim seljanima; Petar, sin Matijin iz sela Grude, sa svojima, te knezovi iz kotara i bližnje okolice Mostara sa ... čafirima, gdje su na ovo šerijatsko vijeće bili također dobavljeni Radonja, sin Ivice i Nikola Radosav, iz grada Mostara. Gore navedeni iskazali su svoje želje: Sadašnji mitropolit, zvani Savatin svećenik, sa 12 konjanika hoda po carskom vilajetu, te od svakoga sela uzima po petnaest, po dvadeset i više groša, a od mnogih mučeći nas uzima po pet i deset groša. Do sada pak mitropolit od nas uopće nije ni jedne pare uzimao, a sada rečeni svećenik protiv svetom šerijatu i protiv visokom postojećem zakonu od raje u carskoj zemlji novac i blagajnu sakuplja i čini beskrajne strahote i nasilja. Može bit da je mitropolit dosada uzimao od crnih razbojnika, a mi pošto smo frenkskoga zakona, dosada nismo nikomu ništa davali. Rečeni svećenik, osim što uzima novce, drži uza se ljude u muslimansko ime. Također je o prstima objesio fra Ivana, svećenika iz nahije Imota. Tako isto među muslimanske žene nenadno dolazi i udara ih nogama u trbuhe tako, da se s toga dogodi da pobace dijete. Nedavno je tako učinio ženi Memišovoj, iz sela Uzarića, da je pobacila dijete, te joj je silom još oteo kojekakvih stvari, i slično. Spomenute je strahote izvršio rečenoga svećenika poslužnik imenom šarif Rajak, gradeći se mahnitim. Mi smo ga na mostarski sud doveli i tražili svoja prava. Gore rečeni Radovan i Nikola budu jamci za spomenutog Rajaka, te s našim Rajakom učine dogovor. Što mi nismo došli do svoga prava i svojih tražbina, oni su uzrok, zato tražimo sada, da se naše tražbine i pravo od rečenih naplati i nama uruči. To su iskazali tako. Po suočenju rečeni Radonja i Nikola budu upitam o odgovoriše: Doista smo bili za gore rečenoga Rajaka jamci, poslije toga smo ga na šerijat pozvali, ali on smutnju i nezakonitost čineći nije se htio pokoriti šerijatu. Tako su očitovali, te se zato na zahtjev ovo ovdje zavede i pismeno potvrdi.
Pisano sredinom mjeseca šabana god. 983.
Svjedoci: Ahmet, mulla, Mehmed, mulla. Mehmed, mulla. Hodža Hrami, hatib."
Izvor: Fra Andrija Nikić. Događajnica,

2. "Došli su na šerijatsko vijeće: knez Šimun, sin Grgurev, sa svojim čafirima - plemićima iz sela Bukovice (?) u Duvanjskoj nahiji;"

Opet Ivanković zbunjuje (.pdf članak);

2.1. Ne zamjenjuje Dubovicu u Duvanjskoj nahiji i Donbu u Imotskoj župi/nahiji već Dubovicu i Bukovicu.
"U prosincu 1575. godine u Mostar je stigao sa svojim "ćafirima-plemićima" iz sela Dubovice (pogrešno upisana Vinica - AI) u Duvanjskoj nahiji" Grgurev sin Šimun da na Šerijatskome sudu u Mostaru traži zaštitu katolika od nasilništva pravoslavnoga mitropolita Savatina."

2.2. "Paval, sin Stipanov, knez iz sela Donba, župe (nahije) Imota, sa svojim seljanima;"
Donba i Dutup (defteri 1585.) mogu, ali ne moraju bit isto mjesto.

3. Belevarac i neki Šimundićevi dani bi trebali kazat kad na širem području dub prelazi u (h)rast i zašto.
Zašto?
Rašćani kod Rastovca.
Rašćani kod Tomislavgrada koji nemaju veze s Raškom ko ni Raško polje, već s (h)rastom, (h)rašćem (jedrim i stoljetnim).
Rastovača kod Posušja.
Mogli bi i o Cerama (Pušića Cera, Cera kod Gruda…), granici hrasta-cera i hrasta-duba, ili o pak o ceri-trišnji, ili rašeljki ili -ci.

Kad uzmem unixovu naredbu grep u obzir s vizualizacijom vgrep na protorvackom:
"Visual inspection is a common method of quality control, data acquisition, and data analysis." i "pravilo puta" onda Savatinova trasa i radijus djelovanja kako je naveden gore:
Bukovica - Donba - Vina - Grude - … kotari iz bližnje okolice Mostara … Uzarići;
postaje:
Rašćani kod Duvna - Rastovača kod Posušja - Vinjani troji - Grude … Uzarići … Mostar.

Rastovac iz prethodnog upisa Savatinu je "s neruke", nije mu na putu.
U to razmatranje možemo ubacit i crkvicu sv. Križa i citat o jedinom selu s tri crkve za turskih zemana.

Kako je u prethodnom upisu pokazano (ili nije?), od Duba u mletačko vrijeme do danas postade Rastovac.
Po istom modelu tvrdim da su Rašćani kod Duvna postali od Dubovice iz citiranoga sidžila 1575.
Po istom tom modelu je i Rastovača postala od loše zapisane Donbe.
Previše?

Uz svu šlampavost stranih starih kartografa u zapisivanju naziva naselja i svekolike toponimije vjerujem da se posuška Rastovača provukla ispod duge. K. und K. kartografi su ju nedvojbeno zapisali kao Rastovac na koti 653 (ili im je onakav trokut označavao nešto drugo u ono kartografsko doba). Skup karata o kojima govorim u prethodnom upisu sadrži i sliku P1010039.JPG. Prilažem izsičak primjeren forumu.



Čemu tolika priča? Samo da se ogradim od jednoznačnosti i isključivosti tvrdnje o Rastovcu iz prethodnog upisa?

A Dutup? U spominjanom skupu karata iz zbirke u DAZd-u nalaze se i takve na kojima ima nešto slično i nečitko što bi se uzimajući u obzir preciznost tadašnjih karata moglo ubacit na područje današnjeg Podbablja.
Ako zaboravim pokušati pročitati i objaviti ovdje isječke s tih karata, nek mi netko napomene.

Onaj tko mi je dao digitalne fotografije tih karata može me privatnom porukom na ovom forumu opomenuti ako krivo interpretiram pravo na nekomercijalno objavljivanje sadržaja. Može i ovlašćenima prišapljat da uklone neke sadržaje s foruma.

O ovim i drugim kartama oživit kanim stare upise ili otvorit nove teme.
Na karti u ovom upisu zanimljivi toponimi su i: Stupi (ispod Gorice, Dutup? krivo zapisan), S. Abo (Šabo, Šabić od Tbilisija), Crna gora, Opačac (Božjak, Bobjak, templari, Ravlića špilja, sv. Abo od Tbilisija, općepoznati pak Opačac se ne vidi ni na jednoj staroj karti, opako)…
Na dijelu iste karte (P1010039.JPG) koji ovdje nije objavljen najzanimljivija je Rakovica na mjestu Podzavelima ili možda Podbile (riba pobila, podbjel(a) ili rak bjelonogi?).
« Zadnja izmjena: 28 Studeni 2010, 23:14:39 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Topuzli-Makarije i ćafiri
« Odgovori #36 : 29 Studeni 2010, 06:52:01 prijepodne »

Otac Makarije Sokolović i ćafiri
Topuzli-Makarije u .en wiki article.

Zašto je taj papir iz 1575. bio važan pa su ga fratri čuvali u Fojnici, Mostaru i Zaostrogu?
Otkud izraz ćafir-plemić u sidžilu mostarskog kadije 1575.?
Što je s ostalim kadijama u okolici? Pazilo se na mjesnu nadležnost u ta doba.
Kliški kadiluk očito nije mjesno nadležan.
Imotski kadiluk. Otkad postoji?
Šabanović H. Bosanski pašaluk,
Jurišić K. Regesti turskih dokumenata o franjevačkom samostanu u nahiji Imota,
Kao prvi dokument imotskog kadije o franjevačkom samostanu u nahiji Imota u Jurišića se pojavljuje jedan hudžet imotskog kadije Halila Mehmedova od 17.3.1580. (Vidi ovdje.)


1557. Suljo Veličanstveni, Mehmed-paša Sokolović i Makarije Sokolović obnavljaju Pećku patrijarhiju.
Makarije postaje prvi patrijarh Pećke patrijarhije kad je ona obnovljena 1557., Makarije se povlači 1571. zbog bolesti, umire 1574., od 1571. patrijarh je njegov sinovac, otac Antonije Sokolović (1571.-1575.) rođak Mustafa-bega Sokolovića vicekralja Bosne (nav. .en wiki), potom Gerasim Sokolović (1575.-1586.) prvi koji se potpisuje kao "patrijarh Srba i Bugara".

Dakle, Savatije pravi probleme u vrijeme dok je Ante patrijarh Pećki.
Savatijev slučaj sigurno ima veze s obnovom Pećke patrijarhije i s Antonijem.
Antonije Sokolović spominje se kao "hercegovači mitropolit" 1570. prema (.sr wiki članku). Na tomu mjestu prema web mjestu eparhije zahumskohercegovačke nasljeđuje ga "naš" Savatije (1573.–1585.).
To je već u zoni mostarskog kadije, čak i da je uspostavljen imotski kadiluk.
Srpski wikipedičari su mi prilično i neuobičajeno oprezni oko GNU FDL (GFDL) za članke na wikipediji u ovom slučaju. Vidi dozvole.

Ćafir-plemić 1575., nevjernik-plemić, mi je čudan izraz za sidžil tih godina.
Što je bilo s vlaškim kneževima u međuvremenu, ako je đa(v)ur i kaur neprihvatljiv izraz?

Fojnički samostan i crkva su srušeni 1521. - 1524. godine, zahtjev za obnovom je pokrenut 1527., crkva i samostan su obnovljeni 1594.-1598. Fojnički prijepis našeg dokumenta je u Fojnicu trebao doći iz Kreševa. Fojnički samostan i crkva opet su izgorili potpuno u velikom požaru 1664. Je li prijepis dokumenta tada spašen, ili je tek nakon toga pristigao u Fojnicu i odakle? Iz Kreševa? Tamo se sačuvao i jedan prijepis Strabonove Geographiae iz 1480. i onaj De rerum metallica. Izgleda da su i tamo orili 1521.-1524. pa opet 1765. gorili.
Kraljeva Sutjeska je sorena 1524. pa 1658. potpuno izgorila skupa s arhivom i knjižnicom. Obnovljena 1664.
Otkud prijepis u Fojnici? Najvjerojatnije iz Kreševa.

Primjerak u Mostaru? Donijeli ga fratri iz Kreševa na Čerigaj pa u Mostar, ili je župnik župe mostarske (redovnik kreševskog samostana) imao prijepis već od 1575., ili čak original?

Zaostrog.
Samostan oren za Ciparskog rata (1570.-1573.), pa za Kandijskog (1645.-1669.).

Savatin se uzjogunio dvije godine iza Ciparskog rata (1575.).
Čeindž bi za bànkom krčme "Kunara" noćas pri piću uoči Međunarodnog Sindikalnog dana svinjokolje (29.11.) to ovako razvlačio:
"Čoveku bilo dosadno. Obrđalo se. Već dve godine nema rata. Čovek u pravoslavnoj hijerarhiji, zvao se Sava, a šef mu se zvao Ante. U ovom delu Evrope… eej… u regionu
Pa on zasedne na šefovo mesto, ali avaj, šef avanzuje pa mu opet bidne šef. Popízdeo čovek načisto. Došlo do kadije. Moš mislit kako bi mu bilo da mu je slučaj dospeo u imotskog kadije… eeej… Pa čovek bi emigriso skupa sos Gavrilo u Rvacku, načisto…".

Riječ je o samostanima Bosanske vikarije (a ne provincije) osnovane još 1340.
Događaji iz dokumenta 1575. su u Duvanjskoj kustodiji te vikarije, provincije, čega? O tim i takvim zbunjujućim vikarijama online ima opširnije na web mjestu provincije sv. Jeronima i .hr wiki članku o provinciji Presv. Otkupitelja.
1448. od vikarije se odjeljuju ugarski samostani.
1463. vikarija se zove Bosansko-dalmatinskom.
1465. odcjepljuju se dubrovački opservantski samostani.
1514. vikarija se dijeli na Bosnu-Srebrenu i Bosnu-Hrvatsku
1517. Red se dijeli na opservante i konventualce, vikarija postaje provincijom "od opsluženja"
I dalje do 1575. koja nas zanima nema nikakvi značajnih promjena u organizaciji Bosne Srebrene, osim što su joj se granice pomicale za turskim granicama.
1537. pao Klis.

Duvanjski biskup koji je Savatinov suvremenik je Glasnović, Voc(ac)ensis, Daniel Vocatius, Splićanin (1551.-1575.), koji je ujedno i administrator Makarske biskupije, nakon njega Daniel Vladimirović Neretvanin (?-1590).
Nekako u vrijeme ovog upitnika Savatin…
Pogledati izvore koji drže Vocatiusa (1551.-1590.).
Npr. Strika Z. "Catalogus episcoporum et archiepiscoporum urbis Iadertinae" arhiđakona Valerija Pontea, (hrcak.srce.hr/file/18277)
Splitski nadbiskup (1566.-1577.) je Alojzije Michaelis.
Trogirski biskup je Ante Guido (1574.-1604.).
Bosanski (1573.-1588.) Ante Polus de Matthaeis.
Biskupije na području pod turskom vlašću nisu dio redovne crkvene uprave.

Pokušaj obnove Pećke patrijarhije 1532. je propao, ne zbog Turaka već zbog interesa Ohridske arhiepiskopije.
Po obnovi Pećke patrijarhije kao prvi dabarski arhijerej spominje se Varlam (1557.).
Potom Simeon oko 1573. koji se potpisuje u jednoj svojoj poslanici kao "mitropolit dabrobosanski, zvornički, kliški i cijele Dalmacije" prema .sr wikičlanku o dabrobosanskoj metropoliji, a prema Milašu (Pravoslavna Dalmacija, str. 210) "episkop dabrobosanski, fojnički, kliški i dalmatinski".
Navedeni wikičlanak spominje i "mitropolita Josifa koji je umro u manastiru Banji (kod Priboja) 15.5.1575." Milaš ga ne spominje.
Isti wikičlanak nadalje spominje Gavrila Avramovića (1575.-1588.) kao episkopa koji je prenio sjedište u manstir Rmanj (kod Martin Broda) pa potom pobjegao u Hrvatsku.
Slijedi mitropolit Petronije (1578.-1589.) koji vraća sjedište u Banju (kod Priboja).
Po Milašu, Gavrilo osvećuje crkve već 1574., a 6.7.1577. se potpisuje kao "mitropolit bosanski i kliški i lički", a nasljeđuje ga "na dabrobosanskoj katedri" Aksentije (str. 212.).
Milaš u n. dj. (str. 261., 346.-) ima jednog episkopa Savatija (Ljubibratića) (1708.-1716.) "koji je prešao bio sa narodom i sa više kaluđera iz Ercegovine u ercegovsku pokrajinu pod vlast mletačke republike, i koji je uživao povjerenje središnje vlade u Mlecima, koja mu je naročitim dukalom od 29. juna 1695. g. priznala bila vlast episkopsku i nadarila ga godišnjim prihodima za izdržavanje." — i arhimandrita krčkog Savatija Vasiljevića (str. 451.-).

Milaš na str. 219. n. dj.:
"Pećka je patrijaršija uspostavljena 1557. godine. To se dogodilo nastojanjem srpskog episkopa Makarija, koji je i postao prvi patrijarh obnovljene srpske patrijaršije, a pomoću brata mu, velikog vezira Mehmeda Sokolovića. Kao što se vidi, ovo je bilo samo nekoliko godina poslije nego što je Turska osvojila bila svu kontinentalnu Dalmaciju i osnovala ona dva sandžakata." [Lički i Kliški].
str. 210.:
"Ako ovo usvojimo, a ne vidimo nikakva osnovana razloga zašto ne bi mogli usvojiti, tada se podređenje srpske dalmatinske crkve jurisdikciji dabrobosanskog mitropolita može staviti okolo 1566. godine. Ovo bi potpuno odgovaralo vremenu, kadje patrijarh Makarije, uspostavitelj pećske patrijaršije, na prijestolu bio (1557-1574.), i kadje vladao kao veliki vezir, patrijarhov brat, Mehmed (1564-1579.), a također i vremenu, kad su uređena bila ona dva dalmatinska sandžakata i podređena bosanskom paši. Prvih dakle godina poslije obnove pećske patrijaršije, uređeni su bili jerarhijski odnosi pravoslavnih dalmatinskih Srba, i tada su oni podređeni bili jurisdikciji dabrobosanskog mitropolita."
str. 213.
"Poslije kiparskog rata, u kome Mlečići moradoše (1573.) ustupiti Turskoj ostrvo Kipar, dobivši za to u zamjenu od Turaka 50 sela okolo Zadra i 30 sela okolo Šibenika, i kad se u Dalmaciji ustanovio trajni mir, stadoše fratri u Dalmaciji pod zakrilje mletačke republike, i počeše, kao što oni kažu, razvijati od toga doba plodotvorni rad u mletačkoj Dalmaciji, i od tuda razvijati isti rad i u dalmatinskom kontinentu, koji je bio pod Turcima. A u ljetopisu našem kaže, da su taj rad oni tada razvili osobito u cetinskoj krajini: da su, naime, nastojali, da bi obratili u rimsku vjeru pravoslavni narod te krajine, i radi toga da su prilazili u naš narod, propovijedali mu kako je dobra njihova vjera, mitili ga svakovrsnim darovima, kazivali mu, kako može biti, a da srpskim episkopima ne daje dotične priloge, i obećavali mu olakšicu od turskog jarma. Rad ovaj kao da je i plodom urodio bio, jer mnogi pravoslavni počeše stavljati se pod zaštitu rimske propagande, te se odbijati od svoje crkve. Na ovo je obraćena bila pažnja od pravoslavnih crkvenih starješina, koji, ne mogući oduprijeti se sami fratarskim nasrtajima, potuže se najposlije begu kliškog okruga, a zatijem i kadiji kliškom. Ovi opomenu fratre na mir i na poštovanje zakonom priznate pravoslavne vjere. Fratri se tada obrate preko svojih ljudi u Carigrad, prikažu sultanske fermane, i požale se da im srpski vladike priječe da uživaju one povlastice, koje su im tim fermanima zajamčene, i dodadu, naravno, da isti vladike istražuju od njih nekakve nezakonite danke. Nastojanjem dubrovačkog poslanika kod sultanova dvora, bude izdan 1575. g. ferman na ime bega kliškog, a slijedeće godine budu opet izdana dva fermana na ime kadija: bosanskog, hercegovačkog i kliškog, da niko u ničemu ne smije uznemirivati fratre. Može se već zamisliti, koliko su tada fratri sa tim fermanima u ruci postali smioni i kako su bezobzirno morali postupati sa pravoslavnim srpskim sveštenstvom u Dalmaciji i sa pravoslavnom crkvom u opće. I ovo je, bez sumnje, odlučilo mitropolita Aksentija, da dođe lično u Dalmaciju i da stane na obranu crkve svoje."

Strika n. dj. str. 96 (176):
"Pokrajinski sabor dalmatinskih biskupija sazvao je legat pape Grgura XIII. i vizitator dalmatinskih biskupija, nadbiskup talijanske Verone, Augustin Valier (1565.– 1606.) u svibnju 1579. godine u Zadru, koji se sve više i više pretvarao u najjaču venecijansku tvrđavu na drugoj strani Jadrana."

U kontekstu upisa, moglo bi se reć da je Savatije ercegovački navro za Gavrilom dabrobosanskim, ili paralelno s njim prema Rmnju, Martin Brodu, Hrvatskoj, svojim putom: Mostar - Uzarići - Grude - Vinjani - Rastovača - Rašćani… Martin Brod … Hrvatska.
« Zadnja izmjena: 29 Studeni 2010, 07:11:33 prijepodne glonga »

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Donba, Dunba, Dnba, Do Baba, Dobablje ... Podbablje
« Odgovori #37 : 29 Studeni 2010, 09:13:09 prijepodne »
Citat:
Na dijelu iste karte (P1010039.JPG) koji ovdje nije objavljen najzanimljivija je Rakovica na mjestu Podzavelima ili možda Podbile (riba pobila, podbjel(a) ili rak bjelonogi?).

U Ričini ispod Podbile uvik je bilo rakova.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Dugo g
« Odgovori #38 : 30 Studeni 2010, 00:02:04 prijepodne »

Dugog i okolica: Aume, Smiauci, Citluch, Bungrich, Costrisich, Slivno, Raschiane, Ogrosnice, Podbabie, Botus, Wero Gorgni


Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
M.[onte] Dugog
« Odgovori #39 : 30 Studeni 2010, 00:05:46 prijepodne »

Dugog
Sliuno, Poglizza, Podbabie, Cernogorzi, Zminizi…
M. Dugog - od Slivna otprilike na sjever (M. - Monte)


Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Dugogh
« Odgovori #40 : 30 Studeni 2010, 00:06:39 prijepodne »

Dugogh je približno SI od M.[onte] Grab-a

« Zadnja izmjena: 30 Studeni 2010, 00:09:01 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
M.[onte] Dugog
« Odgovori #41 : 30 Studeni 2010, 00:10:35 prijepodne »


Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
M. Dugog
« Odgovori #42 : 30 Studeni 2010, 00:11:39 prijepodne »



Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Dugogh
« Odgovori #43 : 30 Studeni 2010, 00:12:29 prijepodne »


Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Silvno
« Odgovori #44 : 30 Studeni 2010, 00:13:53 prijepodne »

Silvan iz Silvna