Autor Tema: Nȁglasci na ovom forumu (html4, utf-8)  (Posjeta: 20095 )

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Nȁglasci na ovom forumu (html4, utf-8)
« Odgovori #30 : 02 Srpanj 2008, 11:03:32 prijepodne »

IMOart > Mali info centar > PPP - pljuni pa prilipi > Lovrenović, Ivan; Federalne pustahije

http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=322.0


           
Citat:
Uboga, drvena i pogrešna sintaksa, razuzdano šarenilo zavičajno-lokalnih akcenata s jedne strane a dogmatsko pridržavanje nasilno unesenoga akcenta tipa telèvizija (asìstent, konzùment...) s druge, nikakva svijest o govornim pravilnostima (dikcija, artikulacija, rečenična intonacija, ritam...) - to su osobine koje krase ogromnu većinu televizijskih urednika, reportera, čitača.
« Zadnja izmjena: 02 Srpanj 2008, 11:08:30 prijepodne glonga »

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Nȁglasci na ovom forumu (html4, utf-8)
« Odgovori #31 : 02 Srpanj 2008, 21:30:52 poslijepodne »
Moram rechi da za "telèvizija" prvi put csujem. Ali "asìstent", "konzùment" je izpravno, koliko god cila mahala govorila "asistënt", "konzumënt" - jezik je, osim inoga, i sustav pravila. Lovrenovich je u ovom dilu na tragu pridloga o izjednacsavanju "cs" i "ch", ili je to naslidovanje od gospodina nashega Kapovicha.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Trbotor

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 675
Odg: Nȁglasci na ovom forumu (html4, utf-8)
« Odgovori #32 : 02 Srpanj 2008, 21:59:17 poslijepodne »
Uboga, drvena i pogrešna sintaksa, razuzdano šarenilo zavičajno-lokalnih akcenata s jedne strane a dogmatsko pridržavanje nasilno unesenoga akcenta tipa telèvizija (asìstent, konzùment...) s druge, nikakva svijest o govornim pravilnostima (dikcija, artikulacija, rečenična intonacija, ritam...) - to su osobine koje krase ogromnu većinu televizijskih urednika, reportera, čitača.


           

Na tzv. Hrvatskoj dalekovidnici najčudnije govori Borivoj Čapka.
« Zadnja izmjena: 02 Srpanj 2008, 22:00:48 poslijepodne Trbotor »
...in defendenda veritate catholica et Croatia bene administranda...

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Nȁglasci na ovom forumu (html4, utf-8)
« Odgovori #33 : 17 Srpanj 2008, 16:32:49 poslijepodne »
Najnoviji biseri s krugovalne postaje:

napàdnūt (nàpadnūt)
pomâzsē (pòmāzsē)
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Ponavljanje gradiva
« Odgovori #34 : 28 Studeni 2008, 19:19:51 poslijepodne »
Dva naglasno podpuno ista glagola, kod tebe u participu razlicsito naglashena. Ovo KS "e" ti je crnogorsko.

Davno mi se učinila bitnom tema o naglascima na ovom forumu. Iz više razloga.
Čitam vrlo malo onaglašenog štiva. Sjećanje na školsku gramatiku oko određivanja naglaska svodi mi se na usporedbu dvije riječi (četiri za cjepidlake).

KS - Vȉd :: DS - vîd :: KU - pèro :: DU - Péro

1. Kratkosilazni.
Cȑnogorski po belevarcu.
Double grave accent ( `` ) na protorvackom. Unatoč utf8 i html4, znak je problematičan za web prikaz bez slova s kojim se kombinira.
Uzorak: Vȉd
Jačina i visina glasa "i" kratko pada - Viid

2. Kratkouzlazni
Grave accent ( ` ) na prarvackom.
Uzorak: pèro
Jačina i visina glasa "e" kratko raste - peero

3. Dugosilazni
Circumflex ( ^ )
Uzorak: vîd
Jačina i visina glasa "i" dugo pada - viiid

4. Dugouzlazni
Acute accent ( ´ ). Koristi se i kao dijakritički znak - Ć, ć. U komentarima i upisima na FBiH web mjestima i: Ś, ś, Ź, ź.
Uzorak: Péro
Jačina i visina glasa "e" dugo raste - Peeero

Postoje još oznake za dužinu i kračinu slogova. U hrvatskoj tipografiji može se vidjeti:

- Breve ( ˘ ) za kračinu, rijetko, npr. kŏpam
- Caron / háček ( ˇ ) za kračinu, često, npr. kǒpam. Koristi se kao dijakritički znak: Č, č, Š, š, Ž, ž.
- Macron ( ¯ ) za dužinu, npr. kǒpām.
« Zadnja izmjena: 28 Studeni 2008, 19:42:27 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Zahvale
« Odgovori #35 : 28 Studeni 2008, 23:25:46 poslijepodne »
Zahvaljujem belevarcu na pomoći oko lake distinkcije kratkosilaznog i kratkouzlaznog naglaska.
Kratkosilazni je po belevarcu - crnogorski. Kad pokušam izreći kratko naglašenu riječ - ako ne zvuči crnogorski onda je naglasak kratkouzlazni.

Kad bi belevarac još potvrdio zamisao da dugosilazni naglasak nazovemo prološkim (mêtar, lîtar) ili mostarskim (ako koga živčira ovaj prološki na temelju naglaska kod dvije-tri riječi), utvrđivanje naglaska pročitane, čuvene i izgovorene riječi bi, meščini, bilo puno lakše.
Uzput, u mostarskom slengu je mâjka onaglašena kao i u standardnom jeziku samo je dužina "a" otorinolarinški pretjerana.
U Imotskoj krajini se izgovara màjka. Ili nije? Màjke ti Janje.

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Nȁglasci na ovom forumu (html4, utf-8)
« Odgovori #36 : 29 Studeni 2008, 00:05:09 prijepodne »
Ne spominji mi mostarski; josh jezikoslovlje nije izmislilo znake za opisivanje mostarskoga govora. Ma shta govora! Oni pivaju! Imaju niekoliko tisutja duzsina.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Vermeer, Neostokavian non-initial falling tones
« Odgovori #37 : 25 Studeni 2009, 18:55:13 poslijepodne »

http://www.hum2.leidenuniv.nl/pdf/S&R/publicaties/vermeer_1985_Neostokavian_non-initial_falling_tones.pdf

Imotska krajina and Bekija (roughly speaking halfway between Makarska and Mostar).27 Although in some respects the accentual system is almost pathologically neo-štokavian (cf. below, note 28), the dialect tolerates non-initial falling tones in expressive language (tamȁn ću dȏć; etȍ, đȃvle; pokȍj mu dȗši!), compounds (the borrowing gospodȋčnā is interpreted as a compound meaning ‘góspa dȋčnā’), borrowings (barekȉnčād, vašȉst, koma(n)dȁnt/koma(n)dȃnt, liverȁnt/liverȃnt; the suffix ‑ȁnt/‑ȃnt has become productive: privarȁnt/privarȃnt, zavrkȁnt/zavrkȃnt), and plural genitives: Dalmatȋnācā, domaćȋnstāvā, gospodȃrstāvā, jedȋnācā, klubȃšācā, Makarȃnācā alongside the older forms Dalmàtīnācā, domàćīnstāvā (18), prvȇnācā alongside pr` vēnācā[1] (97f.), cf. also imperfects like odobrȃvāše, popisȋvāše, privaljȋvāše, zauzdȃvāše (18), okopȃvāše, zaminjȋvāše, umotȃvāše (149), which are possible alongside forms like okòpāvāše and okopávāše. The influence of normative grammar, though slight, is present: “Jedina tuđica vašȉst biva i vàšist zbog jačeg utjecaja knjiž. jezika” (18).28

27 Šimundić, Govor Imotske krajine i Bekije (= Djela Odjelenja društvenih nauka ANUBiH 26), Sarajevo, 1971.
28 In Šimundić’s dialect the stress retraction onto proclitics is carried through as consistently as in the most classical of ijekavian dialects. The texts (208-213) show that the stress is consistently retracted from attributive adjectives and pronouns (e.g. kràj svakē smȍkvē; òt sinošnjēg píća; nà drugō žȅnsko etc.) and almost consistently onto i (ùtō pȁla ì nōć; vȉdī rȉbu u brázdi ì jōknū etc.). The existence of Šimundić’s dialect is difficult to reconcile with Gvozdanović’s view according to which there are only two neo-štok. systems: (a) (the north-eastern variety) systems that tolerate internal falling accents at least in compounds (poljoprȉvreda) and have retraction onto prepositions only in set expressions, and (b) (the southwestern and western varieties) systems that consistently retract the stress onto prepositions (except when a contrastive interpretation is intended) and do not tolerate internal falling accents even in compounds (Tone and accent in Standard Serbo-Croatian, Vienna, 1980, 40f., cf. also 96f.). Reality is much more complex. (In order to make Vuk’s language conform to her ideas Gvozdanović has to assume that Vuk’s accentuation of forms like bogobȍjāzan is unreliable, p. 41.) In carrying through the experiment her book reports on, Gvozdanović let her informants decide who was a carrier of which system: “Subjects who were classified by themselves and/or their colleagues as ‘Bosnian’ were taken as representatives of the (south)-western variety. The others were classified as representatives of the northeastern variety” (66). I find this difficult to accept for several reasons. Gvozdanović made her informants do the work that should be done by the investigator; she did not even take any measures to ensure that the informants based their choices on accentuation (rather than place of birth, or more superficial linguistic traits like the reflex of the *ě). Speakers from Bosnia cannot be counted on to be carriers of Gvozdanović’s southern/south-western variety, as she herself points out in another context (40), cf. also the non-initial falling accents reported by M. Simić (SDZb 24: 17, 23), to mention a Bosnian dialect that is spoken relatively close to Loznica, the town where the experiment was carried out.

[1] pr`vēnācā , KU, kratkouzlazni, combining grave accent nad slovom r mi nije pošlo za rukom prikazati na SMF forumu (UTF-8, HTML 4, XML, XHTML 1)
« Zadnja izmjena: 25 Studeni 2009, 19:02:16 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
težak babić II
« Odgovori #38 : 12 Prosinac 2009, 01:37:47 prijepodne »

Stvarno, ali ono stvarno, da ću bolje razumit Srbina na engleskom nego Težaka i Babića zajedno na rođenom o rođenim naglascima, nemrem bolivit.

http://wikipedia.atpedia.com/en/articles/s/e/r/Serbian_language.html

"Prosody

Accents
Serbian has an extended system of accentuation. From the phonological point of view it has four accents which are divided into two groups according to their quality:

 · there are two accents with falling intonation ("old accents")- the short one and the long one
 · there are two accents with rise in intonation ("new accents")- the short one and the long one
However, their realization varies according to vernacular. That is why Daničić, Budmani, Matešić and other scientists have given different descriptions of the four Serbian accents. The old accents are rather close to Italian and English accent types, and the new ones to German (this can be easily seen through loanwords).

Here is one possibility of phonetic realization of 4 Serbian accents:

1. Short falling (kratkosilazni; symbol `` – double grave) as in Mïlica (PNfem). Pronunciation: /ˈmilitsa/ ('i' is stressed and short, as in English thick,cut).
2. Long falling (dugosilazni; symbol ^) as in pîvo ('beer'). Pronunciation: /piːvo/ ('i' is stressed, first low, then high and then again low, as in English seek, Italian Gino, Marco).
3. Short rising (kratkouzlazni; symbol ` – grave)as in màskara ('eye makeup'). Pronunciation: /ˈmaskara/ (the first 'a' is slightly stressed, the second 'a' is higher than the first one, and the third 'a' is even higher than the second one, as in German Arbeiter, Matratze).
4. Long rising (dugouzlazni; symbol ´) as in čokoláda ('chocolate'). Pronunciation: /tʃɔkɔˈlaːda/ ('a' is stressed, longer than the other vowels, and the intonation is slightly rising, as in German Balade or Schokolade).
The "finest" realization—the differences between the accents are relatively small, words are pronounced without any special effort—can be found in the most respectable vernaculars of Piva and Drobnjak and in Belgrade and partly in familiar vernaculars in Kolubara district and south-western Banat. These two groups of vernaculars gave the base for Belgrade old speaker school. Already in surrounding Nikšić (Montenegro), Dubrovnik (Croatia), Užice (Serbia) area stress is more intensive. Modern surveys have shown for instance, that there is a minimal difference in Piva and Drobnjak (where the family of Vuk Stefanović Karadžić had come from) between the syllables that carry short-stressed accent with fall intonation and the short-stressed with rise intonation. In the first edition of Vuk's dictionary (1818), Vuk even marked these two accents as one and the same accent.[5] The difference between the short-stressed accent with falling acentuation and the short-stressed with rise accent is almost lost in two-syllable words (cf. the surveys of Pavle Ivić on Serbian prosody).[6] The informal speech- slang in Belgrade has very special, neutralized accentuation (the oppositions falling/rising, short/long is only partly based on genuine word accents, far more on phonetic letter structure of the word).


Unstressed lengths
Not only the stressed syllables can be short or long. Other syllables have that feature as well. In neo-shtokavian vernaculars, the unstressed long syllable (unstressed length) can occur only after the accented syllable (these lengths are usually called postaccent lengths. Their symbol is macron (-): dèvōjka ('girl'), Jugòslāvīja (Yugoslavia).

The phonetic realization of postaccent lengths is different. In vernaculars of Piva and Drobnjak they are rather very short, without any stress components. In some other East-Herzegowinian vernaculars, they are almost stressed (of course, less intense than the really stressed syllable). In many vernaculars—for instance in Belgrade, and in many places in Vojvodina—postaccents lengths are almost lost. That's why foreign students are not expected to pay much attention to them.


History
Before 1400, most Serbian vernaculars had two accents, both with fall intonation—the short one and the long one. That is why they are called "old accents". By 1500, the old accents moved by one syllable towards the beginning of the word, changing their quality to rising accents. For instance junâk (hero) became jùnāk. The old accents, logically remained only when they were on first syllable. Not all dialects had that evolution; those who had it are called neo-shtokavian. The irradiation point was in east Herzegovina, between Prokletije mountains and town of Trebinje. Since the 1500s people had been emigrating from this area. The biggest migrations were to the north, then toward Military Krajina and to the seaside (Dubrovnik area, including islands of Mljet and Šipan). In 1920s and 1930s royal government tried to settle people from this poor mountainous area to Kosovo basin. Vojvodina was settled with inhabitants from this area after the WW II.

When all old accents had moved to the beginning of the word for one syllable, this was the result:

In words with two or more syllables the last syllable cannot be stressed
One-syllable words can have only falling accents
In polysyllabic words, if an inner syllable is stressed, then it can have only a rising accent (there are exceptions- in standard and in many vernaculars, for instance when there is a ` - - combination)
In a word with two or more syllables, if the first syllable is stressed, than it can have any of the four accents."

[4] P. Ivic, Dva glavna pravca razvoja konsonantizma u srpskohrvatskom jeziku, Iz istorije srpskohrvatskog jezika, Niš 1991, p. 82ff.
[5] Cf. preface by P. Ivić in reprint edition (1968)
[6] Word and sentence prosody in Serbocroatian, by Ilse Lehiste and Pavle Ivić. Cambridge, Mass.: MIT Press, 1986.
« Zadnja izmjena: 12 Prosinac 2009, 01:43:33 prijepodne glonga »

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Nȁglasci na ovom forumu (html4, utf-8)
« Odgovori #39 : 13 Prosinac 2009, 00:23:08 prijepodne »
Moram priznati da je vrlo neobicsno naglasbu jednog jezika ucsiti iz drugoga pisanog na tretjemu. Naglasak mora biti usisan s majcsinim mlikom. Virujem da izpravno govorish, nu nije ti jasno kako bi to izpravno i onaglasio. A meni nikako u glavu ne mozse csinjenica da tko izpravno govori, a da to ne zna obiljezsiti. Shtovishe, ja ako neshto i neizpravno (neknjizsevno) recsen, znam to neizpravno recseno onaglasiti. Nu podjimo redom.

Ako imash csetiri glasa: /s/, /k/, /a/ i /o/ i ako ih poredash bash kako sam ih naveo, dobit tjesh: "skao". Shto to znacsi (cilo vrime tjemo govoriti o hrvatskom standardnom jeziku)? Naravno, nishta. Ako ih incsije poredash, pa dobijesh "sako", to nieshto znacsi, naravno ako izpravno izgovorish. Ako kazsesh "sáko", nisi nishta rekao, jer ta rics ne postoji. Dakle, jezik je sustav znakova upisan u ljudskoj pacsi, koji se medju govornicima prinosi uz sudilovanje raznih organa (ako nema zraka, kao na Misecu, revi, magare, dok trava nareste; ili csitaj s gubicsetina). Ti znaci nisu samo glasovi sami po sebi, nego i njihov slid i njihova, nazovimo to tako, kakvocha. Pa radechi permutacije od "skao" dochi tjesh i do ricsi "Akso" (Aksentije), shto nam i nije nabolji primir. Gurash li dalje izpadne "kosa". Shto je to? Ako kazsesh "kosä" ili "kòsā" ili "kosã", nishta nisi rekao. Medjutim, ako kazsesh:

kòsa - kratkouzlazni (KU) na 1. slogu, rekao si: 1° »dlake na csovicsjoj glavi« 2° »strana brda« 3° »alatka kojom se kosi shto«.
            Naglasak "brzo uzleti", hotje rechi kratki s uzlaznom intonacijom, znak odozdol desno prima gore livo.

Kósa - dugouzlazni (DU) na 1. slogu: »nadimak (ime) onoj koja ima veliku, uglednu, lipu kosu«.
           Naglasak podje odozdol (livo) i dugo, dugo se penje prima gore (desno), hotje rechi dugi s uzlaznom intonacijom.

kô - dugosilazni (DS + duzsina na zavrshnom (ovdi je korin "kos", a "ā" oznaka za nazovnik jednine zs. roada odredjenog pridiva): »koja je nagnuta, strma (kôsā crta). E ovaj stvarno ze zna shto bi: podje ozdol prim gore, bude jedan dushak gori i onda se opet skondrlja doli. Izgled mu nije tezsko zapamtiti jer ga ne mozsesh brkati s drugima. Shiptarska kapica. Mozse biti samo na prvom slogu.

E da bismo objasnili i csetvrti naglasak koji u standardu postoji, moramo (jer "kősa" ne postoji) nizu gori navedenih glasova dodati i /lj/:

kősālj - kratkosilazni (KS + duzsina na zavrshnom slogu: »koji ima veliku, neurednu kosu; csetnik«. Dvi crtice iz liva odozgo u desno mogu prdocsiti ubrzani pad, naravno na 1. slogu, jer na kojemu inom ne mozse ni postojati. Izgled mu je pamtljiv. Mozse biti samo na pocsetnom slogu (osim u onih koji ne znaju hrvatski pa govore "biciklïst", "komunïst" ...

I shto tu ima da se ne razumi!? Morash razlikovati "... Tèzsāk i Bäbich" od " ... tézsak (je) i Bäbich".
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
je
« Odgovori #40 : 13 Prosinac 2009, 03:55:45 prijepodne »
Je. Neobično je. Meni isto puno toga nije jasno. Kako mogu ljudi tvrdit da su katolici, a ne znat kolinca? Ja ne znam zapisati naglaske. Teško je priznati vlastitu glupost u uho vlastite oholosti. Ne znam, a trudim se. Znači, radi se o malo većoj i ozbiljnijoj gluposti.
Pokušavam prebaciti krivnju na obrazovni sustav. Pregledavam jezične udžbenike i priručnike današnjih osnovaca i srednjoškolaca. Ne valja. Didaktika, metodika, mnemonika... Ne valja. Priručnik Težak-Babić. Ovaj koji nije obvezan udžbenik. Katastrofalno. Meni ne valja. Ja se i dalje patim oko zapisivanja naglasaka.

De pogledaj u svom okolišu, zna li čeljad sa zapisivat naglaske, pa mi javi, možda će mi bit malo lašnje podnit vlastitu glupost. Sve mi se nešto čini i sviđa da ih puno ne zna zapisat naglaske na riječima koje ispravno izgovaraju. Najlašnje mi optužit udžbenike, učitelje, nastavnike, provesure, a najdraže Težaka i Babića. Obradili su naglaske ko ni sebi ni svome i prodaju to u bezobrazno velikim nakladama.


Kratkouzlazni

Težak-Babić (u daljem tekstu TB): pèro
Srpski Englez (u daljem tekstu SE): màskara
Belevarac( u daljem tekstu B): kòsa

Najviše podataka i najjaču mnemoniku daje SE: symbol ` – grave, (the first 'a' is slightly stressed, the second 'a' is higher than the first one, and the third 'a' is even higher than the second one, as in German Arbeiter, Matratze).

U dijalektu ne mora biti na prvom slogu (okòpāvāše).


Dugouzlazni

TB: Péro
SE: čokoláda
B: Kósa

SE: symbol ´, ('a' is stressed, longer than the other vowels, and the intonation is slightly rising, as in German Balade or Schokolade)

Ne mora biti na prvom slogu, ni u standardu. Doduše radi se o posuđenici (čokoláda). Ni u dijalektu (okopávāše).

Paradoks. Uzlazne akcente najiscrpnije tumači Srbin na engleskom uzimajući primjere iz njemačkog (Arbeiter, Matratze; vs. Balade, Schokolade).



Dugosilazni

TB: vîd
SE: pîvo
B: kôsā (crta)

Ovdje je B jači. (E ovaj stvarno ze zna shto bi: podje ozdol prim gore, bude jedan dushak gori i onda se opet skondrlja doli.)
A SE malo slabiji, ali s jakim primjerima iz engleskog i talijanskog; symbol ^ ('i' is stressed, first low, then high and then again low, as in English seek, Italian Gino, Marco).

U dijalektu se zna maknut dalje od prvog sloga (koma(n)dȃnt, privarȃnt, zavrkȃnt, Dalmatȋnācā, domaćȋnstāvā, gospodȃrstāvā, jedȋnācā, klubȃšācā, Makarȃnācā, prvȇnācā, odobrȃvāše, popisȋvāše, privaljȋvāše, zauzdȃvāše, okopȃvāše, zaminjȋvāše, umotȃvāše).
Ovdje mi je još nejasno, je li propisan znak za naglasak i koji od slijedeća dva tipa? Alt+i (prvi red) ili Alt+k (drugi red)?

 â Ê ê Î î Ô ô Û û circumflex / vokáň ( ˆ )
ili
Ȃ ȃ Ȇ ȇ Ȋ ȋ Ȏ ȏ Ȗ ȗ inverted breve


Kratkosilazni

TB: Vȉd
SE: Mïlica [Mȉlica]
B: kősālj [kȍsalj]

Vidi se da i SE i B koriste Microsoftov operativni sustav koji još uvijek (možda je Windows 7 to riješio, ne znam) ne barata tipkovnicom ni simbolima potrebnim za ispis barem onog dijela (podskupa) znakova iz UTF-8 specifikacije koju je moguće prikazati online uz korištenje HTML 4 (XML 1) standarda. Nemoguće je ispisati "combining double grave accent" na M$ OS-u. Na svim ostalim, AFAIK, je. Obično se ispred znaka (a,e,i,o,u,r...) utipka Alt+h, Opt+h, Meta+h, već prema tipkovnici i OS-u.

B mi je najbolje objasnio ovaj naglasak - jednom jedinom riječju - crnogorski.
Ni SE ne bilježi loš pokušaj; ('i' is stressed and short, as in English thick, cut), još da je za razliku naveo kako Slovenci onaglase Milicu u značenju - milicija.

U dijalektu zna uteć s prvog sloga (tamȁn ću dȏć; etȍ, đȃvle; pokȍj mu dȗši!, barekȉnčād, biciklȉst, komunȉst, vašȉst, koma(n)dȁnt, liverȁnt, privarȁnt, zavrkȁnt, poljoprȉvreda, bogobȍjāzan).


A što i kako s duljinom i kračinom? Ne znam pojma. Ne mogu ni ovo ujtit.

Mislim da ova kompilacija nije bila bez veze. Možda mi je konačno jasan naglasak prološkog metra i litra (metâr, litâr), i to iz prepisivanja slijeda: koma(n)dȁnt/koma(n)dȃnt, liverȁnt/liverȃnt, privarȁnt/privarȃnt, zavrkȁnt/zavrkȃnt.
« Zadnja izmjena: 13 Prosinac 2009, 04:21:37 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
TB(C)
« Odgovori #41 : 13 Prosinac 2009, 16:33:23 poslijepodne »

Evo zajmen danas 12. izdanje iz 2000. godine ovoga Težak-Babićova Priručnjaka i uzporedim sa starim izdanjem. Isto u oba, pod povećalom. Onaj dugosilazni je izvanka oštar ko circumflex, a iznutra zaobljen ko "inverted breve"; najsličniji bumerangu kad se pogodno zarotira na oblik krova.

Prova ću priportat onu mnemoničku Težak-Babićovu tablicu ovdek. Uzput ću zabilužit šta mi je reka dijak, kako pamti kratkouzlazni znak za naglasak; po Težak-Babićovu primjeru (pèro) koje ne vidi ko što ga vidu Težak_i_Babić (sredstvo za pisanje) vengo ko lovačko i indijansko pero na glavi koje ne prndelji naprid vengo nazad ko backslash (\) svetog Billa od Redmonda u računalnim putanjama u rikverac, a ne naprid ko što Bog zapovida u putanji i ko što je u unixoidima - slash (/). Ima ovaj dijak cili svoj mnemonički sustav za pamtit znakovlje od naglasaka; pèro se nagelo nazad (\), strijéla se pridigla naprid (/), vuk podvijo rȇp ( ⁀ ), kȍnj se zalaufa toliko mu rep prndelji u pramenovima za njim ko lovčevo pèro, i po dvi noge naprid skupa baca karatkosilazno (\\  \\). Meščini da će bit nešto od ovog dijaka kad nareste, bi će baremko ko Belevarac.
BTW. http://hjp.srce.hr koristi "inverted breve" za DS (rȇp), kako vidim uz najveći zoom Crtl++.

ȁèîóSilazniUzlazni
Kratki[KS] Vȉd[KU] pèro
Dugi[DS] vîd[DU] Péro
« Zadnja izmjena: 13 Prosinac 2009, 17:22:52 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
kratkosilazni windowsi
« Odgovori #42 : 14 Prosinac 2009, 19:33:43 poslijepodne »

Problemi prikaza na lokalnom računalu, prikaza u web preglednicima, ispisa na pisaču i pripremi za tisak onaglašenog teksta

Problemi su povezani s vrstom operativnog sustava, hardverskom platformom, lokalnim postavkama tipkovnice i jezika i pojedinim programom/aplikacijom.

Ovdje se govori o okružju u kojem je kodna stranica definirana kao utf-8, a posebno segmentu utf-8 koji se može prikazati u html 4 (4.01) standardu.

OS na kojemu je pripremljen upis je FreeBSD. Koliko mi je poznato, i Mac OSX i većina linuxa se ponaša isto u smislu ove teme. Manje razlike ovise o  hardverskim specifičnostima tipkovnica (Cmd, Alt, Meta, Start, Ctrl) i nekako mi se čini da će se korisnici tih platformi lako snaći i da ovakav upis mogu zaobići. Pogotovo jer unutar editora mogu u istom dokumentu promijeniti "kodnu stranicu" i prijeći na "Unicode Hex Input" kao krajnje rješenje. Par linkova na temu za ove OS-ove:
http://en.wikipedia.org/wiki/Unicode_input
Naglasci u KDE sučelju na jedan od mogućih načina: http://www.tuxmagazine.com/node/1000044


Molim korisnike Windows XP OS-a za komentar slijedećeg dijela upisa.

Jedan od načina unosa utf-8 znakova je unos heksadecimalnih vrijednosti unicode znaka.
http://unicode.org/faq/font_keyboard.html#3

Službene stranice za Microsoft Office Word 2003 daju neke tipkovničke prečace za "specijalne" znakove kao i posebnu kraticu za unos hexadecimalne vrijednosti unicode znakova (Alt+X)
http://office.microsoft.com/en-us/word/HP051865621033.aspx

Molim Belevarca da oproba unos pomoću Alt+X i hexadecimalne unicode vrijednosti kombinirajućeg dijakritičkog znaka (manje tipkanja) i da javi kako stvari stoje sa slijedećim načinom prema http://www.unicode.org/charts/PDF/U0300.pdf
Uzmimo za primjer XP problematični kratkosilazni "double grave" na slovu a, za početak u MS Wordu i s izabranim fontom koji podržava utf8 specifikaciju. Prema gornjem .pdf dokumentu "Combining diacritical marks" očitavam iz prvog stupca 030 i zadnjeg redka F, pa je heksadecimalni kod za "double grave" 030F. Po unixoidnoj logici, najprije se utipka "combining diacritical mark" pa onda slovo na koje ga treba postaviti. Uz uzimanje u obzir ranijeg MS Word naputka s primjerom za Euro, naše mećanje "double grave" na "a" bi trebalo uslijediti slijedećom tipkovničkom sekvencom:
030F Alt+X a
ako je logika obrnuta ko slash (/) i backslash u putanji (path-u) (\) jerbo je Bill vozio u rikverc, valja oprobati:
a 030F Alt+X
pritom još ne znam kako se u Windowsima ponaša ona vodeća nula (leading zero) u heksadecimalnom kodu.

Ako stvar ne radi, može biti do puno drugih stvari navedenih u uvodu, ili pak do fonta, ili do onemogućenog heksadecimalnog unosa u registryju.
Ako radi mogu se oprobati unosi svih ostalih "kombinirajućih dijakritičkih znakova" prema prethodno navedenom .pdf dokumentu.


Nekombinirajući, gotovi pojedinačni onaglašeni znakovi s odgovarajućim heksadecimalnim kodovima dati su u dokumentu: http://www.unicode.org/charts/PDF/U0180.pdf
Mislim da vrijedi oprobati:
Ȁ kao: 0200 Alt+X
ȁ kao: 0201 Alt+X
i ostale kratkosilazne (i druge) u toj tablici.
Vidi i: http://en.wikipedia.org/wiki/Double_grave_accent
Meni se čini da tu ima previše kodova za pamtiti, i to samo za kratkosilazni (aeiour) najmanje 12 kodova, pa mi se boljim čini prethodni način sa kombinirajućim znakovima. Slično je riješeno npr. u LaTeXu kodom \C ispred znaka na koji treba postaviti "double grave accent".

Bez remapiranja tipkovnice i redizajniranja fontova, postoji i komercijalno rješenje s probnim besplatnim rokom. Čini mi se da je u osnovi slično raznim preglednicima fontova i funkciji "Insert symbol". Možda vrijedi makar pogledati demo.
http://www.ergonis.com/products/popcharwin/

Mnogi WinXP su instalirani s malim brojem kodnih stranica, za popravak, AFAIK, treba instalacijski CD.
Na mnogim instalacijama je onemogućen hexadecimalni unos, što se lako ispravi editiranjem registryja prema:
http://www.mrexcel.com/forum/showthread.php?t=345931
Windows Registry Editor Version 5.00
[HKEY_CURRENT_USER\Control Panel\Input Method]
"EnableHexNumpad"="1"
Notepad, Save As nesto.reg, dvoškljoc.
Specifično za Excel i kombinaciju Alt++ (znak + na numeričkom dijelu tipkovnice) i ASCII. Čitajući thread (Alt+215B vs. Alt+215b), možda Windowsi očekuju mala, a ne velika slova u hexadecimalnom kodu (ili ih uopće ne razlikuju, po običaju).
Vidi i: http://en.wikipedia.org/wiki/Typing_accents

Hex-kodovi unicode znakova se mogu tražiti na razne načine, od preračunavanja utf kodova u odgovarajuće heksadecimalne što je moguće u kalkulatorima koji dođu uz OS, ili kopiranjem znaka s weba (npr. http://en.wikipedia.org/wiki/Diacritic) i lijepljenjem u online kalkulator kao što je npr.: http://www.bobborst.com/tools/unicode/
Na toj stranici utipkam npr. ȁ u prozor ASCII Text, škljocnem gumb Encode i dobijem Hex Value %201 (znači 201) i Unicode Value &#513.
Wikipedijin članak http://en.wikipedia.org/wiki/Double_grave_accent može čitatelja dovesti u zabunu jer u stupcu Unicode zapravo stoji odgovarajući heksadecimalni kod. Npr. za isto ȁ navodi U+0201 što je Hex Value a ne Unicode Value.

Fontovi
http://scripts.sil.org uz druge alate i pomagala ima serif i sans-serif unicode fontove.
(Charis, Doulos i druge).
Hrvatski jezični portal http://hjp.srce.hr koristi serif font (unatoč činjenici da su serif fontovi pogodniji za tisak i to za tisak knjiga a ne svih tiskovina, vjerojatno je za to bio i dizajniran, za tiskanje rječnika) Libersina. Dostupan je za preuzimanje i zaštićen copyright-om. Pretpostavljam da bi za njegovo korištenje u komercijalnom tisku trebalo kontaktirati autora fonta. http://hjp.srce.hr/index.php?show=font


Službene stranice organizacija koje se bave ovom problematikom su pretrpane i nepregledne.
www.w3.org
www.unicode.org
Nadam se da možemo na ovoj temi napraviti sažetak u kojem će biti opisani postupci prikaza naših naglasaka bez remapiranja tipkovnice i dizajniranja posebnih fontova.

Vrijedi pregledati relevantna web mjesta kao što je:
http://www.alanwood.net
posebno stranice:
http://www.alanwood.net/unicode/combining_diacritical_marks.html
http://www.alanwood.net/unicode/spacing_modifier_letters.html
te:
http://www.fileformat.info
i stranice
http://www.fileformat.info/tip/microsoft/enter_unicode.htm
još detaljnije na linku koji nudi gornja stranica
http://www.georgehernandez.com/h/xComputers/CharacterSets/Shortcuts.asp#Windows

"There is a fifth related method, but it does not actually use the numeric keypad:

HexadecimalUnicode, ALT+X Enter a Unicode value in hexadecimal (EG: Enter 00A5 for U+00A5), then press ALT+X or ALT+SHIFT+CTRL+F12 to yield ¥. Note that this shortcut does not actually use the numeric keypad. Later versions of Word or Wordpad, or anything that uses a "Rich Edit Control". (FYI: Typing ALT+SHIFT+x converts the Unicode character preceding the insertion point to the corresponding Unicode hexadecimal value.)
 EG: 100, ALT+X yields Ā in Wordpad but does nothing in Notepad.
 Dr. International: 'This method should work in both Wordpad on Windows XP SP1 and Word 2002 and Word 2003, but it does not work in Notepad.'"

http://en.wikipedia.org/wiki/Unicode_input

Korisnici Windowsa (posebno XP) ako ste ovaj upis pročitali, molim komentare kako bismo uspjeli napraviti sažet članak sa kratkim i jasnim naputcima o ovoj problematici.
« Zadnja izmjena: 14 Prosinac 2009, 19:59:10 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
dvojčánè uznake
« Odgovori #43 : 14 Prosinac 2009, 22:47:46 poslijepodne »

Citat:
binary coded decimal mode = način dvojčánè uznake desètičnîh znamaka
http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm

Je li ovo dvojčánè greška, ili se mogu onaglasit dva samoglasnika?

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: kratkosilazni windowsi
« Odgovori #44 : 14 Prosinac 2009, 22:55:45 poslijepodne »
Molim Belevarca da oproba unos pomoću Alt+X i hexadecimalne unicode vrijednosti kombinirajućeg dijakritičkog znaka (manje tipkanja) i da javi kako stvari stoje sa slijedećim načinom prema http://www.unicode.org/charts/PDF/U0300.pdf
Uzmimo za primjer XP problematični kratkosilazni "double grave" na slovu a, za početak u MS Wordu i s izabranim fontom koji podržava utf8 specifikaciju. Prema gornjem .pdf dokumentu "Combining diacritical marks" očitavam iz prvog stupca 030 i zadnjeg redka F, pa je heksadecimalni kod za "double grave" 030F. Po unixoidnoj logici, najprije se utipka "combining diacritical mark" pa onda slovo na koje ga treba postaviti. Uz uzimanje u obzir ranijeg MS Word naputka s primjerom za Euro, naše mećanje "double grave" na "a" bi trebalo uslijediti slijedećom tipkovničkom sekvencom:
030F Alt+X a
ako je logika obrnuta ko slash (/) i backslash u putanji (path-u) (\) jerbo je Bill vozio u rikverc, valja oprobati:
a 030F Alt+X
pritom još ne znam kako se u Windowsima ponaša ona vodeća nula (leading zero) u heksadecimalnom kodu.

Za pocsetak: to s "ALT+X" niti mi je kad radilo, niti radi (OS: Win 7, MS Woord 2003), a Alt+xxxx radi.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)