Autor Tema: Chroati Catholici Bosnae et Herzegovinae  (Posjeta: 1919 )

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Chroati Catholici Bosnae et Herzegovinae
« : 16 Lipanj 2009, 00:58:15 prijepodne »
POPIS HRVATA KATOLIKA BOSNE I HERCEGOVINE IZ 1768.
- RAZČLANBA
-




Prve i, povistno gledajući, najznačajnije cilovite popise Hrvata katolika Bosne i Hercegovine obavili su za vrime pastirskih pohoda apostolski namistnici Bosne Otomanske biskupi fra Marko Dragićević (1743.) i fra Marijan Bogdanović (1768.). Ovi su popisi od velike važnosti za povist ne samo Hrvata BiH nego i okolnih područja kamo su se katolici iz BiH selili. Danas bi bilo težko uzpostaviti mnoga rodoslovlja bez tih popisa. Oba je popisa prvi put cilovito objavio fra Dominik Mandić 1962. (P. Dominicus Mandić, O.F.M.: Chroati Catholici Bosnae et Herzegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis, Institutum chroatorum historicum, Chicago – Roma, 1962.)

Bogdanovićev popis iz 1768. (nadalje: Popis) priebačen je u odgovarajuću računalnu naputbinu kako bi ga se lakše i svrhovitije prietraživalo i brojitbeno razčlanjivalo. Pri ovomu su ustanovljena ograničenja koja će uniekoliko utiecati na obću sliku i pokazatelje. Ta su ograničenja slovopisne i brojitbene naravi.


Slovopis

Oba popisa obiluju slovopisnim nedoslidnostima, što je i inače značajka hrvatskoga latiničkoga pisma sve do kraja 19. st., kada se ustalio slovopis za glasove koji ne postoje u latinskome jeziku. Što se tiče Popisa, slovopisne nedoslidnosti najviše nedoumica stvaraju u čitanju prizimena, tako da doslovno čitanje proizvodi više oblika nego što ih je stvarno bilo. Naravno, pri ovome se prizimena ne poistovićuju s rodovima; Marcovich i Markovich su slovopisno različita prizimena, dočim sami Marcovichi ne moraju biti isti rod.

U Popisu se za glas /c/ rabi uglavnom znak z koji je istodobno i znak za /z/ (Zvitkovich, Domazetovich). Znak ç rabi se za /č/ i /dž/, pri čemu poniekad nije jasno o kojem se glasu radu (Smoliçich, Çidich), te sukla-dno tomu za /-ča-, -ču-, -dža-/ imamo -çia-, -çiu- i -çhiu- (Lonçiarevich, Çiugliak i Çhiugliak, Çiamognich [Džamonjić]). Glas /ć/ piše se kao ch, te /-će-/ kao -che- ili -chie- (Milichevich, Milichievich) odnosno /ća-, ćo-/ kao chia-, chio- (Chiavarovich, Chiorich). Pisanje /-ić/ na kraju prizimena doslidno je -ich (Tolich) osim u prizimena Mijch [Miić, Mijić]. Glas /j/ pretežito se bilježi slovom i (Braikovich, Posussie), ridko s h (Matihassevich). Međusamoglasno /j/ uglavnom se ne piše (Maich, Pleich, Thadianich). Glas /k/ niekad je k a niekad c (Markovich, Marcovich). Dvoslov /lj/ označava se sa gl (Çuglkovich), te /-lja-, -ljo-, -lji-, -lje-/ sa -glia-, -glio-, -gli-, -gle- (Ramgliak, Glioglich, Grizeglevich). /Nj/ = gn (Jagnich), a /s/ je doslidno s (Sliskovich). Glas /š/ biliži se, bez razvidna mirila, na dva načina: s i ss (Sliskovich, Pisskovich), tako da se na pr. Simich može dvojako čitati [Šimić, Simić]. S druge strane, /-ši-, -ša-/ piše se -sci-, -scia- (Radiscich, Sciakovich). Za /ž/ se rabi x, te riđe s (Nixich, Chiusich).

Slogotvornomu /ŗ/ u pravilu pridhodi a (Arstich, Varzanovich, Varglich). Glas /h/ uglavnom se ne piše (Arstich), ali se znak h javlja u polatinjenome prizimenu (Thommich < Thomas). Za glas /f/ rabi se dvoslov ph (Philippovich, Philipovich).

Po ugledu na talijanski u Popisu se, opet nedoslidno, koristi udvajanje suglasa iza kratkoga samoglasa (Tommich = Tőmić < Tőma, pa bi se Tomich valjda čitalo kao Tómić < Tómo; Illich, Mattich, Taddiich, dok u slučaju Philippovich udvajanje nije baš jasno).

U ridkim se slučajevima popisivači koriste i svojevrstnom naglasbom, tako da primirice u slučaju prizimena Bäbić ili Bábić postoji sveukupno pet pojavnica: Babbich, Babich, Bábich, Bàbich i Bhabich, te se može samo nagađati jesu li izgovorno Babbich i Bàbich jedno prizime (Bäbić), a Babich, Bábich i Bhabich drugo (Bábich).


Brojitba

Vezano uz Popis postoje tri vrste grišaka: 1) one popisivača, koje Mandić izpravlja u samom Popisu, 2) Mandićeve i 3) Mandićeve u izpravcima (Corrigenda et addenda). Najviše se grišaka tiče sbrojeva. Na primir, Mandić na str. 111. za Possusie - Gradaz broj odraslih izpravlja s 92 na 103, što je točno. Međutim, na str. 25. Duvno - Viniza izpravlja popisivačev zbroj 171 u 169, što nije točno. U Corrigenda et addenda za str. 122. izpravlja Mandić točan sbroj odraslih za Brotgno - Crivodo 177 u 176; a za str. 123. Mostar - Mostar izpravlja prizimena na rednim brojevima 19 - 21 u Aniçich, iako popis za naselje Mostar završava s r. br. 18.

Postoje i očite griške za koje se ne zna jesu li popisivačeve ili Mandićeve. U Brotgno - Blizanzi jedan do drugoga (možda i braća) upisani su Antonius Gindelich i Vitus Gidelich; u Brotgno - Biletichi i Tepçichi postoje dva kućanstva Socich i dva Soçich; u naselju Tepçichi jedno do drugog kućanstva Vlaichevich i Vlaichievich; u Mostar - Raskagora jedan do drugog Vitus Parçich i Michael Pançich; u Mostar - Gradaz Gregorius Çiugliak i Georgius Çhiugliak; u Blato - Gliutidolaz jedan do drugoga Marianus Vasich i Elias Lasich, i t.d. Ipak, u ovoj razčlanbi ove griške nisu izpravljane.

Uzeti su kao mirodavni pojedinačni upisi broja članova kućanstava kako su zapisali popisivači, uz moguće Mandićeve izpravke u Corrigenda et addenda, dočim su sbrojevi svih razina generirani naputbeno.


RAZČLANBA

Imena

U Popisu su navedena imena (i prizimena) kućedomaćina, te su prietežito mužka (6.985); ženska (120) su uglavnom upisivana ako se radilo o kućanstvu udovice (v. Tabelu 1.). Imena su popisana u latinskom obliku, čak su i izvorna hrvatska polatinjena (Stanislav > Stanislaus, virojatno Cvitan > Florianus, Florus, Biserka > Margarita). Ukupno ima 53 mužka i 17 ženskih imena. Neka se upisuju u inačicama koje su poslidica slovopisnih nedoslidnosti: Ìvan (Joannes, Joanes, Jonnaes), Máte (Matthaeus, Mattheus, Matteus, Matthia), Tàdija (Thaddaeus, Thaddeus, Thadeus, Thadaeus), a Bàrtul ima pet pojavnica.

Imena pripadaju katoličkom nasliđu. Kod mužkih imena daleko je najučestalije ime
Ivan (823; 11,78%), te
Mate (548; 7,85%)
Petar (467)
Marko (431) i
Ante (418).

Tih pet imena nosilo je gotovo 40% popisanih. Najriđe su se davala ova imena: Izak (Isaac), Gabro (Gabriel), David, Danijel (Daniel), Kosta (Konstantin) (Constantinus), Krsto (Christianus), Aleksa (Alexius) i Adam (Adamus) - po jedanput. Iz poklada ženskih imena najučestalije je Ana (Anna, 22 od 120), Biserka (Margarita, 18), Kata (Catharina, 15), Luca (Lucia, 14) te Anđa (Angela) i Manda (Magdalena, po 9); Uršula (Ursula), Per(k)a (Petronilla), Marija (Maria), Tonka (Antona) i Andra (Andriana) javljaju se samo po jedan-put.


Prizimena

Ukupno je upisano 2.317 slovopisno gledajući različitih prizimena (v. Tabelu 2.). Imajući u vidu da je u Popisu navedeno 60.453 osoba, proizlazi da na jedno prizime dolazi prosično 26 osoba. Stvarni je broj prizimena uniekoliko manji, ako se uzmu u obzir naprid spomenute slovopisne nedoslidnosti. Primirice, samo u prizimena koja počinju sa slovom A, osam je prizimena „viška“: Aghich (Agich), Agichevich (Agichievich), Aleksich (Alexich), Alerich (Allerich), Ancovich (Ankovich), Anich (Annich), Annussich (Anussich), Arvachanin (Arvachianin). Doduše, moglo bi se uztvrditi da su, primirice, Anich i Annich različita prizimena (Ânić, Ánić : Änić), ali se u ovoj razčlanbi naglasba ne uzima u obzir.

Prizimena s najviše nositelja su:
1. Jurich (70 kućanstava; 583 osobe; 9,64‰)
2. Franich (49; 487; 8,06)
3. Petrovich (43; 446; 7,38)
4. Gargich (45; 395; 6,53)
5. Covaçevich (45; 383; 6,34)
6. Martinovich (45; 377; 6,24)
7. Luçich (34; 361; 5,97)
8. Marich (46; 357; 5,91)
9. Philippovich (40; 354; 5,86) i
10. Simich (33; 338; 5,59).

Od deset najučestalijih pri-zimena devet ih imaju izkon u osobnim hrvatskim katoličkim imenima, a jedno u zanimanju (Covaçevich). Štoviše, među prvih petdeset najučestalijih prizimena samo ih je 10 koja nisu izvedena od osobnih imena (Covaçevich, Chiurich, Maich, Topalovich, Zovkovich, Çolich, Knexevich, Bosgnakovich, Crainovich, Kolakovich). Uočljiv je negativan suodnos između zastupljenosti prizimena i njihova nadimačkoga postanja. Prizi-mena Artusovich, Duladinovich, Gusarevich, Kocotich, Pilavçich, Sumich i Torbich imaju samo po jedna osoba.

Ima nekoliko neobčnih prizimena: Marko, Forxinovich, Torboglav(ich), Stovragovich, Bakalas, Sperac, Seksenovich, Ussglivich, Peglkes, Derdelenovich, Valentini, Pecikozich, Parigachich, Nitkovich, Cukuzia, Zapardiçich, Taramazovich, Pesinovich, Muzo, Magarçich, Iskokich, Zizvarich, Scoçibusich, Mamiguz, Brezkuchich, Serkich, Drognich, Carmaçich, Brezimençich, Netikvich, Nedoklanovich, Koloiza, Sandark, Akap, Malivla, Sintilorich, Bundud


Obći brojitbeni pokazatelji

Popisom su obuhvaćeni katolici cile onodobne Bosne i Hercegovine osim iztočnohercegovačkih župa Gradac, Ravno, Trebinje i Zurovići (područje Trebinjske biskupije). Popisane su 32 župe u kojima je bilo ukupno 427 naselja (sela, gradića, gradova), a u njima 60.453 osobe u 7.105 kućanstava. Prosično je kućanstvo imalo 8,51 člana uz standardno odstupanje od 5,37. Najveća je župa Livno (v. Tabelu 3.) i po broju kućanstava (715) i po broju osoba (6.733), a slide je Ivanska (408; 4.074), Biela (472; 3.439), Lassva (466; 3.363), Duvno (286; 3.069). Najmanje je župa Saraevo (80; 586). Najveće prosično kućanstvo ima
1. Raskopoglie (11,29 članova, uz standardno odstupanje od 6,03), a slide
2. Commussina (11,16; 7,26)
3. Duvno (10,73; 6,26)
4. Cotor (10,71; 7,28),  i
5. Dobretichi (10,59; 6,26).

Među župama s najmanjim prosikom gradske su župe Bagnaluca, Mostar i Saraevo.

Od popisanih ukupno je bilo 35,07% ditce, a župa s najvećim njihovim udilom bila je župa
Blato s 40,12%; slide
Strepzi (39,81%)
Dobretichi (38,96%)
Maidan (38,64%) i
Roskopoglie (38,44%).

Najmanji je udio ditce u župama Posussie, Jaizzae, Mostar, Vares i Ivanska (izpod 32%).

Župa s najvećim brojem naselja je livanjska (47), slide Brotgno (26), Duvno (25), Cressevo (24) i Biela (22). Najmanje naselja ima Roskopoglie (2). Najveće naselje (v. Tabelu 4.) s obzirom na broj stanovnika je Vares - Vares (1.097 osoba u 182 kućanstva), Cressevo (947; 203), Modran - Velika (703; 72), Roskopoglie (612; 57) i Vinizza - Roskopoglie (517; 43). Na začelju je selo Zabardie - Saraevo (14; 1), te Gvoschiani - Foiniza (14; 3) i Comari - Cressevo (14; 4). Naselje s najvećom prosičnim brojem članova po kućanstvu su Barlovzi - Ivanska, gdi je prosično kućanstvo brojilo 25,00 osoba uz standardno odstupanje od 8,41, a slide ih Corrita - Livno (20,50; 12,05), Lipniza - P. Salinarum (Tuzla) (18,43; 11,10), Oidanichi - Ivanska (18,40; 12,77) i Poppovichi - Commussina (18,00; 13,03). Jasegnani  - Mostar, Comari - Cressevo i Radischia - Veglazi imaju najmanje prosično kućanstvo - izpod 3 člana.

Najbrojnije je kućanstvo Joannesa Saricha koje je imalo 55 članova (Livno – Graboviza); slide dva kućanstva od po 45 članova (Cotor – Podbarge i Ivanska – Lagumçie), jedno s 44 i jedno s 43 člana, te tri kućanstva s po 42 člana. Najveći broj kućanstava (844) ima po 6 članova. Samaca ima ukupno 28, od toga u župi Cressevo 12 i u župi Jaizzae 5.

Najviše je osoba živilo u kućanstvima koja su imala
6 – 10 članova – 23.613 odnosno 39,06 % (v. Tabelu 5.), a potom u kućanstvima s
11 – 15 članova (13.823; 22,87%).
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline gucogorac

  • Tek se pojavio na forumu...
  • Postova: 2
Odg: Chroati Catholici Bosnae et Herzegovinae
« Odgovori #1 : 12 Kolovoz 2009, 18:15:38 poslijepodne »
Poštovanje belevarac, prema velikom broju detalja o prezimenima koje navodiš zaključujem da ti je dostupna knjiga fra Dominika Mandića za kojom već mjesecima bezuspješno tragam. Bio bih ti zahvalan ako bi bacio pogled na te tvoje baze podataka i potražio prezime Grganović (ili neki oblik kao Garganović ili Guganović). Naime, na tromeđi Grude-Posušje-Imotski postoje mnoge obitelji kojima je dvojno prezime tj. nadimak Grganović (npr. kod nekih posuških Kovača) - čak je nedavno i HRT snimio emisiju o šijavici u selu Osoje (Globalno sijelo) na lokaciji Grganovića guvno. Službeno se u Hercegovini više nitko ne preziva Grganović. Većina Grganovića u BiH živi sada kod Travnika (70-80 obitelji) i uvijek se pričalo da su se tu doselili sa spomenute tromeđe početkom 19. soljeća. Spominju li se Grganovići u toj knjizi (u Bosni ili Hercegovini) ili imaš li neke druge izvore o ovom prezimenu. Hvala unaprijed!

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Chroati Catholici Bosnae et Herzegovinae
« Odgovori #2 : 16 Kolovoz 2009, 23:20:57 poslijepodne »
Ljudino iz Gucse Gore!

Izpricsavam se shto kasnim - nisam bio pri mrizsi.

1. Nemoj tragati za Mandichevom knjigom, malo je virojatno da tjesh takvo shto danas natji.
2. U popisu iz 1768. u ciloj BiH nema Grganovicha niti Garganovicha (a ni Guganovicha, ako ih je s prvima uobtje smisleno povezivati). Ocsito je prizime nastalo od paimenka "Grgan" (< "Grgo"), kako su zvali i moga pradida po tankoj krvi. U popisu iz 1743., kojeg nemam u pokladu, pa ga ne mogu tako lako ni prietrazsivati, u zsupi "Lasva" uobtje nema naselja "Travnik", koje inacse postoji u popisu iz 1768. Csini se prima prizimenima da je obuhvatjeno naseljem "Ilovaca".

Ako je prizime "Grganovich" nastalo nakon 1768., to bi moralo biti svizse i u ustmenoj priedaji danashnjih Grganovicha.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline gucogorac

  • Tek se pojavio na forumu...
  • Postova: 2
Odg: Chroati Catholici Bosnae et Herzegovinae
« Odgovori #3 : 17 Kolovoz 2009, 22:53:08 poslijepodne »
belevarac,
zahvaljujem se na informacijama. Samo moram konstantirati da se prezime spominje u ostacima matične knjige iz 1733/34 koja se čuva u gučogorskom franjevačkom samostanu. Zašto je prezime odjednom nestalo do biskupskih popisa 1743 i 1768 nije mi poznato osim ako su bili prisiljeni izbjeći u Dalmaciju pod turskim pritiscima pa se onda nakon početka turskih reformi vratili na svoja ognjišta. Što se tiče usmene predaje ona se veže uz (hrvatskoj obali najbliži) italijanski poluotok Gargano u čijem susjedstvu i danas živi nekoliko tisuća Moliških Hrvata - neki su se romanizirani a neki vraćali u stare krajeve. Mislim da se i s etimološkog stanovišta ne može od "Grge" doći do "Grgana" (osim slučajno kao nadimak) - Grgo se više veže uz Grgure, Gregoriuse, Grgić itd.
Ilovača je stari naziv za današnji Dolac na Lašvi kod Travnika gdje je rođen nobelovac Ivo Andrić. Inače, mjesto Ilovača je bilo sjedište lašvansko-travničke župe do dolaska Turaka a u deset kilometara udaljenoj Gučoj Gori franjevci su oduvijek imali neku vrstu vanjske ispostave tzv. "Franjevačka kuća" koja je nakon rušenja samostana u Ilovači postala središtem župe u koju su izbjegli preostali franjevci. Samostan u Gučoj Gori izgrađen je tek 1859. a gradili su ga "majstori iz Imockog na čijem čelu je bio Antun Stianić".
Možeš li mi reći, ako previše ne tražim, koja uopće prezimena Tvoja "ručunalna naputbina" izbaci za mjesto Guča Gora tj. Guchiagora-Maglinee u 18. stoljeću? Zahvalni gucogorac.

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Chroati Catholici Bosnae et Herzegovinae
« Odgovori #4 : 18 Kolovoz 2009, 19:53:52 poslijepodne »
Mislim da zorba G(a)rganovich < Gargano spada vishe u znanstvenu fantastiku, a Grgan < Grgo, Grgur vrlo je csesto, barem u Hercegovini. Nije mi bash poznato da su se oni koji su najkasnije do 1490. izselili u Molize bilo kada vratjali nazad "na onu bandu mora". Za Molizske se Hrvate mozse dokazati, na temelju govora, da su iz podrucsja oko Ljubushkoga (Najija). To shto G(a)rganovicha ima u knjigama, a nema u popisima, nije nishta neobicsno; imash velikih rodova u niekom mistu u prvom popisu, a u drugom ih uobtje nema, ili obratno. Tadashni su Hrvati u "movingu" bili slicsni danashnjim Amerikancima: ionako nishta nisu imali, pa su selili od goreg age do losheg bega, i to dosta csesto. Osim seoba triba računati i s prominama prizimena. Koliko znam, samo prizime Puljiz ima veze s tal. pokrajinom Apulijom.

Godine 1743. u "Guciagora - Magline bilo je 27 dimova, 185 odraslih i 99 ditce, a prizimena su bila: Illich - 8, Lalich (3), Stipich (2), Stoiachovich (1), Matossevich (1), Martinovich, Gazibarich, Pianich, Xabich, Bargniacovich, Checich, Marcuglevich, Lovrinovich, Petrovich, Corichianaz, Philippovich i N. (svi po 1).

A za godinu 1768. evo ti cilu Lassvu shaljem poshtom (csini se da je Guciagora pod Gucianima).


Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)