POPIS HRVATA KATOLIKA BOSNE I HERCEGOVINE IZ 1768.
- RAZČLANBA -
Prve i, povistno gledajući, najznačajnije cilovite popise Hrvata katolika Bosne i Hercegovine obavili su za vrime pastirskih pohoda apostolski namistnici Bosne Otomanske biskupi fra Marko Dragićević (1743.) i fra Marijan Bogdanović (1768.). Ovi su popisi od velike važnosti za povist ne samo Hrvata BiH nego i okolnih područja kamo su se katolici iz BiH selili. Danas bi bilo težko uzpostaviti mnoga rodoslovlja bez tih popisa. Oba je popisa prvi put cilovito objavio fra Dominik Mandić 1962. (P. Dominicus Mandić, O.F.M.: Chroati Catholici Bosnae et Herzegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis, Institutum chroatorum historicum, Chicago – Roma, 1962.)
Bogdanovićev popis iz 1768. (nadalje: Popis) priebačen je u odgovarajuću računalnu naputbinu kako bi ga se lakše i svrhovitije prietraživalo i brojitbeno razčlanjivalo. Pri ovomu su ustanovljena ograničenja koja će uniekoliko utiecati na obću sliku i pokazatelje. Ta su ograničenja slovopisne i brojitbene naravi.
Slovopis
Oba popisa obiluju slovopisnim nedoslidnostima, što je i inače značajka hrvatskoga latiničkoga pisma sve do kraja 19. st., kada se ustalio slovopis za glasove koji ne postoje u latinskome jeziku. Što se tiče Popisa, slovopisne nedoslidnosti najviše nedoumica stvaraju u čitanju prizimena, tako da doslovno čitanje proizvodi više oblika nego što ih je stvarno bilo. Naravno, pri ovome se prizimena ne poistovićuju s rodovima; Marcovich i Markovich su slovopisno različita prizimena, dočim sami Marcovichi ne moraju biti isti rod.
U Popisu se za glas /c/ rabi uglavnom znak z koji je istodobno i znak za /z/ (Zvitkovich, Domazetovich). Znak ç rabi se za /č/ i /dž/, pri čemu poniekad nije jasno o kojem se glasu radu (Smoliçich, Çidich), te sukla-dno tomu za /-ča-, -ču-, -dža-/ imamo -çia-, -çiu- i -çhiu- (Lonçiarevich, Çiugliak i Çhiugliak, Çiamognich [Džamonjić]). Glas /ć/ piše se kao ch, te /-će-/ kao -che- ili -chie- (Milichevich, Milichievich) odnosno /ća-, ćo-/ kao chia-, chio- (Chiavarovich, Chiorich). Pisanje /-ić/ na kraju prizimena doslidno je -ich (Tolich) osim u prizimena Mijch [Miić, Mijić]. Glas /j/ pretežito se bilježi slovom i (Braikovich, Posussie), ridko s h (Matihassevich). Međusamoglasno /j/ uglavnom se ne piše (Maich, Pleich, Thadianich). Glas /k/ niekad je k a niekad c (Markovich, Marcovich). Dvoslov /lj/ označava se sa gl (Çuglkovich), te /-lja-, -ljo-, -lji-, -lje-/ sa -glia-, -glio-, -gli-, -gle- (Ramgliak, Glioglich, Grizeglevich). /Nj/ = gn (Jagnich), a /s/ je doslidno s (Sliskovich). Glas /š/ biliži se, bez razvidna mirila, na dva načina: s i ss (Sliskovich, Pisskovich), tako da se na pr. Simich može dvojako čitati [Šimić, Simić]. S druge strane, /-ši-, -ša-/ piše se -sci-, -scia- (Radiscich, Sciakovich). Za /ž/ se rabi x, te riđe s (Nixich, Chiusich).
Slogotvornomu /ŗ/ u pravilu pridhodi a (Arstich, Varzanovich, Varglich). Glas /h/ uglavnom se ne piše (Arstich), ali se znak h javlja u polatinjenome prizimenu (Thommich < Thomas). Za glas /f/ rabi se dvoslov ph (Philippovich, Philipovich).
Po ugledu na talijanski u Popisu se, opet nedoslidno, koristi udvajanje suglasa iza kratkoga samoglasa (Tommich = Tőmić < Tőma, pa bi se Tomich valjda čitalo kao Tómić < Tómo; Illich, Mattich, Taddiich, dok u slučaju Philippovich udvajanje nije baš jasno).
U ridkim se slučajevima popisivači koriste i svojevrstnom naglasbom, tako da primirice u slučaju prizimena Bäbić ili Bábić postoji sveukupno pet pojavnica: Babbich, Babich, Bábich, Bàbich i Bhabich, te se može samo nagađati jesu li izgovorno Babbich i Bàbich jedno prizime (Bäbić), a Babich, Bábich i Bhabich drugo (Bábich).
Brojitba
Vezano uz Popis postoje tri vrste grišaka: 1) one popisivača, koje Mandić izpravlja u samom Popisu, 2) Mandićeve i 3) Mandićeve u izpravcima (Corrigenda et addenda). Najviše se grišaka tiče sbrojeva. Na primir, Mandić na str. 111. za Possusie - Gradaz broj odraslih izpravlja s 92 na 103, što je točno. Međutim, na str. 25. Duvno - Viniza izpravlja popisivačev zbroj 171 u 169, što nije točno. U Corrigenda et addenda za str. 122. izpravlja Mandić točan sbroj odraslih za Brotgno - Crivodo 177 u 176; a za str. 123. Mostar - Mostar izpravlja prizimena na rednim brojevima 19 - 21 u Aniçich, iako popis za naselje Mostar završava s r. br. 18.
Postoje i očite griške za koje se ne zna jesu li popisivačeve ili Mandićeve. U Brotgno - Blizanzi jedan do drugoga (možda i braća) upisani su Antonius Gindelich i Vitus Gidelich; u Brotgno - Biletichi i Tepçichi postoje dva kućanstva Socich i dva Soçich; u naselju Tepçichi jedno do drugog kućanstva Vlaichevich i Vlaichievich; u Mostar - Raskagora jedan do drugog Vitus Parçich i Michael Pançich; u Mostar - Gradaz Gregorius Çiugliak i Georgius Çhiugliak; u Blato - Gliutidolaz jedan do drugoga Marianus Vasich i Elias Lasich, i t.d. Ipak, u ovoj razčlanbi ove griške nisu izpravljane.
Uzeti su kao mirodavni pojedinačni upisi broja članova kućanstava kako su zapisali popisivači, uz moguće Mandićeve izpravke u Corrigenda et addenda, dočim su sbrojevi svih razina generirani naputbeno.
RAZČLANBA
Imena
U Popisu su navedena imena (i prizimena) kućedomaćina, te su prietežito mužka (6.985); ženska (120) su uglavnom upisivana ako se radilo o kućanstvu udovice (v. Tabelu 1.). Imena su popisana u latinskom obliku, čak su i izvorna hrvatska polatinjena (Stanislav > Stanislaus, virojatno Cvitan > Florianus, Florus, Biserka > Margarita). Ukupno ima 53 mužka i 17 ženskih imena. Neka se upisuju u inačicama koje su poslidica slovopisnih nedoslidnosti: Ìvan (Joannes, Joanes, Jonnaes), Máte (Matthaeus, Mattheus, Matteus, Matthia), Tàdija (Thaddaeus, Thaddeus, Thadeus, Thadaeus), a Bàrtul ima pet pojavnica.
Imena pripadaju katoličkom nasliđu. Kod mužkih imena daleko je najučestalije ime
Ivan (823; 11,78%), te
Mate (548; 7,85%)
Petar (467)
Marko (431) i
Ante (418).
Tih pet imena nosilo je gotovo 40% popisanih. Najriđe su se davala ova imena: Izak (Isaac), Gabro (Gabriel), David, Danijel (Daniel), Kosta (Konstantin) (Constantinus), Krsto (Christianus), Aleksa (Alexius) i Adam (Adamus) - po jedanput. Iz poklada ženskih imena najučestalije je Ana (Anna, 22 od 120), Biserka (Margarita, 18), Kata (Catharina, 15), Luca (Lucia, 14) te Anđa (Angela) i Manda (Magdalena, po 9); Uršula (Ursula), Per(k)a (Petronilla), Marija (Maria), Tonka (Antona) i Andra (Andriana) javljaju se samo po jedan-put.
Prizimena
Ukupno je upisano 2.317 slovopisno gledajući različitih prizimena (v. Tabelu 2.). Imajući u vidu da je u Popisu navedeno 60.453 osoba, proizlazi da na jedno prizime dolazi prosično 26 osoba. Stvarni je broj prizimena uniekoliko manji, ako se uzmu u obzir naprid spomenute slovopisne nedoslidnosti. Primirice, samo u prizimena koja počinju sa slovom A, osam je prizimena „viška“: Aghich (Agich), Agichevich (Agichievich), Aleksich (Alexich), Alerich (Allerich), Ancovich (Ankovich), Anich (Annich), Annussich (Anussich), Arvachanin (Arvachianin). Doduše, moglo bi se uztvrditi da su, primirice, Anich i Annich različita prizimena (Ânić, Ánić : Änić), ali se u ovoj razčlanbi naglasba ne uzima u obzir.
Prizimena s najviše nositelja su:
1. Jurich (70 kućanstava; 583 osobe; 9,64‰)
2. Franich (49; 487; 8,06)
3. Petrovich (43; 446; 7,38)
4. Gargich (45; 395; 6,53)
5. Covaçevich (45; 383; 6,34)
6. Martinovich (45; 377; 6,24)
7. Luçich (34; 361; 5,97)
8. Marich (46; 357; 5,91)
9. Philippovich (40; 354; 5,86) i
10. Simich (33; 338; 5,59).
Od deset najučestalijih pri-zimena devet ih imaju izkon u osobnim hrvatskim katoličkim imenima, a jedno u zanimanju (Covaçevich). Štoviše, među prvih petdeset najučestalijih prizimena samo ih je 10 koja nisu izvedena od osobnih imena (Covaçevich, Chiurich, Maich, Topalovich, Zovkovich, Çolich, Knexevich, Bosgnakovich, Crainovich, Kolakovich). Uočljiv je negativan suodnos između zastupljenosti prizimena i njihova nadimačkoga postanja. Prizi-mena Artusovich, Duladinovich, Gusarevich, Kocotich, Pilavçich, Sumich i Torbich imaju samo po jedna osoba.
Ima nekoliko neobčnih prizimena: Marko, Forxinovich, Torboglav(ich), Stovragovich, Bakalas, Sperac, Seksenovich, Ussglivich, Peglkes, Derdelenovich, Valentini, Pecikozich, Parigachich, Nitkovich, Cukuzia, Zapardiçich, Taramazovich, Pesinovich, Muzo, Magarçich, Iskokich, Zizvarich, Scoçibusich, Mamiguz, Brezkuchich, Serkich, Drognich, Carmaçich, Brezimençich, Netikvich, Nedoklanovich, Koloiza, Sandark, Akap, Malivla, Sintilorich, Bundud …
Obći brojitbeni pokazatelji
Popisom su obuhvaćeni katolici cile onodobne Bosne i Hercegovine osim iztočnohercegovačkih župa Gradac, Ravno, Trebinje i Zurovići (područje Trebinjske biskupije). Popisane su 32 župe u kojima je bilo ukupno 427 naselja (sela, gradića, gradova), a u njima 60.453 osobe u 7.105 kućanstava. Prosično je kućanstvo imalo 8,51 člana uz standardno odstupanje od 5,37. Najveća je župa Livno (v. Tabelu 3.) i po broju kućanstava (715) i po broju osoba (6.733), a slide je Ivanska (408; 4.074), Biela (472; 3.439), Lassva (466; 3.363), Duvno (286; 3.069). Najmanje je župa Saraevo (80; 586). Najveće prosično kućanstvo ima
1. Raskopoglie (11,29 članova, uz standardno odstupanje od 6,03), a slide
2. Commussina (11,16; 7,26)
3. Duvno (10,73; 6,26)
4. Cotor (10,71; 7,28), i
5. Dobretichi (10,59; 6,26).
Među župama s najmanjim prosikom gradske su župe Bagnaluca, Mostar i Saraevo.
Od popisanih ukupno je bilo 35,07% ditce, a župa s najvećim njihovim udilom bila je župa
Blato s 40,12%; slide
Strepzi (39,81%)
Dobretichi (38,96%)
Maidan (38,64%) i
Roskopoglie (38,44%).
Najmanji je udio ditce u župama Posussie, Jaizzae, Mostar, Vares i Ivanska (izpod 32%).
Župa s najvećim brojem naselja je livanjska (47), slide Brotgno (26), Duvno (25), Cressevo (24) i Biela (22). Najmanje naselja ima Roskopoglie (2). Najveće naselje (v. Tabelu 4.) s obzirom na broj stanovnika je Vares - Vares (1.097 osoba u 182 kućanstva), Cressevo (947; 203), Modran - Velika (703; 72), Roskopoglie (612; 57) i Vinizza - Roskopoglie (517; 43). Na začelju je selo Zabardie - Saraevo (14; 1), te Gvoschiani - Foiniza (14; 3) i Comari - Cressevo (14; 4). Naselje s najvećom prosičnim brojem članova po kućanstvu su Barlovzi - Ivanska, gdi je prosično kućanstvo brojilo 25,00 osoba uz standardno odstupanje od 8,41, a slide ih Corrita - Livno (20,50; 12,05), Lipniza - P. Salinarum (Tuzla) (18,43; 11,10), Oidanichi - Ivanska (18,40; 12,77) i Poppovichi - Commussina (18,00; 13,03). Jasegnani - Mostar, Comari - Cressevo i Radischia - Veglazi imaju najmanje prosično kućanstvo - izpod 3 člana.
Najbrojnije je kućanstvo Joannesa Saricha koje je imalo 55 članova (Livno – Graboviza); slide dva kućanstva od po 45 članova (Cotor – Podbarge i Ivanska – Lagumçie), jedno s 44 i jedno s 43 člana, te tri kućanstva s po 42 člana. Najveći broj kućanstava (844) ima po 6 članova. Samaca ima ukupno 28, od toga u župi Cressevo 12 i u župi Jaizzae 5.
Najviše je osoba živilo u kućanstvima koja su imala
6 – 10 članova – 23.613 odnosno 39,06 % (v. Tabelu 5.), a potom u kućanstvima s
11 – 15 članova (13.823; 22,87%).