Autor Tema: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu  (Posjeta: 7904 )

Offline aurora x

  • Veteran
  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 480
Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« : 04 Srpanj 2009, 17:32:33 poslijepodne »
Evo jedan zanimljiv etnološki tekst, koji bi osim u službi Vlajilanda mogao poslužiti da se iz njega izvuku sve lokalne riječi i objasne...

Danka Višekruna

NARODNA VETERINA U BROTNJU
(ZAPADNA HERCEGOVINA)

Ovde iznete podatke o narodnoj veterini zabeležila sam po selima Zapadne Hercegovine, u delu koji je pripadao srednjovekovnoj župi Brotnjo (Broćno),1 od starijih ljudi, nacionalno i verski opredeljenih kao Hrvati, muslimani i Srbi, odnosno kršćani, tj. (rimo)katolici, muslimani i rišćani tj. pravoslavni. Na terenu sam boravila periodično, tokom poslednje dve-tri godine rada kao kustos u Muzeju Hercegovine u Mostaru (1977—1984). Prikupljajući podatke za ovaj rad, u kojem se iznose empirijska znanja i metode (farmakološke i hirurške) lečenja stoke, beležila sam i narodna verovanja, običaje i magijske radnje u vezi sa zdravljem i bolestima stoke.2 U stvari, etnoveterina je bila put da se sazna nešto o najstarijim znanjima i tumačenjima sveta i života, a prvobitnoj nauci — magiji. (Magija, kao svakodnevna praksa, primenjivana je i u lečenju ljudi, ali i stoke. I dok se o njenom praktikovanju kod lečenja ljudi veoma teško ili nikako nije moglo ništa saznati — ne otkrivaju se tekstovi basama, ni druge radnje u procesu lečenja, oko stoke nije bilo prepreka.) Ipak, i ovde izneti podaci iz etnoveterine, deo su najstarijih znanja, tradicije koja je, takođe, vekovima prenošena s kolena na koleno. (Mada ostaje mogućnost da su najstarije empirijske metode sprovođene u kontekstu magijskih radnji.) Do podataka za ovu temu, kao i prethodne (običaji, verovanja i magijske radnje), dolazila sam metodom usmene ankete, sa ciljem da u završnoj verziji dokumentujem i autentičan govor Brotnjaka — jezik terena. (I ovom prilikom, nadam se da sam to postigla, uz manja neželjena ali neophodna odstupanja zbog rečeničnog sklopa.) Time sam želela da bez obzira na ograničenost temom što potpunije predstavim teren: etnološki, lingvistički…) Samo, za razliku od ranijih slučajeva, ovi podaci nisu razvrstavani prema verskoj i nacionalnoj pripadnosti Brotnjaka. Razlozi su sledeći: najpre za to nije bilo nikakve osnove, kao ni potrebe jer empirijska znanja i metode lečenja stoke (izuzetak je kod bolesti zvane kapica) ne uslovljava religijska i nacionalna pripadnost kazivača. Kao zajedničko vlasništvo oni su primenjivani bez obzira na veru i naciju od svih Brotnjaka (Broćanaca). Osim toga, i jezik kazivača je bio jedan jedini — lokalni, varijanta srpsko-hrvatskog (zvanično hrvatsko-srpskog), ijekavskog dijalekta, obojen arhaizmima, ikavizmima, turcizmima, ekavizmima… Zanimljivo je, npr., da su turcizme jedva nešto više od drugih koristili muslimani, da su pravoslavni, nešto češće u odnosu na ostale upotrebljavali reči iz književnog srpskohrvatskog jezika, dok katolici nisu uopšte koristili hrvatizme; nisu ih ni poznavali, jer hrvatski nije bio jezik njihovih predaka. Govorom, i uopšte tradicionalnim, narodnim životom i običajima, katolici iz Brotnja pripadaju dinarskom kulturnom arealu. Onom istom gde su istočna Hercegovina, Crna Gora i Dalmacija, a čiji su koreni srpski. Budući da su katolici i u vreme pisanja rada bili najbrojniji stanovnici Brotnja (potom slede muslimani, pa pravoslavni), razumljivo je da i najviše podataka potiče od njih.3 Ako se zna da je stočarstvo u Brotnju i u vreme ovih istraživanja, pre oko 20 godina, bilo u potpunosti izgubilo raniji značaj (do sredine 20. veka uslov opstanka Brotnjaka), postalo je toliko retko zanimanje da je malo njih držalo ovce, ni krave mnogo češće, te se s pravom može reći da je etnoveterina u Brotnju ovim radom spašena od zaborava. Tim pre što više nisu živi ni poznavaoci starih, narodnih metoda lečenja stoke. Oni su još tada primenjivali svoja veterinarska znanja, samo, razume se, znatno ređe, zbog drastično smanjenog stočnog fonda i postojanja veterinarske službe.4 Raznovrsna i brojna znanja iz oblasti etnoveterine ispoljena na terenu Brotnja rezultat su duge i bogate stočarske tradicije, kao i prihvatanja i razmenjivanja znanja i iskustava do kojih su Broćanci dolazili međusobno i u dodiru s drugima. Svakako, nije zanemarljivo ni to što su istraživanja bila duga i temeljna, a naročito što su (brojni) kazivači rado prenosili svoja znanja. Upravo zahvaljujući njima, napisan je i ovaj rad. (U literaturi o Brotnju nema tih podataka.) Zato, iako se u međuvremenu dogodio rat (1991—1995), uvek se sa zahvalnošću sećam tih ljudi, mojih sagovornika, uz prisutno žaljenje što su od istog, uticajem spoljnih faktora (crkve i politike), vremenom stvarane razlike i razdori konačno doveli do razbijanja mozaika, kakav je bila naša zajednička država. Narodna veterina u Brotnju, ovako predstavljena, samo je rezultat saznatog, a ne i tumačenje i s toga se može koristiti kao uvid u stanje na terenu i kao polazište za dalja, naučna istraživanja.

PROTIV ZMIJSKOG UJEDA, odnosno kad ujede, ukolje zmija (buka, guja)

Brotnjaci znaju za nekoliko vrsta zmija: crnostrik, plavostrik, šušnjak, slipać, brzulja, tankulja, mišarica, babor, zelenbać… (Crnostrik i plavostrik su dobili nazive prema strikama (kolcima) crne, odnosno žute boje, koji se protežu od repa do glave.) Najpre ću navesti zaštitne, preventivne radnje protiv zmija (sevet buka). Dakle, da zmije ne ujedaju stoku, odnosno kako kažu, ajvan (katolici i pravoslavni), tj. hajvan (muslimani), daju u proleće, jednom sedmično, zajedno sa soli, perja zelenog saransaka (luka), rosopadi, zovine, trave od žući. (To jede.) A da zmije bježe od stoke, oko tora pale galebu (balegu) ili gume. Kad zmija ujede ovcu, kozu, kravu za vime, ili sitniji ajvan za glavu, nogu, onda, što je moguće prije, šivaćkom (iglom) dobro isprosica (nasica, naboca, izbode) misto uida — što jače, to bolje. A kad krupni ajvan (goveče, konja) ujede za nogu, to mjesto jako isica iglom, šilom ili čavlom (njime probije daščicu na jednom kraju da tako lakše bockaju). Potom isicano mesto dobro rukama istišće i protrlja, istare sokom od mesliđana, ili rasolom, pa na kraju izapere, namaže vinskim sirćetom ili gazom, jer gaz otvara ranu da id iđe. (Po nekima, sve je uzalud — nema mu lika!) Kod sitnijeg ajvana mjesto uida, nakon sicanja, isto kao kod krupnog, rukam cidi, cidi (tišće, tišće) da iziđe id (žute boje). Zatim se primenjuju magijske metode: jami se stina (kamen, pločica) od zemlje (stranom okrenuta zemlji), ili od sunca (okrenuta Suncu), ili iz dublje zemlje (iskopa se), pa se u prva dva slučaja, tom stranom čvrlja, čvrlja po mjestu uida, jedan, dva, tri, šest ili devet puta. Kad koji kamen upotrebi, vraća ga na mjesto! Neko ne tišće rukama prije, već pošto kamenjem izčvrlja ili uopšte ne trlja kamenjem, već kad golim rukama istišće ranu, izapere je s rasoli i safunom. Potlje to misto može da polije sirćetom ili počvrlja (istrlja) krpom nakvašenom u melemu spremljenom od aptovine, ljutike, mesliđana, soli, rakije — sve to zajedno izburljati —, što ljutije to bolje! Dobro je ranu time isprati, tj. trlja, još dva, tri pa i četiri puta, na svakih pola, sata. Mjesto uida (uid, rana) može i da: natrla kostrižom, koji iskriža i rukam satare u rasoli; izapere zmijskim kozlacom, brzo ga nabere, stuče i uz dodatak malo vode…; istare korjenom zmijačke trave kojeg istuče pa tim sokom…; namaže kuninom travom, koju stuče da pusti sok…; opere, izapere krpom namočenom u soku kunine trave uz dodatak gaza (petroleja). Može i da maže, tare, pere, masira: gazom, (petruljom); s rasoli; rakijom; vinskim sirćetom i soli; vriskom; jernovinom; mesliđanom; mesliđanom i povratićem; mesliđanom i soli; ljutikom; aptovinom i mokraćom muškog djeteta; vodom i safunom i najposlije polije sirćetom ili mokraćom muškog djeteta. Neki ranu dime: duvanine, duvana u listu zapali, da iđe dim na ujed; zapali goveđu ili konjsku galebu i nadnese bravče, da na nasjeckano mjesto, ujed, ide dim. (Vidi se kako id kaplje na vatru.) Na kraju, hajvanče (bravče) založe zmijskim kozlacom: uzmu jedan list i ubace u usta. Dok neki skuvaju zmijski kozlac i time ga napoje, neki ga založe ili zaliju mesliđanom. U poslednjem slučaju mesliđan istišću u mokraći muškog djeteta. Zalivali su ga i haftovinom — tekućinom napravljenom od tri hise (mjeri se fildžanima) vode i aptovine. (Tečnost stoji u flašici uvijek spremna kad zatreba.) Aptovina je priki lik! Sokom od aptovine ajvanče neko i zaliva, da mu tuga ne iđe na srce, a njenim sokom neko trlja uid, nakon čega ga zalije, napoji: razglavi mu kosirice, pa flašom, u kojoj je taj sok, pritisne jezik i saspe u usta. Simptome ujeda šušnjaka, slipaća kod krupnijeg ajvana (krava, vo) otkrivali su preko kože, koja škraba, šuška.

KAD UJEDE STRŠLJEN

Da ne iđe tuga na srce (iksanu i ajvanu), u zemljanom sudu, u vodi, svari saransaka i raspadžika (na tretinu treba da savre), i daj da popije. Vlada verovanje, uverenje, da devet stršljena kad ujede, nema leka.

PAUK KAD UIDE

Kad pauk uide ovcu, kozu, kravu — opane sva vuna (dlaka), osobito po vr leđa. I oteku oba uva, koja valja rasjeći, da sve krv mlaza (piškovi krvi teku), pa uvući svileni konac (ko menđuša…). Crvena svila se dobro, mrtouzice zaveže, da paukov id iziđe. (Žuta voda sve kapi niz svilu.)

KAD SE UCRVA

Plavu galicu stući sitno, ko brašno, pa u ranu nasut i zavit. Ujutro su crvi mrtvi. Može i, pošto je stuče, stopi u vodi i uspe u ranu. To speče, sprži ranu. U rastopljeno maslo uspe modri kamen, to dobro ugrije i od tog rana izgori. Prvo crve povadi šiljatim drvcetom, pa u ranu uspe karbol, u prahu ili rastopljen u vodi. Praskov (breskve) list stuče da pusti vodu i taj sok siplje u ranu. Skupa (zajedno) stuče praskovo lišće i modri kamen i time nekoliko puta posipa ranu/e.

KAD ZALEĐA

Zaleđa najčešće litorez: janje ili kozle od 4 do 7 meseci, tele, june… Neće veliko da zaleđa. Zaleđa u proljeće, od rđe, jer je mršavo, neotporno, zatim od živine (krpuše, šklopci) ili trave. Kad zaleđa, založi se suhom leđenicom i napoji vodom. Ili, šipak se rascipi na pole, metne u krpu i zaveže na vri (vrh) ćupice (glavice). Tu stoji priko noći, pa se ujutro privije drugi. Neki tu oblogu mjenjaju na svakih 24 sata, po 2, 3 puta. (Šipak se može i čitav skuvati, raspolućen ispeći ili sirov stući.)

KAD SE OKRASTA, OTURIČAVI

Kada se okrastaju, tj. oturičave ovce i koze, najčešće u proljeće, od rose ili drače koja ih zapara oko usta, onda kraste mažu jedanput, dvaput na dan mladim, neslanim maslom, jemužom ili surutkom. (Od toga kraste omečaju i opanu.) Još se kao lek koristi: bjeli ili crni lišaj, kojem kad ga istaru dodaju masla i time mažu; ljutu kiselicu i krupnu morsku so, koje pošto su zajedno vrile, koriste za trljanje. Od te ljutine kraste za 3—4 dana opanu; turčavu travu (turicu) uberu, istuču, pa se tim sokom mažu. Neki je ne istucaju, već joj samo dodaju mlada masla; rana ili kunina trava ili sporiš se istuče, pomješa s mladim, neslanim maslom, pa se time, 5—6 puta maže. (To je lijek i za ljude.); kunina trava se istuče, u to se malo muško djete pomokri i to se metne na ranu. Između Gospojina, uhvati se na tako, tj. neparan broj, ne na livo (paran broj), tri, sedam, devet ili jedanes baja (akrepova), pa se istucaju. Iz njih dobijeno ulje, pomješa se sa mišakinjom, mišjim izmetom, sve se na tavi (tiganju) zagrije i privija, nekoliko puta, dok rane od krasta ne zarastu. (Mogu se živi akrepovi ubaciti u flašu s uljem, da se raspanu. Time se mažu i ljudi po napinu (otoku) i u slučaju ujeda. (Otrov na otrov!)

GUBA

Napada ovce, koze, krave, kokoši, konje… Izgubaju se svukud, i povazdan drplju. Nije je bilo do prije tridesetak godina, a otkad je plamenjača na duvan, otad je guba na ovce. Ogubana mjesta, kraste, mažu svinjskom mašću, maslinovim uljem ili zejtinom, pomješanim sa sumporom. Naprave mazu (melem) od divlje tilovine (skine se gornji sloj jer se koristi samo donji, zeleni, koji se stuče u stupi), dodaju sumpora i neslana masla, izmišaju i time mažu ogubana mjesta sve dok guba ne prođe. To bi dobro uspjevalo, a namažeš dvaput, počnu kraste opadati. Kad na konja napane guba, svrab… soli upržit na masti svinjskoj pa napravit ko melem. Maži dva-triput. Od toga naraste nova dlaka. Kad se oguba, ošuga konj tada mu se tanka žila barne (ubode) i krv pusti da teče dok ne poteče plavkasto. Kupaju ovce, pa i koze: Svare u vodi koren čemerike, i u tome okupaju ovce, da spane guba i živina (krpelji, šklopci, šuški). Iskuva lug i procjedi. Kad se lučija malo ohladi, u nju se zamuri, sem glave, svako bravče. (Može i malo lučije da popije.) Vari se duvan (suvi) i bršćan. U tome se kupaju. Listove sirovog duvana (oko 5 kg), svare u 20 l vode, i to uspu u bačvu. Kad je voda mlaka, oko 40 st. S, u nju spuštaju svako ajvanče. Dovoljno je samo jedanput okupati pa da pomogne. (Danas u Brotnju ima nekoliko basena, u kojima se dvaput godišnje, u proljeće i jesen, kupaju ovce, radi prevencije.)

PRIŠT

Naziva se i travnjača, bljuzgavac i ubraja u najopasnije bolesti. Zato su mnogi mišljenja da nijedan od navedenih lijekova ne uspjeva. Ispeče sa zejtanom, crveni luk ili saransak (bjeli luk), i više puta privija, dok se prišt ne provali. Kapulu bjelog luka izdubi, u to stavi ulja, nišadera i kokošije izmetine — da sve to zajedno vrije. (Razgrne se žar sa ognjišta i stavi kapula.) Privije mlako, i to odma progrize ajvanu (prišt). Nečist od crne krave ili krmeta privija se nekoliko puta, po oko 12 sati, dok se ne provali. Uiti (uhvati) lasicu bilu, pa je sadri, osuši muru (kožu), otkini parče, pokvasi i pritisni preko napinja (prišta, čira). I krpom zavi. (Umjesto kože lasice može se uzeti kožica bjele zmije.) Napravi melem, lik isti kao kod svakoga napinja, čirova, micina. Protiv napinja, đe je bola u konja, krave, tu svrdlom, zumbom prošubi i tu sprež, kukurjek utisni. Odatle curi (gnoj). U đerdan krave, vola utiri sprež, da gnoj curi. (Prethodno probuši šubicu, rupicu i u nju uvuče sprež.) Sprež, suv, stuče pa da konju da popije.

MICINA, TJ. NICINA

Dok je zelena ne valja je probit. A kad sazri, neko je prosica, prožiga, prožeže užarenom žicom. Pošto se provali, maže se rakijom ili sirćetom i zejtanom. Ili se ispeče kapula pa se privija da diže vatru, izvlači gnoj.

BOLEST VIMENA

Bolesno vime je tvrdo, pocrveno. Ne da krava kretat u to — boli. Često, kad se dugo ne muze ovca, krava… vime oteče, utvrda i — stane joj mliko: počne se grušati i siriti. Ako se ne liječi, brzo može mlijeko nestat. A ako liječenje ne uspe vime se osuši. Zato, kad zateče u krave vime, maže se sokom od aptovine, cjelog jajeta, zejtana i čađe. To se dobro izmiša. Maže se i masira kvasinom od vina (kad se vino ukiseli). (Sa mužom se ne prestaje ali se mlijeko baca.) Razmuti ulje, malo rakije i bjelance. (Time dobro natrljati valja.) Ako ne prođe, onda safunom i vodom operi vime. Maži sokom od dubovine: od dubovog stabla oguljaj koru, zareži stablo da pusti sok, koji kapi u sud, i time maži vime sve dok se ne povrati, ne prođe. Kad ima otok maži uljem ili svinjskom mašću, nekoliko puta na dan. I treba svakog sata potezat za vime. Čovjeku prituži must. Jakija se pravi od jajeta koje se naponase (posebno) izlije u sudić, i malo u nj(ega) umiša rakije, i kremen (kocku) šećera i malo safuna. Sve to mješa, da dođe u pjenu, pa namaže na papir, prethodno isican, nabockan iglicom — radi zraka. Jakiju na vime samo previje, prilipi. Stoji dok ne opane. Maza se napravi od bjelanjaka, zejtana i zrna, dva, tri kršćene soli, stavi na dlan i pomaže po vimenu. Dok maže, naoposum (u smjeru prividnog kretanja Sunca), triput moli Virovanje. (Neki katolici ne mole.) Tako čini ujutro i uvečer. To diže vatru. Smješaj kršćenu so, jaje cilo, zejtan, vodu i maži triput dnevno, sve dok ne omeča. Napravi melem od cilog jajeta (cilo zdrobi: bilanjak, žumanjak, ljupina), čađe (mrčine) i ulja. Time, naoposum, kako Sunce iđe, maži i Virovanje moli. Maži (naoposum) božićnim vinom i moli. To čini nekoliko puta na dan. Napravi sapunjicu od peraćeg sapuna, koji se prije nije koristio, i hladne vode, i time sapunjaj tri, pet, deset puta na dan, da se crven vrati (povuče). (Za to vreme muzi normalno.) Krpu, neupotrebljenu, pokvasi u hladnoj vodi, nasapunjaj i potrlaj po vimenu. Poslije teljenja vime često nažulji, nabrekne, utvrda. Onda jami (uzmi) mraza (sniga) u šaku pa tim ucvrljaj (trlaj, trlaj) po vimenu. A snig se sve topi u ruci.Tako, sedam, osam puta na dan. Ako nema sniga, stavljaj ladne obloge. Poslije teljenja vime mažu sapunjicom napravljenom od dotle neupotrebljenog peraćeg sapuna i hladne vode. Tako čine dva, tri puta na dan da se crven vrati (povuče). (Za to vrijeme tele sisa.) Preporuka: čim se oteli, oždribi, ojanji zgrabi rukom sluzi sa mladunčeta i time izmaži vime kravi, kobili, ovci. Poslije toga imaće mlijeka, i — neće biti škakljivo. Po zemlji, naritko, pospi baruta pušćenoga, pa ga zapali da dimi. Kravu drži malo podalje, al da joj dim iđe na vime. Barut, kako dogoriva, tako se posiplje. (Za to je potrebno dvoje.) Ne valja činiti kao neki — uvlačiti tanke sprežove žile u vime. Primenjivan je i hirurški zahvat: puštana krv ispred vimena, iz live noge. Tu, na mjestu gde su tri žile, očupaj vunu, pa iz srednje pušćaj krv: zapni iglom, odigni kožicu, pa čakijom, ispod igle, malo rizne, da teče krv. Neki malu, živu žabu korenjaču ubace kravi u usta.

BRADAVICE

Bradavice na vimenu ovce, koze, krave prilikom muže ili dojenja prouzrokuju bol, te je razumljivo što ima veliki broj pokušaja, načina njihovog uklanjanja, od kojih ni jedan nije operativan. Bradavice maži: sokom, mličkom, šklopcem od divljake smokve. (Time kvasi tri, četiri puta na dan.) sokom trave tičije grožđe, prethodno zagrijane na šparetu, da lakše pusti sok; vodom iz duba (rasta). (U stablu ima udubljenje, kržina, gdje se zadržava voda…) sokom od zrilih boba aptovine — nekoliko puta; koren od koprve izvari, i kad se ohladi sa njim triput na dan maži, dok ne počnu spadati; sokom luka crvenoga i — sve spanu; istuče saransaka i soli, i stim maže ujutro i uveče; skuva u vodi travu protiv bradavica (ima nareskano po sebi) i sa tim opere sise nakon muže. Bradavice spanu brzo, čim triput namaže: ujutro, uveče, ujutro; ispiraju ih božićnim vinom, univerzalnim lijekom: s njim zalivaju ajvan, mažu mu vime kad oboli. (U vino se zamoči hljeb prije nego se upotrebi za gašenje tri božićne svijeće. Potom se prespe u bocu i ostavi za lijek.)

UBOJ

Mjesto uboja nastaje od pada, udarca — kad ga neko, nešto ubije tj. udari. Ili od tuče, npr. ovnova. Najčešće se liječi ubojnim, crvenim kamenom. (Prodavale ga Šperke, naziv za žene od Posušja, Dalmacije, ili se nađe na piskuljam, u Crvenim rivinam, u Risovcu.)
U čanjak se uspe tečnost (voda, rakija, jemuža, kiselo mlijeko), stave maše ili palja (ožeg) o koje se ubojnim kamenom trla (trli, crta). Kamen se stalno zamače, kvasi u tečnosti koju oboji u crveno. Na kraju se tečnost prespe u bocu iz koje se dvaput dnevno zaliva ajvan. (Neki ga tim pomažu po povoru.) Kad se za nekoliko dana stanje poboljša, zalivaju
ga još neko vrijeme, ali jednom dnevno. Udareno ajvanče liječe i tako što nakopaju gnjile (crvenice), sa dva metra dubine, đe sunce ne more doći, pa je poprže, zagriju na saču ili tavi, pospu sirćetom, stave na rutu (krparu) i zaviju. To stoji 24 sata. Crvenica se može koristiti i tako što se na sirćetu naritko skuva pa privija. Na uboj privijaju i pera saransaka (bijelog luka), koja prethodno stave u vodu, pa kad u njoj proključaju, povade ih na krpu, poliju sirćetom i priviju. U umlačenu vodu sataru kvas, u to namoče suknenu krpu i na uboj privijaju. U gaz namoče suknenu krpu i privijaju. Krmeća nečist se ugrije i privija svaka 24 časa. To vadi uboj.

UBOD

U neslano maslo umiša (umeša) luga. Ta prpa se na ubod privija.

CRNJAC

To je bolist goveda protiv koje nema lika. (Napada i ovce, koze.) Ništa neg zaklat. Kad se raspori, vidiš da se opeklo, izgorilo unutra — tevterina (drobina, mura, crijeva) prionula, zapekla se. To je bolist u džigericam. Dobra preventiva je da se od po lita (ljeta) daju cvat i list duvana, sirovoga, da jede.

CRKAVAC

Od crkavca bude čmar razvraćen, modar i naduven. Od crkavca se nadme, pina mu udari na usta — čim zapase neku travu crkavicu — odmah, ko kap pada mrtvo. Nastaje kad ovca, koza zavati travu kaćun, tzv. crkavicu, crkavac. Od toga se propne i krepa. Ako u jedenju, odmah potom, uhvati drugu travu koja liječi od crkavca ostaće živ. Ta trava je protivotrov. Kad dobije crkavac, onda se iz ušiju pušća krv. Kad se razboli od crkavca, karanfil, mlado maslo i sumpor se izmiša i s tim se zalije. Potom se da vode da se napije.

CRKAVICA

Crkavicom neki nazivaju bolest goveđu — kad slezena oteče. Nožićem se probode, žicne, da se otok vrati.

SLINAVAC ILI BALAVAC

Napada goveda, ovce… Marva pojede travu od balavca pa se razboli. Ovce i koze obole ljeti od vrućine ili rose. Ajvan sve balija na usta i nozdrve, razvale, raspanu mu se gubice i jezik, oboli u papcim. Od balavca goveda krepaju, di koje ostane. Neki ne čekaju da samo krepa, već ga ubiju i zakolju. Liječi se: Saliju u goveče 1 l ljutog mlika ili živoga sirćeta od pravoga domaćeg vina ili lozove rakije. (Ponove ako vide da mu je lakše.) Istučen saransak, sirćet i ulje pomiša i daje. Maže, nakvasi ga, svukud: po povoru (leđima), niz povor sa obe strane, oko usta i nozdrva, po ušima, iza ušiju, po vratu. To rade rukavicom. Daje mu da jede list od cime, nekoliko puta. Konjima daju soli i mekinja. Rasolom peru ajvanu kosirice: razvališ mu kosirice, pa krpom pomočenom u rasol trljaš oko zuba i po jeziku.

TRUTINA ILI GOVEDNJAČA

Kad jami (uzme, zgrabi) konja ili goveče od tog nema lika. (Žila pod vratom, na kosirici se napne.)

NADUTOST

Uzroka nadutosti ima više: To biva kad izde (pojede) sritvu, travu punu mušica, jali (ili) dateline preške (friške) i mušičave. Zahvati travu poganu (poganac, crkavac). Nje najviše bude u proljeće, kad trgne (krene) mlada trava. Najede se mladokosne trave (u trećem, četvrtom mjesecu), koja tek što se rasperuvila, iznikla iz zemlje (peruv — mali listić). Najede se mladog sijerka s crvima i mušicama. Nadme se od žući ili slezene. Umorno, pa se napije ladne vode. Kad zavati dosta soli nadme se ko mišina. Ako previše (zavati) prekine ga — nema lika. Liječenje nadutosti u zavisnosti od njenih uzroka: Nadme se, kad se nadme žuć. Pušta se krv sa vrva uveta. Neki strižnu i zada (pozadi). Ako se dobro najede može da se nadme i da skrvi. Da to spriječe sataru oba uha, narežu i sirovim drvetom (prutom) izmlate. Najede se raži, šenice, smokve pa se nadme. Onda dvojica ljudi ispod stomaka provuku kanicu ili uže, pa potežu na smjenu, jedan s jedne, drugi s druge strane. Tako mu istrljaju stomak. Onda ga, sve grabom (trčeći) tjeraju, da probavi (svari). Kad se konj najede raži ili šenice, pa se napije vode — gonjaj ga da se odadme. Kad se ovca nadme, zabali… onda joj pusti krv iz oba uva. Pre toga naberi nejednaki, različiti trava, koje zbubulji (napravi oblik bublje, lopte) i — kad pokaplje krv po travi, s tim založi. Na kraju potegni ajvanče za jezik. Kad pustiš krv iz oba uveta, pa vidiš da mu to nije pomoglo, onda založi s devetore trave, nejednake (aptovine, ježovine, od žući…), skupa sastavi (napravi lopticu) i — od toga bude neki krsmet (lik). To čini, nek (da) se krv razbije u ovci, ovnu, janjetu. Režu vrh ušiju i sicaju po obrazu šivatkom — da krv iđe ovci. Kad se napne: pusti krv, uzmi zemlje ispod drače i založi (daj mu to da pojede). Ono kija zemlju i tako se odadimlje. Lijek govečetu i svakom ajvančetu kad se nadme je da se pušća krv. Neki prvo pušćaju iz pleća, pa ako ne pomogne onda ispod oka. Pušta se iz obraza, ispod, niže oba oka (tu) nariže žilicu… Ili samo ispod lijevog oka, na mjestu gdje je slipo oko. Prvo čakijom očupa dlaku sa tog mjesta, pa sa njom odreže kožicu, da se ukaže ta žilica, pa je jami iglicom, odigne je, i onda čakijom odoli malo žilice prireže i — krv šikne: Iglica se zadije i nožom po iglici malo…, samo opna se skine. Da bi se ovca odadnula, uzmi živoga klaka među tri prsta, te tako (toliko) malo brašna, i u malo vode to izmišaj, i tim, jedanput, založi ovcu, da se odadme — i nazad i naprid. To odma proćera. (Primenjuje se i na drugi ajvan.) Goveče kad se nadme, u pola litre vode (treba) zamišat živoga klaka (kreča) — dotirat da bude bilo ko varenika — i tojim (time) zalit jedanput, i odma će odušit. Rasola ostavit u bocu, pa kad se nadme krava, vo dati da popije. Za rogove svezat klip pa otvorenih usta gonjat (tjerat). Operi i nasafunji ruku ili je namaži mašću i uvuci u čmar kravi i galebinu vadi. Da oduši, zapuni ga u debelo crivo duvanskim dimom iz lule. Nadut ajvan zalivaj: zejtanom, ljutim mlikom, sirćetom, rakijom, rakijom ili sirćetom smješanim sa zejtanom, dadni (podaj) mu, zajedno, ljutog mlika i rakije. Najbolje crnim vinom ga zalit. Zaliju ga, pa istišću, promućkaju po stomaku, i po povoru protaru. Na kraju ga protjeraju: valja da iđe niz strminu. 5, 6 glavica crvenog luka skupiti u krpu i stuć. Treba stuć kamenom na kamen. (Ne čekićem.) Tim sokom, pomješanim sa rakijom i soli, ili sa mokraćom muškog djeteta (valja) zalivat. Zalij slezovom travom i ugrij gvožđe, pa na treće rebro, ili između njega i lopatice, preko krpe (da ne izgori koža, ispod su džigerice), stavi konjsku ploču. Prošubi (probuši) iglom, na boku, ozgor, do povora, a slaninom zaptij ranu. Suvu travu ivu (sirovu neće proždrit), isitni i daji smješanu sa ječmenim mekinjama i soli. Kravi raspiri usta, potegni je za rep i — ona oduši i doli i gori. Poslije je možeš zaliti ljutim mlijekom. Raspiri ajvančetu kosjerice (kosirice), stavi klip u usta, pa ga izvrni i koturaj, valjaj, i rukama čupaj vunu, pomalo, š (sa) njega, sa strane i trbuva, da odušuje. Poslije, potegni rep i jezik. Nakon što se preduzme napred izneto, nadugo ne smije piti vode, već (ga) sve gonjaj. (Pravilo je da se nadutom ne daje da pije studena voda, i da ga, pošto se zalije, gonjaju — vitlaju. Ako ništa ne pomogne, kad vide da će krepat, pokušaju slijedeće, koje često pomogne: na dno repa (treba) malo čakijom zasjeć il iglom ubost.

KAD OKO ZABOLI

Oko bude belo, jer uhvate ovce rose. Raspiri mu oko, razvrati kapke i treba da iksan, na šte srce (pre nego je bilo šta stavio u usta, pojeo), ajvana zaprsne (zaprne) sažvakanim saransakom ili sitnim šećerom. Ima koji stonogu sprže na lastri (plehu), samelju, i tome, lugu, mogu dodati šećera, zatim stave na papir i prnu (punu) u oko. Tako dva, tri puta, dok mu ne ugledaju zenicu. Rosu uhvate pa u oči stave — po očima mažu. Sipaju u oko iksanovu mokraću. Sprže iksanovu nečist, sataru, i pepeo uspu u oko. Nareže mu uvo i od te krvi kane, s noža, jednu kap u bolesno oko. Tako dva, tri dana po jednu kap.

POGANICA

Poganica na oku, crna, ko tačka, mrđelica. Kad dođe na sred zenice, umre oko. Mole je svojim molitvicama — bajalicama vraćaju natrag!

POGANAC

Poganac je drugo od poganice. Od njega se nadme. Neki kažu da od poganca nema lika. Ima mišljenja da se poganac dobije, kad se ajvanče umori, pa se oznojano naglo napije hladne vode i to ga posječe. Poganac u konja je kad mu se napne žlizda između zadnji noga i rukavca. Žlizdu rasjeku i na nju priviju crnu kokoš. Živa kokoš se rasplaši sridom, i mlaka stavi, i žakom (vrećom) zamota. Stuče korjen srčenika, s vodom ili rakijom izmiša i time zalije ajvanče (i oboljelog čovika) na šte srca. Može korjen srčenika staviti u flašu rakije i kasnije tom otopinom napojiti oboljelog.

ŽUČ

Kaže se naježurilo se, ko da mu je žuć. Naježuri se na glavi i — tad se nadme žuć. A uši mu budu studene ko mraz. Oboljenje žuči prouzrokuje nalada. Ajvanče ožući, naladi se kad je vitar opak, čak i ljeti, pa mu bude velika žuć, a ono naježureno. Kao preventiva, da stoka ne oboli od žući, u proljeće, na solilo se pospe blagoslovljene soli i isitnjene trave od žući. Trava se može dati zajedno sa soli i mekinjama, pet, šest puta. To zoblju ovce, koze, goveda i konji. Kad oboli: Založi se, dva, tri jutra, na šte srca, lišćem sikavice. Istuče se žućenica da pusti sok, doda se vode i tim se zalije. Skuva u vodi žute žile trave od žući (žućare), koja se čupa u osmom mjesecu i u ladu osuši. Time dva-triput zalije. Trave žućenice skuvaju u vodi, daju mu da vodu popije, a travu pojede. Kad se ovca razboli, požute joj oči. Onda, uzmi travu žućenicu, isjeckaj je i s tim je zaspi u usta da proždrije. Tako čini dva, tri puta i — pomogne. Neki sa travom pomješaju masla ili ulja, a neki je založe sirovim lišćem trave od žući, pa vodom zaliju (napoje). Osušenu žuć zaklanog bravčeta stave u bocu s rakijom i čim zatreba uspu ajvančetu po koju kap u nozdrve. Tako triput na dan, i ono ozdravi. (Mogu ga time i zalivati.)

SLEZENA (SLEZINA)

Razboli se od leda, nalade, kad ga propuv uvati, kad pije studenu vodu. Od toga se rijetko ostaje živ. Ajvan ima žestoku vatru. Natekne pa i pukne slezena. Ima trava od slezene, zlatna poprat sa kojom se zalaže ili zaliva goveče. Od slezene (i od žuči), travu skuvat i s tim zalit i založit. Pomješa se kiselo mlijeko i uma (posebna vrsta zemlje) i privija na slezenu. (Da li je uma u stvari kum koji su koristile mostarske kujundžije?) Naloži se vatra i vo, krava stoji uz vatru. Govečetu, između trećeg rebra i lopatice, šine (bubne, zabode) tanko leštere (žicu) i žicne slezenu tim, vrućim g(v)ožđetom. Ondam ranu začepi nečim, npr. neslanom slaninom, ili namaže jodom. Ukopaj dva, tri busa od ledine, ugrij ih na ognjaru il plati od šporeta i privali jedan bus s livu stranu, između trećeg rebra i lopatice. Bus se uvije u arar od vune i kostriti ili žaku (vreću) od lana, da ne izgori koža, da se ne opeče, a odgore, da ne spadne, sveže se kanafom. Stoji dok se ne ohladi, a onda se promini s drugim. Zagrijavanje slezene traje dok se tri, četiri busa ne ohlade. Kad, npr. volu, udari voda na nozdrve, to je dobar znak. Kad počne da preživa — dobro je!

KAD SE RAZBOLI OD SOLI

Od soli se razboli kad poliže, zahvati puno soli i napije se vode. To mu naudi: criva mu pokrvare. Zato ne treba na šte srce davati soli. Od toga (soli) ajvanče skunjica, neće da pase. Kada primjete odmah ga zalivaju varenikom ili zaspu zemljom: šaku zemlje zaspu u usta, jednom, dvaput.

PRELADA

Najčešće se preladi kad se poslije rada znojno napije ladne vode. Ona ga posiče. Goveda, ovce i koze pare i kade, dok konje ne smiju. U naopako okrenut sač stavi sitne žere, žerave (na nju može da nabaci suve lučine od saransaka ili crnog luka ili lišća duvana), pa, npr. vola, pokrij nečim (ararom, urtijom, rutom, ćebetom, gunjinom…) i drži za rogove glavom iznad sača, dok mu ne udari voda na nozdrve. Najbolje je najutro, na šte srce, kad je marva gladna, naložiti vatru, baciti krpu da dimi, a ovcu uzjahati i držati joj glavu nad tim da izkija. Ako se poslije toga otrese sobom, krenulo joj je brže nabolje i ne treba je zalivati: rakijom, crnim vinom ili mlikom (ljutim, slatkim). Kravu, tri jutra, zalivaju sa pola litre skuvane crne kafe i toliko crnoga vina. Neki je trljaju vrećom ili slamom i zaliju rakijom.

KAD MOKRAĆA STANE

Smatra se da mokraća uglavnom stane od nalade (prehlade). Tada se zaliva: Ujutro i uveče s malo razmućenog baruta u vodi. Razmuti se živi klak u vodi. Jedanput zalije i odmah dobije proliv. Trava repčevo proso skuva se u vodi, ili se samo njena zrna istucaju i daju da ih pojede. Kiselom vodom od kiselog kupusa ili s pola litre rasoli (slane vode od mesa koje se držalo u kaci). Navedeni postupci najčešće se primenjuju zbog zastoja mokraće kod goveda. Kad je mokraća slaba nadme ga. Onda skuvaj u vodi majdonos (peršin) pa ga zaljevaj ujutro i uveče. (Kravi i konju se daje po pola litre, a manjem ajvanu po jednu čašu.) Uzrok zastoja mokraće kod konja je i što zamiši — pojede miševinu, dlaku od miša ili kokoševinu — lepušinu, perje ili izmet od kokoši, sa sinom (sjenom). To se zaljepi za crivo. Zato, principom: klin se klinom izbija, zaliju ga mišakinjom (nečist, izmet mišji), koju samelju i razmute u vodi. Svari u vodi crveni luk (i kapulu i lepušinu), time ga zalivaj, dva, tri puta, iz boce, litarske, a potom uzjaši i gonjaj, sve grabom, trkom. (Od ovoga su izuzete kobile ždribne.) Umiša u rakiju samljeveno sjeme kupusa i ulije mu u usta, po(la) litre, litru. I onda treba grabat na njemu, što može i ne može (da iđe). Daj da iz zobnice pozoblje zaparen (u mlaku vodu potopljen ječam), s malo somine. Poslije, dobro ga je tjerati grabom. Svari u vodi imelu, napoj ga, uzjaši i tjeraj trkom i — propiša. Stave lučine u sač na žeravu i time mu pare čunu. Uvlače mu sprežove žile u čunu. Trljaju ga po povoru ručicom slame. Pred konjom curlika vodu iz kante i on se nadima da se pomokri. Stavi mu uš, šklopca na rukavac i još polivaj odozdola po rukavcu, mlakom vodom. Od toga propiša. Vode ga i svežu za zovinu da udiše njen sok četvrt sata. (Privlaku ima zovina.) Za to vrijeme trlat mu uši.

KAD IMA ZATVOR

Zalivaju (poje) uljem ili mlaćanicom ljutom (kiselom) ili ljutim mlikom koje se mješa s uljem maslinovim, zejtanom ili isitnjenim bjelim lukom. Skuvaju žile ježovne, od ježovine (veliki likovi u njima!) i daju da popije. Može ih i stuć i sok pomješat s ljutim mlijekom ili zejtanom. Svare u vodi žile od bjeloga ili crnoga sljeza i s tim se dvaput zalije, krupni ajvan sa pola litre, a sitni sa po jedan kvarat. Nišeste razmuti u oko litar vode i da velikom ajvanu. Pumpom što se pršće vinograd upumpaj vodu u debelo crijevo i potom progonjaj šipkom (prutom), što brže.

PROLJEV

Da se zaustavi proljev: Tevljem, talogom od kave i suvim sirom založi ga na šte srca, jedanput, dvaput. Na šte srca daj mu satrani suvi sir i kruv koji s maslom ucvrljaj (uprži). Zasiplji ga istucanim ugljevljem od badnjaka. (U Brotnju i katolici, ne samo pravoslavni, usječu tri badnjaka.) Daj mu da pije šipak s korom skuvan u vodi. Napoj ga rakijom ili sirćetom ili pomješanim sirćem i kavom. Zalij ga, nekoliko puta, hladnim crnim vinom. Ili vino naspi u napoj. (Kravi pola litra, ovci jedan deci.) Zalij ga na šte srce crnim vinom napola ukuvanim. Tako dvaput učini i proljev mora stati. (Prije toga može se dati zejtana da ga dobro očisti.)

VATRA

Kad ima vrućicu ajvanče stenjka i ima vatru na jeziku bjel (bjeo) bude. Protiv vrućice, polij ga po povoru (leđima) ladnom vodom. Po nekima to ne koristi. Sirćetom ga pomaži po ušima, glavi i polij po povoru. Sirćet najbolje! Zalij ga rakijom na nozdrve ili na usta. (Neki tvrde: ne treba zalivati na nozdrve jer ode u mrzavce i — šteta.) Zalij ovcu kavom i — prođe vatra.

ZADUHA, SIPA

Ne razlikuju sipu od zaduhe te primjenjuju iste lijekove. Uzrok im je prehlada koja često nastupa kad se poslije oranja, čim konj stane, ne istare slamom i pokrije urtijom. (Ne smije mu se dati da pije hladne vode.) Znak da je konj osipavio je kad iz njega dimi. Liječi se inhaliranjem: Na vatru bace luč da je udiše. Od toga kiha i na nozdrve mu iđu sline. Ječam i sominu umlače i daju da je više puta zoblje. Zob i somina (isušena i izmrvljena) se pomišaju, zapare (zaliju vrućom vodom) i daju konju da pozoblje. (Somina mora biti dobro isitnjena inače je neće jesti. Ali, i tad koristi! Važno je da je bar udiše.) Od toga se konj oznoji i zato se otare i pokrije. Kost od jazavca ili nasitno iskrižano jazavčevo salo ubaci se u jasle da konj liže. Tako se učini nekoliko puta. Može se zaljevati i stopljenim salom jazavca, ali bolje je da ga liže.

SJEKAVICA

Ima sjekavicu, siče na plućam. Kad sikne u srce, onda sikće. Kažu: Zasiklo mu u srce, srce mu puno lupa. Da ne daje sjekaču (travu)! Dobije se kad se u sirištu preživača nešto zakurla, ne kuva dobro. Onda neće da jede, gore mu uši. Sitni ajvan se liječi tako što mu se istuče, kamenom na kamen, trava cikavica, sjekavica, pomješa s ljudskom mokraćom ili vodom. Time ga založi ili mu daj da pojede u meći. Protiv srca i pluća daju u rakiji razmućen med (razmjera jedan kvarat rakije i jedna velika kašika meda); kravi iz boce, a ovcu zaliju velikom kašikom, jedanput.

KAŠALJ

Ako kašlje (siče, sječe), stuče cikavicu i da s mlikom. Da mu se da na šte srce pojede smješu sumpora i mlada masla. Svari u vodi grovnicu, ili joj samo istuči žile, i daj u meći.

BOLEST GRLA

Grlom se naziva bolest grla. List šljivovine, dženerike, spari (zapari) u vodi, skupi u krpu i zavij oko grla da stoji 24 časa.

KAD SKRVI, ZAKRVI, DOBIJE VELIKU KRV

Skrvilo je kad dati (dahti, dahće), a uši pocrvene, gore ko vatra. Dobije veliku krv od umora: trče, igra se ili od neke trave koju zahvati (pojede). Prvo uši istrat, narezat i po ušima sirovom šipkom mlati da bolje krv bona izlije. Posječe mu jedno ili oba uva, pa kap, dvije te krvi kane na devetore trave ili na malo kruva, nek to proždrije. Trave: djetelina, kostriš, štavelj, sporiš, bokvica, ruta, mišakinja… Ubere devet vrva (vrhova) od zlatne trave i zalaže (ga) s njom. I kad (mu) pušće krv tri kapi kane na travu. Pošto pusti krv uzme ubojni kamen i utarliča, ubrusi ga o maše u frtalj litre vode. Ovci razvrati kosirice i zalije je s tom vodom. Travom krvavac zalije (sokom) ili založi ajvanče, tako što, npr. ovci, jedna osoba razglavi kosirice, a druga je založi. Poslije istrlja oba uva, nareže ih i sirovom šipčicom mlati. Majdonos svari i s tim zaliva. Kad zakrvi pušta krv pod jezikom: uiti za jezik i prije nego šivatkom krene kroz saransak je ubode. (Saransak, tj. beli luk je dezinfekciono sredstvo.) Ako je crna krv onda je skrvilo, od krvi bolesno i ozdraviće. Ako je plava, onda je od druge bolesti i puštanje krvi ne pomaže. Svako čobanče zna, da ako je skrvilo, pusti krv: iz uva, na dno papka, sa dna (kraja) repa. Pušta krv, kad je od krvi bolesno: oba uva potare između dlanova i koje je vrućije, crvenije to zareže. Kad zakrvi ili ne može mokriti, uzme list kupusa, između kažiprsta i malog prsta i s tim obnese, okruži naoposum jedanput oko glave i stavi u usta da pojede. Krv se pušća i kad je plavo, plaho (jako) bolesno (ne navode se simptomi bolesti kao ni njen naziv). Pušća se iz obe prednje noge, sa mjesta poviše koljena, il samo iz lijeve noge, ispod pleća, i sa vrva oba uva. Kad pušća iz noge, otkine malo sa vr papka prednje noge. Kad krv pušća na pleće (livo) stegne ga sprida, pod lopaticom, više koljena uzicom, podvezom, špagom ili samo rukom i kad se žila nadme (skoči, ustane žila, žilica, vena), zavati preko nje šivatkom kožu i britvom je rizne. Potom zavati žilicu iglom i čakijom (je) odoli malo rizne. Krv leti, crna. Podveza se odmah odreši i krv stane sama. Pazi da tanko podreže žilicu ispod igle, uiti samo opne s vrva. Može se samo iglom probosti, da se samo otvori žila. Ako se više podriže, mora uitit zemlje i stavit na to mjesto, da krv ustavi, da se mnogo krvi ne odlije. U slučaju većeg oštećenja vene ovca će šanjetati (šantati, hramati).

KAD SE UŠINE

Ušine se kad ga neko udari, kad samo padne ili kad konja pretovariš. Ušinuto bravče ne more da iđe, kao da zaleđa. Slomi mu se kičma. Nema mu lika.

KAD ZABOLI NOGA

Kad zaboli noga konja, magarca, onda u vodi skuvaju pera od saransaka, zajedno sa žaketinom (vrećom) koju, kad izvade, osole i mlaku priviju, zamotaju oko noge, gdje stoji jedan, dva dana. Umor u noge dobije konj koji se mnogo tovari, radi. Onda prosječu, malo iznad kopita, na prve dvije noge, da iziđe krv. Posjekotinu zaviju, jer treba da se topli. (To čine i kad skrvi.)

PRELOM

Nogu nameštaju samo sitnom hajvanu kad je slomije. Prvo namjeste uprav, pa oko preloma zaviju krpu (može i lan ili sirinava vuna). Prethodno oblogu namoče rakijom ili na nju razbiju cjelo jaje. Zatim rasporede dvije ili četiri dlage (daščice) potrebne dužine: doli dopiru malo niže papaka (da se na tu nogu može opirati), a gori do iznad loma. Dlage ne treba jako utezati kanafom (špagom). Starijem, ovci, ovnu, ređe prireste, a janje šanjeta, šanjeta neko vrijeme, pa prireste.

KAPICA

Kad kapica naleti na ajvan, traži od groma strelu, strelicu i razori zid od tora da se napravi novi prolaz za ajvan. I na zemlju, na sred otvora, stavi strelicu. Ajvan prelazi preko strelice i stane bolest. (Tako čine pravoslavni i muslimani u Brotnju.) Katolici, pak, uveče ili ujutro, triput oblaze oko tora, škropeći i moleći Virovanje. Ili, uzmu meduljicu, medaljicu s likom Gospe i malog Isusa, pa je jedanput obnesu, sa njom obađu oko tora, spuste je na glavu oboljelom ajvančetu i triput ga prikriže. To sve ponove triput.

PAMRAV

Ako je pamrav u mozgu, nema mu lika. Ako je u mrzavcim, nozdrvam onda se ajvanče okadi: na vatru baci krpu da dimi, zatim kadulje, vriska, sitnog duvana. Pamravi, sa kijanjem, na šunjku (njušku) izlete. Ima izreka: Šta se vrtiš ko da su ti pamravi u glavi. (Pamravi su vrsta insekata, crva.)

ZUB AKO JE KRAĆI

Kad se konju jedan zub izliže, onda se turpijom moraju poravnati svi drugi.

KAD SE KOZE IZJALOVE

Zimi se samo koze izjalove, pa ih na Jurev (tako katolici nazivaju Đurđevdan) okoprvaju, namažu koprivom i — spuste (puste) mliko.

METILJ

Od metilja ajvan nije oboljevao u selu, a rijetko i u planini. Nisu mu prije znavali lika.

KUGA

Protiv kuge nije bilo lijeka. Ipak, pokušavalo se: ljudi su u staro doba oboljelog (čovika, goveče, konja) oblagali, i doli i gori, sa svih strana, rujevinom ili jasenovinom, lišćem i korom i pokrivali gunjem. Čim se lišće ugrije mjenja se. Tako nekoliko puta. Mogla se rujevina spariti u vodi i nako mlaka mećati. Krv počne radit. To se tokom dana čini najmanje tri puta. Ili, u vodi se spari trina od brdskog sjena, ocidi i stavi u dvije žake (vreće) na tjelo.

DA PA(D)NE POMETINA (POSTELJICA)

Kad pometina (posteljica) ne pane u roku, ne može past, skuva se u vodi zlatna trava ili zlatna poprata, i sa tim se ajvanče zaljeva dok ne pane. Kravi pomuze grušalinu i pošto je popije i otpočine, pašće joj pometina. Pokriju ajvanče gunjem, urtijom ili ponjavom, nalože vatru uza nj, pare ga. Pokriju ga i daju mu toplu meću: u umlačenu, mlaku vodu ukaplju ulja i razmute ječmeno brašno. To pije. Izvrši se i operativni zahvat rukama: Čiste ruke zavuče do lakata u matericu, i dalje. Pometina se uhvati za karakulu, koja je drži ko orli kad uhvate plen s kandžama. Treba je vešto skinut s karakule koja se ne smije otkinuti, jer će u protivnom krava dobiti krvarenje i uginuti. Dok jedan kravu čisti, dvojica je drže.

ZA JAČANJE ORGANIZMA

Pošto se oteli, ojanji, okozi, oždribi daje se tokom sedam dana topla meća. Dobro je poslije teljenja kravu zalivati, četrdeset dana, sa crnim vinom. Poslije teljenja neko bi ukopavo žile od ježovine, u vinu vario i kravu zalivo s tim. To je dobro za čišćenje unutrašnjih organa. Kao i što je dobro zalivat s ljutim mlikom — sutim (time)!

KAD NEDA DA SISA

Ako ne ljubi ovca, koza, krava svoje mladunče, ne da mu da sisa, doji. Tada se nađe ispod kamena prilipak, žuta trava ko lišaj, i to se dadne, s kruvom, ovci, kozi da pojede. Tako dva, triput na dan. I uskoro priljubi. (Iz odnosa lišaj kamen, imitativnom magijom se uspostavlja željena veza između majke i mladunčeta.) Ako to ne pomogne, onda se sveže, npr. ovca, i kad pane mrak, preda nj se donese mačka, od koje se prepane, pa trče janjetu da ga brani. I tako ga preljubi (prihvati).


1 Radi upoznavanja sa istraživanim terenom pročitati: Marko Vego, Historija
Brotnja, Čitluk 1981.
2 Danka Ivić, Običaji i vjerovanja u vezi sa zdravljem i bolestima stoke u Brotnju,
Hercegovina broj 3, Mostar 1983. str. 243—271; Isti autor, Bajanja i bajalice kao dio etnoveterine u Brotnju, Hercegovina broj 5, Mostar 1986, str. 139—165.
3 Imena kazivača su navedena u radu, Bajanja i bajalice…, str. 160.
4 Istraživanja su obavljena u većini brotanjskih sela, u kojima do tada nisu beleženi
podaci iz etnoveterine.


Izvor:
SVESKE MATICE SRPSKE, Graða i prilozi za kulturnu i društvenu istoriju, br. 41., Novi Sad 2004. (http://www.maticasrpska.org.yu/download/index.htm)


« Zadnja izmjena: 04 Srpanj 2009, 17:37:49 poslijepodne aurora x »

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #1 : 04 Srpanj 2009, 20:36:45 poslijepodne »
Hvala, Zorice, ali vetj sam davno na to nabasao. I nisam, koliko se sitjam naishao na pojam kojeg vetj nisam imao (jer ja ih imam oko 12.000). Sgodno mi zvucsi ovaj gemisht ekavice i ikavice.

A shto bi dala da imash ""Domaći ljekar" iz 1868. godine sa Širokog Brijega" Radmile Filipović-Fabijanić! Evo jedan recepis (ima ih 10) za

Br. 121. Tišika. Hectica vel. Phtysis

4. Nevarena masla litru, a litru meda rastopi zajedno i jedi po kašiku na sćeserce. Za jelo svaki dan pofrigaj pilića mladi na maslu. I meda metni, sirćeta i bielog luka i to jedi. Ostavi dok se liečiš vino bielo, rakiu, slano, srdžbu, ženu.

Ne znam govore li na Jordanovcu da se triba ostavit zsene.

Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #2 : 04 Srpanj 2009, 20:50:10 poslijepodne »
a
ajvan
ajvana
ajvanče
ajvančetu
ajvanu
Ako
akrepova
akrepovi
al
ali
ankete
Aptovina
aptovine
aptovinom
arar
ararom
arealu
arhaizmima
autentičan
babor
baca
bace
baci
baciti
bačvu
badnjaka
baja
bajalicama
BALAVAC
balavca
balegu
balija
bar
barne
Barut
baruta
basama
basena
beležila
beli
belo
bez
bi
bijelog
bila
bilanjak
bili
bilo
bilu
bio
biti
biva
bjel
bjelance
bjelanjaka
bjele
bjeli
bjelim
bjelog
bjeloga
bjeo
bježe
blagoslovljene
bljuzgavac
boba
boce
bockaju
bocu
bogate
boje
boku
bokvica
bol
bola
Bolesno
BOLEST
bolesti
bolestima
boli
bolist
bolje
bona
boravila
božićne
božićnim
bradavica
BRADAVICE
brani
brašna
brašno
bravče
bravčeta
brdskog
breskve
britvom
Broćanaca
Broćanci
Broćno1
broj
brojna
brojni
Brotnja
Brotnjaci
Brotnjaka
Brotnjo
BROTNJU
bršćan
brže
brzo
brzulja
bublje
bubne
bude
budu
Budući
buka
bus
busa
čađe
čak
čakijom
čanjak
časa
čašu
čavlom
će
ćebetom
čega
čekaju
čekićem
čemerike
češće
često
četiri
četrdeset
četvrt
četvrtom
cidi
čiji
cikavica
cikavicu
ciljem
cilo
cilog
čim
cime
čine
čini
činiti
čira
čirova
čišćenje
Čiste
čisti
čitav
cjelo
cjelog
čmar
čobanče
čovika
Čovjeku
crijeva
crijevo
criva
crivo
CRKAVAC
crkavca
CRKAVICA
Crkavicom
crkavicu
crkve
Crna
crne
crni
crnim
CRNJAC
crnog
crnoga
Crnostrik
crnu
crta
crva
crve
crven
Crvena
crveni
Crvenica
crvenice
crvenije
crvenim
crveno
crvenog
crvenoga
crvi
crvima
ću
čunu
čupa
čupaj
ćupice
curi
curlika
cvat
čvrlja
da
dadne
dadni
dahće
dahti
daj
Daje
daji
daju
Dakle
dalja
dalje
Dalmacija
Dalmacije
dan
dana
Danas
daščice
daščicu
dateline
dati
davati
đe
debelo
deci
delu
deo
đerdan
deset
devet
devetore
dezinfekciono
di
dijalekta
dim
dime
dimi
dimom
dinarskom
divljake
divlje
diže
djete
djetelina
djeteta
dlage
dlaka
dlaku
dlan
dlanova
dna
dnevno
dno
do
doba
dobar
dobije
dobijeno
dobili
dobiti
Dobra
dobro
doći
doda
dodaju
dodatak
dodati
dođe
dodiru
dogodio
dogoriva
dojenja
doji
dok
dokumentujem
dolazila
dolazili
doli
domaćeg
donese
donji
dopiru
dosta
dotirat
dotle
doveli
Dovoljno
drače
drastično
drobina
drplju
druga
druge
drugi
drugih
drugim
drugima
drugo
drugu
drvcetom
drvetom
držalo
držati
država
drže
drži
duba
dubine
dublje
dubovine
dubovog
duga
duge
dugo
Đurđevdan
duvan
duvana
duvanine
duvanskim
dužine
dva
dva-triput
dvaput
dve-tri
dvije
dvoje
dvojica
dženerike
džigericam
džigerice
ekavizmima
empirijska
empirijske
etnološki
etnoveterina
etnoveterine
faktora
farmakološke
fildžanima
flašici
flašom
flašu
fonda
friške
frtalj
ga
galebinu
galebu
galicu
gašenje
gaz
gaza
gazom
gde
gdje
gladna
glave
glavi
glavica
glavice
glavom
glavu
gnjile
gnoj
godina
godine
godišnje
golim
gonjaj
gonjaju
gonjat
Gora
gore
gori
gornji
Gospe
Gospojina
goveče
govečetu
goveda
GOVEDNJAČA
goveđu
govor
Govorom
grabat
grabom
GRLA
Grlom
groma
grovnicu
grožđe
grušalinu
grušati
GUBA
gubice
guja
gume
gunjem
gunjinom
gvožđe
gvožđetom
haftovinom
hajvan
hajvanče
hajvanu
Hercegovina
Hercegovine
hirurške
hirurški
hise
hladne
hladnim
hladnoj
hljeb
hramati
Hrvati
hrvatizme
hrvatski
hrvatsko-srpskog
I
iako
id
ide
iđe
iđu
igle
Iglica
iglici
iglicom
iglom
igra
ih
ijekavskog
ikavizmima
iksan
iksanovu
iksanu
il
ili
im
ima
imaće
imelu
imitativnom
inače
inhaliranjem
insekata
Ipak
isica
isican
isicano
isitni
isitnjena
isitnjene
isitnjenim
isjeckaj
iskopa
iskriža
iskrižano
iskustava
Iskuva
Ispeče
ispeći
ispiraju
ispod
ispoljena
isprati
ispred
isprosica
istare
istaru
iste
isti
istišće
istišću
isto
istočna
istog
istom
istrat
istraživanja
istrlja
istrljaju
istucaju
istucanim
istuče
Istučen
istuči
istuču
Isusa
isušena
ivu
Iz
iza
izapere
izbija
izbode
izburljati
izčvrlja
izde
izdubi
izgori
izgorilo
Izgubaju
izgubilo
iziđe
IZJALOVE
izkija
izlete
izlije
izliže
izmaži
Između
izmet
izmetine
izmetom
izmiša
izmišaj
izmišaju
izmlate
izmrvljena
iznad
iznete
izneti
izneto
iznikla
iznose
izreka
izuzetak
izuzete
izvade
izvari
izvlači
izvrni
Izvrši
JAČANJE
jače
jaje
jajeta
Jakija
Jakiju
jako
jali
jami
janje
janjetu
jasenovinom
jasle
jazavca
jazavčevo
je
Ječam
ječmenim
ječmeno
jedan
jedanes
jedanput
jede
jedenju
jedini
jedna
jedne
jedno
jednom
jednu
jedva
jemuža
jemužom
jer
jernovinom
jesen
jesti
jezik
jezika
jezikom
jeziku
ježovine
ježovne
jodom
joj
još
june
Jurev
jutra
kaci
kaćun
kad
Kada
kade
kadulje
kafe
kakav
kako
kamen
kamena
kamenjem
kamenom
kanafom
kandžama
kane
kanicu
kante
kao
kap
kapi
KAPICA
kapke
kaplje
kapula
Kapulu
karakule
karakulu
karanfil
karbol
KAŠALJ
kašika
kašikom
kašlje
kasnije
katolici
kave
kavom
Kaže
kažiprsta
kazivača
kazivači
kažu
kg
kičma
kiha
kija
kijanjem
kiselicu
kiselo
kiselog
kiselom
klak
klaka
klin
klinom
klip
književnog
ko
kobile
kobili
kocku
kod
koja
koje
kojeg
kojem
koji
kojih
kojima
kojoj
kojom
koju
kokoš
kokoševinu
kokoši
kokošije
kolcima
kolena
koleno
koljena
konac
konačno
konj
konja
konje
konji
Konjima
konjom
konjsku
konju
kontekstu
kopita
koprivom
koprve
koren
koreni
korenjaču
koriste
koristi
koristile
koristili
koristio
koristiti
korjen
korjenom
korom
koru
kosirice
kosirici
kosjerice
Kost
kostriš
kostriti
kostrižom
koturaj
koza
koža
koze
kože
kozi
kožica
kožicu
kozlac
kozlacom
kozle
kozu
kožu
KRAĆI
kraja
kraju
krasta
kraste
krava
krave
Kravi
kravu
kreča
kremen
krene
krenulo
krepa
krepaju
krepat
kretanja
kretat
Krmeća
krmeta
kroz
krparu
krpe
krpelji
krpom
krpu
krpuše
kršćani
kršćene
kršćenu
krsmet
krupni
krupnijeg
krupnog
krupnu
kruv
kruva
kruvom
krv
krvarenje
krvavac
krvi
kržina
KUGA
kuge
kujundžije?
kukurjek
kulturnom
kum
kunina
kunine
kuninom
Kupaju
kupusa
kustos
kuva
kvarat
kvas
kvasi
kvasinom
l
ladne
ladnom
ladu
lakata
lakše
lan
lana
lasice
lasicu
lastri
lečenja
lečenju
leda
leđa
leđenicom
leđima
ledine
lek
leka
lepušinu
leštere
leti
li
liječe
liječenje
liječi
lijek
lijeka
lijekom
lijekova
lijekove
lijeve
lijevog
lik
lika
likom
likovi
lingvistički
lišaj
lišća
lišće
lišćem
list
listić
Listove
listu
lita
litar
litarske
literaturi
litorez
litra
litre
litru
live
livo
livu
liže
ljeta
ljeti
ljubi
ljude
ljudi
ljudskom
ljupina
ljutije
ljutike
ljutikom
ljutim
ljutine
ljutog
ljutom
ljutu
lokalni
loma
lopatice
lopaticom
lopte
lopticu
lozove
luč
lučija
lučije
lučine
lug
luga
lugu
luk
luka
lukom
lule
lupa
mačka
Mada
magarca
Magija
magiji
magijom
magijske
magijskih
majdonos
majke
mali
malo
malog
malu
manja
manjem
Marva
mašću
maše
masira
masla
maslinovim
maslo
maslom
masti
matericu
Maza
maže
Maži
mazu
mažu
meća
mećati
meći
meću
med
meda
medaljicu
među
meduljicu
međusobno
međuvremenu
mekinja
mekinjama
melem
melemu
menđuša
mesa
meseci
mesliđan
mesliđana
mesliđanom
mesto
METILJ
metilja
metne
metoda
metode
metodom
metra
MICINA
miša
mišakinja
mišakinjom
mišarica
miševinu
mišina
mišji
mišjim
mišljenja
misto
mjenja
mjenjaju
mjeri
mješa
mjesecu
mjesta
mjesto
mjestu
mlaćanicom
mlada
mladim
mlado
mladog
mladokosne
mladunče
mladunčeta
mlaka
mlako
mlakom
mlaku
mlati
mlaza
mličkom
mlijeka
mlijeko
mlijekom
mlika
mliko
mlikom
mnogi
mnogo
modar
modri
Mogla
moglo
Mogu
moguće
mogućnost
mojih
MOKRAĆA
mokraće
mokraći
mokraćom
mokraću
mokriti
Mole
moleći
moli
molitvicama
mora
moraju
more
morsku
mostarske
Mostaru
mozaika
Može
možeš
mozgu
mrak
mraz
mraza
mrčine
mrđelica
mršavo
mrtouzice
mrtvi
mrtvo
mrzavce
mrzavcim
mu
mura
muru
mušica
mušicama
mušičave
muško
muškog
muslimani
must
muze
muže
Muzeju
muzi
mužom
na
nabaci
nabere
naberi
naboca
nabockan
nabolje
nabrekne
naciju
načina
nacionalna
nacionalno
nacionalnoj
nad
nadam
nađe
nadima
Nadme
nadnese
nadugo
Nadut
nadutom
NADUTOST
nadutosti
naduven
naglo
Najbolje
najbrojniji
najčešće
Najede
naježureno
Naježuri
naježurilo
najmanje
najopasnije
najposlije
najpre
najstarije
najstarijih
najstarijim
najutro
najviše
nako
nakon
nakopaju
nakvašenom
nakvasi
nalada
nalade
naladi
naleti
nalože
Naloži
naložiti
namaže
namažeš
namaži
namažu
nameštaju
namjeste
namoče
namočenom
naopako
naoposum
Napada
napane
napije
napinja
napinu
napisan
napne
napoj
napoje
napoji
napojiti
napola
naponase
Naprave
napravi
napravit
napravljenom
napred
naprid
naraste
nareskano
narezat
Nareže
narežu
naritko
nariže
naročito
NARODNA
narodnih
narodnim
narodnoj
naša
nasafunji
nasapunjaj
nasica
nasitno
nasjeckano
naspi
nastaje
nastupa
nasut
Natekne
natrag
natrla
natrljati
nauci
naučna
naudi
Navedeni
navedenih
navesti
navode
nazad
naziv
Naziva
nazivaju
nazive
nažulji
Ne
Neće
nečim
Nečist
NEDA
neg
nego
nejednake
nejednaki
nek
neke
Neki
nekima
Neko
nekoliko
neku
nema
neophodna
neotporno
neparan
neslana
neslanim
neslano
neslanom
nestat
nešto
neupotrebljenog
neupotrebljenu
neželjena
ni
NICINA
nije
nijedan
nikako
nikakve
nišadera
Nišeste
ništa
nisu
niz
niže
nj
Nje
njega
njemu
njen
njena
njenih
njenim
njenom
njih
njih3
njihovih
njihovog
njim
njima
njime
njoj
njom
nju
njušku
noći
noga
noge
Nogu
normalno
nova
novi
noža
nozdrva
nozdrvam
nozdrve
Nožićem
nožom
npr
o
oba
obađu
obe
običaje
običaji
običajima
oblagali
oblasti
oblaze
oblik
obloge
oblogu
obnese
obnesu
obojen
oboji
obole
oboli
oboljelog
oboljelom
Oboljenje
oboljevao
obraza
obrazu
obzira
oči
ocidi
očima
očisti
očupa
očupaj
Od
odadimlje
odadme
odadnula
Odatle
ode
odgore
odigne
odigni
odlije
odma
odmah
odnosa
odnosno
odnosu
odoli
odozdola
odreši
odreže
odstupanja
oduši
odušit
odušuje
ognjaru
ognjišta
ograničenost
oguba
Ogubana
oguljaj
ohlade
ohladi
ojanji
oka
okadi
oko
okoprvaju
okozi
OKRASTA
okrastaju
okrenut
okrenuta
okruži
oku
okupaju
okupati
omeča
omečaju
on
ona
onda
Ondam
oni
Ono
Onom
opadati
opak
opane
opanu
opeče
opeklo
operativan
operativni
opere
operi
opirati
opna
opne
opredeljenih
opstanka
oranja
organa
ORGANIZMA
orli
osam
Osim
osipavio
osmom
osnove
osoba
osobito
osole
ostaće
ostaje
ostale
ostane
ostavi
ostavit
oštećenja
ošuga
Osušenu
osuši
otad
otare
oteče
oteku
oteli
otkad
otkine
otkini
otkinuti
otkrivaju
otkrivali
otok
otoku
otopinom
otpočine
otrese
Otrov
oturičave
OTURIČAVI
otvara
otvora
otvorenih
otvori
ovaj
ovako
ovca
ovce
ovci
ovcu
Ovde
ovi
ovih
ovim
ovnova
ovnu
ovoga
ovom
ovu
ozdravi
ozdraviće
oždribi
ožeg
ozgor
oznojano
oznoji
ožući
pa
pada
PADNE
pak
pale
palja
PAMRAV
Pamravi
pane
papaka
papcim
papir
papka
paran
parče
pare
pašće
pase
past
PAUK
paukov
Pazi
pepeo
pera
peraćeg
pere
periodično
perja
perje
peršin
peru
peruv
pet
petroleja
petruljom
pije
pina
pisanja
piškovi
piskuljam
piti
pjenu
plaho
plamenjača
planini
plati
plava
plavkasto
plavo
plavostrik
Plavu
pleća
pleće
plehu
plen
pločica
ploču
pluća
plućam
Po
poboljša
počne
počnu
pocrvene
pocrveno
počvrlja
pod
podaci
podaj
podalje
podataka
podatke
podreže
podriže
Podveza
podvezom
POGANAC
poganca
POGANICA
poganice
poganu
poje
pojede
pojeo
pokaplje
pokrij
pokrije
Pokriju
pokrivali
pokrvare
pokušaja
pokušaju
pokušavalo
pokvasi
pola
polazište
pole
polij
polije
poliju
politike
polivaj
poliže
pomalo
pomaže
pomaži
pomažu
POMETINA
pomiša
pomišaju
pomješa
pomješaju
pomješanim
pomješat
pomočenom
pomoglo
pomogne
pomokri
pomuze
ponjavom
Ponove
popije
poprat
poprata
poprže
poravnati
posebna
posebno
posiče
posipa
posiplje
Posječe
Posjekotinu
poslednje
poslednjem
Poslije
pospe
pospi
pospu
postalo
POSTELJICA
postigla
pošto
postojanja
postupci
Posušja
potare
poteče
potegni
potezat
potežu
potiče
Potlje
potom
potopljen
potpunije
potpunosti
potrebe
potrebne
potrebno
potrlaj
povade
povadi
povazdan
poviše
povor
povora
povoru
povrati
povratićem
povuče
pozadi
poznavali
poznavaoci
pozoblje
požute
prahu
praksa
praktikovanju
Praskov
praskovo
pravi
Pravilo
pravoga
pravom
pravoslavni
pre
Pred
preda
predaka
prednje
predstavim
predstavljena
preduzme
prehlada
prehlade
prekine
preko
PRELADA
preladi
prelazi
preljubi
PRELOM
preloma
prema
prenošena
prenosili
prepane
Preporuka
prepreka
preške
prespe
prestaje
prethodne
Prethodno
pretovariš
prevencije
preventiva
preventivne
previje
previše
preživa
preživača
prihvatanja
prihvati
Prije
priki
priko
prikriže
Prikupljajući
prilikom
prilipak
prilipi
priljubi
primenjivali
Primenjivan
primenjivana
primenjivani
Primenjuje
primenjuju
primjenjuju
primjete
principom
prionula
pripadaju
pripadao
pripadnost
pripadnosti
prireste
prireže
PRIŠT
prišta
prisutno
pritisne
pritisni
prituži
privali
prividnog
privija
privijaju
privije
priviju
Privlaku
prnu
probavi
probije
probit
probode
probosti
probuši
proćera
procesu
procjedi
Prodavale
prođe
progonjaj
progrize
proključaju
prolaz
proleće
proliv
proljeće
PROLJEV
promini
promućkaju
propiša
propne
propuv
prosica
prosječu
proso
prošubi
protaru
protežu
PROTIV
protivnom
protivotrov
protjeraju
protrlja
prouzrokuje
prouzrokuju
provali
provuku
proždrije
proždrit
prožeže
prožiga
prpa
pršće
prsta
prutom
prva
prve
Prvo
prvobitnoj
pukne
Pumpom
puno
punu
pušća
pušćaj
pušćaju
pušće
pušćenoga
Pušta
puštana
puštanje
puste
pusti
pustiš
put
puta
rad
rada
rade
radi
radit
radnje
radnji
rado
radom
rakija
rakije
rakiji
rakijom
rakiju
rana
rane
raniji
ranijih
ranu
ranu/e
rascipi
rasjeći
rasjeku
rasol
Rasola
rasoli
Rasolom
raspadžika
raspanu
rasperuvila
raspiri
rasplaši
raspolućen
rasporede
raspori
rasta
rastopljen
rastopljeno
rat
razbijanja
razbije
razbiju
razboli
razdori
razglavi
Razgrne
raži
različiti
razlike
razliku
razlikuju
Razlozi
razmenjivanja
razmjera
razmućen
razmućenog
razmute
Razmuti
Raznovrsna
razori
razume
razumljivo
razvale
razvališ
razvraćen
razvrati
razvrstavani
rđe
rebra
rebro
rečeničnog
reći
reči
ređe
religijska
rep
repa
repčevo
retko
Režu
rezultat
rijetko
rimokatolici
rišćani
Risovcu
rivinam
rizne
rogove
roku
rose
rosopadi
Rosu
ručicom
ruciTako
rujevina
rujevinom
rukam
rukama
rukavac
rukavca
rukavcu
rukavicom
ruke
rukom
ruku
rupicu
ruta
rutom
rutu
s
š
Sa
sač
sača
saču
sadri
safuna
safunom
sagovornika
šaku
Saliju
salo
salom
sam
sama
samelju
samljeveno
samo
šanjeta
šanjetati
šantati
sapuna
sapunjaj
sapunjicom
sapunjicu
saransak
saransaka
saransakom
saspe
sastavi
sata
satare
sataru
sati
satrani
savre
sazna
saznati
saznatog
sazri
sažvakanim
se
sebi
sećam
šećera
šećerom
sedam
sedmično
selima
selu
sem
šenice
šest
sevet
sicaju
sicanja
siče
sijerka
sikavice
sikće
sikne
šikne
šiljatim
šilom
Simptome
simptomi
šine
sinom
SIPA
Sipaju
Šipak
šipčicom
šipkom
siplje
sipu
sir
sirćem
sirćet
sirćeta
sirćetom
sirćetu
sirinava
sirištu
siriti
sirom
sirov
sirovim
sirovog
sirovoga
sirovom
sirovu
SISA
sise
sitne
sitni
sitnijeg
sitniji
sitnim
sitno
sitnog
sitnom
šivaćkom
šivatkom
sječe
sjekaču
SJEKAVICA
sjekavicu
sjeme
sjena
sjenom
škakljivo
skine
skinut
sklopa
šklopca
šklopcem
šklopci
skoči
škraba
škropeći
SKRVI
Skrvilo
skunjica
Skupa
skupi
skupiti
skuva
skuvaj
skuvaju
skuvan
skuvane
skuvat
skuvati
slaba
slame
slamom
slane
slaninom
slatkim
slede
sledeći
slezena
slezene
slezenu
SLEZINA
slezovom
slijedeće
SLINAVAC
sline
slipać
slipaća
slipo
sljeza
šljivovine
sloj
Slomi
slomije
slučaja
slučajeva
slučaju
službe4
sluzi
smanjenog
Smatra
smije
smiju
smjenu
smjeru
Smješaj
smješanim
smješanu
smješu
smokve
snig
sniga
so
sobom
sok
sokom
soku
soli
solilo
Somina
somine
sominu
spadati
spadne
špagom
spane
spanu
šparetu
spari
spariti
spašena
speče
Šperke
spoljnih
šporeta
sporiš
spremljenom
spremna
sprež
sprežove
sprida
spriječe
sprovođene
sprže
sprži
spuštaju
spuste
Srbi
srca
srce
srčenika
sred
sredine
srednje
srednjovekovnoj
sredstvo
sridom
sritvu
srpski
srpsko-hrvatskog
srpskohrvatskog
st
šta
stabla
stablo
stablu
stalno
stane
stanje
stanovnici
starih
Starijem
starijih
staro
stati
stave
štavelj
stavi
stavio
stavit
staviti
stavljaj
šte
stegne
stenjka
šteta
stim
stina
što
stočarske
stočarstvo
stočnog
stoji
stoka
stoke
stoku
stomak
stomaka
stomaku
stonogu
stopi
stopljenim
strana
strane
stranom
stranu
strelice
strelicu
strelu
strikama
strižnu
strminu
STRŠLJEN
stršljena
stuć
stuče
stući
studena
studene
studenu
stupi
stvarane
stvari
su
šubicu
sud
sudić
sudu
suhom
suknenu
sumpor
sumpora
sumporom
sunca
Sunce
Suncu
šunjku
surutkom
šuška
šuški
šušnjak
šušnjaka
sutim
suv
suve
suvi
suvim
Suvu
sva
svaka
Svakako
svakih
svako
svakodnevna
svakog
svakoga
svakom
Svare
svari
sve
sveta
svezat
sveže
svežu
svi
svih
svijeće
svila
svileni
svilu
svinjskoj
svinjskom
svoja
svoje
svojim
svrab
svrdlom
svukud
Ta
tačka
tad
tada
taj
Tako
takođe
talogom
tanka
tanke
tanko
tankulja
tare
tavi
te
teče
Tečnost
tečnosti
tek
tekstovi
teku
tekućinom
tele
teljenja
temeljna
temom
temu
teren
terena
terenu
teško
Tevljem
tevterina
ti
tičije
tiganju
tih
tilovine
Tim
Time
tišće
tj
tjelo
tjeraj
tjeraju
tjerat
tjerati
To
tog
toga
tojim
tokom
toliko
tom
tome
topi
topla
topli
toplu
tora
tovari
tradicije
tradicionalnim
traje
trava
trave
travi
travnjača
travom
travu
traži
trbuva
trče
trčeći
treba
treće
trećeg
trećem
tretinu
trgne
tri
tridesetak
trina
triput
trkom
trla
trlaj
trlat
trli
trlja
trljaju
trljanje
trljaš
TRUTINA
tu
tuče
tuga
tumačenje
tumačenjima
turčavu
turcizme
turcizmima
turicu
turpijom
tvrde
tvrdo
tzv
U
ubace
ubaci
ubaciti
Ubere
uberu
ubije
ubiju
UBOD
ubode
UBOJ
uboja
ubojni
ubojnim
ubost
ubraja
ubrusi
učini
UCRVA
ucvrljaj
udarca
Udareno
udari
udiše
udubljenje
uginuti
uglavnom
ugledaju
ugljevljem
ugrij
ugrije
uha
uhvate
uhvati
uid
uida
UIDE
Uiti
uitit
ujed
ujeda
ujedaju
ujede
Ujutro
ukaplju
ukaže
ukiseli
uklanjanja
ukolje
Ukopaj
ukopavo
ukuvanim
ulije
ulja
ulje
uljem
uma
umeša
umiša
Umjesto
umlače
umlačenu
Umor
umora
umori
Umorno
umre
univerzalnim
unutra
unutrašnjih
uopšte
upotrebi
upotrebljavali
uprav
Upravo
uprži
upržit
upumpaj
urtijom

uši
ušiju
ušima
UŠINE
Ušinuto
usječu
uskoro
uslov
uslovljava
usmene
uspe
uspjeva
uspjevalo
uspostavlja
uspu
usta
ustane
ustavi
utarliča
utezati
uticajem
utiri
utisni
utvrda
uva
uvati
uveče
uvečer
uvek
uverenje
uveta
uvid
uvije
uvijek
Uvlače
uvlačiti
uvo
uvuče
uvuci
uvući
uz
uza
uzalud
užarenom
uže
uzeti
uzicom
uzjahati
uzjaši
uzme
uzmi
uzmu
Uzrok
Uzroka
vadi
valja
valjaj
varenika
varenikom
Vari
varijanta
vario
vatra
vatru
Važno
već
većeg
veka
vekovima
velika
veliki
veliko
velikom
VELIKU
vena
vene
veoma
verovanja
verovanje
verski
verskoj
veru
verziji
vešto
VETERINA
veterinarska
veterinarske
veterini
veza
vezi
vide
Vidi
vidiš
vime
VIMENA
vimenu
vina
vino
vinograd
vinom
vinskim
vinu
Virovanje
više
vitar
vitlaju
Vlada
vlasništvo
vo
voda
vode
vodi
vodom
vodu
vola
volu
vr
vraća
vraćaju
vrati
vratom
vratu
vreće
vrećom
vreću
vreme
vremenom
vrh
vrhova
vri
vrije
vrijeme
vrile
vriska
vriskom
vrsta
vrtiš
vrućice
vrućicu
vrućije
vrućim
vrućine
vrućom
vrva
vuna
vune
vunu
Za
zabali
zabeležila
zabode
ZABOLI
zaborava
žabu
začepi
zada
zadije
zadnji
zadržava
ZADUHA
zaduhe
zagrijane
Zagrijavanje
zagrije
zagriju
zahvaljujući
zahvalnošću
zahvat
Zahvati
zajednička
zajedničko
zajedno
žake
žaketinom
zaklanog
zaklat
zakolju
žakom
zakrvi
žaku
zakurla
zalaže
ZALEĐA
Zalij
zalije
zaliju
zalit
zaliti
zaliva
zalivaj
zalivaju
Zalivali
zalivat
zalivati
zalivo
žaljenje
zaljepi
zaljeva
zaljevaj
zaljevati
založe
založi
založit
zamače
zamišat
zamiši
zamoči
zamota
zamotaju
zamuri
zanemarljivo
zanimanje
Zanimljivo
ZAPADNA
Zapadne
zapali
zapara
zapare
zaparen
zapari
zapase
zapekla
zapni
zaprne
zaprsne
zaptij
zapuni
žar
zarastu
zareže
zareži
Zasiklo
Zasiplji
zasjeć
zaspi
zaspu
zaštitne
zastoja
zateče
Zatim
Zato
zatreba
ZATVOR
zaustavi
zavati
zaveže
zavi
zavij
zaviju
zavisnosti
zavit
završnoj
zavuče
zbog
zbubulji
zdravljem
ždribne
zdrobi
zejtan
zejtana
zejtanom
zejtinom
želela
zelena
zelenbać
zeleni
zelenog
željena
zemljanom
zemlje
zemlji
zemljom
zemlju
žene
zenice
zenicu
žerave
žeravu
žere
žestoku
zgrabi
žicne
žicom
žicu
zid
Žila
žile
žilica
žilice
žilicu
Zimi
živ
Živa
živi
živina
živine
živoga
života
životom
živu
zlatna
zlatne
žlizda
Žlizdu
zmija
zmijačke
zmije
zmijski
zmijskim
ZMIJSKOG
zna
značaj
znaju
Znak
znanja
znanjima
znatno
znavali
znojno
Zob
zoblje
zoblju
zobnice
zovina
zovine
zovinu
zraka
zrilih
zrna
ZUB
zuba
žuć
ŽUČ
žućare
žućenica
žućenice
žućenicu
žući
žuči
žumanjak
zumbom
župi
Žuta
žute
zvane
zvanično
« Zadnja izmjena: 04 Srpanj 2009, 21:02:38 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #3 : 04 Srpanj 2009, 20:52:31 poslijepodne »

iz uvodnog teksta su izvučene jedinstvene pojave riječi
2708 komada bez razgodaka
SMF upis je izdržao toliko redaka
pa komu se da ručno razčlanjivat nek ožeže

koliko li je sintagmi i fraza nastradalo
« Zadnja izmjena: 04 Srpanj 2009, 21:03:49 poslijepodne glonga »

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #4 : 04 Srpanj 2009, 22:43:57 poslijepodne »
A kojom to naputbinom to radish?
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #5 : 04 Srpanj 2009, 22:59:20 poslijepodne »

napudbina popudbina

s više napudbina

kopirano u text editor (emacs)
naredbom find/replace (nađi/zamijeni) zamijenjene sve bjeline "paragaf markom"
(možda u tvom editoru moraš nać kako se traže i zamjenjuju i pišu "special characters")
tako svaki neprekinuti alfanumerički niz bude u novom redku

kopira se rezultat u tablični kalkulator (openoffice, calc) u jedan stupac
sortira se stupac po abecedi
ručno se isključe (izbrišu) numerički i razgodkovni nizovi znakova i ostave samo slovni
ponovo se sortira
pa se površno pregledaju "slovnorazgodkovni" nizovi
naredbom nađi/zamijeni se opet uklone razgodkovni znakovi ()/., zamijene se ničim
priznajem da me u ovom slučaju začudilo i iznenadilo nazočje trotočja koje nije bilo niz od tri točke već ([ … ] horizontal ellipsis = three dot leader)
opet se sortira
onda se na podatke primijeni filtar i to obično "napredni filter" koji obično ima mogućnost izdvajanja unikatnih zapisa u isti ili drugi stupac
mislim da i M$ excel ima tu opciju u data>filter>advanced filter> "get only unique records"

btw kad će rvacki pravopis definirat niz razgod(a)kovnih znakova koji su afaik nedefinirani
« Zadnja izmjena: 04 Srpanj 2009, 23:12:53 poslijepodne glonga »

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #6 : 05 Srpanj 2009, 00:37:43 prijepodne »
Capisco! Hvala.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline aurora x

  • Veteran
  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 480
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #7 : 05 Srpanj 2009, 01:31:57 prijepodne »
glonga... nasmija me...

a i ti belevarac.
« Zadnja izmjena: 05 Srpanj 2009, 01:36:25 prijepodne aurora x »

Offline aurora x

  • Veteran
  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 480
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #8 : 05 Srpanj 2009, 01:33:34 prijepodne »
Bog ti dao, daj nam za portal tu ljekarušu...

Offline aurora x

  • Veteran
  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 480
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #9 : 05 Srpanj 2009, 01:34:38 prijepodne »
 A imam jednu imotsku iz Kačića pa kad uvatim vrimena sredit ću je za imoart.hr...

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #10 : 05 Srpanj 2009, 06:25:55 prijepodne »

i šta ti je najsmišnije

kako  mi se omaka razgodak (?) u jednom slovčanorazgodačnom neprekinutom nizu (kojundžija?)

kako uprišice ne znam neprekinut slovčanobrojčanorazgodačni neprekinuti niz nazvat jednostavno neprekinutim znakovnim nizom

kako pravim smišne lapsuze (para-gaf)

koliko će te izać knižnjičarska zakasnina za onu malu knjigu posuđenu lani

koliko je linosti potribno da se izvuče onaj strojni popis jedinstvenih pojavnica umisto da se razčlani jedna po jedna lokalna besida

kolika našprdina triba bit pa pitat kako se čupa popis jedinstvenih pojavnica

zašto su u forumskom upisu jedistvene pojavnice unesene svaka u novom redku, a ne kao u .csv (comma separated value) datotekama
« Zadnja izmjena: 05 Srpanj 2009, 06:32:38 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #11 : 05 Srpanj 2009, 09:39:52 prijepodne »

Bog ti dao, daj nam za portal tu ljekarušu...

de belevarijo, Gospa ti se ukazala

Bog ti da sina dva
i dvi ćeri kao ja


Vengo belevarijo meščini da smo se jednom sporili okolo ubojnog kamena. Meščini da ni ova srbica zubica nije povatala sve ubojne stine, ali joj je ispalo da ima i plavog i modrog i crvenog pa ove iz plavog spektra zamiška u modru galicu koju zove plavom galicom. I dalje tvrdim da su ubojne stine bile i jesu raznobojne i da se nisu koristile samo suprotiva uboja i/ili naboja i ne kao otopina za oblog na uboj/naboj već se blago s otom/tojom/tizom otopinom zalivalo.

Offline aurora x

  • Veteran
  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 480
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #12 : 05 Srpanj 2009, 12:05:49 poslijepodne »
Još jedan prilog ukoliko niste prije naletili na njega...

http://bib.irb.hr/datoteka/124660.SVE.doc

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #13 : 05 Srpanj 2009, 13:05:39 poslijepodne »
Bog ti dao, daj nam za portal tu ljekarušu...

Imaju ti tuten 63  stranice, a ja neman ono prisnimavalo (skener). Inacse je to poseban otisak iz GZM BiH, Etnologija, Nova s., sveska XXVI.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline aurora x

  • Veteran
  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 480
Odg: Prilozi za proučavanje zavičajnog govora - belevarcu
« Odgovori #14 : 05 Srpanj 2009, 14:24:44 poslijepodne »
Samo ti ponesi knjigu kad budeš krenio u naše krajeve ili Bog ti da, javi se Zavelimu pa će on to odradit.