Autor Tema: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu  (Posjeta: 7970 )

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #15 : 05 Srpanj 2009, 21:58:07 poslijepodne »
Što se mene tiče more. :)

šta ti belevarac kažeš o onom gorikar govoru? govore li tako u Brotnju?

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #16 : 05 Srpanj 2009, 23:01:10 poslijepodne »
Što se mene tiče more. :)

šta ti belevarac kažeš o onom gorikar govoru? govore li tako u Brotnju?

Tezsko je ociniti govor, kad se ne zna gdi pocsinje govor kazivacsa a gdi zavrshava Danka. Shto se ticse ricsoslovlja, tu je to. Samo, ona je nieke pojmove krivo shvatila ("livo" i "tako", KAD SE OKRASTA, OTURIČAVI; "šklopac", GUBA, BRADAVICE; "litorez", KAD ZALEĐA, i sijaset inoga). Primirice u "UBOJU" nije jasno shto je "tucsa" - je li taj uboj nastao ovnu zbog "gruvanja" ili na ovnom simenovodima kad se ovna "tucse" (kastrira). "U csanjak se uspe tecsnost" - nije jasno csiji je to govor, srocsiteljice ili kazivacsa (a kazivacsev pouzdano nije jer u herc. govoru nema ricsi "tecsnost" niti "tekuchina", a uobicsajeno se kazse "uliti" a ne "usuti". "...stave mashe ili palja (ozseg)" - nema u herc. govoru glagola "staviti", a "palja" i "ozseg" nisu isto. "Gnjila" i "crvenica" nisu isto.

Citat:
UBOJ

Mjesto uboja nastaje od pada, udarca — kad ga neko, nešto ubije tj. udari. Ili od tuče, npr. ovnova. Najčešće se liječi ubojnim, crvenim kamenom. (Prodavale ga Šperke, naziv za žene od Posušja, Dalmacije, ili se nađe na piskuljam, u Crvenim rivinam, u Risovcu.)
U čanjak se uspe tečnost (voda, rakija, jemuža, kiselo mlijeko), stave maše ili palja (ožeg) o koje se ubojnim kamenom trla (trli, crta). Kamen se stalno zamače, kvasi u tečnosti koju oboji u crveno. Na kraju se tečnost prespe u bocu iz koje se dvaput dnevno zaliva ajvan. (Neki ga tim pomažu po povoru.) Kad se za nekoliko dana stanje poboljša, zalivaju
ga još neko vrijeme, ali jednom dnevno. Udareno ajvanče liječe i tako što nakopaju gnjile (crvenice), sa dva metra dubine, đe sunce ne more doći, pa je poprže, zagriju na saču ili tavi, pospu sirćetom, stave na rutu (krparu) i zaviju. To stoji 24 sata. Crvenica se može koristiti i tako što se na sirćetu naritko skuva pa privija. Na uboj privijaju i pera saransaka (bijelog luka), koja prethodno stave u vodu, pa kad u njoj proključaju, povade ih na krpu, poliju sirćetom i priviju. U umlačenu vodu sataru kvas, u to namoče suknenu krpu i na uboj privijaju. U gaz namoče suknenu krpu i privijaju. Krmeća nečist se ugrije i privija svaka 24 časa. To vadi uboj.

A onda, tu su i uobicsajena srbska sranja:

Citat:
Osim toga, i jezik kazivača je bio jedan jedini — lokalni, varijanta srpsko-hrvatskog (zvanično hrvatsko-srpskog), ijekavskog dijalekta, obojen arhaizmima, ikavizmima, turcizmima, ekavizmima… Zanimljivo je, npr., da su turcizme jedva nešto više od drugih koristili muslimani, da su pravoslavni, nešto češće u odnosu na ostale upotrebljavali reči iz književnog srpskohrvatskog jezika, dok katolici nisu uopšte koristili hrvatizme; nisu ih ni poznavali, jer hrvatski nije bio jezik njihovih predaka. Govorom, i uopšte tradicionalnim, narodnim životom i običajima, katolici iz Brotnja pripadaju dinarskom kulturnom arealu. Onom istom gde su istočna Hercegovina, Crna Gora i Dalmacija, a čiji su koreni srpski.

Ali je csinjenica da je tu "etnoveterinu" obradila Danka Vishekruna, a ne nieki vaginun vaginunovich iz Hercegovine - Brotnja.

Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline aurora x

  • Veteran
  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 480

Offline aurora x

  • Veteran
  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 480

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #19 : 06 Srpanj 2009, 08:27:26 prijepodne »
Citat:
Prodavale ga Šperke, naziv za žene od Posušja, Dalmacije, ili se nađe na piskuljam, u Crvenim rivinam, u Risovcu

Je li istina ovo za Posušanke? Ima li primjera da istočniji Hercegovci one malo zapadnije zovu špercima, a ne samo Dalmatince?

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #20 : 06 Srpanj 2009, 23:29:33 poslijepodne »

Što si upro ko slon.
Od Sialija na vamo Imota se prilipljuje za Dalmaciju i nikako se primit, glede i unatoč rimske Dalmacije do Panonije.
U Humu, od Neretve na zapad, svi relativno zapadnije su šperci.

Pošušani reču: — Ima jedan u Duvnu more jače. (udarit, čovika, lpotu... galamit, pivat...)
Duvnjaci reču: — Ima jedan u Livnu more jače.
Livnjaci reču: — Ima jedan u Glamoču more jače.

Svi skupa reču: — Probo jedan iz Glamoča pa se usro.

Meleć Džubrail tvrdi da mu jedno relativno sjeverozapadno jezero vodu muti.
Muti kaže da je Oliver štraca.
Vorumaš Herp na forum.hr ima sig: "štraco retajska šupjaćo najružnija redikulice na modi retaju neodgojiti lajavi peškarušo bracero sa ružnin sisaman. (c) manitusha @forum.hr".

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #21 : 07 Srpanj 2009, 00:07:43 prijepodne »
Je li istina ovo za Posušanke? Ima li primjera da istočniji Hercegovci one malo zapadnije zovu špercima, a ne samo Dalmatince?

Opet ponavljam, pitanje je shto je njezino, shto kazivacsevo. Nije mi poznato da bi tko iz bilo kojeg kraja Z. Hercegovine Posushane zvao Shpercima. Docsim je kod naziva Shkutor situacija, kako se vidi iz donje odrednice, poneshto incsija, iako bi trebalo biti Shperac = Shkutor. Posushanka bi trebala biti tipicsna Bekijka, Bekinka, Bekijanka, Beka.

Škűtor m (Škűtur) (ob. podr.) naziv za stanovnika Zapadnoj Hercegovini susidnih dalmatinskih područja, Dalmatinac, Šperac {Škutorima zovu Hercegovci i druge Hercegovce samo jesu li zapadnije od njih: Mostarci sve one koji su zapadnije od Žovnice, Širokobrižani one koji su priko Ugrovače, a Kočerinjani one koji su zapadno od Vranića.} [Gângo mòja, kő te ìzmislijo? / Škűtor Máte, đävā ga ődnijo!] ⌂ 1. lat. exsecutor »izvršitelj« 2. prima ilir. državi Skudra 3. pučko izkonoslovlje: Kad su nëkad dávno Ìmoćāni nàpadali nà naš krâj, kojī je bįjo, bivā, pod Tùrčinon, nísu ìmali štítove nego sàčeve, a sàču su govórili „škűt, škűto”. Pa su jī prőzvāli „Škűtorīn”. {možda nije neutemeljeno: lat. scutum »štit«, tal. scuotere (prid. radni: scotto) »kuhati, peći«}

Špérac m pospr. ime stanovnika Zapadnoj Hercegovini susidnih dalmatinskih područja, Dalmatinac, Škutor ⌂ grč. hesperos »zapadnjaci«

Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Insomnia

  • Banned
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.289
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #22 : 07 Srpanj 2009, 10:26:12 prijepodne »
Citat:
Nije mi poznato da bi tko iz bilo kojeg kraja Z. Hercegovine Posushane zvao Shpercima.

također. prvi put čujem ovo.
posušaci su čak više rabili riječ šperac, ako se dobro sićan, radila san gorikar par godina, dok mi je baba tijaljkuša govorila "dalmatinac" (tako je zvala zeta i uvik u govoru rabila "dalmatinac" ili za muslimane "turčin", nikad ni "šperac" ni "musliman").
u grudama smo žene iz zagore zvali šperkama i nisu se ljutile, dok su moje rodice iz širokog i mene i čovika iz imockog zezale sa "škutori" kad bi im počela ispravljat "bosanske" riči u govoru i dakanje. :) nema šanse da bi one negdje vanka izrekle jednu jedinu rič ikavštine, to je "seljački"..  ::)
nevjerojatno je to koliko podila na toliko malom prostoru.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Šperci po Mandiću
« Odgovori #23 : 04 Travanj 2010, 04:05:47 prijepodne »
Šperci po Mandiću

Šperci, po Mandiću, su Imoćanima, Posušacima, Vrgorčanima, Makaranima... Duvnjacima, tek Livnjaci, Sinjani, Omišani s desne obale...

Mandić, Dominik; Crvena Hrvatska, Ziral, Chicago-Roma, 1973., str. 132.

... i nazivali su hrvatske zemlje Duvnu i Cetini na zapad "Bijela Hrvatska", a zemlje južno od Duvna i Cetine "Crvena Hrvatska". Nazivom "Bijela Hrvatska" označilo se dakle Zapadnu Hrvatsku167, a nazivom "Crvena Hrvatska" označena je Južna Hrvatska.
...

167 Hercegovci i danas zovu dalmatinske Hrvate, koji žive zapadno od Vrgorca i Imotskoga: "Šperci", što dolazi od grčke riječi "hespérioi" — Zapadnjaci. Dubrovčani i drugi stanovnici južne Dalmacije nijesu Šperci u poimanju današnjih hercegovačkih Hrvata.
« Zadnja izmjena: 04 Travanj 2010, 04:11:11 prijepodne glonga »

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Šperci po Mandiću
« Odgovori #24 : 04 Travanj 2010, 22:17:38 poslijepodne »
Šperci po Mandiću

Šperci, po Mandiću, su Imoćanima, Posušacima, Vrgorčanima, Makaranima... Duvnjacima, tek Livnjaci, Sinjani, Omišani s desne obale...

Buduchi da Mandich to nigdi ne kazse, znacsi da je ovo tvoje. Mandich kazse tocsno ono shto je u podbilizsci, a tako sam rics "Shperac" i ja odredio i izkonoslovio.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Šperci po Mandiću
« Odgovori #25 : 04 Travanj 2010, 22:41:50 poslijepodne »
Mandich kazse tocsno ono shto je u podbilizsci

Tako je. Netočno citiram. Tribalo je pod navodnike i iznad navoda izvora. "quote" SMF foruma mi se ne čini zgodnim za citiranje papirnatih izvora.
« Zadnja izmjena: 04 Travanj 2010, 23:12:40 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #26 : 04 Travanj 2010, 22:43:45 poslijepodne »
Šperci po Mandiću

Šperci, po Mandiću, su Imoćanima, Posušacima, Vrgorčanima, Makaranima... Duvnjacima, tek Livnjaci, Sinjani, Omišani s desne obale...

"...
i nazivali su hrvatske zemlje Duvnu i Cetini na zapad "Bijela Hrvatska", a zemlje južno od Duvna i Cetine "Crvena Hrvatska". Nazivom "Bijela Hrvatska" označilo se dakle Zapadnu Hrvatsku167, a nazivom "Crvena Hrvatska" označena je Južna Hrvatska.
...

167 Hercegovci i danas zovu dalmatinske Hrvate, koji žive zapadno od Vrgorca i Imotskoga: "Šperci", što dolazi od grčke riječi "hespérioi" — Zapadnjaci. Dubrovčani i drugi stanovnici južne Dalmacije nijesu Šperci u poimanju današnjih hercegovačkih Hrvata."
Mandić, Dominik; Crvena Hrvatska, Ziral, Chicago-Roma, 1973., str. 132.

More vako?
« Zadnja izmjena: 04 Travanj 2010, 23:14:06 poslijepodne glonga »

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #27 : 05 Travanj 2010, 03:21:25 prijepodne »
Vaktile san napisa (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=389.msg8146#msg8146):

66. Škűtor m (Škűtur; Škűtorka; Škutoríja) (ob. podr.) naziv za stanovnika Zapadnoj Hercegovini susidnih dalmatinskih podrucsja, Dalmatinac, Shperac {Shkutorima zovu Hercegovci i druge Hercegovce samo jesu li zapadnije od njih: Mostarci sve one koji su zapadnije od Zsovnice, Shirokobrizaani one koji su priko Ugrovacse, a Kocserinjani one koji su zapadno od Vranicha.} [Gângo mòja, kő te ìzmislijo? / Shkűtor Máte, djävā ga ődnijo!] ⌂ 1. lat. exsecutor »izvrshitelj« 2. prima ilir. državi Skudra 3. pucsko izkonoslovlje: Kad su nëkad dávno Ìmotjāni nàpadali nà nash krâj, kojī je bïjo, bivā, pod Tùrcsinon, nísu ìmali shtítove nego sàcseve, a sàcsu su govórili „shkűt, shkűto”. Pa su jī prőzvāli „Shkűtorīn”. {možda nije neutemeljeno: lat. scutum »štit«, tal. scuotere (prid. radni: scotto) »kuhati, pechi«; 1437. „Dragosalich iz Neretve se spominje kao pictor et magister cafanorum et scutorum”}

67. Špérac m pospr. v. Shkutor [Pűcse pűshka, në pogodī zêca, / vëch pőgodī u Vrgōrcu Shpérca. / Mŕtav prde, a zsîv kűtji dódje / i kòt kutjē dő trī csda nádje: / mâjka mu se ni ròdila níje, / sèstra mu se őd starosti smíje, / òtac mu se u bèshici ljûljā ...] ⌂ grč. hesperos »zapadnjaci«


Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #28 : 05 Travanj 2010, 03:30:23 prijepodne »
Pűcse pűshka, në pogodī zêca, / vëch pőgodī u Vrgōrcu Shpérca. / Mŕtav prde, a zsîv kűtji dódje / i kòt kutjē dő trī csda nádje: / mâjka mu se ni ròdila níje, / sèstra mu se őd starosti smíje, / òtac mu se u bèshici ljûljā ...] ⌂ grč. hesperos »zapadnjaci«

Po obćem tonu pismice — u Vrgorcu neima Šperacah (ni za zalutali metak dalekometne puške). Sukladno narečenoj podbilužki sto šeset sedmoj u onom Mandića libru.

A isto si napisa i na ovoj web stranici, par upisa uz a stranu, još litos.

Špérac m pospr. ime stanovnika Zapadnoj Hercegovini susidnih dalmatinskih područja, Dalmatinac, Škutor ⌂ grč. hesperos »zapadnjaci«
Oko čega se ne razumimo?

Nego, zar u toj verziji pismice nema ono "pogodi ga di mu srce kùca, / pod kolino, u srce jùnačkō"?
« Zadnja izmjena: 05 Travanj 2010, 03:39:03 prijepodne glonga »

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #29 : 05 Travanj 2010, 10:37:12 prijepodne »
Ako je ishta Shperkovina, onda su to prije svih Vrgorac i Imotski. Evo josh jedan dokaz: "Ja dovedo curu iz Vrgorca, / Majke Šperke, oca Ercegovca." (A. Mijatovich). Sa mnom je studirala jedna iz Ricsica - svi smo je zvali Shperka. Mandich je bio davno napustio Hercegovinu, pa ga pamet prinila.

Evo ostalih izvora: M. Shimundich: U zap. Herc., a donekle i u Bekiji, za Dalmatnica kažu Špérac < grč. hesperos »zapadnjaci« S. Kutlesha: Seljak zove građanina „lacmanče, šperac, školar, barakinče” Z. Tomičić: Hercegovci zovu Dalmatince - tj. Imoćane - Šperci, a ovi njih opet Škutori. Hespero je zapadnjak, isto znači i ero, a Škutor dolazi od stare države Skudra, koja je tu bila, o čemu je pisao prvi Mirko Vidović, koji je Livnjak. Škutori iz Skudre nisu nikakvi Albanci, nego Iliri.To su oni stari Humljaci, noviji su došli iz Ukrajine Kazivacs: isto što i Škutor Kazivacs: svi do do Splita   S. Kutleša: »ovdje podrugljiv naziv za Bračane i uopće otočane, ARj: nadimak Dalmatincima (iz Zbornika za NŽIO), u Slav. govore Dalmatincima u vink., županj., našič. i djakovač. kraju (od Pavičića)  Skok: veče - έσπέρα

Buduchi da "espera" doslovno znacsi "vecser", mozsda bi ovdi tribalo trazsiti podritlo naziva zsupe "Vecserich" - ona koja je na zapadu (od Neretve).

A shto se ticse pismice, dopustit tjesh da nieki stihovi mogu biti izpushteni, kao što nieki mogu biti dodani.

Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)