Autor Tema: Nebeska zvižđa po naški  (Posjeta: 5661 )

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Nebeska zvižđa po naški
« : 01 Listopad 2009, 08:51:57 prijepodne »
Ova belevarčeva rečenica ponukala me da otvorim novu temu.

?192. Góspino kölo; Sedam zvizda u Gospinu kolu, / Gospe moja, sačuvaj mi lolu. Bit će da je zvižđe  Cassiopea

Meni je na nebu kolu nalik najviše zvizdana skupina Siverne krune, Corona borealis

No u ovom tekstu isto kažu da bi to tribala bit Kasiopeja:

'Sazvježđa' dinarskih štokavaca

Za razliku od pomorskih naroda (Brajković 1972-1989), kod kopnenih poljodjelaca je za seosko bajanje uglavnom dovoljno znati tek do dvadesetak zvjezdanih naziva. To vrijedi kod nas posebno za dinarske jekavce, kod kojih je vrlo slabo poznavanje zvijezda našao već Kušar (1907). U dinarsko-štokavskoj je tradiciji balkansko nebo jednostavni poklopac nad zemljom, a na kraju svijeta gdje taj poklopac dotiče zemlju, žive jednooki divovi-ljudožderi. Prije je nebo bilo niže, ležalo je na vrhovima brda i ljudi su ga mogli doseći. Zato su pri poljskim radovima seljaci lopatama i vilama lupali po niskom nebu, a žene su pri pranju rublja o njega brisale prljave ruke, što je Bogu dosadilo i on podigne nebo tako visoko. Bog je stvarao svijet zajedno sa židovskim kraljem Jahudijom i kada je Bog pljunuo iz toga postane Sunce, ali ga ukrade Nečastivi i okuje ledom pa su ga morali spašavati (onomatopeja ledenog doba). Zemlja za Dinarce leži medju rogovima golemog bika ili na ledjima četiri vola i kada se ovi pomaknu, nastane potres a tutanj potresa je njihovo rikanje. Izim Sunca, Mjeseca i Danice (planet Venera), ovi dinarski gorštaci većinom nemaju posenbih imena za druge pojedine zvijezde, a poznata su im tek poneka skupna "sazvježdja": Velika i Mala Kola (Veliki i Mali Medvjed), Krst (Labud), Štapovi (Orion), Volari (Lyra), Vlašići (Pleiades) i Kumovska Slama (naša Galaksija ili Mliječni put), tako da imenom poznaju tek po 12 - 20 nebeskih objekata. Jekavsko nepoznavanje neba pruža se kod nas istočnije od rijeka Vrbasa i Neretve tj. uglavnom u Bosni, istočnoj Hercegovini i Crnoj Gori - izuzev pomorski Dubrovnik koji je izvorno bio jekavsko-čakavski s boljom astrognozijom. Nepoznavanje i nezainteresiranost za zvijezde su kod dinarskih jekavaca uzrokovani i najuže povezani s paničnim praznovjerjem spram mnogih nebeskih pojava. Po toj balkanskoj tradiciji je vrlo opasno "brojati zvijezde" jer im to navodno donosi nesreću, a ako tko slučajno prstom pokaže na svoju "rodnu" zvijezdu, smjesta će pasti mrtav ili zauvijek oslijepiti. Po njima se takodjer ne smije izreći "zalaz sunca" jer navodno ono više nikada ne će izaći, već se mora reći "smiraj sunca". Kao ini balkanski stočari stočari, oni tumače Sunce kao goruću grudu maslaca, dok su njihova "sazvježdja" kao stada ovaca koje predvodi rogati ovan u liku polumjeseca. Strašna kometa za njih izravno najavljuje skori "smak svijeta". Pri pomrčini Sunca ili Mjeseca, mnogi dinarski jekavci na selima kolektivno pomahnitaju i pucaju u zrak ili bučno lupaju po kantama, jer poput urodjenika vjeruju da neke crne aždaje proždiru Sunce ili Mjesec. Po pisanim izvješćima Rimljana, sličan su panični urnebes pri pomrčini kod nas podizali i antički Iliri (Mužić 1997). Izim općega europskog staha od komete, ova su druga panična praznovjerja (Janković 1951) kod nas tipsko nehrvatsko naslijedje iz starobalkanske tradicije uglavnom nepoznate kod inih Slavena.

Bogatije ikavsko nebo

Nasuprot balkanskim jekavcima, triput bolje poznaju na nebu "zvizde" kod nas šćakavski ikavci iz zapadnih Dinarida npr. zapadna Hercegovina, mosorska Poljica i sjeverni Velebit od Jablanca do Krasnog polja, koji već znaju do 35 različitih asteronima. Opći su im pojmovi iz astrognozije (* = turcizmi): ahiret* (nebesa), zvizda (zvijezda), zvizdica (meteor), repatica (komet) i durbin* (dalekozor). Uz Sunce, Misec i Danicu (Venera) još su im poznate zvijezde npr. Akrap* (Antares), Jestrib (Altair), Kera* (Sirius), Prigimiz* (Alcyone), Sivernjača (Polaris), Šćapika (Betelgeuse), Volar (Vega), pa zviježdja Gospino Kolo (Cassiopeja), Jančag (Aries), Jarići (Kočijaš), Kosci (Lav), Kumova Slama (Galaksija), Petrov Križ (Labud), Šćapovi (Orion), Tri Sestre (Trokut), Velika i Mala Kola (V. i M. Medvjed), Vile (Djevica), Volovi (Lyra), Ždribac (Centaur) i u Vlašićima (Pleiades) još zvijezde Oreta, Mileta, Voleta, Radeta itd. U ikavskoj Slavoniji još poznaju zviježdja Stol (Pegaz + Andromeda) i Kosci (Orion). U skladu s tim boljim poznavanjem neba i zvijezda je kod ikavaca i manje praznovjerja negoli kod balkanskih jekavaca, pa tu postoji uglavnom samo općepoznati strah od komete (repatice), koja po raširenoj europskoj predaji najavljuje nesreću i rat. Za iskon takve ikavske astrognozije, znakovite su npr. duvanjske legende o njihovim brodovima i lučkim privezima, što upućuje da su pretci zapadnih Hercegovaca prije imali neke veze s plovidbom (na Jadranu ili Crnom moru ?). To objašnjava njihovo bolje poznavanje zvijezda od kopnenih jekavaca i čak od primorskih Crnogoraca koji su tek nedavno sišli do obale pa još uvijek nemaju posebnog interesa niti za ribe, a kamoli za astrognoziju.


http://www.wikinfo.org/index.php/Starohrvatska_astrognozija

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Nebeska zvižđa po naški
« Odgovori #1 : 01 Listopad 2009, 09:19:11 prijepodne »
Problem je što ovo izgleda piše i sastavlja Yošamýa, tj. Andrija Lovrić, a njegova je mašta malo pribujna pa bi volio ipak saznati stvari iz prve ruke.  :)
« Zadnja izmjena: 01 Listopad 2009, 11:28:49 prijepodne Zavelim »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Nebeska zvižđa po naški
« Odgovori #2 : 01 Listopad 2009, 14:53:56 poslijepodne »
Citat:
dovoljno znati tek do dvadesetak zvjezdanih naziva.
Citat:
Skilled navigators can use the Moon, planets or one of 57 navigational stars whose coordinates are tabulated in nautical almanacs.
Celestijalna navigacija

Potrebe poljodjelca, šamana i vještog navigatora su različite. Triput. Za pamtit i upratit šezdesetak zvijezda triba almanah.

Citat:
balkansko nebo jednostavni poklopac nad zemljom, a na kraju svijeta gdje taj poklopac dotiče zemlju, žive jednooki divovi-ljudožderi.

Nebesa su devetera, u štokavaca, u šćakavaca, pa, ako ste baš zaprli, i u Dantea.

"Ako te zviznen, vidi ćeš devetera nebesa"

Nastavno - sve ćeš zvizde pobrojit.

U istim predajama Bog je stvorio svijet ravnim, i dok se Zemlja još nije oladila doša je đava s mišačom i sve izmiša pa su postala brda, doline, planine.... reljef. Potres je kad nebesnici igraju truse, o jematvi grmi jer Bog tura bačve, o Ilini jer Perun ili Ilija voze nebeska kola međuzvizdano.

Citat:
pomorski Dubrovnik koji je izvorno bio jekavsko-čakavski s boljom astrognozijom.
Do izlaza iz Gibraltara Dubrovčanima nije tribala ništa bolja astrognozija doli kopnenom putniku suvremeniku.
Bombazna tvrdnja?
Do Gibraltara u ta doba sva plovidba spada u tkz. - obalnu plovidbu.
Kopneni putovi su bili nesigurni i uglavnom se putovalo noću, uglavnom ljeti pa je noću bilo i udobnije putovati. Zimi je zbog podneblja svaki put ionako bio muka. Jeste li ikad pitali kad se u davna doba polazilo na dulji put? Noću. S večara (nakon večere).

Citat:
Strašna kometa za njih izravno najavljuje skori "smak svijeta".
Da. Pogodit će Zemlju. To vjeruju i danas. Vatreni sud.

Citat:
ili bučno lupaju po kantama
Ovo su donedavno radili i kad se žene u selu bučno svađaju.

Čak im i vile u deseteračkim pjesmama iz 1950-ih viču i bubaju u kante.

Citat:
Nasuprot balkanskim jekavcima, triput bolje poznaju na nebu "zvizde" kod nas šćakavski ikavci iz zapadnih Dinarida
Mašala! Ovi i bez almanaha znaju 3x po dvadesetak zvizda.

Citat:
npr. duvanjske legende o njihovim brodovima i lučkim privezima
U novije doba za ove alke i priveze na špiljskim ulazima se tvrdi da su služile obilježavanju posjeda. Stari igrači Sid Meier-ove Civilizacije su skloniji vjerovanju da su neki (npr. grčki) kolonizatori tako održavali stari način života i običaje. Iako su mogli doći kopnom, lakše i brže im bijaše morem. Recimo da su se brodolomci nastanili u špiljama.

Citat:
čak od primorskih Crnogoraca koji su tek nedavno sišli do obale pa još uvijek nemaju posebnog interesa niti za ribe, a kamoli za astrognoziju.
Ni danas zaleđe Makarske rivijere ne pliva osobito niti pokazuje interes za ribu. Nu, to nije argument. Od pomorstva i ribarstva se tu nije moglo živjeti (Dubrovnik, Venecija) i normalno je okretanje stočarstvu i zemljoradnji. Ma kako vam se smiješnim činilo ime naselja "Duge Njive" na putu Makarska-Vrgorac, kad okolo vidite samo gola brda i opuvane doce. Ako ste me prozvali za bujnost mašte, ne ćete valjda Vedru. Ona je objavila knjigu. Ne š ti. To je kulturna antropologija.
Spajić-Vrkaš, Vedrana; Odrastanje u tradicijskoj kulturi Hrvata:Tučepi
Gornje Tučepi.

Tiskane knjige su mrtve. Mogu preživjet na hipertekstu. Čak i kao udžbenici. Ako ne virujete meni pitajte Arnolda Schwarzeneggera. Njemu ćete virovat. Jači je.
Kod nas će njeki Žužuli i dalje za svoj sitni šićar držati čvrsto tiskana izdanja, čak i na način da nekim konkurentima npr. u Ercegovini (Znanje d.d.) potpuno onemoguće prodaju njihovih udžbenika. Daj nešto. Šta si stiska sve sebi?

Ne triba zanemarit ni rimu, ni sekstant.
Mislim da ste viđali mletačke karte našeg kraja, katastarske i druge. Zemljopisna širina im je manje-više u redu, sa zemljopisnom duljinom su zavađene. Sa zemljopisnom duljinom u jedan stupanj mogao je izać na kraj tek sekstant. Nisu samo Kunarci punili Leksikon izgubljenih znanja. Sekstant je napravljen 994. (hrčkov pdf) pa ponovo 1730. Astrolab nije mogao duljini ništa.

Što oću reć?
Za razmatrano vrime, astrognozija je imala ravnopravan značaj i na kopnu i na moru, i za putovanja, i za kartiranje.

Je li sjajna zvizda iznad Metkovića Altair?

Sjajna zvizdo iznad Metkovića
pozdravi mi Antu Pavelića.

Ona prenosi pozdrave i poruke, ona je davno središte veze, od pradavne kolonizacije iz vaseljene, nakon čega su nastale amebe.

I druge zvizdane rime redovito su upućene na produženje vrste i sekstant.

Vedro nebo, nisan skoro j3b0,
sjaju zvizde, a ja tražin p1zd3.

J3b4 san je Danice mi zvizde
tri joj dana kapilo iz p1zd3.

I gornje pučko blago bit će trajno izgubljeno. Ovaj put zbog lažnog stida, lažnog morala, hipokrizije. Zločesto more zdvučat napomena da je netko najmanje 800 godina sustavno zatirao sva lokalna astrološka znanja. Ma, ne će meni zamirit stare pratrine. Ioanko je prije njijova dolaska tutek, pa i šire, zvizdoznanjstvo bilo opasno po život zvizdoznanjaca.

Mo će se samo atavistički loše probudit uz kakve nove i velike događaje, kao npr. uz onaj "svemirski let".

Da su p1zd3 ko nebeske zvizde,
svi bi qrci Gagarini bili.

U istoj kulturnoj antropologiji (atavistički?) će i draga dragana svoga zazvati "zvizdom sjajnom" (Altair?) koja je rekla će doć.

Na brigu kuća mala
Citat:
http://www.youtube.com/watch?v=jW3P57DQprY

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Nebeska zvižđa po naški
« Odgovori #3 : 01 Listopad 2009, 23:06:13 poslijepodne »
Dnas josh u narodu zsive ove zvizde i zvizdja:

1.   Svêtōg Pätra štápi (šćápi); zvizdje, ne zna se koji je znanstveni naziv, navodno ima shest zvizda; na jednome sam mistu nasha: „Shtjapi = Orion“
2.   Vläshich(i) m mn; ima ih sedam
3.   Zòrnjacsa ž i Zórnica, vir. isto shto i Svitlica
4.   Volàrica ž zvizda koja se pojavi u zoru na iztoku [Ka se ùgledā volàrica, trïbā se dïzat, naránit vòle i sprémit lïs.]; prid mrak je na zalazku; U Lishanima postoje Volari »zvijezde Velikog Medvjeda«; Shonje ima Volar »zviježđe na sjevernom nebu«, a Skok volùjāra  »zvijezda prema kojoj ratari idu tražiti volove« (stvarno bez veze)
5.   Svìtlica ž Venera, Danica; Nasha ognjishta: ić na zornicu i na ispovid čim svitlica izađe, Ancila Bubalo: Išton se počelo svanjivat … Taman svitlica pala na goru
6.   Večèrnjača ž Venera (planet)  Petar Gudelj: Prva zvijezda; Skok: večérnjača [naglaska mashalah] (suprotno danica, zornjača); Shonje: vèčērnica »zvijezda koja se prva pojavi nakon zalaska Sunca; planet Venera«
7.   Góspino Kölo sr
8.   Plügovi m mn
9.   Mèdvidi m mn
10.   Köla sr mn
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Nebeska zvižđa po naški
« Odgovori #4 : 02 Listopad 2009, 12:25:08 poslijepodne »
Citat:
1.   Svêtōg Pätra štápi (šćápi); zvizdje, ne zna se koji je znanstveni naziv, navodno ima shest zvizda; na jednome sam mistu nasha: „Shtjapi = Orion“

To je onda Orionov pojas, imaju dva šćapa po tri zvizde. U grčkoj mitologiji pridstavljaju pojas i mač (nož). Mada to koliko ima zvizda je pipavo jer svak vidi drugačije, ovisno kakve oči ima. :)

Na ovi slikama oriona pojas su one tri zvizde po sridini (delta, epsilon..), a mač di je orionova maglica M43/M42.

http://astrosmuk.medjimurje.net/wp-content/uploads/2008/04/orion.jpg

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Orion_constellation_map.png

No neki za taj pojas govore i Kosci???

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Nebeska zvižđa po naški
« Odgovori #5 : 02 Listopad 2009, 12:27:59 poslijepodne »
Citat:
2.   Vläshich(i) m  mn; ima ih sedam

To je najlakše, to su Plejade, otvoreni skup M45.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/23/M45_filip.jpg


Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Nebeska zvižđa po naški
« Odgovori #6 : 02 Listopad 2009, 12:36:19 poslijepodne »
Citat:
4.   Volàrica  ž zvizda koja se pojavi u zoru na iztoku [Ka se ùgledā volàrica, trïbā se dïzat, naránit vòle i sprémit lïs.]; prid mrak je na zalazku; U Lishanima postoje Volari »zvijezde Velikog Medvjeda«; Shonje ima Volar  »zviježđe na sjevernom nebu«, a Skok volùjāra   »zvijezda prema kojoj ratari idu tražiti volove« (stvarno bez veze)

Ovo ništa ne znači. Naime zvizde svaki dan izlaze i zalaze u drugo vrime tako da se po tom nikako ne mogu raniti volovi. Planeti isto. S tim da oni imaju puno kompliciranije prividne nebeske putanje. No postoji zvižđe Volar koje se tako kod nas i službeno zove, a latinski je Boötes.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/75/Bootes_constellation_map.png

Najsjajnija zvizda u tom zvižđu je Arktur.

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Nebeska zvižđa po naški
« Odgovori #7 : 02 Listopad 2009, 14:45:24 poslijepodne »
Tribalo bi nać stare ljude koji još znaju nešto o tom. I još da pokažu prston na nebu di je šta.

A svi već ćoravi.  ;D

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Nebeska zvižđa po naški
« Odgovori #8 : 02 Listopad 2009, 14:52:28 poslijepodne »
Naime zvizde svaki dan izlaze i zalaze u drugo vrime tako da se po tom nikako ne mogu raniti volovi. Planeti isto.

I Sunce je zvizda. http://www.sci.fi/~benefon/sol.html
Ima i drugih stranica i računalnih programa koji će vam dat vrijeme izlazka i zalazka Sunca (gugle: sunrise, sunset, local time...).

Za Imotu možete uzet Latitude 43.4467   Longitude 17.2167, na 4 decimale Imotski točno, a cjelobrojno 43, 17 (što je negdi na rtu Pelješca), pazite da je u SI točka decimalni separator, a ne zarez.

Imota u stupnjevima (D°M'S'')
Imotski: Lat (DMS) 43° 26' 48N; Long (DMS)   17° 13' 0E
Lokalno vrijeme je: Time zone (est): UTC+1(+2DT)


Za misečno, dnevno i godišnje praćenje zvizda bosim okom na lokalnom nebu meni su nekako najnaručnije isprintane mape izraelskog TAU astro kluba.

Zgodne su za totalnog početnika bez ikakve opreme, potrebna je samo dobra volja i boso oko ćoravo.

Treba samo malo nešto znat o magnitudi i spektru.


Spektar. MKGFABO je skala od hladnog prema toplom (crveno -> plavo, prosto ko slavina naopako). O temperaturi boje je nešto već pisano na ovom forumu vezano za štedne žarulje. Ministarstvo rasvjete.

Hertzsprung–Russell-ov dijagram govori naočice o tome. Nek vas ne plaši ozbiljan fizikalni naziv. Da vidim dopušta li wiki uključivanje svojih slika?




Magnituda je na mapi jednostavna, opada od 0 do 5. Kratko: što veći krug - bolje se vidi.


Kratice na mapi lako naučite vremenom. Za početak je dobar izvor ovdje i brza pretraga unutar stranice u pretraživaču: npr. Cassiopeia
Ctrl+F cas
Ctrl+G [po potrebi]

Srbpski etnoastronomi su s takvim printanim mapama obilazili sela (gugle: etnoastronomija)

Zemaljske koordinate mjesta iz kojeg motrite lako očitate iz linka na mjesto sa googlemaps, ili sa stranica kao što je http://www.fallingrain.com/world/HR/index.html

Ona stranica s kraticama zvizdanog nazivlja baš sad pokazuje grešku, valjda ima još dobrih stranica za to (gugle: "Constellation Names and Abbreviations").
« Zadnja izmjena: 02 Listopad 2009, 15:09:48 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Nebeska zvižđa po naški
« Odgovori #9 : 02 Listopad 2009, 15:17:29 poslijepodne »
I još da pokažu prston na nebu di je šta.

Je. I zbog paralakse ponit falši teleskop od (foto) stativa i komada cca. 120 milimetarske kanalizacijske, olučne, špakerske dimovodne... cijevi.
« Zadnja izmjena: 02 Listopad 2009, 15:21:12 poslijepodne glonga »

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Nebeska zvižđa po naški
« Odgovori #10 : 02 Listopad 2009, 15:19:22 poslijepodne »
Ode ti glonga bogu iza leđa.  :)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Nebeska zvižđa po naški
« Odgovori #11 : 02 Listopad 2009, 15:23:01 poslijepodne »
Čoče. Pa stalno sam tamo.

Ti u Corona borealis, ja u Corona australis.
« Zadnja izmjena: 02 Listopad 2009, 15:34:50 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Nebeska zvižđa po naški
« Odgovori #12 : 02 Listopad 2009, 16:03:48 poslijepodne »
To je onda Orionov pojas, imaju dva šćapa po tri zvizde.
...
No neki za taj pojas govore i Kosci???

Evo baš pratim Orion [Ori] nad imackim nebon na http://astroclub.tau.ac.il/skymaps/monthly/index.php

U nas to ne mogu bit kosci, nit imat veze s kosidbom. Pojavljuju se na istočnom nebu početkom studenog, a nestanu na zapadnom krajem travnja. U ta se doba ništa ne kosi.

Parametri praćenja:

Day: 01   
Month: 11   
Hour: 21
Min: 00         
E. Longitude: 17.21
N. Latitude: 43.44
E. Time Zone: 1    

i onda se mijenja samo Month za +1 i Time Zone na fiks 2 za litnje računanje vrimena.

Ni zorska vrimena (3:00; 4:00; 5:00; 6:00) kad bi kosci običajno ustajali ne minjaju ništa.

Nit imam dovoljno bujnu maštu (glede i unatoč) da bi mi suzvižđe sličilo na kosce.
Po grčkoj mitologiji su lovci.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Nebeska zvižđa po naški
« Odgovori #13 : 02 Listopad 2009, 16:14:37 poslijepodne »
A i Cassiopeia [Cas] mi ne sliči na Gospino kolo jerbo praćenjem po istom TAU klubu kroz godinu se vrti naopako (suprotno od smjera kazaljke na zidu) u zoni sjeverno od zenita (u sjevernoj polutci neba, "iznad" crte Istok-Zapad (E-W)).
« Zadnja izmjena: 02 Listopad 2009, 16:29:42 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Nebeska zvižđa po naški
« Odgovori #14 : 02 Listopad 2009, 17:02:46 poslijepodne »
Moderatori i Zavelime, ako vam ne smeta, ovdje ću online bilježit vlastitu lokalnu astrognoziju.


Cirkumpolarna (ona koja su vidljiva tijekom cijele godine) zviježđa u našim krajevima prema wiki su:

[UMa] (Ursa maior) Veliki medvjed, Velika kola (drugo zviježđe koje su mi pokazali u ditinjstvu)
[UMi] (Ursa minor) Mali medvjed, Mala kola (prvo zvižđe koje su mi pokazali u ditinjstvu, poradi Sivernjače, lat. Polaris)
[Dra] (Draco) Zmaj (s tizin su nebeskin zmajon plašali dicu)
[Cep] (Cepheus) Kefej, (kojem bi zbog Kefe unatoč grčkoj mitologiji pripisao šćape sv. Petra)
[Cas] (Cassiopeia) Kasiopeja (navodno Gospino kolo)
[Cam] (Camelopardalis) Žirafa

Cirkumpolarni dijelovi zviježđa u našim krajevima:

[Per] (Perseus) Perzej
[Lyn] (Lynx) Ris (ovog se sićan, ko od dice ovo nije moga vidit, zabranili bi mu čitat i pisane i crtane romane i spremili bi ga očnom doturu ako ne vidi onu tavu kod Sivernjače)

Sa će mi lašnje bit pratit sezonske zvizdane pojave na nebu i njihovu vezu sa zemaljskim.

Top 15 najsjajnijih zvijezda vidljivih iz RH:

1.   Sirius (Alfa Velikog Psa) [CMa] (Canis maior)
2.   Arktur (Alfa Volara) [Boo] (Boötes)
3.   Vega (Alfa Lire) [Lyr] (Lyre)
4.   Kapela (Alfa Kočijaša) [Aur] (Auriga)
5.   Rigel (Beta Oriona) [Ori] (Orion)
6.   Prokion (Alfa Malog psa) [CMi] (Canis minor)
7.   Betelgez (Alfa Oriona) [Ori] (Orion)
8.   Altair (Alfa Orla) [Aql] (Aquila)
9.   Aldebaran (Alfa Bika) [Tau] (Taurus)
10.   Antares (Alfa Škorpiona) [Sco]
11.   Spika (Alfa Djevice) [Vir]
12.   Poluks (Beta Blizanaca) [Gem]
13.   Fomalhaut (Alfa Južne ribe) [PsA]
14.   Deneb (Alfa Labuda) [Cyg]
15.   Regul (Alfa Lava) [Leo]
« Zadnja izmjena: 02 Listopad 2009, 17:25:14 poslijepodne glonga »