Kulturna integracija počiva i na mitovima i legendama koje često treba ojačati presvlačenjem mitova i legendi u povijesne znanstvene činjenice te ih sustavno braniti od pokušaja znanstvene provjere za račun ove ili one kulturne integracije.
Glede i unatoč. Ja i dalje ne vjerujem u seobu naroda. U Veliku seobu naroda pogotovo. U VI. i VII. st. pogotovo.
Ljudi, razred đaka danas ne možeš odvest na ekskurziju bez gubitaka. Ej. Povest čitav narod par tisuća kilometara bez obzira na brzinu. Tatari su u XIII. došli i prošli ko najezda skakavaca i to izgleda realno.
Možda je kriv Sid Meiers i Civilizacija III.
Ballif, Patsch i Radimsky, K.u.K .ba građevinac, arheolog i rudar su prvi na ovom i susjednom prostoru nešto uradili na rasvjetljenju povijesti iako im to vjerojatno nije bila temeljna ideja i prvi cilj. Ballif je proučavao putove i naselja uz njih, Patsch je proučavao povijest naselja i dešifrirao nalaze te ih slagao u CIL (Corpus Inscriptionem Latinorum) i druge baze, Radimsky je pročavao resurse i ovoj dvojici usput dodavao svoje nalaze za njihove teme.
Govorim o kontinuitetu ljudi i tla, o prostornoj i vremenskoj povezanosti. Društveni pokreti su drugo.
Iliri su imali svoja naselja, svoju mrežu putova i svoj strategijski raspored većih cjelina. Rimsko carstvo na ovom području ima koncentrične "godove" na pravcu jug-sjever (Dalmacija - Panonija) i sporedni sjeveroistok-jugoistok (recimo Istra-Maćedonija) te gravitaciju ka Rimu. U taj kontekst se preslaže zatečeno ilirsko stanje. To dijelom uspostavljeno stanje nakon toga se preslaže po osovini Carigrad-Rim. Veliku seobu naroda smatram bizantskom ujdurmom. Ćirilometodski pokret nije nastao pojavom Ćirila i Metoda, oni su samo dovršili započeto - novu kulturnu integraciju nakon pada Rima. Glagoljica i arvatica su tu puno prije njih.
Milošević treba oprezno razmotriti ćirilometodski kontekst i ono što bi se u Meiersovoj Civilizaciji zvalo kulturnim utjecajem obalnih gradova - izravnih bizantskih temata. Salona je mogla dobaciti do Kunare (Dinare, ne poljičke).
Ne radi se o seobi nego o društvenim pokretima nakon raspada jednog gravitacijskog centra - Rima, koji se urušio uglavnom iznutra uz blagu pomoć Carigrada (u Meiersovoj Civilizaciji "drugi glavni grad" ili "zabranjena palača) i plemena uz limes.
Na tragu postavki Meiersove Civilizacije djeluju Radimsky, Patsch i Ballif. Pručavaju ljude i tlo. Patsch kroz većinu radova provlači proračune o brojnosti ljudi koji su za zadana ranija vremena živjeli i mogli preživjeti na zadanom tlu sa zadanim resursima, Radimsky je proučavao raspoložive resurse, a Ballif moguće i postojeće komunikacije - putove.
Njima je tlo i ljude trebalo presložiti u dva nova glavna pravca Beč-Carigrad i Beč-Solun.
Pučki - ljudi žive u žlibinama, žlibine su povezane preko pogodnih planinskih prijelaza koji su konstanta, samo su manje ili više važni ovisno o gravitacijskom središtu. Broj ljudi koji produktivno i zadovoljno mogu živjeti u pojedinim žlibinama ovisi o resursima i načinu života u nekoj epohi.
Na temi o rimskim naseljima i putima pade mi napamet presložit poznate podatke u GIS bazu kao što su npr. arheolozi pravili CIL.
http://en.wikipedia.org/wiki/Corpus_Inscriptionum_LatinarumMi nemamo pojma gdje je bio Delminium. Ja trenutno vjerujem da ga treba tražiti na Širokobriškom Gradcu, ne u Mokriskiku (Mokrom), a najprije pregledati i u GIS ubaciti sve toponime koji sadrža "kik" (ne "kuk" - to je drugi red) pa pogledati jesu li Mokriskik i Gradac u suodnosu Gradeca i slobodnog i plemenitog varoša zagrebačkog pod gričkih goricah.
Nijedan igrač Civilizacije III ne bi smjestio Delminium tamo gdje ga smještaju povjesničari dosad. Čak i Škegro vidi da tu nešto ne valja.
http://hrcak.srce.hr/index.php?lang=en&show=clanak&id_clanak_jezik=8654Nešto ne valja u našem odnosu prema antičkoj Grčkoj i njenom utjecaju ovdje. Da nije samo do nas pokazuje i Makedonija koja se zove FYROM.
http://hrcak.srce.hr/index.php?lang=en&show=clanak&id_clanak_jezik=8654Druga je stvar što je teško psihološki prihvatiti takve pomake jer lakše je Novense bez obzira na latinske deklinacije proglasiti Ad Novasom kao što je renomiranom glasilu koje proučava hodočasničke pute na Bliski Istok taj isti Ad Novas odbaciti na Dunav.
Za nas je proučavanje tih kopnenih putova od Istre ili od Zadra do Carigrada bitno.
De Strata Francigena, Annuario del Centro Studi Romei, Studi e richerce sulle vie di pellegrinagio del medioevo, u XIV/1 2006
http://www.centrostudiromei.eu/pdf/DeStrataFrancigena2006_DossierBalcani.pdfhttp://www.centrostudiromei.eu/rivista_de_strata_francigena.htmlTermini kojima barata taj rad iz 2006. su: Piccola cronologia balcanica, Toponomastica latino-balcanica,via Diagonalis, chi parla greco e crede come un greco è un greco, costituire una quarta lingua, modalità di integrazione, Via dai Varegi ai Greci, terza dimensione ecumenica, la via Egnatia per Dyrrachium o la deviazione della via Diagonalis da Sardica per Ragusa, una enorme zona cuscinetto, chi parlava slavo e credeva in slavo era uno slavo...
Bilo bi mi drago da taj članak prevede dobar poznavatelj talijanskog.
Još bi mi draže bilo kad bismo očišćeni od predrasuda mogli iz: "01 item de Dalmatia in Macedoniam, id est a Salonis Dyrrachium 303 sic"
pročitati da taj put ne vodi iz Solina u Metković nego negdje iz pravca i smjera Drača u Metković (ako smo sigurno ubicirali Naronu), dakle kao put u Metković s grčke, makedonske, istočne, a ne zapadne strane. Te da masovni nalazi grčkog novca Dyrrachium-a na našim njivama i oputinama dobiju pravo povjesničarsko vrednovanje. Ako se dobro sjećam, Aufustianis je Patsch ubicirao u Imoticu.
Rimske pute na drugoj temi ćemo teško prepoznati. Novi putovi su ih dobrim dijelom preklopili i tu ostaju komadići - prečaci između serpentina i drugih krivina možda netaknuti, stare oputine zarastaju od zabrane držanja koza i promjene načina života tako da ćemo teško moći vidjeti stvari koje je mogao vidjeti Patsch krajem XIX. st. Ono malo preostalog krša bi onda "lako" bilo pregledati. Turska epoha i njen utjecaj na komunikacije je neznatan za ovo područje, Carigrad se nije maknuo kao težište i "via Diagonalis" i druge ne mijenjaju značaj. Događaju se neki pomaci na lokalnim razinama, razvoj nekih novih lokalnih središta i njihovih unutarnjih i međusobnih veza.
Na razini činjenica Milošević je prihvatljiv. Neka tumačenja su neprihvatljiva. Slično nekim tumačenjima nalaza genetičkih istraživanja na ovom području. I dalje odbijam prihvatiti velike pomake narodnih masa, "Veliku seobu". De Strata Francigena govori o kulturnoj integraciji.
Igračima Meiersove Civilizacije je ovo sasvim prihvatljivo. Ćirilometodska kulturna integracija koja nije počela i završila s Ćirilom i Metodom.
Kulturna integracija počiva i na mitovima i legendama koje često treba ojačati presvlačenjem mitova i legendi u povijesne znanstvene činjenice te ih sustavno braniti od pokušaja znanstvene provjere za račun ove ili one kulturne integracije.
Tako istrgnuta iz konteksta, neka tumačenja ovog rada karikirano možemo izraziti na način da u dalekoj budućnosti ili danas uzmemo npr. uspoređivati šibensku i zagrebačku katedralu, duvanjsku baziliku, mostarsku katedralu, grudsku crkvu... i na temelju te raščlambe zaključimo da su tu živjeli i žive totalno različiti narodi.
Radi se o kulturnom utjecaju i kulturnoj integraciji za različite prostornovremenske parametre i ishodišta.
Mi nismo našli Delminium, ali znamo "da ga ima". Juriša je zna da ima brus, did zna da ima lulu, kad ih u pričicama ne nađu onda kažu: — Nema ih.
Tu Milošević olako prelazi preko sukoba semantike i logike. To što on i drugi povjesničari i arheolozi nisu nešto našli još uvijek ne znači da toga nečega - nema, iako se može reći da toga nema kao što je već rečeno za anegdotalni brus i lulu.
It'S Sid Meiers's "Cultural Influence".
Ilustracija suživota gromile i crkve kao slika suživota najmanje tri pisma i tri jezika kod nas i kao crosspost ovoga besjedišta

Pada mi na pamet najakustičnija crkva na svijetu, radi se o nekoj nordijskoj katedrali slavnoga nordijskog arhitekta koja akustična svojstva zahvaljuje tomu što je izvedena na način da izgleda kao šupljina u ogromnoj gromili.
Zainteresiranim forumašima predlažem da kao otplatu duga tlu u GIS evidentiramo sve gromile i gradine na našem području, procijenimo moguće putove između njih u jednoj žlibini i između žlibina, broj ljudi koji su tu mogli živjeti u doba gradina i gromila, sve iza toga je preslagivanje i nadogradnja. Da se zavadimo oko gromila i gađamo kamenjem, da vidimo jeli svaka pojedina gromila bila ukopna ili su se tu pretci ukopavali vrlo rano u ravne grobove, a gromile su im bile posljedica kultiviranja tla, da razbucamo i razbacamo gromile ako bude tribalo.