IMOart Forum Croaticum

Svakodnevnica => O jeziku, rode... => Autor teme: belevarac - 04 Kolovoz 2008, 12:35:50 poslijepodne

Naslov: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 04 Kolovoz 2008, 12:35:50 poslijepodne
Voden se more laprdat, koliko ti dusha otje, o ricsiman s ogranka "Wir sprechen nashkish".


32. ljáljak m podzemni jistivi gomoljčić nieke biljke
       glonga, lishnjak je slicsan, ali nije to to; na pr. to bi mogao biti i rishak, koji izpliva na oranici
       kad se ore, negdi ga zovu i rashak - da od csega je Rashko polje ili Rashka Gora, nisu valjda od
       Rashke (drzsave) shto bi htio Chorovich, tj. A. Peco. "Potvrde": 1. Milosh, Legende: "neumorno kopao
       po njivama tražeći oriške i ljaljke" (ovdi "orishak" nije "orah", nego upravo duv. inacsica "rishka");
       2. Raos, Prosjaci: "stade mljeti ljulj i čupati ljaljke i od njih mantati"; 3. Ivan Zovko, Uvjerice: "Jezgru
       od ljiljaka (lešnjaci) gorčuna (gorkih)"!!! (Zovko u mnogocsemu grishi, pa i ovdi, pomisha je ljiljak,
       ljaljak i lishnjak) 4. Shamija (Udovicsich) imaju nieshto ino: ljäljak v. ljùkelj »vrsta trave,
       baljucska« - ne znan, morebit je na Lovrechu tako. - Napisano je "nieke biljke", jer ne znan kako se
       doista zove, pogotovo na lat.
34. polùrānjka ž vrsta ranoga krumpira, uzp. ranjak
            Nesanice, "ranjika, ràljika, rajnlika, rajnglika, ranjlika, ranglja" je iz nim. Reindl <plitja posuda za
            kuhanje, loncsica>, a "poluranjka" je hrv. "pol" + "ran(iti)"; dok je bilo reda i zakona, dok zemlja nije
            bila zatrovana i dok se sve nije pobacilo i izushilo, Grudjani su dolazili u nas s konjiman i magarenjin
            (a magarenja je bilo e valin te Bozse) natovarenin kokuruzom, a odlazili s istin natovarenin
            kompirin: ranjkon, poluranjkon, shkoljavcin, rusavcin, olandijon, crljencin i kasnin kompirin. E sad je
            li to bilo kil za kilo, nisan siguran. U Gruckon polju (kako no se zove: Imacko-bekijsko?) kokuruz ko
            more, a i kompiri, ali se nije moglo sime kompira podgojit. Eto sebet toga su Grudjani izlazili. Kad
            spomenu ono "kil za kilo", sitin se kletog Blazsicha s Vranicha, koji je dugo csita pishtolu za sveti
            Misa na Gracu. A vako su mu se rugali (ali tribalo bi to radi dojma otpivat): »Csitanje poslanice
            blazsenoga Blazsicha s Vranicha Crnolokvanima. Bratjo! U ono vrime potegnem ja do Klobuka i
            istran magare smokava. I zadjem do Crni Lokava prodavat kil smokava za dva kila kompira. A
            neki se ne slagashe ..
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 04 Kolovoz 2008, 12:52:54 poslijepodne

Svi složno a nejednako.

Taman otvorih temu i završih prvi upis, kad tamo imam šta i vidit.

Sažetak tamošnjeg prvog upisa je formalni uvod za druge forumaše i čitatelje pa neslaganje s tumačenjem riječi ljljak (s naglaskom ženskog imena Ljillja) i upit tebi za komentar jekavskog sjena (od sijeno) po Belevariji i šire. Zašto sjeno, a Brig?

Ostalo je po meni odbačeno kao nebitno.

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 04 Kolovoz 2008, 13:04:36 poslijepodne

ad. rišak

Zanimljivo, na svoje uši čuh upravo na Roškom Polju (Tomislavgrad) od domorodaca različite dobi - rišak, glas i iz više usta jasan i čist ko suza - ni traga zamrljanom dvoglasu ai, niti početnom o (orišak).
Sad, koliko im je vjerovati kad su sami Raškopolje pritvorili u Roško Polje, valjda u borbi za ljepšu i znamenitiju povijest otimlju susjednim Rošnjačama prava na ubikaciju starog grada i tvrđave Rog.
Roschigrad na mletačkim kartama, ponegdje Buschigrad - zbunjujuće, slično rukopisno R i B a ni na jednoj takvoj nepreciznoj karti ne pojavljuju se obadva, po gatanju u takve karte sam skloniji Roschigradu na Rošnjačama nego Rogu kod Raškapolja ili Buschigradu kod Buškablata.
Jopet složno pa nejednako. Ti o Raškom polju, ja o Raško-Duvnu. Možda su i ovi Rožani zapisom bižali od Raške a usput poklopili i Rog.


ad. ljáljak

Kad premotam vrpcu, samoglasnik a ni u prvoj pojavi ni u drugoj nije baš čist - k'o da mi se u prvom malo jače a u drugom malo slabije čuje prizvuk e.


ad. ljíljak m

Ne slažem se s tumačenjem značenja ove riječi na ovom podneblju onakvim kakvo je ishodišnoj temi.
Svako tumačenje i nagađanje je dobrodošlo.

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 04 Kolovoz 2008, 13:37:03 poslijepodne
Sažetak tamošnjeg prvog upisa je formalni uvod za druge forumaše i čitatelje pa neslaganje s tumačenjem riječi ljljak (s naglaskom ženskog imena Ljillja) i upit tebi za komentar jekavskog sjena (od sijeno) po Belevariji i šire. Zašto sjeno, a Brig?

Glonga, ne tju mochi nadugo, jer meni je brez zsice 1 kuma po MB.
Ne znan nishta o "sjenu" u Belevariji. Sheseti se tamo tako sigurno nije divanilo, nego "sino" i "sinski koci". Ako se danas tako ko besidi, kakvo ti je to csudo. To su oni koji su se pogospodili na pogrishan nacsin, daklem, govore pogrishan gospocki.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 04 Kolovoz 2008, 13:51:02 poslijepodne

Ne ću te nagonit na trošak. Ubijo bog prišu. Neće riči uteć ovog lita.

Nu, ako si na Jadranu, i imaš Wi-Fi uređaj, pročešljaj malo (stumbler) dostupne otvorene brezžične mriže.
Vlasnici apartmana i kavića priko lita uplate "flat rate" žični paket i dile ga u kući i oko kuće bežično i nezaključano.
Je da je ključ za poštenu čeljad, nu nije ti to krađa, ne otkidaš im neki bandwidth a promet im je ionako "flat".
U razgovoru s domorodcima žičnim i Wi-Fi mrižarima čujem da oni koji to ostave tako otvoreno tojo smatraju ulaganjem u marketing.
Ja mislim da tizin umiruju savjest radi loše kave i non-premium Jamnice 0,25 i 0,33 - oto ti je ona što nema nalipitu vrpcu sa sri čepa pa niz grljak a naplaćuju je po istoj cini ko onu "premium", ona što nije premium ima okus ko umitno gazirana voda iz vrulje.
Znan ti u par gradića turbobrza otvorena Wi-Fi mista, nu ne bi ji bilo pametno javno objavljivat, teže bi tu bilo nać misto za sist ili stat nego za parkirat avuto na plaćenu jal neplaćenu parkingu u naseljenu primorskom mistu.


ad. sinski koci

Ima ti odrasla svita na Imackoj krajini koji se zna i naglas zapitat: - Zašto baš Sinjski koci? Nisu ji valjda Sinjani izuminjali?
Na puno mista se jasno čuje nj.
[Sinj nikada ne će biti Senj!]

ad. sjeno

Ovi Belevarci od kojih se čulo to sjeno (njih desetak) inače sve ostale riči govore ikavicom, sami kažu da ne znaju zašto je to tako, većina ji je iz ex. Dubokog Mokrog i bliže okolice i svi redom tvrde da i najstarija seocka čeljad kaže - sjeno.

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 04 Kolovoz 2008, 13:53:50 poslijepodne
ad. rišak

Zanimljivo, na svoje uši čuh upravo na Roškom Polju (Tomislavgrad) od domorodaca različite dobi - rišak, glas i iz više usta jasan i čist ko suza - ni traga zamrljanom dvoglasu ai.
Sad, koliko im je vjerovati kad su sami Raškopolje pritvorili u Roško Polje, valjda u borbi za ljepšu i znamenitiju povijest otimlju susjednim Rošnjačama prava na ubikaciju starog grada i tvrđave Rog.
Roschigrad na mletačkim kartama, ponegdje Buschigrad - zbunjujuće, slično rukopisno R i B a ni na jednoj takvoj nepreciznoj karti ne pojavljuju se obadva, po gatanju u takve karte sam skloniji Roschigradu na Rošnjačama nego Rogu kod Raškapolja ili Buschigradu kod Buškablata.
Jopet složno pa nejednako. Ti o Raškom polju, ja o Raško-Duvnu. Možda su i ovi Rožani zapisom bižali od Raške a usput poklopili i Rog.

Kad san spomenujo "Rashko polje", mislijo sam na ono por Gruda. A Chorovich (po Peci) smatra da je "Rashka Gora" ostala kao uspomena na granicu sridnjovikovne srbske drzsave, koja se Rashkom zvashe. E bash su Hrvati (ili tko bio) jedno podrucsje (Rashka gora) i jedno selo (Rashka Gora) prozvali bash zbog toga jer je tu bila granica te drzsave. Ta dva Srba ne znaju shto je "rishak", shto li je "rashak". Oblik "rishak" je csestji, csak je i u uzreke ulisha ("Kruv se izpeka ko rishak", "Klacsina izgorila ko rishak"), a inacsica "rashak" je manje ucsestala, a osim toga "rashak" je vetj zauzet inim znacsenjem ("drvo ili kost na koju se (s vretena) namotava predja, kojom se plete uzse").
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 04 Kolovoz 2008, 13:58:13 poslijepodne
Ne ću te nagonit na trošak. Ubijo bog prišu. Neće riči uteć ovog lita.

Nu, ako si na Jadranu, i imaš Wi-Fi uređaj, pročešljaj malo (stumbler) dostupne otvorene brezžične mriže.
Vlasnici apartmana i kavića priko lita uplate "flat rate" paket i dile ga u kući i oko kuće nezaključana.
Nije ti to krađa, ne otimlješ im neki bandwidth a promet im je ionako "flat".
U razgovoru s domorodcima žičnim i Wi-Fi mrižarima čujem da oni koji to ostave to smatraju ulaganjem u marketing.
Znan ti u par gradića turbobrza otvorena Wi-Fi mista, nu ne bi ji javno objavljiva, teže bi tu bilo nać misto za sist ili stat nego za parkirat avuto na plaćenu jal neplaćenu parkingu u naseljenu primorskom mistu.

Sve je to UR (OK), samo ako si ti vlasnik tog apartmana, a nisi dovejo zsicu, trebi ga vucse, bilo flat bilo flit.
A na voj vrutjini ich na "turbobrza mista", e ne bi da me tamo janjetina cseka, i josh da oni meni plate.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 05 Kolovoz 2008, 16:48:29 poslijepodne

ad. 38. ubojni kamen nije samo crvene boje, ima ih i u drugim bojama, najčešća je tamnomodra, ubojnim kamenom se ne liječi samo uboj (naboj) u stoke, najčešće u ovaca. Postoji kamenje različite boje čije se otopine koriste kao lijek za različite (najčešće ovčje) bolesti a puk ih sve zajedno i svakog pojedinačno zove - ubojni kamen.

ad 36. ratluk - [Kad si rahat, i kad si skroz rahat, met'i piljak u čizmu, pa nek nisi rahat.] [U ovoj zemlji ni lokum više nije rahat.]
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 05 Kolovoz 2008, 18:41:25 poslijepodne
ad. 38. ubojni kamen nije samo crvene boje, ima ih i u drugim bojama, najčešća je tamnomodra, ubojnim kamenom se ne liječi samo uboj (naboj) u stoke, najčešće u ovaca. Postoji kamenje različite boje čije se otopine koriste kao lijek za različite (najčešće ovčje) bolesti a puk ih sve zajedno i svakog pojedinačno zove - ubojni kamen.

A sama ti rics kaze da je protiva uboja (>ozlida nanesena udarcem ili nagnicsenjem, nagnicsina, modrica (contusio)<) Toji ti kamen nishta ne tje pomoch kod kujanja, striljavice, te ako ovca zaledja. Inacse postoje i drugi kameni likovi (recimo "gromovo jaje").
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 05 Kolovoz 2008, 19:31:44 poslijepodne
ad. ubojni kamen

Livno, Duvno, Sinj i sela na Dinari o preskakanju Ivanskih krijesova prije no što skoče ne kažu: -Hop! - nego: -Ne daj Bože naboja! - a imaju modri kamen koji često i na više mjesta zovu i ubojnim kamenom a ne koriste ga protiv uboja već protiv drugih ovčjih bolesti. Otopinu kamena daju ovci da pije - kako se, koliko se ja razumijem u veterinu ne liječi uboj.
Da ne bude zabune modra galica je puno svijetlije plava nego taj modri kamen koji za razliku od nje ima glatku površinu tamnog sjaja, i koliko se ja razumijem u lokalno nazivlje boja, modra galica - nije uopće modra, modre su gaće i mōdra u nošnji.
Ovako je na čitavom planinskom područje od planine Cincar pa preko Golije Male i Velike na Dinaru (Kunaru, dinar, kuna) gdje nomadske izdižne nastambe i staje, katune, zovu košara, koš (mn. koši a ne koševi) i bunja a doce koje gnoje (tore) privremenim držanjem ovaca (torenjem) - torinama.

♬♫♪♩ Tamo gdje je mišja groznica..
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 05 Kolovoz 2008, 21:44:21 poslijepodne

Ko pas na bljuvotinu.

17.   känītan prid. (känētan)

Kad si već spomenuo libar o drvenim strojevima, padaju mi na pamet opaske kako je naš jezik zbog nepreciznosti izričaja nepogodan za pokretanje i održavanje proizvodnje. Recimo da nije, samo su se precizna značenja zagubila ko i taj libar o drvenim strojevima i izrazi iz njega a neki su preživjeli s drugim značenjem i značenjima.

U osnovi značenja kaneta i kanetnog je nadomjestak, surogat, zamjena, jedva zadovoljavajuća zamjena, loša kopija; loš, jedva funkcionalan plagijat...
Kanet pri pletenju zamjenjuje nedostajuću treću ruku a pri nečem drugom nešto drugo ili treće kao surogat i jedva zadovoljavajuća zamjena, dildo.
Kana je nadomjestak za prirodnu boju kose.

Odrednice date za 17. zapravo su izvorne odrednice za žentil.

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 06 Kolovoz 2008, 01:03:37 prijepodne
17.

V. Vinja, Jadranske etimologije, 3. sv., kanitan pokushava izvesti od lat. canus, canescere.

Iz opisa "tvoga" kaneta, csini mi se da se radi o ricsi drúga zs. >vrsta vretena< {"vrteno slicsno obicsnom, samo na vrhu ima »grogotaljku« (Duvno); Krshni zavicsaj, 34/158: "grebeni, gargashe, vreteno, druga, shitja i pletecha igla"}
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 06 Kolovoz 2008, 01:34:58 prijepodne

Čitajući dostupne etimologije imam dojam da se svak bez obzira na naobrazbu može baviti tim sportom.

Od canus, canescere može odmah kana kao boja za kosu.

Kanet o kojem govorim drži treću ili ne znam koju prekobrojnu (čiji je redni broj veći od 2.) iglu pletitku a on sam je zataknut za pas pletilje.

Kanet je isključivo pomagalo za pletenje predmeta ili dijelova predmeta koji se pletu s više od dvije igle, a nikako nije alat za predenje ili pripredanje.

Kakono se plete peta, a kakono prsti na bičvi? Triba li četvrta igla?

To je drvena palica s utorom u koji je utaknuta ta prekobrojna igla pletitka i ako bi je imenovali po korijenima iz latinskog bliže je određuje canalis u značenju cijev (pa i žlijeb, čanak, kanal) jer je to u biti cijev u koju je utorena igla.

canna - trska, duda dudaljka, svirala (opet cjevaste stvari)

Nema nikakve funkcijske veze s vretenom, niti liči, osim izdaleka po protežnostima, ne po obliku.

Dalo bi se nešto tražiti po latinskom korijenu can, ili bolje po grčkom na što navodi lat. canephoros, pl. canephoroe - atenske djevice koje su nosile na glavi žrtvene košarice u procesiji.

Ovaj kanet baš na glavi nosi iglu i ima utor na glavi (košaricu) za iglu.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 06 Kolovoz 2008, 19:24:54 poslijepodne

Nagađam da su te kanefore također surogat, one nose žrtvene košarice u procesiji ali u tuđe ime i za tuđi račun.
Ako je suprotno - onda ih ne nose samo u svoje ime i za svoj račun.

A onda s Rima priko Grčke u Izrael.

Događa li se u Kani Galilejskoj slučajno instantni vinski surogat bolji od najboljeg originala?

Što bi Ladan rekao o korijenu can?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 07 Kolovoz 2008, 01:44:35 prijepodne
Još o kanetu


Već u ranoj fazi pletači su težili k većoj brzini pletenja. Kao pomoć pri radu upotrebljavali su korice ili štapiće u koje su umetali radnu iglu, kako bi slobodnom desnom rukom mogli brže prebacivati očice s igle na iglu. Ponekad se na taj način mogla postići brzina do 200 očica u minuti.
Umjetnički izrađene pletaće korice ili štapići često su na sebi nosile inicijale pletača. Pletač ih je nosio zataknute za pojas na desnom boku ili pričvršćene vrpcom pregače. Korice lijepo ukrašene srcem, cvijećem ili izrekama u duborezu mladići su poklanjali djevojkama kao izraz ljubavi.
Neke su korice imale lanac s kukom, koji se stavljao oko stražnjeg dijela pojasa, a pletivo se objesilo na kuku. Ovaj je način imao dvije prednosti: pletivo se držalo pod određenom napetošću, a istovremeno je omogućavalo pletaču da bilo kada ostavi posao, ostavljajući pletivo da slobodno visi na kuki oko pojasa.
http://rucnirad.wordpress.com/pletenje (http://rucnirad.wordpress.com/pletenje)


eng. knitting stick, knitting sheath

Na slijedećoj poveznici se vidi način korišćenja ali ne liči baš na naške kanete a ne ću umećat sliku jer je, moš mislit, tetka auktorica proglasila sadržaj intelektualnim vlasništvom i zviznila copyrights.
http://gansey.blogspot.com/2008/02/back-to-basics.html (http://gansey.blogspot.com/2008/02/back-to-basics.html)

Na slijedećem je jedan koji se da kupit za bagatelu od 300 štrlina, a od dostupnih na webu je najsličniji je naškom, u naškog je gornji deblji dio najmanje upola kraći a donji je kružnog poričnog pririza bez ukrasnih rezbarija, najčešće nije prav nego blaže ili oštrije svinut prema kraju i polukuglasto zatupljen na kraju.
http://freespace.virgin.net/judy.pollitt/ksheaths.htm (http://freespace.virgin.net/judy.pollitt/ksheaths.htm)

Jedna rpa svakakvizi na:
http://picasaweb.google.com/At.Past.Caring/AntiqueKnittingTools/photo#5168036857304742834 (http://picasaweb.google.com/At.Past.Caring/AntiqueKnittingTools/photo#5168036857304742834)

#$%&' još ću počet heklat na ovom podforumu

Oklen ti ideja da bi to moglo bit štogod za prpiredanja?

Na kraju, tili - ne tili, mora' ćemo se sporazumit na prarvackom.


These were used for keeping one needle static, although they were attached to the knitter's clothing, not used in the hand. In fact, one of the reasons they were so helpful is that they freed one hand to take more control of the yarn, or perform other tasks.

The sheath was tucked into the knitter's waistband or belt, or even stitched onto an apron. In Yorkshire (England) they were called
knitting sticks and had a short tubular opening for the end of a double-pointed needle. A curved piece would hook in at the waist and
the whole thing might be covered in decorative carving.

Whatever the design, the sheath had to have both a slot for the end of the needle and a way of attaching it to clothing. Knitting sheaths
were especially important to women who had to produce hand-knitted goods for sale, as the fixed needle helped them work faster and more
evenly.


Dutch. breischede; na niskozemskom, pri dnu stranice:
http://miniakturen.punt.nl/?gr=784407 (http://miniakturen.punt.nl/?gr=784407)


Moš se slomit ali na webu neš nać ništa na nimačkom pokušavajući prevest "knitting stick" i "knitting steath".
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 07 Kolovoz 2008, 13:23:29 poslijepodne
Vagir u međumrežju danas


kako bi objasnio to je odma iza konja ako si vidla konjska kola i sa strane dva lanca i oni se zakace za taj"vagir"a vagir opet za kola i tako konj vuce kola kuzish
http://stara.kladusa.net/forum/index.php?topic=182.msg45534 (http://stara.kladusa.net/forum/index.php?topic=182.msg45534)


Poprečno ispred kotača vidi se vagir neophodan pri uprezanju samo jednog grla stoke. (Vidi uz jaram za jedno govedo.) ...
Ako se, međutim, za vuču koristi samo jedno govedo vučna se sila ne može na voz prenositi rudom, je bi voz skretao u stranu, nego se s jarma lancima prenosi na vagir smješten na prednjem trapu kola. Tako se vučna sila ravnomjerno raspoređuje na voz.
[Jaram (lijevo) i vagir (desno)]

(http://www.medulin.com.hr/2jaramza1.gif)

http://www.medulin.com.hr/2prijevoz.htm (http://www.medulin.com.hr/2prijevoz.htm)

Tako se spominje da je Čavo, da bi dokazao kako može biti kosboša, uzeo vagir i njime kosio travu. Marijan Džekin je, kažu, na tu Čavinu uzeo rudu od kola i s njom kosio kako bi prkosio Čavi i pokazao mu da je on bolji kosac. Ovaj je opet kažu htio uzeti i njega i rudu i kositi.
http://www.zagoricani.com/index.php?option=com_content&task=view&id=196&Itemid=122 (http://www.zagoricani.com/index.php?option=com_content&task=view&id=196&Itemid=122)

Djed prvo izvodi iz štale Sokola, baca preko njega ormu, stavlja mu žvale i preže ga u vagir.
http://tajpvrajter.blog.hr/arhiva-2006-08.html (http://tajpvrajter.blog.hr/arhiva-2006-08.html)

krajnje rjesenje je polako navikavati na pristup bocni kolima, postepeno prebacivati strangu preko ledja i primicati kobilu rudi- ni slucajno ne kopcati na vagir
http://www.pegasus.hr/forum/viewtopic.php?start=30&t=1526 (http://www.pegasus.hr/forum/viewtopic.php?start=30&t=1526)

vagir = metalni (nekad ranije i drveni) dio opreme za konja koji se zakači za zaprežna kola (ili plug) na jednoj i konja na drugoj strani i koji je služio za vučenje tereta
http://www.ozalj.info/forum/viewtopic.php?f=16&t=83 (http://www.ozalj.info/forum/viewtopic.php?f=16&t=83)

vagir - prečka kod seoskih kola za vuč konja, na nju dođu 2 balancina
http://www.skabrnja.com/forum/viewtopic.php?p=662&sid=e20eaa9c5d3845c9bf7b73fa6a11cbe2 (http://www.skabrnja.com/forum/viewtopic.php?p=662&sid=e20eaa9c5d3845c9bf7b73fa6a11cbe2)

prodajem rabljen vagir i uzde za mazgu pašu za stari model A6 [u komentarima na članak]
http://www.bljesak.info/content/view/10346/159/ (http://www.bljesak.info/content/view/10346/159/)

Postrojenja za navlačenje nosača kostruktivno su konci pirana kao dvije paralelne međusobno povezane nosive rešetke s radnim međuprostorom. Po gornjoj se zoni kreću kolica s vitlima i pogonskim motorima, a donja se zona kreće preko vagira na ležajevima (slika 1.).
Snježana Tešović; Postrojenje za navlačenje montažnih nosača ili segmenata, Građevinar 57 (2005)
http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200502/4.pdf (http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200502/4.pdf)

Dobar vagir dukata vrijedi ! [kao forumaški sig]
http://kladanj.17.forumer.com/viewtopic.php?p=1599&sid=46598463ad99f47248bba7fa66af915a (http://kladanj.17.forumer.com/viewtopic.php?p=1599&sid=46598463ad99f47248bba7fa66af915a)

kod zaprezanja treba obratiti pažnju na dužinu rude - kad konj krene, a ruda je prekratka i kad počne dodirivati nogama vagir to može biti opasno
http://www.pegasus.hr/forum/viewtopic.php?start=15&t=1526 (http://www.pegasus.hr/forum/viewtopic.php?start=15&t=1526)

Štrange se zatežu i opuštaju, vagir udara o rudu, a Bela frkće, propinje se i oštro hrže.
http://www.most.ba/055/024.htm (http://www.most.ba/055/024.htm)

Nađe mi se vagir pri ruci. Zamahnuh. Ispriječi se rame ko kuća. Puče ključna kost kao suva jelova cjepanica. Ranjen kurjak poče zavijati, prema konju puziti.
http://www.gacko.net/danilo_maric_3.htm (http://www.gacko.net/danilo_maric_3.htm)

Ni kriv ni dužan nastrada, osta i bez žene i života a ona je još iz straha potvrdila kako je vjerojatno dobio sunčanicu i pao sa plasta sijena pravo na vagir, a susjed još ispade junak jer mu je kao pokušao pomoći i oko sijena... i tješio ženu...
http://www.blog.hr/print/id/1622553971/strah-od-straha.html (http://www.blog.hr/print/id/1622553971/strah-od-straha.html)

Reci mi, dida, šta se to desi,
Zašto je kosa i šiba za rogom,
Zašto na uzda prašina pada,
što se to zbilo pod milim Bogom ?
Zašto je obruč sa kace spao,
Crvica jede saone moje,
A oštra kola, šarage, livča,
Vagir i rudo na vrpi stoje ?
Zašto se mreža, bacanj i bodva
Njišu na gredi o lancu starom,
Plankača rđa, gudalo drima,
A srp se gura s drvenim maljom ?
Zašto je stupka popola pukla,
A kantar osto bez jednog lanca,
http://sokacgranicar.bloger.hr/ (http://sokacgranicar.bloger.hr/)

Imam ženu žeravicu živu,
vagir kvasim, žeravicu gasim.
http://www.runovici.hr/ganga/Ganga.asp?PagePosition=87 (http://www.runovici.hr/ganga/Ganga.asp?PagePosition=87)

Kotač mali prednji drveni od seoskih kola i konjiski vagir
http://www.oglasnik.hr/oglasi/slobodno_vrijeme/antikviteti_umjetnine/ponuda/antikviteti/oglas-8739123.html (http://www.oglasnik.hr/oglasi/slobodno_vrijeme/antikviteti_umjetnine/ponuda/antikviteti/oglas-8739123.html)


Tjerao je Jozo svoga Brnjaša da potegne neki firać, ali nije išlo. Jadna je životinja trgnula posljednjom snagom i tada iščupala kline, pa je onda vagir uslijed inercije preletio preko konja i snažno udario Jozu u potiljak, a ovaj pao nekamo niza škarpu. Kad se pušući i pužući vratio kroz paprat, Jozo je u bijesu uglavio dva prsta konju u nozdrve da se na njemu, ni krivom ni dužnom, tako iskali. Konj je u muci frktao i kezio zube, a Drago se uvijek kad prepričava cijelu tu situaciju više puta zacene od smijeha, ali u trenutku dok se događala bogme nije smio. Stari bi se okomio i na njega.
http://www.vares.pp.se/bobovac/boblist/broj95/95_13.htm (http://www.vares.pp.se/bobovac/boblist/broj95/95_13.htm)



Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 07 Kolovoz 2008, 13:26:33 poslijepodne
(http://www.pougarje.net/page/modules/coppermine/albums/userpics/normal_mile2.jpg)


komut, vagir
http://www.pougarje.net/page/modules.php?name=coppermine&file=displayimage&album=2&pid=1039 (http://www.pougarje.net/page/modules.php?name=coppermine&file=displayimage&album=2&pid=1039)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 07 Kolovoz 2008, 13:27:48 poslijepodne
(http://www.delavska-katedra.com/imgdata/20060315214139p_136.jpg)

Okov za vagir. Desni.
http://www.delavska-katedra.com/index.php?bgoto=Virtualni_muzej&bcatid=31&bitemid=109&baction=show_item (http://www.delavska-katedra.com/index.php?bgoto=Virtualni_muzej&bcatid=31&bitemid=109&baction=show_item)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 07 Kolovoz 2008, 13:28:55 poslijepodne
(http://www.delavska-katedra.com/imgdata/20060315214255p_137.jpg)

Okov za vagir. Levi.
http://www.delavska-katedra.com/index.php?baction=show_item&bcatid=31&bgoto=Virtualni_muzej&bitemid=110 (http://www.delavska-katedra.com/index.php?baction=show_item&bcatid=31&bgoto=Virtualni_muzej&bitemid=110)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 07 Kolovoz 2008, 13:55:17 poslijepodne

Kasnije su se trupci izvlačili samo uz pomoć vagira koji su se štranjgama, metalnim lancima, kopčali za konjske orme. Kvake ili bimbe
zabijale su se u trupac, a kroz metalnu alku obrtanj bile su prikačene za vagir. Upravo zbog mogućnosti okretanja bimbi u obrtanju, šlajs je bio sigurniji jer se konj mogao slobodnije kretati i spretnije izbjeći nalet trupca, dok je šlajs ruda zaustavljala sve pokrete.
I. Radovani: Načini transporta u Krasnu, Senj. zb. 32, 409-424 (2005.)
hrcak.srce.hr/file/27596 (http://hrcak.srce.hr/file/27596)

Takvi su primjerice leksemi vezani uz kirijašenje na vinodolskom području, Grobinšćini i području Klane: celt/celjt, cugalj, curik, curikat, šmir/čmir; furman, futrat, klaftar; sotlar; stranjga, trajbar; vagir; vinta itd.
Marija Turk, Germanizmi u sjevernočakavskom arealu, Fluminensia, god 17 (2005) br.2. str. 1-13
hrcak.srce.hr/file/7112 (http://hrcak.srce.hr/file/7112)

Ako se uzde, remenje za rudo, lanci ili vagiri razvežu ili odvoje ili se prekinu ili razviju, iliako konj prekorači vagir ili rudu, Predsjednik Sudačkog vijeća će zazvoniti i suvozač morasići s vozila i privezati ili popraviti oštećeni dio.
Pravilnik za međunarodna kombinirana natjecanja zaprega, Hrvatski konjički savez, 2007.
konjicki.u47.belsoft.hr/ Documents/FEI_pravilnik_zaprege.pdf (http://konjicki.u47.belsoft.hr/ Documents/FEI_pravilnik_zaprege.pdf)


Najdraži mi je pet kompleta narodnih nošnji, najvredniji su kovački tiganj i paradni slavonski šlavoner, vožen po Monte Carlu, najstariji je lampov, drveni vagir od prije 200 i više godina, od konjskog teglenja brodova uzvodno Kupom, od Siska prema Karlovcu.
www.petrinjskiradio.com/pet_list_files/6.pdf (http://www.petrinjskiradio.com/pet_list_files/6.pdf)

vagir - okovano drvo sa tri kuke za vuču kola ili pluga konjem
vagirača - dio pluga ili kola o kojem visi vagir
[već maknuto, škljocnuti na "Cached"]
www.bijakova.com/Rjecnik.htm (http://www.bijakova.com/Rjecnik.htm)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 07 Kolovoz 2008, 14:10:09 poslijepodne

ad. 43. gälja ž - jedan uskopan trak tla koji kopač učini kopajući od jedne do druge međe, usp. otkos kod kosidbe

Citat:
Priznan 43., iako je u biti data odrednica za kuku. Znacsenja:

Citat:
43. neporavnata hrpa zemlje pri kopanju, ono shto je izkopano iz jednoga mista, dio kuke ; kòpat na gälju okopavati lozu u prolitje tako da se zemlja odgrtje od stabljika u vidu galja; uzp.: galjva, galjvat

"...u "kopačima" (kad se odmaralo na "mejašu" /međi/ između dvaju "galja" ili kad bi njiva bila do kraja iskopana."
http://www.zagoricani.com/index.php?option=com_content&task=view&id=27&Itemid=124 (http://www.zagoricani.com/index.php?option=com_content&task=view&id=27&Itemid=124)

Iz ovog se da razabrat značenjska odrednica riječi gälja i na livanjskom području, onakvom kakvu ima kuka kod belevarca.

11. Ne gavljaj. (glonga, 7-8-2008)

Kad bi se uskopalo da se počiva iza svake galje?
Triba bit izrazito nespetren pa ugavljat u ono što je uskopano sjednog smista.


Evo javljaju se livnjani i kažu da i oni imaju kljuku koja se sastoji od jedne galje, odmora koji se sastoji od pišpuš pauze (što može uključivati i odlazak do obližnjeg šumarka i povratak) te povratka na početnu poziciju za sljedeću galju i kljuku.
Eto ti ga na, sad još jedan koji kaže da su kljuke zapravo prva i zadnja galja koje uključuju i obijanje kraja (kopačku obradu vanjskog ruba tla uz tlo koje se ne uskopava).

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 07 Kolovoz 2008, 15:55:10 poslijepodne
43. galja zs.

Glonga, slushaj vamokar: blago povaginin kad mi neko iz Zagoricsana tumacsi galju i kuku, meni koji san toliko galja i kuka dubokog (za duvana, kompira) i plitkog (ostalo) kopa uzkopa, toliko iljada okopa i ogrnijo! Ja san na moru, al me sunce ne vidja, nasuncsa san se ja pod mladost [Lako ti je poznati seljaka, / Crni ledja a bila shtomaka.] Pa i jedan Skok, gospodin a ne seljak, zna shta je galja, a i ostala gracka cseljad nizse navedena.

Parcsich: "gvala zemlje" = gruda zemlje; "gvalja blata" = poprskano blato; Skok (ugl. kao i ARj): gvala ž. (Slavonija, 18. v.) »sinonimi: gruda, grumen, guka, kepa (Dubica)«, um. gvalica; Hardomilje, monograf.: "kopalo se na pašale ili kuke, tako da se prvi kopač, kopajući prvi red udalji, odmakne do 2 galje (oko 2 m); Kutlesha (Imotjanin): "zemlja se odgrće od loze u kuće, koje zovu stogovi ili galje ; Mikulich, Pust. pripov.: "Vinogradi se na galju kopali tada"; Shamija (Udovicsich): galja »način okopavanja loze«; Molizski Hrvati (Mundimitar): galjàfûn »gruda zemlje«; ARj: gvala - »gruda, grumen, guka«, jamač. tuđ., 18. st. Slav, Stulić, malo kvasa svu gvalu pokvari; gvale od đubreta zbit (Banovac), - ugl. Slav.; gvalica (Slav.); Gusich (Sinj) : galja »ćula, kup zemlje koji nastaje zagrćanjem«.

Daklem, kuka je red u kopanju, kao shto je otkos red u kositbi. Kuka je duga koliko je njiva shiroka (nitko pametan ne kopa njivu po duzsini), i sastoji se od niekog broja galja. Kad se uzkopa dio kuke iz mista (noge se ne micsu), pomakne se desno u brazdu i poravna ono shto je netom uzkopano, a to se zove galja. Amen.

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Insomnia - 07 Kolovoz 2008, 15:59:08 poslijepodne
belevarac, ti si neki nash chovik od amokar di san ja rodjena? lipo odgovori, nemoj mi odma' kosharitzu uvalit.
ma shta kosharitzu... sepet!
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 07 Kolovoz 2008, 16:01:36 poslijepodne
O kanetu ne mogu razpravljati, jer prvi put csujem za tu rics. U mom kraju toga nije bivalo. Za kanat >prozorsko krilo<, tur., csuo sam.

Na Krku je kanet >pisma<, valjda.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 07 Kolovoz 2008, 16:03:10 poslijepodne
belevarac, ti si neki nash chovik od amokar di san ja rodjena? lipo odgovori, nemoj mi odma' kosharitzu uvalit.
ma shta kosharitzu... sepet!

A shta si me pitala? Na moju dushu ne znan shta to ti nisan otpovrnijo.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Insomnia - 07 Kolovoz 2008, 16:03:55 poslijepodne
A shta si me pitala? Na moju dushu ne znan shta to ti nisan otpovrnijo.

pitala sam te ono prije upitnika.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 07 Kolovoz 2008, 16:15:42 poslijepodne
pitala sam te ono prije upitnika.

Stvarno ne znan. Ma nisan ti ja tliko telegentan, morat tjesh ponovit pitanje.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 07 Kolovoz 2008, 16:44:17 poslijepodne

A jesi mučan, ti bi drugima uskratio prava na kopanje, na minuli rad u kopanju, i na atoktonu teknološku terminologiju i semantiku.
Do zla da si posljednji kopač crljenice.

Istarski kanet je puhački instrument sičan fruli i izdaleka po protežnostima kanetu, maćedonski kanet je pisma i igra, dalmatinski kanat je (geometrijski) pravac na kojemu se siku dvi ravnine za razliku od kantuna koji je (geometrijski) točka u kojoj se siku tri ravnine.


ad. vagir

Uz priču o vagiru ne mogu zaobać "ljucki vagir" koji su na svojim leđima osjetili neki naši gastarbajteri, a na našim gradilištima se ne viđa.

Radi se o predmetu korišćenom u ručnoj ugradbi lijevanog asfalta i asfaltmastiksa.
Lijevani asfalt se u Njemačkoj često koristi umjesto estricha a često kao i kao podložna i završna podna obloga.
Lijevani asfalt ugrađuje se na temperaturama od 300 pa do najmanje 220 ℃.
Od cisterne se (najčešće zbog stubišta i sličnih zapreka za druga transportna sredstva) prenosi na ljuckim leđima preko "ljuckog vagira" s kojeg iđu dva lanca s kljukama do povrsla dva drvena sića (vjedra, kante) od po dvajestak litara.
Sličan način nošenja tereta se mogao vidjeti u filmovima iz i o Kini i Indokini.
Ovaj "ljucki vagir" u sjevernoj Njemačkoj zovu "Johen", izrađen je od mekog drveta (joha?) zadebljan je na sredini i pogodno obrađen radi nasjedanja na ljudski vrat na sredini i na duljini koja odgovara prosječnoj širini ramena, sužava se prema rubovima. Na vanjskim rubovima je okovan čeličnim limovima na koje su pričvršćeni lanci čije se krajeve kukom kači za povrsla.
Teret se nosi s osobitom brzinom (hlađenje ispod dopuštene temperature za ugradbu) i pozornošću jer su opekline od materijala na temp. 300 ℃ teške a od ovog imaju i posebne komplikacije u liječenju.
Drveni sić "Eimer" je od daščica utegnutih čeličnim obručima, krnjestožasta je oblika, s čeličnim povrslom.

Ne daju se lako naći fotografije ni za Eimer niti za Johen.

Der Gussasphalt wird beim Rührwerkskessel in Holzeimer gefüllt und dann von Trägern zur Einbaustelle gebracht. Das Tragen erfolgt mit Hilfe einer Tragehilfe, an die links und rechts je ein Eimer gehängt wird. Alternativ zu einer großen Anzahl an Trägern steht der Einsatz eines Schrägaufzugs, so dass den Trägern das Treppen steigen erspart bleibt.
An der Einbaustelle werden die Eimer von einem Zuarbeiter ausgeschüttet und von einem weiteren Arbeiter, dem „Streicher“, mit einer Hartholzscheibe geebnet.
http://www.ibl.uni-stuttgart.de/selfstudy/fileadmin/projektstudie2005/da_hart_estrich/da_hart_estrich.pdf (http://www.ibl.uni-stuttgart.de/selfstudy/fileadmin/projektstudie2005/da_hart_estrich/da_hart_estrich.pdf)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 07 Kolovoz 2008, 16:46:43 poslijepodne
39. csamish

Doista csudna rics, i naoko neprotumacsiva. Vetjina kazivacsa je csula za rics, ali nitko ne zna shto bi znacsila, i uglavnom svi govore oni navedeni primir. Ili, kad starijeg dite pita "Shta je ovo?", ovaj bi mu zna odgovorit "Csamish!, shta te briga shta je!".

Medjutim, csini se da se radi o umrloj (napola) ricsi. Jer molizski Hrvati imaju rics "čičàmïš" »šišmiš« (ovi Hrvati znaju imati i po dva naglaska u jednoj ricsi). Molizski su Hrvati otishli, virojatno iz Najije, u razdoblju 1463. - 1490. i odnili "shishmisha" u tom obliku, a u nashem se narodu sacsuvao samo skratjeni oblik u znacsnju niecseg strashnog csime se ditca plashe, a ono prvotno je zaminjeno s ricsju "slipimish". Osim toga, u Mandichevu popisu Hrvata iz 1743. u Bilon Polju (Bilopoglie) upisan je Jacobus Çamis (Jakov Čamiš).
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 07 Kolovoz 2008, 16:50:49 poslijepodne
"Pustinjakove pripovjetke", tako se zvala ona knjiga s "Vitinskim lovcem".

Fra Martin Mikulić (1841 .-1912.)
...
Upravo zbog toga što je dobro pisao latinski uprava Provincije povjerila mu je da sastavi Schematismus almae custodiae provincialis in Hercegovina, Mostarini 1882
...
Zvonarev teljig, Mostar 1901.;
Narodna torba, Mostar 1902.;
Samac i beskućnik, Mostar 1903.;
Vitinski lovac, u Hrvatska duša, Almanah hrvatskih katoličkih svećenika, sv. 2, izdao Ivanko Vlašićak, Zagreb 1923., 51.-90.;
Djevac od devedeset godina, u: Hrvatska duša, sv. 3.-4., Virje 1924.-1925., 83.-143.;
Drveni strojevi, u: Dobri Pastir, 1973., objavio Anđelko Mijatović;
Pustinjakove pripovijetke, Duvno 1972., objavio Ivan Alilović.
http://franjevci.info/kratka-povijest-pisanadjela.html (http://franjevci.info/kratka-povijest-pisanadjela.html)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Insomnia - 07 Kolovoz 2008, 21:53:00 poslijepodne
Stvarno ne znan. Ma nisan ti ja tliko telegentan, morat tjesh ponovit pitanje.

belevarac, ti si neki nash chovik od amokar di san ja rodjena?  :spidom
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 08 Kolovoz 2008, 00:52:16 prijepodne
belevarac, ti si neki nash chovik od amokar di san ja rodjena?  :spidom

E sad vidju, upitnik ko kutja. A ja ti pitanja koja glase ko tvrdnja ne ukaravizin. Csitan svako peto slovo, upitnik je sigurno bijo csetvrto.

Nisan iz tvoje obtjine, ime mi je Belevarac, iako bi se moglo sporiti o tomu jesan li rodjen u Belevariji ili u Bekiji. Noshnja i pivanje su bili bekijski, a upravno (administrativno) san pripada Belevariji. Kod mene su bili "uzkogache" a od Ugrovacse prima jugu bili su "mutjoguzi", moji su pivali bekijsku, a oni dolikarce belevarijsku gangu. Eto i privishe san ti reka.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 08 Kolovoz 2008, 00:58:31 prijepodne

belevarac

Drveni strojevi, u: Dobri Pastir, 1973., objavio Anđelko Mijatović;

Je li ovaj "Dobri Pastir" bio glasilo istoimene udruge?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Insomnia - 08 Kolovoz 2008, 08:43:42 prijepodne
E sad vidju, upitnik ko kutja. A ja ti pitanja koja glase ko tvrdnja ne ukaravizin. Csitan svako peto slovo, upitnik je sigurno bijo csetvrto.

Nisan iz tvoje obtjine, ime mi je Belevarac, iako bi se moglo sporiti o tomu jesan li rodjen u Belevariji ili u Bekiji. Noshnja i pivanje su bili bekijski, a upravno (administrativno) san pripada Belevariji. Kod mene su bili "uzkogache" a od Ugrovacse prima jugu bili su "mutjoguzi", moji su pivali bekijsku, a oni dolikarce belevarijsku gangu. Eto i privishe san ti reka.

sad znam otprilike.
moja obćina ti je cila bekija, tako da si "moj od amokar" kad si iz dragićine, a ne iz grljevića, na primjer.
naime, imam i ja neke rodbine što administrativno pripadaju amokar (medovići), a oni veliju da pripadaju tamokar, u belevariju, točnije, široki.
oni do doma kažu da su gruđani, a oni posli doma da su širokobrižani. to po nagetosti i koja strana brda di gleda...
aj, drago mi je da barem gangu moremo zajedno zapivat.

sad san ti napisala i prikoviše slova, tako i da sa svakim četvrtim moreš lako ukaravizit što san ti ono tila reć...
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 08 Kolovoz 2008, 09:40:00 prijepodne
belevarac

Drveni strojevi, u: Dobri Pastir, 1973., objavio Anđelko Mijatović;

Je li ovaj "Dobri Pastir" bio glasilo istoimene udruge?

Mislish kao ono "Krshtjanska sadashnjost" u Zabregu. Ne znan, "Dobri pastir" je niekad u BiH znacsio shto i "Danica" u Rvackoj. Ako i je bio glasilo Udruge, pa da su u njoj sve sami komunisti bili, dobro su dilo u ovom slucsaju napravili. Bila je u zadnje 2-3 godine nieka polemicsica u Hrvatskom slovu, csini mi se, izmedju Jure Krishte i jedno bosanskog pratra o Udruzi. Krishto je u jednoj svojoj knjizi napisa da je ista imala izrazito negativnu ulogu u povisti Katolicske crkve BiH u drugoj poli 20. stolitja, a pratar ju je, naravno, branijo.

Ponavljan, ako tko ima obtjenito negativnu ulogu u rvackoj povisti, ne znacsi da je sve shto je ucsinijo negativno. Recimo na priliku, znash li ko je nasha, odkupijo i NSB-u poklonio prvotisak "Novog testamenta" (Dalmatin, Trubar i ost. protestantska bratija) na rvackon jeziku iz 1563.? Daklem, prvi podpuni prievod Novog zavita na rvacki. Kashich je to napravijo tek 1638. (a tiskana, ne sh virovat, 1999.).
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 09 Kolovoz 2008, 20:49:49 poslijepodne
Mishakinja.

ne diraj mi kikice, počupat ću ti tu mišakinju ispod nosa :zubo

Ins, je li to vrsta trave?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: mcora - 09 Kolovoz 2008, 21:00:32 poslijepodne
Mishakinja.

Ins, je li to vrsta trave?
(dok Insa ne dođe...)

nije... to su ti one sitne dlačice po vratu...

:mcora
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 09 Kolovoz 2008, 22:07:27 poslijepodne
(dok Insa ne dođe...)

nije... to su ti one sitne dlačice po vratu...

:mcora

Ali Ins recse da su izpod nosa. E pa sad, gdi su daklem? Ma, "mishakinja" je trava, da mi Bog kazse! Ko zna, mozsda se Ins sluzsi metaporama, pa za "nausnicu" rabi "mishakinju".
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: mcora - 09 Kolovoz 2008, 22:10:24 poslijepodne
Ali Ins recse da su izpod nosa. E pa sad, gdi su daklem? Ma, "mishakinja" je trava, da mi Bog kazse! Ko zna, mozsda se Ins sluzsi metaporama, pa za "nausnicu" rabi "mishakinju".

a umjetničke slobode ???
umjesto ponosnog, gustog i crnog brka,  dikoja tanka i rijetka dlačica ...

:mcora
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Insomnia - 10 Kolovoz 2008, 12:35:50 poslijepodne
Mishakinja.

Ins, je li to vrsta trave?

vako: moj pokojni ćaća bi bratu zna reć da "obriše gumicom onu mišakinju ispod nosa" kad je ovaj uša u pubertet.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Insomnia - 10 Kolovoz 2008, 12:36:38 poslijepodne
a umjetničke slobode ???
umjesto ponosnog, gustog i crnog brka,  dikoja tanka i rijetka dlačica ...

:mcora

izgleda meni da u imackom više poznaju škutorske izraze od urbane mostarske raje :zubo
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 11 Kolovoz 2008, 00:22:26 prijepodne
Kanet o kojem govorim drži treću ili ne znam koju prekobrojnu (čiji je redni broj veći od 2.) iglu pletitku a on sam je zataknut za pas pletilje.

Kanet je isključivo pomagalo za pletenje predmeta ili dijelova predmeta koji se pletu s više od dvije igle, a nikako nije alat za predenje ili pripredanje.

Kakono se plete peta, a kakono prsti na bičvi? Triba li četvrta igla?

To je drvena palica s utorom u koji je utaknuta ta prekobrojna igla pletitka i ako bi je imenovali po korijenima iz latinskog bliže je određuje canalis u značenju cijev (pa i žlijeb, čanak, kanal) jer je to u biti cijev u koju je utorena igla.

canna - trska, duda dudaljka, svirala (opet cjevaste stvari)
Nema nikakve funkcijske veze s vretenom, niti liči, osim izdaleka po protežnostima, ne po obliku.

Dalo bi se nešto tražiti po latinskom korijenu can, ili bolje po grčkom na što navodi lat. canephoros, pl. canephoroe - atenske djevice koje su nosile na glavi žrtvene košarice u procesiji.

Ovaj kanet baš na glavi nosi iglu i ima utor na glavi (košaricu) za iglu.


"Kanet" sam nashao u samo dva ricsnika:

1. Gusich, Rj. govora Dalm. zagore ..., kaneta, kanjeta >drvena naprava u koju pletilje
   zadijevaju pletetje igle<, bez naglaska
2. Skok, Etim. rjecsnik ..., v. Kanajt, kànet (Smokvica, Korcsula) »komad drva obicsno
    izrezana na koje se kod pletenja stavi klupko« (!!) ▲ lat. canna  »trstika«, + -ittus.

Ne bi tribalo sumnjati u Skokovo izkonoslovljenje. Jer primitivni su "kaneti" jamacsno bili od trske.
Csudno da je Shamija ovu rics priskocsio, ako je u pokladu imot.- bek. govora.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 11 Kolovoz 2008, 00:41:13 prijepodne
vako: moj pokojni ćaća bi bratu zna reć da "obriše gumicom onu mišakinju ispod nosa" kad je ovaj uša u pubertet.

mïshakinja zs »jistivo divlje zelje (Stellaria media)« [Ako díte zàbolī trbushcsich, dòbra je i tráva mïshakinja: stûch je, zgrįjat na shpòretu i privŕnit trî púta òd sebe, pa prìvit.]

--- Mikulich: „shto sam samo divljeg zelja pokusao: sirove kuke, grzdulje, mishakinje, klobucsca, kokoshje volje, kozjega roga, volunjskoga uha”; Anich: mishjakinja etn. biljka a. Minuartia b. Stellaria media; Ivanishevich: "bere se za ranu koromacs (foeniculum oicinale), shchir (amaranthus retroflexux), mishakinja (anagallis arvensis), para se shurlin (thlaspi bursa pastoris)"; Skok: »trava«; Fra P. Bakula: »jistivo zelje«; Shonje: mïshjakinja (Stellaria) »rod iz por. klincsicha, csest povrtni korov; crijevac«; Runovichki zbornik 2: "mishjakinja"; Molizs. Hrvati: mishakina [mïshakina] »mishakina, krika, krivicsica (A. a.)«; ARj: mïshakinja i mïshjakinja.

Ne znam kako izgleda "mishakinja", virojatno podsitja na brcsiche niekog mladca. 
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Insomnia - 11 Kolovoz 2008, 08:27:37 prijepodne
ono što ivanishevich naziva mišakinjom i pridodaje joj nekakav latinski naziv, izgleda da nema veze jedno s drugim, barem kod nas, a kako vidim, i kod onih u požegi

anagallis arvensis:
http://www.fireflyforest.com/flowers/images/orange/orange_08/Anagallis_arven_400.jpg (http://www.fireflyforest.com/flowers/images/orange/orange_08/Anagallis_arven_400.jpg)


mišakinja:
http://www.pozega-online.com/phphoto_album/picture.php?id=170&num=23 (http://www.pozega-online.com/phphoto_album/picture.php?id=170&num=23)

mišakinja se kod nas opisuje kao nekakva trava dlakavih listova (moja svekriva, na primjer), a to bi mogla biti ova sa slike iznad.

zanimljivo, ni anicheva verzija se ne slaže sa ivanichevichevom, a od ovog potonjeg se ne slaže sa mikulichevom.

nebitno, bitno je da imoćani savršeno dobro razumiju mene škutorku kad ih iđen zafrkavat. naročito ovaj naš vorumski anđelak  :minimala
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 11 Kolovoz 2008, 09:28:06 prijepodne
ono što ivanishevich naziva mišakinjom i pridodaje joj nekakav latinski naziv, izgleda da nema veze jedno s drugim, barem kod nas, a kako vidim, i kod onih u požegi

anagallis arvensis:
http://www.fireflyforest.com/flowers/images/orange/orange_08/Anagallis_arven_400.jpg (http://www.fireflyforest.com/flowers/images/orange/orange_08/Anagallis_arven_400.jpg)


mišakinja:
http://www.pozega-online.com/phphoto_album/picture.php?id=170&num=23 (http://www.pozega-online.com/phphoto_album/picture.php?id=170&num=23)

mišakinja se kod nas opisuje kao nekakva trava dlakavih listova (moja svekriva, na primjer), a to bi mogla biti ova sa slike iznad.

zanimljivo, ni anicheva verzija se ne slaže sa ivanichevichevom, a od ovog potonjeg se ne slaže sa mikulichevom.

nebitno, bitno je da imoćani savršeno dobro razumiju mene škutorku kad ih iđen zafrkavat. naročito ovaj naš vorumski anđelak&nbsp; :minimala

1. ja sam nabrajao izvore e da bi samo dokazao da je mishakinja trava, i da je u tvom izrazu o brkovima
&nbsp; &nbsp; uporabljena inokazno (metaforicsno),
2. imena iz narodnoga govora za pojedine biljke vrlo su nepouzdana, pa csak od sela do sela, pa je tek lat. naziv pravi naziv,
3. Stellaria media je svugdi isto, a mishakinja u Poljicima jedno, Ruzsichima drugo, Hardomilju tretje,
    Miloshevu Dolcu csetvrto, u Pocrtama peto. Zbog toga je jedra jezsa tko sastavi nash ricsnik biljinstva.
4. s tebom tju se posebno obracsunat (na slidu "Parliamo nashchino") o tome kako si ti "Shkutorka".
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 11 Kolovoz 2008, 16:19:14 poslijepodne
66. Shkutor

Ne mere Ins iz Gruda bit Shkutorka, Shkutori su oni "blizsi Dakmatinci" (Vrgorcsani, Imotjani, Lovrechani i dr.). U posebnim slucsajevima, ona Shkutorka more bit, recimo, Bovcsanima, Cserigajcsanin... Inacse, Bekijka, Bekijanka, Beka od glave do pete.

Glonga ima mashtovitu, ali, nazsalost, nevirojatnu tvorbu. Naziv je mnogo stariji od vrimena dolazka Austrije, postojalo je na razmedji stolitja u Domanovichima prizime Shkutor, a to i nije bash vrime nastajanja novih prizimena. Privatit tju more bit glongino izkonoslovljenje, ako na josh kojem primiru dokazse prielaz nim. "shuck" > hrv. "shkut".
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 11 Kolovoz 2008, 16:40:15 poslijepodne
nemam sad kad o mishakinji ni o Shkutoru
proguglaj "Šuckor" i nachi chesh ga i u Posavini u svezi s Shutzkorps
ne znam je li ti dostupan A. Shenoa "Pod pushkom"
Skok zna da je poslije boja noktom u ledinu
u stankama pletilje znaju izdit kanet iza pasa i prodit ka kroz klubko

Skok ocsito nije bijo tutek kad su mu to pricsali ko i u sto drugi stvari

mishjakinja je mishja trava kao sto je zeka, zveka, zekavica, zvekavica - zecsija
obje sitne, guste i teshke za kositbu
na njima se prova otkovanost i naoshtrenost kose kovanice
mishjakinja se csesto rabi i kao izraz za sitne dlacsice tako da tamo gdi se ne kosi i di nema druge potribe za identifikacijom travuljine ostaje ovo drugo znacsenje kao izvorno

Domamovichi su jugoistocsno od MO a 12. st. je 12. st. shto je dovoljno sporadicsno za ikakvu izkonosklonidbu

zavicsajac s zdravim razumom mozse se samo smijati Skokovoj pretencioznosti gradjenoj na povrshnu slushanju iz treche ruke
ima i Ladan o njemu lipi besida iako se iz razumljivih razloga mora suzdrzsavat od toga

Skok je komad budaletine
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 12 Kolovoz 2008, 00:30:52 prijepodne
Glonga, ko je besidijo o 12. stolitju?

Ja iman ponajmanje razloga braniti Skoka. Ali, jedri ga, csovik je ostavijo tri knjizsurine s 120.000 pojavnica, a za svaku od nji daje kakvu - takvu etimologiju. Jedinstveno, i do sada, rekli bi bratja, "neprevazidjeno" dilo. Ako otjesh kakvo izkonoslovlje, zavirit tjesh u Skoka, ta ne sh, trsta ti, u Gluhaka.

A Ladan! Pa nek napishe "Rvacki izkonoslovni ricsnik". Vinja je na tome tragu bar nieshto skanatorijo (Jadranske etimologije, I. - III.)

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 12 Kolovoz 2008, 22:09:50 poslijepodne
68. Shupar

Navedena je etimologija koja se u knjigopisju csesto spominje, iako je, mishlju, malo virojatna. Nimshtinu "die Suppe" svit kod nas izgovara kao "supa, zupa", bolje rechi vaktile izgovarao.

Kutlesha: Runovichani zovu krshljake Shupari, shto znači csorbari i kashari, tobože nemaju izobila pure; Runovichani Zmijavcsane zovu „tukari”, a sve brdjane „shupari”, jer se vishe rane shupom nego purom, shup »prazno, shuplje, kaže se da siromasi jedu shup mjesto pure, t.j. da ne jedu nishta«

Mislim da ni Kutleshino izkonoslovljenje od "shupao" ne tje ichi. A Runovichani su imali puno kokuruza i pure.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 14 Kolovoz 2008, 21:12:20 poslijepodne

Citat:
Ali daj molim te budi ubuduche podpun

Triput je rižen i jopet kratka. (i nejasna btw)

Ajme podpun, ajme nepodpun, ko bi tebi ugodijo.

E, da je nać pravu miru.

Kažu da je prava mira kad se nešto točno upola podvojstruči, ako ne lažu.

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 15 Kolovoz 2008, 09:08:51 prijepodne
Triput je rižen i jopet kratka.

Trikrat miri, jednon rizsi i undan otkini.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 15 Kolovoz 2008, 14:53:27 poslijepodne
Trikrat miri, jednon rizsi i undan otkini.
Belevarac,postovi su ti zaista vrijedni čitanja.Samo me zanima zašto hermetiziraš tekst ovim starohrvatskim,da ne kažem stranjskim načinom pisanja.Zar ti cilj ne bi trebao biti što veća čitanost?Unaprijed hvala ti na odgovoru. :-\
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 15 Kolovoz 2008, 17:24:45 poslijepodne
Belevarac,postovi su ti zaista vrijedni čitanja.Samo me zanima zašto hermetiziraš tekst ovim starohrvatskim,da ne kažem stranjskim načinom pisanja.Zar ti cilj ne bi trebao biti što veća čitanost?Unaprijed hvala ti na odgovoru. :-\

Ne bi bilo razumno zbog jednog vech recsenim gnjaviti ostale besidnike - objashnjavano je, triba samo malo prolistati. Slovopis kojim se ti sluzsish (č, ć, š, ž, đ, dž), stranjski je (cseshki, poljski, Danicsichev). Moj je pravopis, inacse, tvorbeni.

A "starohrvatski kazsesh". Pa evo ti malo starohrvatskog:

Na orruxiju uarli, ma Kgnigu negarli. Idolatri biſce, i tuardo darxaſce, i Kaſno ſueto Euangegle primiſce.Jzodiſce naglaſujunaci, ma ne s'kgnigom mudarci. Mnogo buka, ma ne s'kgnigom nauka. Uboijuſu Kako laui, u nauku tuardoglaui.

Ovo ti napisa nash csovik prije 261 godinu. Davno recseno - za svagda vridi.

Dva pitanja za te:

1. Zashto pishesh "svjedodžaba" (rodnik (genitiv) mnozsine od "svjedodžba"); objasni odakle ti ovo "dž".
2. Ako se pridavanje zove "Utjecaj vica na zdravlje", pisano tvojim pravopisom, o csemu se pridavalo?

Mlogo se zavaljujemo.

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 15 Kolovoz 2008, 17:41:52 poslijepodne
Trazim posao da je dobro placen al' da nije teretli  

Teretli, troshkali, kurvali, satarluk, kurvarluk, prostakluk - divljaka (podloga) rvacka, navrtak turski. Ali "teretli" mi je jaka, tezska, teretna rics - pika se i gotovo!
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 15 Kolovoz 2008, 18:05:38 poslijepodne
Nemam tliku svjedodžbu,može moje pismo posvjedočit ili posvjedodčit.Nego te ja pitam,zašto tvrdiš da je gajev,da ne kažem još vitezovićev dijakritički način pisanja koji je isto olakšao od svih sranja,daničićev,zašto se vraćaš u prošlost dokidajući dostignuća umnijeh glava,kad je tvoje znanje puno korisnije razumljivije?Eto,nemoj se ljutit,a plinije nije obični prdac,je li tako?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 15 Kolovoz 2008, 18:14:49 poslijepodne
Budući da nisam razumio tvoja dva pitanja,teška su brate,triba se napet,pitam ja tebe,ali samo ako si sigur.Koja je konjukcija između bašča i bašta?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 15 Kolovoz 2008, 18:18:03 poslijepodne
Nemam tliku svjedodžbu,može moje pismo posvjedočit ili posvjedodčit.Nego te ja pitam,zašto tvrdiš da je gajev,da ne kažem još vitezovićev dijakritički način pisanja koji je isto olakšao od svih sranja,daničićev,zašto se vraćaš u prošlost dokidajući dostignuća umnijeh glava,kad je tvoje znanje puno korisnije razumljivije?Eto,nemoj se ljutit,a plinije nije obični prdac,je li tako?

A tko je priekrizsio "d" i dobijo "đ"? Csija su "č" i "ć"? Shto Vitezovich ima s tim? Zashto rabish "lj" i "nj", a ne "ļ" i "ņ"? Po csmu je lakshe "lj" od "cs"? Ko se ljuti?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 15 Kolovoz 2008, 18:21:14 poslijepodne
Budući da nisam razumio tvoja dva pitanja,teška su brate,triba se napet,pitam ja tebe,ali samo ako si sigur.Koja je konjukcija između bašča i bašta?

Ne znan shta je "konjukcija", a "bashcsa" je turcsinshtina za hrv. rics "vrt". Valjda je isto i "bashta", samo se incsije izgovara. A tek "bashtina", "bashchina".

A na pitanja tju ja odgovorit:

1. "svjedodžba" je nastala od "svjedočiti", "svjedocs-ba", pa imash jednacsenje po zvucsnosti, gdi "č" izprid "b" prielazi u zvucsni parnjak "dž" - "svjedodž-ba". A zashto je tomu tako i u "svjedodžaba", gdi je to "č" izprid "a"?
Na to ne mogu odgovoriti, kao ni ti, jer je nesmisleno. A rabi se.
2. postoje dva vukovska odgovora: 1) predavanje je o utiecaju vica (nazovnik: vic), daklem, jezgrovite shale, doskocsice, anegdotice na zdravlje - postoji taj utiecaj (pozitivan); 2) pridavanje je o likovitoj travi "vidac", csije ime kazse da se rabi u licsenju ocsiju. Buduchi da postoje dva odgovora, nishta nismo rekli, osim zabune. Ja inacse za slucsaj 1) pishem "Utiecaj vica na zdravlje", a za slucsaj 2) "Utiecaj vidca na zdravlje" - i sve je jasno
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 15 Kolovoz 2008, 18:36:16 poslijepodne
Hoću reći.možeš koristiti ščćžđ pišući elektroničko pismo ujaku u australiju i očekivati da će on to uspjeti pročitati,ali ćeš ga sigurno dovesti u nepriliku,ali tvoje pismo neće zvučati ozbiljnije.Ne ljuti se nitko,ochito.Ali brte takvu glavu šteta ti je pokrivat.Mislit će da si bula.Konjukcija je odnos,glagol.Bašča je uvik ograđena,baška,od ostaloga dvorišta da je stoka ne popase.A baš je kao u baščarčiji?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 15 Kolovoz 2008, 19:00:36 poslijepodne
Dobro,belevarac.Imaš pravo pisat kako oćeš bez da poslušaš moj diktat.Samo naprid,ovu temu ćemo valjda još dotaknut ovako ili onako. :hat
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 15 Kolovoz 2008, 19:10:04 poslijepodne
Citat:
možeš koristiti ščćžđ pišući elektroničko pismo ujaku u australiju i očekivati da će on to uspjeti pročitati,ali ćeš ga sigurno dovesti u nepriliku,ali tvoje pismo neće zvučati ozbiljnije.

S obzirom da je UTF-8 kodiranje postalo standardom u XML-u i HTML-u možeš ujaku pisati i s dijakriticima i na nelatiničnim pismima tako da ga ne dovedeš u nepriliku bilo da koristi web-mail ili bilo koji mail client (Microsoftovi izuzetci potvrđuju pravilo).

http://en.wikipedia.org/wiki/MIME (http://en.wikipedia.org/wiki/MIME)
http://en.wikipedia.org/wiki/Unicode_and_e-mail (http://en.wikipedia.org/wiki/Unicode_and_e-mail)
http://en.wikipedia.org/wiki/Comparison_of_e-mail_clients (http://en.wikipedia.org/wiki/Comparison_of_e-mail_clients)


Edit:

Dobro ti će te oprat belevarac kad ti vidi ono "bez da" josh na rvackom beshidishtu.
hehehe

A i mene će jerbo je sad na rvackom onomatopeja za smijeh - Ha-Ha-O.

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 15 Kolovoz 2008, 20:14:43 poslijepodne
Bulevarac nema šta prat,osim ako je za to plaćen,jer jezik je osobna stvar,ako je za neformalnu upotrebu.On prvi krši pravila uvriježenog (standardnog),suvremenog,književnog,uobičajenog,dogovorenog,da (pardon! kako) ne bi napisao  pojam premalo ili previše,a sigurno oću,pa da ti glonga josh odgovorim.Ujac u australiji nije posvetio život informatici (to bi "ujac u australiji" odma tribalo značit bez nadigravanja) ali hvala ti na pouci koja mi dođe ko klingonski,isto ko belevarčev jezik nekomu zeru nenaučenijemu od mene.
Serijski unitaliterarni bezkromohomogeni agens derivira determinaciju izrijeka,tj jezik upravljen svrsi tj. razumijevanju pretpostavljenog recepijenta.Kako meni reče netko na forumu:spusti malo loptu da se i mi s tobom igramo.Malo mašte,ne upadajmo u praznine koje sami stvorimo.Yes!!!
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 19 Kolovoz 2008, 23:22:14 poslijepodne
De,belevarac,nastavi... :-X
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 22 Kolovoz 2008, 12:56:17 poslijepodne
Serijski unitaliterarni bezkromohomogeni agens derivira determinaciju izrijeka,tj jezik upravljen svrsi tj. razumijevanju pretpostavljenog recepijenta.

"Smisao bezsmislice koja mi na misao pada toliko mi razslabljuje misli da s pravom mislim kako sumnjam u Vashu virnost, gospodjice!"

P.S Ovo je slid "O nashin ricsiman", nastao kao izravna poslidica slida "Govorimo po nashki", shto, alles zusammen, nema nikakve veze s pravopisom i slovopisom, Belevarcsevin ili bilo csijin. Tko bi htio o pravopisu, neka otvori novi slid, pod naslovom, recimo, "Prednosti vukopisa".
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 22 Kolovoz 2008, 13:05:53 poslijepodne
  Uz ovu silnu količinu podataka uopće te nije problem pronaći.  Nego vidim je da je tvoja lokacija Mrtvačnica... nisi ti ni tako blesasta,  po ovakvoj vrućini  ti se lipo hladiš i društvo ti vjerojatno odgovara, kada nešto blesneš niko ti neće reći da nisi u pravu...

Susta, dobardane! Znan za "bleso", "blesa", "blesat", "blesotinja", "blesacsa", "blesast", "blesonja", "blesov", ali za trenutni glagol "blesnu/it", moran rech, nisan csujo. Je li to tvoja tvorba (kreacija) ili se niegdi stvaro govori (bolje: stvarno govorilo)? Zahvaljujem!
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 23 Kolovoz 2008, 13:08:42 poslijepodne
Politika zapliće jezik mnogima.Ona je k'o pijanstvo,pričanje besmislica,povraćanje,a sutra glavobolja.Svi na Drinu,s puškom na vukove.Bar su oni krivi.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 23 Kolovoz 2008, 14:59:22 poslijepodne
96. šùrlīn m divlja jistiva biljka (Capsella bursa-pastoris L.), rusomacsa, pastirska torbica

A "shkripavac" je Silene vulgaris Garcke, pushina naduta, pucavac; Molizski Hrvati: shkrìpäc »vrsta debele trave« (nije jasno shta je to kod njizi, jer nema lat. naziva, ali je ocsito da su odnili nieshto shto je s "shkripon" u vezi).


99. ròguša ž 1° kazsiprst 2° mira za duzsinu (najvechi razmak izmedju vrhova palca i kazsiprsta; 1/4 arshina, 2 shake)

Razmak izmedju palca i sridnjaka je "pedalj", koji je, prima tomu, duzsi od "rogushe".

100. rèbra mu se bròjē toliko je mrshav da mu se vide rebra, vrlo je mrshav

Csudijo san se i 'bretijo kako vovo Nesanica nije pogodila. Ushushkala se u crni rudenjak, pa i zaboravila kako je nomadne izgledala (brojila joj se rebra). Ili tje bit da joj je do jezicsne dilatnosti kolik i do devetog u plugu.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 23 Kolovoz 2008, 16:28:20 poslijepodne
Nisam pri stabilnu uredjaju da vidim tu pušiku nadutu, AFAIK, to je drvenasta biljka.

Traktat "O bogu Jokinu za razliku od Boga Izakova, Boga Jakovljeva, Boga Abrahamova..., Matanu, Joki, Pinći, Džakuli..." ostavit ću za nieka NHF vrimena.

Sveudilj mešçini da si zaminijo pedalj i rogušu, makar se rozi okrćale i kažiprstom.

Dobrojutro u gradini strina,
ili sereš, ili zelje bereš?

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 23 Kolovoz 2008, 17:13:54 poslijepodne
Prema google-pics i babama na prolazu u epsilon okolišu Wi-Fi signala - Capsella je "paraça" i "parala" se po oranicama i mekotama ko "uparat malo trave krmadi" i pamte ju jerbo kad proreste more se u brzini umisto njezine prorešljike oparat malo tatule koja je otrovna.

Silene vulgaris pripoznaju ko škripavac i kažu da bi mu ritko vidjale pušiku jer bi prije toga bio vaskoliki pobran.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 23 Kolovoz 2008, 23:04:04 poslijepodne
Zasukuljom zovu i onu koja bi ka tribala imat ž atribute a nema ji: -Ne znaš skoješ strane zasukulji reć Valjenisus.
Pa çak i: -Ona zasukulja!? Nosi badge da joj se zna pridnja strana.

Tušti dan je u Imoti, AFAIK, Tusti.

Za Šupare se od Cetine k Oronciju (Neretvi) nije çulo prije Angry Dolca (tamo za tu besidu zna i mladjarija a zapadnije ni starac Dubo od stotinu ljeta).
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 24 Kolovoz 2008, 00:27:15 prijepodne
Nisam pri stabilnu uredjaju da vidim tu pušiku nadutu, AFAIK, to je drvenasta biljka.

Mislim da brkash "pushinu nadutu" s "bozsijon goron": vrsta grma šupljih grana (Lonicera implexa Ait.), božje drvce, pucarika, pucovina, zečevina. Svakako, o nazivima bilja od sela do sela tezsko je razpravljati.

Citat:
Sveudilj mešçini da si zaminijo pedalj i rogušu, makar se rozi okrćale i kažiprstom.

Jok ja! GZM Sarajevo, Etnologija: "mjera, razmak između rashirenog palca i kazsiprsta" (u svezku je cilovito obradjen zsivot obtjine "Lishtica"); M. Shimundich: "razmak između vrha palca i kazsiprsta kad se ispruzse"; F. Ivanishevich: "kada se rastegne palac i uspalac"; Rjecsn. govora mjesta Kukljica: »mjera za duzsinu, razmak izmedju vrhova palca i kazsiprsta u maks. rastavljenom polozsaju«; Shamija/Udovicsich: »razmak izmedju vrha palca i kazsiprsta kad se ispruzse; pedalj (kao mjera)« [pomishali "rogushu" i "pedalj"]; moj glavni kazivacs: "pedalj - razmak od palca do sridnjega prsta, rogusha - od palca do kazsiprsta"; Zagoricsani: »duzsina ispruzsenog palca i kazsiprsta«.

"Vrisak" (F. Vukoja): "zapriti li on rogushom ..." [Niko ne priti sridnjin prston]; V. Brodnjak: rogusha »kazsiprst (obicsno ispruzsen kad izrazsava prijetnju)«.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: OriloGorilo - 24 Kolovoz 2008, 12:17:51 poslijepodne
Citat:
Angry Dolca
;D
Možda:
Angry Valley
 ;D
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 24 Kolovoz 2008, 12:55:38 poslijepodne
Angry Dolac
Honey Dolac
& Grabowatz
& Prknovçići nearby Rodoç

where TF is Govneç?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 24 Kolovoz 2008, 16:09:15 poslijepodne
Kao #68
nije Božije Drvce
sjećaju ga se kao drveta od kojeg bi pravili cjevçice npr. kamiš za pravu lulu ili onu sa rastovom šiškom
ne sjećaju se cvijeta kao na googlepics ali kažu da list i grançice sliçe

pušikom i pucaljikom su zvali drvenastu biljku çiji je plod oblikom podsjećao na bajam i bio od tkiva koje bojom i prozirnosti liçi na bjeliçast PVC za vrećice
ispunjen zrakom
pucketa na stisak prstima
navodno je zarazno to pucketanje ko kad se npr danas dovežeš PVC mjehuriçave ambalažne folije za elektroniku

tako danas vele fosili na Zadvarju
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 24 Kolovoz 2008, 18:06:20 poslijepodne
Insomnija,daj reči nam,jesli ti ovanica po oroskopu?

Csuj: ovanica! Jarac - jarica, vol - volica, krava - kravac, koza - kozac, konj - konjica, vrana - vranac, shvraka - shvrakac, sojka - sojko, Petar - Petrovica ...
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 24 Kolovoz 2008, 18:30:06 poslijepodne
Kao #68
nije Božije Drvce
sjećaju ga se kao drveta od kojeg bi pravili cjevçice npr. kamiš za pravu lulu ili onu sa rastovom šiškom
ne sjećaju se cvijeta kao na googlepics ali kažu da list i grançice sliçe

pušikom i pucaljikom su zvali drvenastu biljku çiji je plod oblikom podsjećao na bajam i bio od tkiva koje bojom i prozirnosti liçi na bjeliçast PVC za vrećice
ispunjen zrakom
pucketa na stisak prstima
navodno je zarazno to pucketanje ko kad se npr danas dovežeš PVC mjehuriçave ambalažne folije za elektroniku

tako danas vele fosili na Zadvarju


Shkripavac, zelje jistivo, cvit - Silene vulgaris

(http://i38.tinypic.com/259zvy0.jpg)

Bozsija gora, grm; cvit, grana i list - Lonicera implexa Ait.. Grane su shuplje, pa su ditca od njih pravila csibuke za lulice. Plod je u napuhanoj papucsici, koja, dok je svizsa, na stisak puca.

(http://i35.tinypic.com/53k11g.jpg)

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: mcora - 24 Kolovoz 2008, 21:01:37 poslijepodne
Kao #68
nije Božije Drvce
sjećaju ga se kao drveta od kojeg bi pravili cjevçice npr. kamiš za pravu lulu ili onu sa rastovom šiškomne sjećaju se cvijeta kao na googlepics ali kažu da list i grançice sliçe


podsjetio se me  :)...prvu mi je napravio ... ćaća  :)
ali.. i on ga je zvao božijim drvcem...


:mcora
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 24 Kolovoz 2008, 21:09:37 poslijepodne
papuçica od one druge pucaljke puca jaçe
današnji zadvarski derneçari je jasno razlikuju od Božijeg drvca

prten/na/no
anketom medju današnjim zadvarskim derneçarima kpji navadno dodju na Bartulu iz raznih krajeva izmedju Oroncija i Cetine zakljuçujem da je prtena tkanina najçešće pamuçna ali i bilo kojeg drugog podrijetla ako joj je vlaçna çvrstoća manja od kostrijetne ili vunene
samo izuzetno može biti i vunena ako je pletena od loše upredene (loše çupane, još gore gargašane, nikako grebenane)
općenito, male otpornosti na kidanje, paranje, habanje (mehaniçke utjecaje)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 25 Kolovoz 2008, 20:54:12 poslijepodne
102. polukàrija ž uzse dugacsko oko 8 m kojim se sino vezse u andach

Glonga:
102. polikarija, uže (konop) kojim se povezuju dvije strane tereta na tovarnom grlu, od vrha jedne do vrha druge praće

Bozse ti vala i slava, i o' tebe, glonga, nieke vajde! A ta me je "polukarija", u tvojoj inacsici "polikarija", dugo mucsila. Nikad csujo, niko mi govoron nije potvrdio, niti u jednon ricsnika - a puna ji kutja, na omrizsju jok. Nasha je u nizu "Etnologija" GZM BiH (sve o Lishtici), kao govori se u Blatu. Pishe: "uzse pomochu kojega se sijeno vezse u andacs, dugacsko 8 m i provucse se kroz dva polukruzsna „kolicha”". I josh od jednog csovika: "drvo za vezivanje polukarije".

E, ali, izkonoslovlje je muka! Odkuda je? Ako mi to rishish, ali uvirljivo brte, ili dash izvor rishenja, narucsi dvostruko pitje (dvopitje, kao "dvobala") po zselji.

109. râjnī prid. odr. koji je umro kao dite („dusha mu otishla u raj”)
Nije rajni bilo tko, nego bash dite. Ti da sad umresh, na daj Bozse, ne meresh nikako bit rajni. "Rajni glonga"!? Ne idje, bolan.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 25 Kolovoz 2008, 23:05:53 poslijepodne
Onaj andać mi se ne da sad tražit ni po sjećanju.

Polikarija se još çuje kao - polamar.
Ovdje treba uzeti u obzir onu priçu o dvoglasima koja je završila kao priça o izgovoru razliçitih samoglasnika u istoj rijeçi.
Treba vidjeti i puçko nazivlje za dijelove samara. Luk? Zaluçiti. Zaluçiti konop o prednju gornju letvu samara prije provlaçenja kroz praću. Iznad tog luka konopom tj. po njemu - po luku - poluçiti.
Lik? Liko? Likovo uže? Po likovu užetu - polikarija.
AFAIK, polikarija se obiçno veže samo na dva kraja, iako uže od 4, 5 ili više rastegalja dopušta utezanje tereta priçvršćivanjem na više mjesta što može navesti na poli (više) & carry (nositi, skrbiti, sigurati) [dok god vidiš ç i dj - nisam pri stabilnim uredjajima pa ovaj carry triba kroz francuski vratit do latinskog, carrier, carriage), a može znaçiti i višestruko uçvrsćenje/osiguranje tereta polikarijom povrh konopa i praće.
Carrier - polikarija osigurava bolji odaziv druge strane tereta kad jednu treba povući nadolje da ne privali a i inaçe služi za postizanje boljeg balansa kad su strane tereta neujednaçene težine.

Malo je tlaka i nepregledno tapkat na ovom uredjaju, jedina dobra stvar je što nema gotovo nikakvo rješenje za copy/paste.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 25 Kolovoz 2008, 23:16:27 poslijepodne
Za blagopokojnog Stepinca se ne jednom çulo "rajni".
Za Titu takodjer, ali nikad uz ime nego više ko zamjenica u službi subjekta uz (ne)djela, npr.: - Ko Rajni Ebranga.
Ton u tom drugom Rajnom je bio jasno razumljiv sugovornicima,  tek od 90-ih se jasno moglo çut "rajni Tito" s potpuno jasnim tonom i za širi auditorij.

Çini mi se da ću još blesat o polikariji kad se riješi andać koji nit je mutap nit je bala.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 26 Kolovoz 2008, 16:20:39 poslijepodne
103. àndāč m (àndāć) dvostruka bala sina, koja se tovari na konja obostrano; dvobala

GZM BiH: "bala sijena 100-150 kg"; F. Vukoja: "srka tri csorbe za jedne uzsine, vas oberenijo vino andach"; http://www.bijakova.com/Rjecnik.htm (http://www.bijakova.com/Rjecnik.htm): "teret povezan povrh pune vretje".

Dakle, postojalo je niekakvo tur. prizime, ili nadimak, "Handacs", barem tako Nametak. U ricsniku nijednomu. Izkonoslovlje bi, csini se, ipak moralo biti izvan prahrvatskoga podsloja. Uvezsu se pomochu "polukarije" dvi bale sina i to se zove "andach", shto je dvobala, i kao takva se obostrano tovari na konja. Ova odrednica iz Zsupe je uniekoliko nejasna, ali se dade pratiti prienos znacsenja.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 26 Kolovoz 2008, 16:57:06 poslijepodne
105. pòčelica ž pokrivalo za ditcsju glavu, uzp. povezacsa ⌂ gr. φακιόλιον > kslat. faciolum > mlet. fazzuolo, tal. fazzoletto

"Pocselica" je ocsito narodno izkonoslovlje (ono shto dolazi "po cselu", iznad csela), koje je doprinilo glasovnim izminama, a sve naravno danas bez svisti u govornika o tal. "fazzoletto", a kamo li o grcs. "φακιόλιον". Meni je ditcsije pokrivalo za glavu temeljno znacsenja. M. Mikulich: "Nisam ti se pobrinula povojom, pelenom ni vezenom pocselicom" (majka ditetu); poculica (Bilostinac, Jambreshich) = pòcelica (Vuk) »zsenska kapa shto se njom samo kosa pokrije«; Shonje: poculica folk »vrsta zs., bogato izvezene i ukrashene kape«; Shamija: pòchelica »rubac shto se stavlja povrh chele« (!?); Makarski ljetopisi: "ne smiri ga (pushkom), nego samo shto mu odnese pocselak sprida .."

Evo Zora nam je odgonetnila "ralj" i "pocselicu", a glonga tje se branit time shto teshko "skrolira" po dlanovniku.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 26 Kolovoz 2008, 17:42:06 poslijepodne
andać je od korena - antrešelj; and>ant, dodatni teret na vr arara jal samara

polikarija, polamar, palamar, (Mt.Palomar) pritezanjem na tovarnom grlu pomiçu oslonac tereta na grlu prema andtrešelju i mijenjaju naçin uçršćenja tereta od pretežno ovješenog (o samar) na pretežno oslonjeni
teret može biti u balama, mutapima, ararima, bremenima

ralj
i danas u uporabi kao množina koja nema jednine (dvojina - dva roga, roška, paroška) u obliku raulje
na ovom i na starom forumu se ne jednom moglo proçitati "raulje draçe i bajdon bemzine" o inkvizitorskim tools&gadgets
raulje su za razliku od drvenih vila priruçno minimalno obradjene drvene najçešće dvoroge (rjedje troroge) vile od drveta pogodne duljine, debljine, i grananjem na pogodnu mjestu (ogranak-parožak) a služe za prijenos, guranje i ugradbu kresanog granja pri zabusivanju, zadraçivanju, sadivanju lišnjaka od okresina lisnika, uglavnom za neizravno rukovanje trnovitim i netrnovitim granjem
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 26 Kolovoz 2008, 18:12:30 poslijepodne
Ovo oko "andacha" ti je dozlaboga nategnuto.

Zashto mishash "palamar", kad nema veze:

palàmār m veliki zselizni klin (csavao) ⌂ tur. palamar < tal. palamaro    .

Evo malo potvrda (moja sirovina, zanemari kratice, nemam vrimena brisati):  Mari.: palàmār čavao za vinčanice S: pŷlamār - (Vuk) »2° gvozdeni klin, ekser 3° debela igla« ⌂ tur. palamar < tal. palamaro GON BOK: Niški: »debeo gvozdeni klin« VB > 13,4 »2. debeo željezni klin, čavao« IOK: DPS: W (iz Bos): Gvozdeni ili drveni klinci, koji vežu ,,ć e r ć i v a" jesu „ićilucii". Ako je ,,i ć i l u k" od pol metra ili više, zove se „p a l a m a r". Mjesto na kojem je rog urezan u vjenčanicu, zove se „stopa", a utvrdi se ,,i ć i l u k o m

"Ralj" i "ravulja" su oblicsno slicsni, ali nisu isto. "Ravulja" zs. jed. je kod nas racsvasto drvo na koje se razapinje ovcsja mishina u svrhu sushenja, i izvodi se od (k)rak. "Ralj" je iz vlat. radulus. Ono shto ti, i ne samo ti, nazivash "ravuljama", kod mene se obicsno naziva "dracsevilama".
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 26 Kolovoz 2008, 18:44:13 poslijepodne
(http://lastconsulting.co.uk/images/fun/icon_offtopic.gif)
- Jah, jes, baś je naś Meho pravi prćađija, eno i Suljaginoj snaji usadio parmak.

Kako voden more ich "parmak"? Osim ako nije podmorska metafora.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 26 Kolovoz 2008, 18:58:24 poslijepodne
biće je do gluvosti

čuju se ti različiti samoglasnici - od polamar do palamar i polukarija i polikarija (Poteševica, Puteševica, Putošovica)

ako je ićiluk dulji od pol metra zove se palamar, ovdje se primičemo funkcijskoj odrednici veznog sredstva - kao polikarija je priručno mogao poslužiti i pogodan komad drveta

parmak / parmah - očito ne ćujem ni suglasnike kako treba, o usađivanju parmakha je prićano u onoj partizanskoj seriji o Tali, Taletu
- Tale, sine, magare moje malo...
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 26 Kolovoz 2008, 19:04:41 poslijepodne

ja si utvaram da niešto ko imam dara za pisanje

evo počeću knijževno (ne)djelo neodređene vrste i žanra pisat na ovom forumu online

oš mi bit lektor i korektor? pošto?

oće li i more li udruga imo-ne-imo--art bit nakladnikom tiskanog izdanja? ako navru posjetitelji i budu tražili papirnato izdanje?

?
manito?

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: aurora x - 26 Kolovoz 2008, 19:09:26 poslijepodne
ajd pokaži se u svom punom svjetlu... ma što nakladnik? i urednica ću ti biti...  :)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 26 Kolovoz 2008, 21:58:01 poslijepodne
biće je do gluvosti

čuju se ti različiti samoglasnici - od polamar do palamar i polukarija i polikarija (Poteševica, Puteševica, Putošovica)

ako je ićiluk dulji od pol metra zove se palamar, ovdje se primičemo funkcijskoj odrednici veznog sredstva - kao polikarija je priručno mogao poslužiti i pogodan komad drveta

parmak / parmah - očito ne ćujem ni suglasnike kako treba, o usađivanju parmakha je prićano u onoj partizanskoj seriji o Tali, Taletu
- Tale, sine, magare moje malo...

Ma "parmak" je, Bogove ti, 'zavoljak vune'. Pa kako to joj je usadijo zavoljak vune?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 26 Kolovoz 2008, 22:04:05 poslijepodne
oš mi bit lektor i korektor? pošto?

Ako je pitanje uputjeno meni, ne bi bilo dobro da ti buden popravljacs, izpravljacs i dotirivacs oricsja - csitav bi se vorum zacrljenio od moje olovke (izpravljan crljenon olovkon), ko zapadno nebo prije tamo onog rata, kad su ljudi govorili da ta crljen ne tje izach na dobro. I nije.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 26 Kolovoz 2008, 22:28:25 poslijepodne
ubi mi vaskoliki suki-aki suriaki

atomski udar jaki ki na nagasaki

ne ću ništa pisat

ne ću izdat knjigu, prijatelje, stan, domovinu


parmak u livanjskom donjem polju jest kolac, najčešće iz plota opletenog prućem i tako do Kupe i Save i Vrbasa

a u turskom je navodno prst (izgleda da je Meho bijo tehnićar)

http://www.rjecnik.ba/prevod/turski/parmak.html (http://www.rjecnik.ba/prevod/turski/parmak.html)

NHF ako je to u tebe zavoljak vune nije ti lako ić ni obavit malu nuždu a kamoli usadit digdi

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 26 Kolovoz 2008, 22:45:10 poslijepodne
ubi mi vaskoliki suki-aki suriaki

atomski udar jaki ki na nagasaki

ne ću ništa pisat

ne ću izdat knjigu, prijatelje, stan, domovinu


parmak u livanjskom donjem polju jest kolac, najčešće iz plota opletenog prućem i tako do Kupe i Save i Vrbasa

a u turskom je navodno prst (izgleda da je Meho bijo tehnićar)

http://www.rjecnik.ba/prevod/turski/parmak.html (http://www.rjecnik.ba/prevod/turski/parmak.html)

NHF ako je to u tebe zavoljak vune nije ti lako ić ni obavit malu nuždu a kamoli usadit digdi



To shto ti navodish je iz niekih inih govora (ima kod Skoka, na Kosmetu, kod Vuka), a ne iz nashega, i turcsinshtina je. Ali nash parmak:

Monografija Hardomilje: "tu su se vezali namotaji vune pri predenju - zvani parmak"; GZM BiH: "Skup duzse izvucsenih vlasi iz navrstnijeg dijela vune naziva se parmak"; Brodnjak (csuj, njemu je to srbshtina!): »2. pramen, struk lana 3. prst«
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 26 Kolovoz 2008, 22:48:10 poslijepodne

a jesan li ga ja donijo s druge teme di se za kontekst i premalo turčinšći na temu o našizin besidon
taj parmak

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 27 Kolovoz 2008, 22:38:01 poslijepodne

104. bolìglava ž rid.

Što znači skraćenica rid.?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 27 Kolovoz 2008, 22:49:52 poslijepodne
104. bolìglava ž rid.

Što znači skraćenica rid.?

Kratica rid. znacsi "ridko". A ovdi je ridko, jer se vechinon govori "kukurik", a standardnom "kukurik" odgovara nasha "sprezsovina" (Helleborus).
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 27 Kolovoz 2008, 23:05:15 poslijepodne

standardnom "kukurik" odgovara nasha "sprezsovina" (Helleborus).

(http://img357.imageshack.us/img357/3537/p101049111ui.jpg)

objavljena na

http://www.imotacaffe.yuku.com/topic/2817/t/Slikom-u-oko.html?page=4 (http://www.imotacaffe.yuku.com/topic/2817/t/Slikom-u-oko.html?page=4)   

upis #63

Foto iz 2006. u Ševaš polju uz Oroncij. Tamo ovo zovu i kukurika i sprež. Livnjaci - sprež, ponegdje strež, streč.


Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 28 Kolovoz 2008, 23:56:57 poslijepodne
115. belemez m

Kazivacsi su dosta nejasni oko ovoga. Csinjenica je da bi tribao biti nekakav tezski brus. A onda se znacsenje prienosi na znacsajke osobe (ako nije u srodstvu s "bilmez"). Uglavnom, zselio bih shto vishe info o ricsi.

117. benevrek m

Nema dvojbe da su u niekim govorima "benevreci", "benevreke" u stvari "hlacse". Mozsda je i ovdi doshlo do prienosa znacsenja na znacsaj osobe. U Z. Herc. nitko mi nije potvrdio znacsenje "hlacse. Evo mojih podataka:

BP-govorio je o tri benevreka K: samo mn m tur.-tal. pembe - crven + bracca - nogavica vrsta hlača  AB: pèmbe ružičast ⌂ tur. pembe »ružičast« < perz. penbe »pamuk« S: benèvreci »hlače«, grč. άπάνω  »gornji« + gal. brāca »gaće« RNE ARj1 1: benevreke BOK: samo čuo WBEN: »uske suknene čakšire« VB > 4 »uske sukn. hlače« WDM: »glupan« RžON: benevrek »nije pametan«

118. bènzer prid. rid.

Aurorice, tu san te cseka: oklen ti da je tur.?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: aurora x - 29 Kolovoz 2008, 00:02:09 prijepodne
Aurorice, tu san te cseka: oklen ti da je tur.?


našla...
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Kolovoz 2008, 00:04:34 prijepodne

našla...

A di?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: aurora x - 29 Kolovoz 2008, 00:04:54 prijepodne
http://books.google.com/books?id=HAASAAAAIAAJ&pg=PA187&img=1&pgis=1&dq=b%C3%A8nzer&sig=ACfU3U3gFl_ZdKGEKf6v7HDfD8MaOUaqNQ (http://books.google.com/books?id=HAASAAAAIAAJ&pg=PA187&img=1&pgis=1&dq=b%C3%A8nzer&sig=ACfU3U3gFl_ZdKGEKf6v7HDfD8MaOUaqNQ)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: aurora x - 29 Kolovoz 2008, 00:08:21 prijepodne
Slavia: casopis pro slovanskou filologii - Stranica 187,
Slovanský ústav ČSAV. - 1938.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Kolovoz 2008, 00:13:30 prijepodne
Slavia: casopis pro slovanskou filologii - Stranica 187,
Slovanský ústav ČSAV. - 1938.


Svaka csast!
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Kolovoz 2008, 00:20:41 prijepodne
120. birđa ž (Birđa)

Glonga, ti meni na nepoznato odgovarash nepoznatim. Kao da te pitam shto je "kutja", a ti kazsesh: "A to ti je ni kutjica ni kutjetina". Ne znam da je i koza mogla biti "birdja" (doticsno "Birdja").
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: aurora x - 29 Kolovoz 2008, 00:30:10 prijepodne
118. bènzer prid. rid.

Spominje se i u knjizi Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku
Abdulaha Škaljića, Svjetlost, 1966
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Kolovoz 2008, 00:33:03 prijepodne
Ma da, evo ima ga i Nosić. Ima csak i "benzeisati" = slicsiti, nalikovati. Moj prievid.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 29 Kolovoz 2008, 01:51:16 prijepodne
120. birđa ž (Birđa) - koza koja se odvaja od stada i odluta, birđava među kozama je kao zulava (zula, Zula, Zulo, Zulin, zulava ovnina) među ovcama, izgubljena, zabludjela ovčica u odnosu na stado,

ovisno s koje se strane gleda - i stado može biti u zabludi pa

ima i drukčije tumačenje kao vuk samotnjak, usamljeni jahač, jedinica, samostalna, koja ne poštuje volju čopora, stada, krda, jata, skupine

ponegdje su tako zvali jedno ojareno jare, kad se koza ne oblizni, otronji, očetveronji

mislim da je upitom 120. tražen odgovor - jedinica, Jedinica (m. Jedinko), "u majke jedina"

tur. bir yana, adv    postrance
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 29 Kolovoz 2008, 11:34:35 prijepodne

o belemezu ne belegiji

bilemek - brusiti

http://www.rjecnik.ba/prevod/turski/bilemek.html (http://www.rjecnik.ba/prevod/turski/bilemek.html)

oblik belemez se pojavljuje u trećem licu negativne forme prostog aorista glagola - belemek

http://www.verbix.com/cache/webverbix/31/belemek.shtml (http://www.verbix.com/cache/webverbix/31/belemek.shtml)

a što je belemek? valjati, povijati, zamotavati

http://www.uludagsozluk.com/k/belemek/ (http://www.uludagsozluk.com/k/belemek/)

http://tr.wiktionary.org/wiki/belemek (http://tr.wiktionary.org/wiki/belemek)

http://www.dictionarist.com/nedir/belemek (http://www.dictionarist.com/nedir/belemek)

po gornjem bi belemez bio nesvezan, nepovijen, nezamotan ili onaj koji nije sveza (oko liske NHF), vrlo slobodno tumačim da je mogao biti slobodnjak, nedavno (aorist) oslobođen kmet ili oslobođen od neke kmetske obveze u turskom feudalnom sistemu ili pak zarobljenik na Triplex confinuumu za kojeg nije bilo otkupnine i za kojeg se cijenilo da ne će prebjeći pa je pušten da "slobodno" kmetuje na posjedu onog tko ga je zarobio


Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Kolovoz 2008, 14:57:59 poslijepodne
120. birđa ž (Birđa)

Rics je zadana zbog izkonoslovlja; najprije sam mislio da bi to mogao biti nadimak zsenskoj osobi, a onda su mi nekolicina rekli da je to zsensko ime (kao shto Aurora recse), dodushe ridko. E, a od csega dolazi? Jamacsno je nehrvatsko, ali dozlaboga ponasheno. Ja iman svoju teoriju, ali bi tijo csut ine.

Ti glonga, ili nagadjash, ili si stvarno csujo da bi isto moglo biti i ime dom. zsivotinje?

[Jâ bi dâo do dvī kòze rîdjē, / Za lipòtu Bäkulovē Bírdjē.]
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 29 Kolovoz 2008, 15:58:29 poslijepodne

tur. bir yana, adv  - postrance

Ja ne znam kako se ovo čita, možda aurora zna nekog ko zna, vjerujem da je bir-đana>birđana>birđa>Birđana>Birđa - ona koja je po strani i koja je posebna.

Partizani su iztribljenjem koza na Triplex confinuumu iztribili i naziv za kozu birđu a npr. zulava ovca se održala.

Zbog NHF živih žena s imenom Birđa mnogi koji ovo i znaju neće reć a da ne bi tobože povridili osobu.

Prema maticama župe Drinovci (Donja Bekija) i danas bi moglo bit nekoliko živih Birđa iz Donje Bekije.

Neka mi ne zamire. Ne vjerujem da bi ih itko krstio Birđom zbog negativne posebnosti već naprotiv zbog izuzetne izvrsnosti i dragosti.

Ne radi se o nagađanju, izraz birđa vezan je za domaću životinju na ovom području i to izključivo za kozu (za ovce, krave itd. istih ili sličnih osobina imaju drugi nazivi), čulo se od starih kozara.

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 29 Kolovoz 2008, 17:52:27 poslijepodne
@aurora
Citat:
Uranila Zlata Bajagića,
Dvor umila i vodu donila.
Na vrh kule vatru naložila,
U bardaku kafu nastavila.

Zlata je Bojagića<Bojičića<Bojčića a pokretač teme IMOart > Svakodnevnica > O jeziku, rode... > Besidimo po nashki će se na temi pokrčumat s tebon ko birvaktile s menom pa mi sve nešto zločasto-milo oko srca. hehehe

Otvorio je ovu temu samo da mu narečena bude onakva kakom ju je zamislio, vidi uvodne upise na obje teme.



113. bàzak m - je definitivno drvo a nije bazga, samo kojeno je, sjet' se Mujo, sjet' se Mujo


@belevarac

[Zatèko se, zarèko se, / Da se né ću udávati; / Prìvari se, ùdade se, / Náđe múža kolik spúža. / Ja ìmado lâkat súkna, / Skròji njěmu benèvreke ...]

Mogu li, na račun povistnih zasluga dobit ovdek integralni tekst pismice iz prethodnog retka?

Ja ću, sa svoje strane po sjećanju napisat verziju koje se ja sjećam u dijelu kojeg se sjećam.

Zateko se - zareko se
Da se ne ću udavati
Za malena - za golema
Nastadoše zla vrimena
Udado se za malena

Drugi momci trišnje beru
moj se mali oblizuje
Kad junaci skoka skaču
moj se mali nazad svali

Ja ga spremi za ovcama
...(?)
našla sam ga uplakana (?)
izile mu koze gaće (?)
...(?)
dođe mačka - ogreba ga
šic macane zlo te snašlo
šta ti čini zlato moje



116. bêmbela ž (ob. u mn. bêmbele) pogr.

u krajini se čuje i kao bendula i kao benda
- Obisila bendu.
- Obisila dojnju do crne zemlje
- Dojna (gubica) jon se vuče po zemlji


Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Kolovoz 2008, 20:17:56 poslijepodne
111. bärdāk m

Uranila Zlata Bajagića,
Dvor umila i vodu donila.
Na vrh kule vatru naložila,
U bardaku kafu nastavila.

Aurora, ovo ti je iz Kutleshe, i to me svojedobno dovelo u nedoumicu. Jer:

Klaich: bàrdāk tur. krčag, vrč, kablić, škafić, burence;
Shkaljich: zemlj. suda za vodu, oblikom kao ibrik 2° drveni, zemljani ili bakarni sud (ili kablić, burence) za rakiju ili vino ⌂ tur. bardak < perz. bārdān »pehar, posuda za piće«
Ivanishevich: mali drveniu sudić za vino u polje je brema, barilce ili bardak
Kutlesha 81: [Dvor umila i vodu donila, / Navrh kule vatru naložila, / U bardahu kafu pristavila] »sudić, koguma«
Skok: ne
Glavni kazivacs: ?
ARj1 1: »krčag ili staklo s noscem«, bardàčić U b. malo ulja Lastrić
HN: 56 »vrč«
Benkovac: »zemljani ili bakreni sud za rakiju ili vodu, s drško
Brodnjak - »vrč, krčag, posuda za vodu s kljunom za točenje«
Sinj: »drveni sud s ručkom za vodu ili vino, pokriven, ima nosac, na koji se lijeva i pije«
BIOK: u bardáku »posuda«

E, ako je i od drveta, ako je za vino, rakiju, kako to ga Zlata metje nad vatru i kao kuvat tje kavu u njem.
Je li se narodni pivacs malo prinijo?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Kolovoz 2008, 20:34:41 poslijepodne
@aurora
Zlata je Bojagića<Bojičića<Bojčića a pokretač teme IMOart > Svakodnevnica > O jeziku, rode... > Besidimo po nashki će se na temi pokrčumat s tebon ko birvaktile s menom pa mi sve nešto zločasto-milo oko srca. hehehe

Otvorio je ovu temu samo da mu narečena bude onakva kakom ju je zamislio, vidi uvodne upise na obje teme.

A koliko "nenavidnosti" u csovika, majke ti Janje! A znash da nije od pocsetka u ovom - ko tje sve csitat.

Citat:
@belevarac

[Zatèko se, zarèko se, / Da se né ću udávati; / Prìvari se, ùdade se, / Náđe múža kolik spúža. / Ja ìmado lâkat súkna, / Skròji njěmu benèvreke ...]

Mogu li, na račun povistnih zasluga dobit ovdek integralni tekst pismice iz prethodnog retka?

Ja ću, sa svoje strane po sjećanju napisat verziju koje se ja sjećam u dijelu kojeg se sjećam..

Kalendar svetog Ante 2003., Svjetlo riječi, Sarajevo, 2002., str. 243. E sad mi nemoj govorit, da otvorin Kalendar, pa da izkontan cilu pismu, ko tje ga nach. A kad ga jednog lipog dana nadjen, metnit tju je.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Kolovoz 2008, 20:37:55 poslijepodne
Prema google-pics i babama na prolazu u epsilon okolišu Wi-Fi signala - Capsella je "paraça" i "parala" se po oranicama i mekotama ko "uparat malo trave krmadi" i pamte ju jerbo kad proreste more se u brzini umisto njezine prorešljike  oparat malo tatule koja je otrovna.

Dooobra! Od "prorest".
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Kolovoz 2008, 20:40:30 poslijepodne
Angry Dolac
Honey Dolac
& Grabowatz
& Prknovçići  nearby Rodoç

where TF is Govneç?

Je li vovo iz tvoje galaksije? Znan za Prchavce, i nisu bash blizu Rodocsa, ali ovo ...
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Kolovoz 2008, 20:44:44 poslijepodne
današnji zadvarski derneçari   je jasno razlikuju od Božijeg drvca

prten/na/no
anketom medju današnjim zadvarskim derneçarima  kpji navadno dodju na Bartulu iz raznih krajeva izmedju Oroncija i Cetine zakljuçujem da je prtena tkanina najçešće pamuçna ali i bilo kojeg drugog podrijetla ako joj je vlaçna çvrstoća manja od kostrijetne ili vunene
samo izuzetno može biti i vunena ako je pletena od loše upredene (loše çupane, još gore gargašane, nikako grebenane)
općenito, male otpornosti na kidanje, paranje, habanje (mehaniçke utjecaje)

Kod mene su dernecsani. Govori li se niegdi i tvoj oblik, ili si jopet bijo nadahnut?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Kolovoz 2008, 20:53:13 poslijepodne
Treba vidjeti i puçko nazivlje za dijelove samara. Luk? Zaluçiti. Zaluçiti konop o prednju gornju letvu samara prije provlaçenja kroz praću. Iznad tog luka konopom tj. po njemu - po luku - poluçiti.

Jesi li siguran da su govorili "luk, zalucsit"? Kod mene su govorili "zakacsit, zapet". Toji konap koji se kacsijo je "tovarnica", a kacsio se za "kaludjericu" (samo mi nemoj rechi da je "kaludjerica" nieshto ino; mozsda u Imackon jest, ali kod nas nije, ijako nema "logike", jer bi "koludrica" bila onaj dio samara iznad vrata; medjutim isti se kod nas imentuje s "glavar" (strazsnji: "krstac"))

Daklem, "zalucsit"? Mislin da je "luk" kod nas kasniji jezicsni nanos, da ga u ZH-govoru uobtje nije bilo.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Kolovoz 2008, 21:02:02 poslijepodne
ubi mi vaskoliki suki-aki suriaki

atomski udar jaki ki na nagasaki

ne ću ništa pisat

Jadna majko, nisam ni apazijo ovu vazsnu rezignaciju! Pishi ti, bolan, nemoj zakinit povist hrv. knjizsevnosti 21. st.! Samo pishi i izdaji. Ko da ne znash da su nieki medju najboljim bili "maltene" nepismeni.

Citat:
ne ću izdat knjigu, prijatelje, stan, domovinu

Izdajem domovinu s pogledon na more. Ovaj oglas nikad nije objavljen, a izdana.

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: aurora x - 29 Kolovoz 2008, 21:13:18 poslijepodne
Ok, shvatila sam poruku... znači u ovoj temi možemo poširoko raspravljati o riječima, a u drugoj temi isključivo: zadatak-odgovor, primljeno na znanje, a i oprostit mi je jer sam među vas upala ko padobranac...
Gdje će suza, već na oko...
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Kolovoz 2008, 21:19:04 poslijepodne
tur. bir yana, adv  - postrance

Ja ne znam kako se ovo čita, možda aurora zna nekog ko zna, vjerujem da je bir-đana>birđana>birđa>Birđana>Birđa - ona koja je po strani i koja je posebna.

Partizani su iztribljenjem koza na Triplex confinuumu iztribili i naziv za kozu birđu a npr. zulava ovca se održala.

Zbog NHF živih žena s imenom Birđa mnogi koji ovo i znaju neće reć a da ne bi tobože povridili osobu.

Prema maticama župe Drinovci (Donja Bekija) i danas bi moglo bit nekoliko živih Birđa iz Donje Bekije.

Neka mi ne zamire. Ne vjerujem da bi ih itko krstio Birđom zbog negativne posebnosti već naprotiv zbog izuzetne izvrsnosti i dragosti.

Ne radi se o nagađanju, izraz birđa vezan je za domaću životinju na ovom području i to izključivo za kozu (za ovce, krave itd. istih ili sličnih osobina imaju drugi nazivi), čulo se od starih kozara.

1. Birdja je, i sam kazsesh, nema nikakve sumlje zs. ime. Naveo sam i gangu u kojoj se s lipote spominje ("kontala se", "pivala se")
2. Moja je teorija da bi moralo biti ponasheno od Brigita, Birgita, Bergita (jedna sa mlon ishla u glimaziju); ako je moglo od Filomene do Viluke (Filomena > Fila > Vila > Viluka), valjda je moglo i Brigita > (priemet, metateza) Birgita > BirgЬa > Birdja
3. Znan da ima "zule" i "zulat", ali za prid. "zulav" ne csuh?
4. Moguche da je od Birdje doshlo i do koze "birdje", kao shto je od Zlate, Ljube doshlo do "zlate" i "ljube" (bilo koza, bilo ovca), dakle zs. je ime prvotno, a marvinsko drugotno - tako da se Birdje nemaju shta sikirat. Shta bi mi valilo da nieko volu dadne ime "belevarac"?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 29 Kolovoz 2008, 21:39:03 poslijepodne

Vidijo son čudo u Mostaru
biskup nosi mliko u brzdaru.

Ima li kakve veze ovaj brzdar s bronzinom i bardakom osim što je posuda?


Ipak se nisi pokrčuma s aurorom. Činilo se da bi moglo bit zabavno. Jedan mali ajnek ne bi naudijo temi ni forumu, a to bi se brzo posaćumilo.


Kalendar svetog Ante 2003., Svjetlo riječi, Sarajevo, 2002., str. 243. nemam i ne mogu lako doć do njeg.
Držin te za besidu.
Uzput, ne bi bilo loše otvorit temu s, ajmo reć, neepskim pučkim pismicama ko što je ova sa str. 243. Dvi čak, jednu u čistopisu a drugu za raspru i varijante.


Prorešljika je i danas živo u uporabi, najčešće o kapuli kad proreste a čuje se i kao oznaka za naglo i vrlo nareslu mlađu osobu.


Prknovčići su danas vjerojatno dio Rodoča, inače naseljeno mjesto na putu od Rodoča u Jasenicu.
http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/prknovcici/ (http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/prknovcici/)
Ako poznaješ okolno područje, uz zumiranje ćeš razoputit kako moš doć u Prknovčiće, kod Googlemaps, Maplandie i sličnih servisa oznaka za mjesto nije baš uvik u centru mjesta prema ocjeni samih žitelja.
Ne učitava mi se večeras http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/3felmeres.htm (http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/3felmeres.htm), nekako mi je na očima da tamo unatoč krupnu mjerilu piše - Prknovčići.


Duvnjani poljci, okopoljci i čaršijani kažu dernečari baš ko ti Vranićari. Zašto Gračani kažu Vranićani, ko će znat.
Percepcija i odrednica dernečara u Duvnu kasnih osamdesetih je bila - (muška) osoba koja bi pazarnim danom (ponediljak) na javnim otvorenim mjestima minjala devize, u rukama bi držala denjke novčanica a novčanice su mu virile iz džepova.
Meni je taj izraz zapejo za uvo u jednoj anegdoti i učinilo mi se da ga triba razoputit s kazivačima.
Naime, jednog momčića su pitali što će bit kad odraste i čime će se bavit a ovaj rekao da će bit - dernečar.


Kad vidim nenavidnost, galaksiju, nadahnutost i slične ganutljive opazke pomislim da je baš ćusto s tebon vako ljudikat.

A što, bolan ne bijo, ne obatra auroru ko mene i Insomniju? Bijo bi to lip mali ajnek.

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 29 Kolovoz 2008, 21:57:59 poslijepodne

Luk-a se ne sićam jasno.
"Zaluči konap!" - toga se sićan.



A pisat ne ću. Ne znam jesam li dobro razumijo što je Slovak reka dubu na podforumu "Krijesnice" za haiku i pisanje a reka je "Dugo živio - kratko pisao", ili mu je reka da ne piše, ili da piše vremenski kratko, daklem, lako, ili da ne gubi vrime na pisanje.
Ne bi valjalo da ovo ždrakne Potij jer će se opet čudit kako ja u Marinkovića uvik nađen nešto zgodno za citat.

Ranko Marinković, Samotni život tvoj

Gle, bijeli oblak plovi s juga u pustinje neba... i dalje neće znati od ovoga stiha. A zna da ni taj ne vrijedi, da je tako nešto bilo napisano u nekog pjesnika, pa se ljuti na sve druge pjesnike, sve su već opjevali, sve eksploatirali i prodali za sitne honorare, popili nove rakije pa pijani (cinični gadovi!) zavirili kroz...

Teško ti žabu u vodu gurnit.


Zulava ovnina, Zulo

Svojedobno je bilo pomodno manjim postrojbama davat imena pa je tako uz "Orilo - gorilo", "Kud puklo da puklo", "Šest Matića ko devet volova" i druge maštovite postojala i "Šulam - zulam".
I danas u Tomislavgradu možeš čut: - Što si digo glavu ko zulava ovnina!?

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Kolovoz 2008, 22:03:36 poslijepodne
Vidijo son čudo u Mostaru
biskup nosi mliko u brzdaru.

Ima li kakve veze ovaj brzdar s bronzinom i bardakom osim što je posuda?

Nema. "Brzdar" je iz prahrv. supstrata, tu je i "zabrzdat se" jiduch shto. "Kako to idesh, va' si se zabrzda ko krme!" "Kad se zabrzdash, otari se rukavnon!"

brzdār m torbica (od uradjene teletje kozse) za noshenje priehrambenih namirnica (sir, meso, ushtipci) [Kad se òt kožē őće načìnit brzdār, vàljā jē ù brashnu uváljat i ovínit.] 


Citat:
Ipak se nisi pokrčuma s aurorom. Činilo se da bi moglo bit zabavno. Jedan mali ajnek ne bi naudijo temi ni forumu, a to bi se brzo posaćumilo.


I jova je za ostavit za simena!

Citat:
Prorešljika je i danas živo u uporabi, najčešće o kapuli kad proreste a čuje se i kao oznaka za naglo i vrlo nareslu mlađu osobu.

prorèšljika ž povrtnica koja „je tribala bit kupus ali je izrestla ko kelj ili rashtika”

Citat:
Duvnjani poljci, okopoljci i čaršijani kažu dernečari baš ko ti Vranićari. Zašto Gračani kažu Vranićari, ko će znat.
Percepcija i odrednica dernečara u Duvnu kasnih osamdesetih je bila - (muška) osoba koja bi pazarnim danom (ponediljak) na javnim otvorenim mjestima minjala devize, u rukama bi držala denjke novčanica a novčanice su mu virile iz džepova.

Zar, ipak, Livnjaci nisu bili prvaci u toj privatnoj inicijativi.


Citat:
A što, bolan ne bijo, ne obatra auroru ko mene i Insomniju? Bijo bi to lip mali ajnek.

Ti si, Glonga, iracijonalan! Jedino zsensko koje navrne na "Jezik", a ti bi je obatrava! Ako ona "pokupi like", odon i ja; ja san "orjeniran" na zsemske. Lako je laprdat na "Pozdrav svima koji su ...", na "Shanku", ali voden csin zinesh, morash nieshto i rech. Da ne recsen - znat, a Zorica znade. Nisan siguran da tje SIZ-ova meduljica pripast tebi.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Kolovoz 2008, 22:18:54 poslijepodne
A pisat ne ću. Ne znam jesam li dobro razumijo što je Slovak reka dubu na podforumu "Krijesnice" za haiku i pisanje a reka je "Dugo živio - kratko pisao", ili mu je reka da ne piše, ili da piše vremenski kratko, daklem, lako, ili da ne gubi vrime na pisanje.

1. Mozsda je po "kratko pisao" mislijo na formu, na hajiku.
2. Odgovorno tvrdim (evo me ko N. Valentich) da ti je oni rukovet hajikua vrlo zanimljiv; ne pratim tu kratku formu, ali mi se csini da si prvi koji je u haiku unio ironije i sarkazma (shege i lakrdije). Mozsda si potaknut onon poslovicsnon: Vitar gonja lepushinu / Pivac diga nogu / Isutrsta ti je ladno (ili tako niekako).

Citat:
Gle, bijeli oblak plovi s juga u pustinje neba... i dalje neće znati od ovoga stiha. A zna da ni taj ne vrijedi, da je tako nešto bilo napisano u nekog pjesnika, pa se ljuti na sve druge pjesnike, sve su već opjevali, sve eksploatirali i prodali za sitne honorare, popili nove rakije pa pijani (cinični gadovi!) zavirili kroz...

Sitijo si me Cskalje. Tijo on u jednon nastavku nieke nizanice postat velik csovik, knjizsevnik, pa pocsejo pisat: "Sve su obitelji sritne na isti nacsin, a nesritne na ..." Undan mu je nieko reka, pa bolan to je napisano. Undan on: "E Tolstoje, Tolstoje, shto si mora bash to, shto nisi ostavijo shtogot nenapisano!"
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 29 Kolovoz 2008, 22:24:53 poslijepodne
Ako biskup može nosit mliko u brzdaru (doduše čudo je indiciranou prvom stihu), što Zlata Bojčića ne mere navisit kavu u bardaku, guska vodu iz rašeta pit i sl.
Licentia poetica.

Prorešljikom su na moje oči zvali one biljke kapule u vrtlu koje više nije vridilo čupat za salatu, čija pera više nisu bila za salate jerbo su pera zadebljala i ko taka neukusna a između nji su proresla pera koja na vrvu imaju nešto ko maslačak, cvit, sime, šta li je.

Glonga je more bit i iracijonalna, ako ništa drugo iracijonalni su razlozi njezina sudilovanja na ovom besidišću.
Ne će ti Zorka pokupit like s ove teme, ne beri brigu, sve da je posranon metlon obatraješ.
Ja i ti je sigurno ne ćemo obatrat s ove teme ili s foruma, osim ako kogod od nas troje ili svi, ne daj Bože pošemerimo.
A baš se lebedin za ton meduljicon Samoupravne Interesne Zajebnice, živo.
Ne mogu zamislit život brez meduljica.
Najdraže mi je čut da nisi buzurant.
Aj, živijo.

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: aurora x - 29 Kolovoz 2008, 22:28:59 poslijepodne
Lipo mi je s vami...
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 30 Kolovoz 2008, 01:02:17 prijepodne
Prorešljikom su na moje oči zvali one biljke kapule u vrtlu koje više nije vridilo čupat za salatu, čija pera više nisu bila za salate jerbo su pera zadebljala i ko taka neukusna a između nji su proresla pera koja na vrvu imaju nešto ko maslačak, cvit, sime, šta li je.

A baš se lebedin za ton meduljicon Samoupravne Interesne Zajebnice, živo.

1. to o csemu ti sborish je "kurelj":

kúrelj m 1° tobolac crvenoga luka na kojemu je cvat

2. "lebedin" - i ova je za u dzsep (za u tobolicu); nisam csuo za nesvrsh., imam samo "polebedit se"; csudno kako je to nastalo od "lebditi" - tako bar prima ARj, a Skok i jedno i drugo izvodi iz "labav".
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 30 Kolovoz 2008, 01:03:22 prijepodne
Lipo mi je s vami...

A kako incsije medju nami dvojicon more bit!
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 30 Kolovoz 2008, 01:18:25 prijepodne
113. bàzak m onaj koji je neotesan, koji je pogan, mazgov (ob. pogrd. m. ditci i mladjariji)

"Bazga" postoji samo da vas zavara, a osim toga i standardna je rics. Rics san csujo samo u zovniku: bazacse jedan!, od Shushnjara (Posushje), a potvrdjena mi je i u Prchavcin (Glonga, eto jopet Prchavci). Nanosi na turcsinshtinu, ali nisan josh nigdi nishta izkopa.

114. bekárit nesvrš bezposlicsiti, dangubiti

Nisam u zadatku bez razloga metnijo opazku da nema veze s mesarenjem. Sve shto je od "beccus" odnosi se na "obavljanje poslova oko zaklane zsivotinje". Ovdi imamo "dangubiti"; nemoguche je zamisliti prienos znacsenja s "kasapljenja" na "dangubu", pa odpada i ricsnicska veza. M. Dragich (Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine: lirika, epika, retorika) ima izbekariti (se) »izbeljiti se«, shto je znacsenjski ipak daleko. Mozsda je od "bekat" (telac becse) - kao shto je i "zujat" (trcskarati okolo i nishta ne raditi) - pa prieshlo u pogrdnicu "bekarit"?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 30 Kolovoz 2008, 11:01:12 prijepodne
113. bàzak m

Utipkavanjem "bazak" na http://riznica.ihjj.hr/ (http://riznica.ihjj.hr/) dobije se:

Koja naslada! kolika razkoš, bluditi bez cilja i svrhe u slobodnoj prirodi, pásti očima milovidnim krajem poput ovoga, kakav se pred nami ovdje širi. Svietla zelen mlade trave pomalja se ravnicom, drveće napelo pupoljke, u šumi iztiče se zelenilom prolistali bazak, vrba, a medju hvojami živkaju objestni vrebci, što im grlo nosi. Livadom beru ženskadija motoviljac, djeca trče kano vjerice, nagone se šibami ili beru cvieće: žutu jagorčinu, visibabu, modre ljubice i t. d. Na humku, usred mahovine sjedi pastirče,

Vjekoslav Livadić [1885], Svjetlo i sjena. Arabeske i genre-slike iz zagrebačkoga života (Nakladom Mučnjaka i Senftlebena, Zagreb),

Ona j vez iz vamilije vrba u meni poznatim šumama prvi prolista, a nije bazga.



Citat:
Rics san csujo samo u zovniku: bazacse jedan!, od Shushnjara

Evo mene - cvita sa Ričine
ne bojin se noćne pomrčine.


polebedit se

Čulo se: -Šta se lebediš?!
Možda se još digdi čuje.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 30 Kolovoz 2008, 11:09:17 prijepodne

Koja naslada! kolika razkoš, bluditi  bez cilja i svrhe u slobodnoj prirodi, pásti očima milovidnim krajem poput ovoga, kakav se pred nami ovdje širi. Svietla zelen mlade trave pomalja se ravnicom, drveće napelo pupoljke, u šumi iztiče se zelenilom prolistali bazak, vrba, a medju hvojami živkaju objestni vrebci, što im grlo nosi.

Vish kako je "bludit" niekad nevino bilo.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 30 Kolovoz 2008, 11:13:24 prijepodne

Bludnja i danas nevina jest. Nu kad te spopanu militantni pripadnici udruga za ćudoredni spas moraš napisat dvajest kartica teksta o razlici bludnje i bludničenja i sve utaman jer će te opet smatrati zabludjelom ovčicom iliti zulavom ovninom.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 30 Kolovoz 2008, 18:15:28 poslijepodne

birđa

Ne mogu nać Zovku (Uvjerice a ni drugo) ali mi je nešto prid očiman da on spominje birđu među imenima domaćih životinja.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: aurora x - 30 Kolovoz 2008, 19:33:39 poslijepodne
Prema Zovki (Uvjerice):

briđko, briđka.... što mijenjaju vremenom dlaku po boji (mački i mačke).
briđan, briđe.... na obrazima bjelasto (jarci i koze)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 30 Kolovoz 2008, 19:37:25 poslijepodne
122. galet m   

123. gèlet m 

124. gèletan prid.   

...vezano uz tromo hodanje ?

[Cűro mòja, mäterīn gàletu, / Òdves ću te u nèdilju svêtū.]
[Jâ od shálē, drâgī od gèleta, / Nïjedno nās níje o' tèreta.]
[Jā gèletna spâvān u ajátu, / Nè dadū mi, da dòlazīn zlâtu.]

[A. Mijatovich: Ganga]
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 30 Kolovoz 2008, 19:41:49 poslijepodne
Prema Zovki (Uvjerice):

briđko, briđka.... što mijenjaju vremenom dlaku po boji (mački i mačke).
briđan, briđe.... na obrazima bjelasto (jarci i koze)

1. Zovko je u mnogocsemu nepouzdan (narocsito kad usiljeno rabi tur. ricsi, i s krivim znacsenjem).
2. Trazsi se "bir", a ne "bri".
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 31 Kolovoz 2008, 10:28:29 prijepodne
Citat:
koji ti je vrandol, šta se bojiš?

Shto je ili tko "vrandol"?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 31 Kolovoz 2008, 11:08:34 prijepodne
122. galet m    mizimica ?, uzp.: gelet, geletan
Da je "mizimica" napisao je A. Mijatovich (Gange), ja nikad csujo. Ali Skok: gàleta - »svilena čahura« ⌂ tal. galla, galletta »1° shishka 2° lagan pridmet«; Shamija: >djevojka mezimica> (vir. priepisao od Mijatovicha); MOK, Kocserin: "pivalo se Mala moja materin geletu ... , ko da je precizna, lipo obucsena..."

123. gèlet   poletnost, lakocha, poskocsitost; hitrina
Opet ima u Mijatovicha

124. gèletan prid.   1° hitar, poskocsit 2° lip, zgodan, sredjen, uzp. krshan ⌂ ?
M. Dragich: »poskočita, hitra«; ROK, Kocserin: »lipa, sgodna divojka, ... bila jedna u nas lipa cura, nema vajde kazat, nije se udavala, zvali smo je Gelètan« [zbog lipote nije odolila pritiscima, pa je rodila troje kopiladi]; LOK, Podbila: »lip, krshan«; BOK, Kocserin: »obucsen sredjen«; ARj: nema

Pitanje je jesu li sva tri oblika od tal. galletta, pa zbog ujednake (asimilacije, a-e > e-e) dobivamo gele- ili ...?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 31 Kolovoz 2008, 21:40:34 poslijepodne
Shto je ili tko "vrandol"?

Niko ne zna!? Zar ne zna ni onaj (ona) koji je upisao, da ga ne prozivljen tutenare?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 02 Rujan 2008, 18:06:19 poslijepodne
Kalendar svetog Ante 2003., Svjetlo riječi, Sarajevo, 2002., str. 243. E sad mi nemoj govorit, da otvorin Kalendar, pa da izkontan cilu pismu, ko tje ga nach. A kad ga jednog lipog dana nadjen, metnit tju je.

Evo da ne bi ko reka da, dok dvaput obetjam, triput slazsen. [Glonga, shto je "druga", objasnijo san ti, shto znacsi "dojavishe", sigur i sam znash]


MUŽ KOLIK' PUŽ

Zateko se, zareko se,
Da se neću udavati;
Prevari' se, udade se,
Nađe muža kolik' puža.
Ja imadoh lakat sukna,
Skroji' njemu benevreke;
Otalen mi ostanulo,
Opleto mu rukavice,
Posla njeg za kozama.
Svi kozari dojaviše,
A moj mali ne dojavi.
Uze drugu i preslicu,
Zadi' drugu za preslicu,
Pa ga odo' potražiti.
Kad se junak zavalio
U koziju stopetinu!
Ja ga uzo u pregaču,
Pa ga baci' na ognjište:
Skoči žiža, ožeže ga,
Ajme njemu, zabolje ga!
Ja ga uzo u naručje,
Pa ga baci na bunjište:
Dođe koka, začeprka.
Ajme njemu, zabolje ga!
Ja ga uzo u pregacsu,
Pa ga baci na putinu:
Zaleti se crna psina!
„Od' odatle, crna psino,
Nije tvoja užina,
Nego moja mužina!“
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 02 Rujan 2008, 18:26:58 poslijepodne

thx belevarac

e sad ću baš morat tražit kazivače da mi kažu i da zapišem staroimacku verziju

btw mi pada na pamet kako su na FFZG smotano objavili usmene narodne priče
čule se od kazivača u krajini puno bolje i lišpe ispričane priče nego ove objavljene na
http://dzs.ffzg.hr/html/Usmene1.htm (http://dzs.ffzg.hr/html/Usmene1.htm)
npr. "Kokošja vojska" je na gornjem linku zapisana "ko ni sebi, ni svomu"

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 02 Rujan 2008, 21:09:42 poslijepodne
Nieku inacsicu ove, recimo, nabrajalice imam niegdi snimljenu u napivu izmedju brojke i becharca. Pivaju zsenske, mislim da su niegdi iz Blata. E sad djava bi je nasha medju niekoliko tisutja raznih glasbenih brojeva na "paltopu", pa ti odman zaboravi da san ti ovo reka. A ijonako shta sh s MP3-jem.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 02 Rujan 2008, 21:33:54 poslijepodne

Ako naletiš na nju i budeš pri mreži zakači je ovdje ko privitak upisu u tom .mp3 formatu.

A .mp3 ima i naglaske i intonaciju i melodiju, pa ćemo je pritipkat pa onaglasit, na kraju će nam se učinit da je zvučni zapis pa makar i .mp3 bolji od pritipkanog.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 04 Rujan 2008, 13:30:07 poslijepodne

Izgleda mi da taj zapisivač sv. Ante Padovanskog nije oznojio guzicu odajuć po vrletima i tražeći kazivače.

Nabaci ti ipak taj .mp3 kad na nj naletiš.

Jerbo istu verziju samo na ćirilici ćeš nać ovde
http://www.rastko.org.yu/knjizevnost/usmena/zlatna_pjena_c.html#_Toc412707477 (http://www.rastko.org.yu/knjizevnost/usmena/zlatna_pjena_c.html#_Toc412707477)
Za trenutak mi se učinilo da na rastko.org više ne radi latinica, ali radi
http://www.rastko.org.yu/knjizevnost/usmena/zlatna_pjena.html#_Toc412707477 (http://www.rastko.org.yu/knjizevnost/usmena/zlatna_pjena.html#_Toc412707477)
Vukova škola.
Zdravko Krstanović, Zlatna pjena od mora /Narodne pjesme Srba u Hrvatskoj/ Lirske pjesma, basne, nabrajalice, balade/

Uz to čoek lipo navodi izvore:
111. MUŽ KOLIK' PUŽ – Zapisala Ljubica Ardlić u Bukovici. "Srbsko-dalmatinski magazin", Zadar, 1863, str. 70. Varijante: D. Aleksić, br. 47, str. 47; Vuk, I, br. 710; F. Ž. Donadini, br. 124. i 125; Đ. Rajković, br. 198.


Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 04 Rujan 2008, 22:59:17 poslijepodne
Tamokarce na "Besidimo po nashki" ne tje niko ni da mrdne. Niko ne vozi racsuna o mojin zalihan. Ma dobro, evo iznimno dvajest komada, pa to glejajte do ponediljka sigurat. I odminite, bolan, malo Glongu - on je vas izgubljen na putovin povistne zbiljnosti.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 05 Rujan 2008, 00:50:48 prijepodne

Oj Isuse Bože moj
Kaži meni putiće
Na nu vodu vrućicu
Dino voda izvire
Ispod stine olume
Na njoj kleči divica

Ajmo cseljadi, shta mu ga dodje to? Ili ovo doli, svejedno:

Isuse moj,
ja te zovem u pomoć.
I tu Divu Mariju,
i tu svetu nedilju,
da mi kažeš pravi put,
oklen voda izvire
iz kamena olumna.
Na njem sidi Divica,
na glavi joj krunica.
Bile ruke umiva
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 07 Rujan 2008, 22:31:48 poslijepodne
Olum(an).

òluman prid. knjizs.; kämēn òluman kamen (K(Al2•OH)3(SO4)2) iz kojeg se dobivao slanac ili kocelj (cidicsno-glinicsni sumporan) ⌂ rom. alumen > tal. allume

130. - 140.

Aurora nashla i dobro se snashla.

142. Jedno je "gangashica" a ino "gangushica"
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 08 Rujan 2008, 03:03:47 prijepodne
142.

Samo odmilica i umanjenica od "ganga" - nishta vishe ni manje. Ima, naravno, samo knjizs. znacsenje jer se javlja u pismi, a nastala ocsito zbog potribe deseteracskoga metra.

141.

"belevarac" je vrsta gange, a "Belevarac" zsitelj "Belevarije".

143., 144. i 145.

U stvari su istoznacsnice, s tim shto je "kajda" jedina veza gangasha i Osame.

Objashnjavam na medju najboljima ikada snimljenim uzorcima neosporno najboljih gangasha - zvuk je loshiji, csini se, zbog priebacivanja sa stare kasete koja otezse. Jure Mali, Jure Veliki, Djudjanovich, Marinko ....:

http://www.youtube.com/watch?v=HZkBKcuYmuU&feature=related (http://www.youtube.com/watch?v=HZkBKcuYmuU&feature=related)

Zapocsinjanje: Ode moja mala na vincsanje, / A nochas tje sa mnom na spavanje ....
Priginjanje: U prvaoj (i drugoj) gangi ima ih pet, u tretjoj osam, u csetvrtoj pet ...
Okritjanje (kajda, ojna): Prva i druga imaju isto okritjanje, napiv - sve su ostale razlicsite. Sve ove gange pripadaju bekijskoj vrsti.
Priuzimanje: niti u jednoj od ovih ganga nema priuzimanja - sve zapocsinje i goni (konta) Jure Mali (koji znade barem 150-ak okritjanja).

A ovdi imate pivanje "na bas" (becharac), bekijsku i belevarijsku (muzsku i zsensku) gangu, te reru (posebnu vrstu gange) iz Dicma:

http://www.youtube.com/watch?v=iX95RoJtxrM (http://www.youtube.com/watch?v=iX95RoJtxrM)

Blatski becharac:

http://www.youtube.com/watch?v=XQQm2BeaYxE&feature=related (http://www.youtube.com/watch?v=XQQm2BeaYxE&feature=related)




Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 09 Rujan 2008, 01:27:02 prijepodne
142. gangùshica ž 
142. gangùshica ž 
Gangaška duša... (Ova moja gangušica znade di god koja curica imade. - Ganga iz Ričica); gangaški napjev
142. gangùshica ž knjiž. um. i odm. od ganga [Gângo mòja, gangùshice stârā, / Ko te nè znā, ne vrídī pêt pârā.] ⌂ v. ganga
142.

Samo odmilica i umanjenica od "ganga" - nishta vishe ni manje. Ima, naravno, samo knjizs. znacsenje jer se javlja u pismi, a nastala ocsito zbog potribe deseteracskoga metra.


bilo odgovoreno... :-)

Nije. Dala si dva znacsenja: 1) "Gangaška duša", 2) "gangaški napjev", nijedan tocsna i uz oba zatvorena oka. "Gangushica" se odnosi prima "ganga" isto kao i "kutjica" prima "kutja"; za gangashki napiv (popularno: melodiju) rekli smo da su izrazi: okritjanje, ojna, kajda. Iz pisme "Ova moja gangushica znade ... " proiztiecse: "Ova moja ganga znade ...", a ne "moja gangashka dusha" ili "moj gangshki napiv znade".
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 14 Rujan 2008, 22:56:14 poslijepodne
151. - 156. kozarski, kozacski, kozjacski govor.

közacskī gővōr skriti (tajni) govor (ob. pastira ili mladezsi) koji se po odredjenim pravilima izvodi iz obicsnoga govor
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 17 Rujan 2008, 20:56:09 poslijepodne
157.

"Sïć" (vidro) i "sïća" nisu isto ni znacsenjski ni izkonoslovno.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 17 Rujan 2008, 22:46:00 poslijepodne
ad. sića

Zbunila me diaresis/umlaut kojeg vidim iznad slova i, pretpostavljam da se radi o kratkosilaznom naglasku. Mletački doček na -o i talijanski na -a upućuju da je od mjesta do mjesta i sić (vjedro) mogao biti različitog roda.


ad. svinduk

Ovčarski krajevi, Raduša, Ljubuša, Cincar, V. i M. Golija, Dinara, dakle područje općina Tomislavgrad, Livno i ex. općine Sinj jasno razlikuju svindušu (Lotus corniculatus) "orlov nokat" i svinduk (Melilotus officinalis) "konjsku ditelinu".

Prema tome je moj upis (#138 na IMOart > Svakodnevnica > O jeziku, rode... > Besidimo po nashki) neprecizan, zapravo netočan.

Svinduša (Lotus corniculatus), orlov nokat (otrovan za ovce, navodno i za čeljad) je i u prarvackom "očuvao" ime "Birdfoot Trefoil"
http://www.missouriplants.com/Yellowalt/Lotus_corniculatus_page.html (http://www.missouriplants.com/Yellowalt/Lotus_corniculatus_page.html)
http://www.ct-botanical-society.org/galleries/lotuscorn.html (http://www.ct-botanical-society.org/galleries/lotuscorn.html)

Svinduk (Melilotus officinalis), konjska ditelina, (mrluši ko vlor)
http://www.missouriplants.com/Yellowalt/Melilotus_officinalis_page.html (http://www.missouriplants.com/Yellowalt/Melilotus_officinalis_page.html)
http://www.atlas-roslin.pl/gatunki/Melilotus_officinalis.htm (http://www.atlas-roslin.pl/gatunki/Melilotus_officinalis.htm)
Ova konjska ditelina s druge poveznice je prepoznatljivija zbog temperature boja okoline.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 18 Rujan 2008, 00:04:14 prijepodne

Cvijet svinduše (orlova nokta) fotografiran na Ševaš Njivama ob Oronciju 2006. na starom forumu
http://www.imotacaffe.yuku.com/topic/2817/t/Slikom-u-oko.html?page=3 (http://www.imotacaffe.yuku.com/topic/2817/t/Slikom-u-oko.html?page=3)
upis #50

(http://img372.imageshack.us/img372/5408/p10102652nc.jpg)

Pojedinačno cvijet svinduka sliči cvijetu svinduše samo su bitno drukčije raspoređeni na biljkama.

Svinduša je navodno ime "orlov nokat" dobila zbog oblika ploda (zadnja slika i rečenica na
http://www.ct-botanical-society.org/galleries/lotuscorn.html (http://www.ct-botanical-society.org/galleries/lotuscorn.html)


Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 18 Rujan 2008, 18:00:04 poslijepodne
166.

òporina i näpor su iz istoga grozda; od-poriti, nad-poriti (odvajati paranjem; raz-poriti i sl.)

169.

Pöla (kamen, kamena plocsa) nije isto shto i pòla.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 28 Rujan 2008, 03:48:43 prijepodne
Citat:
166. òporina ž (òpornjāk m) najvrstniji loj oko criva


Moji kazivači (sa šireg područja (Livno, Tomislavgrad, Posušje, Imotski)) jasno razlikuju oporinu tj. oporak od opornog sala i baš ga tako zovu "oporno salo" a ne "oporni loj" niti oporovina ni oporina ni oporak.

Razlikuju i poriti od parati. Napor se para po slojevima a oporno salo po oporku - to je ljiljak. Po ljiljku i šavu se ne pori već para.

Više samoglasnika bijaše u prajeziku i malo su se čudno izmjenjali po prostoru i vremenu.

[... Rutav sam trbuh rasporio planini / od prašine i uglja predaka su srca. / Žrtveniku i posljednju kad prinesoh ovcu / i bogovi se narugaše mome siromaštvu. / Vatra je padala odozgo / i svatko jasno svoje vidio je lice...]
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Rujan 2008, 22:09:09 poslijepodne
Samo rekoh da su is-, ot- i raz-poriti, s jedne, te iz-, na- i raz-parati, s druge strane, istoga postanja, da spadaju u isti izkonoslovni grozd. Svakako je znano da se radi o prievoju por- : par-. Da bude zanimljivije imaju josh dva: pir- (razpirati) i per- (razperem). A sve dolazi od ie. per-.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Rujan 2008, 22:18:42 poslijepodne
178.

Priznam zbog izraza "csinit kozsu", iako bi nietko mogao rechi da je i to sustavno zancsenje. Inacse se trazsile odrednice:

1. pomochni glagol u doslovnom prievodu rom. sveze (non mi fate ridere »ne csinite me smijati = nemojte me nasmijavati«) [Oj prìslāvnā svī dïvīcā, / Gôrkē sűze tvôga líca / Nek me čìnē pläkati!];

2. csistiti zsito (redit zsito), odstranjivati necsistochu i primise iz zrnja zsita
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 07 Listopad 2008, 01:37:20 prijepodne
181. - dalagma

Csudna rics. Prvi je put sritjem u gangi: Vedro nebo, okolo dalagma, / Misle momci da je za njih jagma (Mijatovich). Postoji turcsinshtina dàlga »val; bura na moru«  tur. dalgin < tur. dalmak, ali nisam csuo da se govori u Zap. Herc. Mozsda je to korin.

183. - divljak

Sa svemrizse, podrucsje Ljubushkoga, izricsito kazse da je vrsta privrte. Koliko znam, svi prvrtu rade na isti nacsin, pa odkuda vrste.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 08 Listopad 2008, 21:20:28 poslijepodne
Ako je divljak ime za privrtu, onda je bila komadić većega tijesta za npr. kruh, ili se pravila tj. mijesila ili pekla na neuobičajen način.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 11 Listopad 2008, 20:24:03 poslijepodne
Domaća riječ "zeru" sa značenjem malo, netremice sliči na zero i engleskim značenjem nule.
Riječ "kanta" obično je romanskog praiskona, jer je od lima, za razliku od sića koji može biti i plastičan, jer kanta pjeva kad se lupne.
Vjedro, srodno s vidjeti i s vedro, otkuda se našlo na dnu bunara, ili je netko vidio kakvu sliku, ili distorziju sebe pa se -bun uvuklo i u bunilo, u buniku i bunu, na kraju upalo u bunar.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 11 Listopad 2008, 21:31:44 poslijepodne
Lipo je ovo shto ti pishesh, imash bujnu mashtu. Pridlazsem da ovako nastavish na novotvorenom slidu "Fikcionalna proza", a ne na "Jeziku".
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 12 Listopad 2008, 00:48:40 prijepodne
U jezik osim njegove povijesti i razvoja, gramatike i pravopisa spadaju kategorije o kojima pišem. To je teologija jezika, različita od znanstvenog usitnjavanja i razvrstavanja. Ne bih se složio da su moji zaljučci isključivo beletristični (čak bih rekao da su napredno znanstveni, bi mogli stvoriti znanost koja bi implicirala umjetnost u ljudima,jer sve znanosti, pa i znanost o književnosti, često ne ostavljaju dojam drugačiji od majke svake površnosti- fizike), mada moja ishitrenost nekada ostavlja dojam prenabujalosti mašte. Indukcija me oduševljava, dedukcija je starost i mirovanje u kutu plafona.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 12 Listopad 2008, 19:15:10 poslijepodne
Riječ "silo" u ikavaca ili "sijelo" kod ijekavaca, riječ koja označava noćni odlazak momaka na druženje sa curama. Je li bujno reći da je ta riječ samo jatirana promjena riječi "selo"? Ići na selo značilo bi vojnički pohod na kuće i dvorišta seljaka, a ići na silo značilo bi ići u drugo selo po kakvu curu.
Glagol seliti značio bi mijenjati mjesto prebivališta, mijenjati staro selo za neko novo, danas se koristi termin naseljavati, isto kao što je grad nastao od glagola graditi. Grditi ima loš prizvuk, g r i d zajedno zvuče gore od ljutog psećeg režanja, kao mrgoditi, mrga, svrdlati, grintati. Zar nije onomatopejski cvrčati (za cvrčka ili za mast), srkati, puhati, mljackati, nije li nomatopejski i : kiša.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 12 Listopad 2008, 20:48:55 poslijepodne
 ...
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 12 Listopad 2008, 21:53:31 poslijepodne
Mliko i pura su duhovna hrana umjetnosti, isto kao i pršut. Zalažem se za opću higijenu, korištenje metalnih i drvenih hranidbenih pomagala samo za specifična agregatna stanja hrane ili pak visoke temperaturne odlike iste. Čisti prsti usrećuju domaćicu, povezuju obitelj i prijatelje, a srebro i zlato uzdiže buržuje u nama, ako je neophodno ili se ne može jednostavno zaobići. Jesti prstima je kao kad muški nosi suknju. Prst- prst je divan abecedni slijed kad ne bi bilo onoga š. Š ćemo pripisati prstenjaku, on nosi zlatnu viticu kad se momak oženi ili cura uda. Vitica je dijakritika, može bit i burma, ta vitica je afganistan samo u izuzetcima. Ili bi to peto hrvatsko š mogli ubaciti kad nam fali za cijelu šaku, jer pet prstiju šaka jest.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 13 Listopad 2008, 00:22:05 prijepodne
http://www.vjesnik.hr/pdf/2007%5C06%5C05%5C26A26.PDF (http://www.vjesnik.hr/pdf/2007%5C06%5C05%5C26A26.PDF)

Evo linka na članak novinski. Jeste li znali, a pisalo je to u važnoj knjizi, da hrvatska sleng riječ "lova" koja zamjenjuje money dolazi iz romskog. Romski je pak srodan sanskrtu, najstarijem indoeuropskom jeziku od kojeg i naš jezik isteče. Lova je novac, a kuna hrvatski. Kuna se nekad lovila a njezino krzno bilo je platežno sredstvo, otadle i riječ platiti, jerno krzno bijaše zamijenjeno platnom kao mjernom 1edinicom. Rom znači čovjek, inuit (eskim) znači čovjek, a cigan je grčka tvorenica, malo pogrdna, ne znam što znači.Triba ovo multimedijalnije.
Porijeklo naziva Rom


Prva i do danas jedina pouzdana tvrdnja o nastajanju riječi Cigan za pripadnike “određene” skupine ljudi, dolazi iz 1068. godine. Tada, gruzijski monah sv. Georg Antonski, iz manastira Iviron (Grčka) svom žitju, izvještava kako je na goru Atos u periodu od 1001-1026. godine stigla skupina “Athiganosa”.

Riječ Athigatos tj. Acinkan na grčkom bi značila “nedodirljiv”. Razne inačice te riječi, koriste se kasnije kao nazivi za “taj” narod po Evropi. Najčešće kroz literaturu susrećemo: latinski - Cingarus, Turska - Cingeneler, Francuska -Tsiganes, Njemačka - Zinger, Rusija - Cjganji, Mađarska - Ciganjiok, Italija - Zingari, Španjolska - Gitanos.

U Hrvatskoj su Cigani, a u Dubrovačkoj Republici Jeđupi ili Egipćani. Naziv Egipćani, vjerojatno su u Dubrovnik prenijeli Talijani (Grčka je u to vrijeme bila pod venecijanskom vlašću) gdje se uz prijašnji naziv Jeđupi, za Cigane, počeo koristiti i Egipćani.


Neću tupiti o kujundžuši, zlatu i kovanju, jer mašit se more i toga:
Druga legenda govori da su Romi Kainovi potomci. Do te spoznaje došli su i neki istraživači koji su tumačili tekst iz „Knjige postanka“ (Stari zavjet, 1. knjiga Mojsijeva). Oni ističu prokletstvo bačeno na Abelova brata Kaina ("Kain" u semitskim jezicima znači kovač), “Obrađivat ćeš zemlju, ali ti više neće davati svoga roda, vječni ćeš skitnica na zemlji biti” (POST. 4,15). Nadalje, “Knjiga postanka” točno navodi zanimanja na koja su osuđeni Kainovi potomci, a koja su inače tradicionalna zanimanja Roma. Tako možemo pročitati: “Uze Lameh (peti Kainov potomak) dvije žene, Adu i Selu. Ada rodi Jabela, od njega se narodiše koji žive pod šatorima i stoku pasu. A bratu njegovu bješe ime Jubal. Od njega se narodiše gudači i svirači. I Sela rodi sina Tubala kome dadoše i ime Kain (s.e.), a Tubal-Kain bješe vješt kovati svašta od mjedi i gvožđa.” (POST.4,19-22)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 26 Studeni 2008, 21:17:54 poslijepodne
Nàvalicē, plutva, beluzsit

Učinilo mi se da one cure što slažu police ne znaju vrancuski ili da su unevalice prikeljile ono čudo među druga vina. Ma navika san ja da ni Ročild ne meće na Le Cadet pravu plutvu, da oni Đan-Đan izgoberi botilje, ali ovo...
Ovo triba zabelužit. Živili!

1. Martin Mikulich ima pocstkom 20. st. navalice »namirno?«, Sinj nevalice »nehotice«. Je li, dakle, na- ili ne-?
2. A odkuda sada unevalice i shto to znacsi?
3. U Herc. se kazse plútno. Koji je kod vas naglasak: plûtva (Shimundich) ili plűtva?
4. Odkuda -bel- ? Nisam csuo za ekavshtinu u ovom slucsaju. Inacse, zabiluzsit.

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 26 Studeni 2008, 21:41:23 poslijepodne
1. ne-
2. Čuje se i nevalice i unevalice, ovisi o govorniku i sviklosti slušateljeva uha i to u govornika od Privale do Dubaca. U Imoti sigurno. Znači "nehotice". Kad ti već zvuči nepoznato, semantički je vrlo blisko "u sepluku". Suprotno je od "ȁ kàste" ili ""ȁ kàstile" što znači "ȍte" - hotimice, namjerno, s predumišljajem.
3. Kratkosilazna plűtva.
4. Sigurno si čuo za "Beleži, Boško!". Ako nisi zapisat ću tu anegdotu. Je li iz te anegdote ušla u žargon za izrugivanje nekim zabiližbama? Ne znam. Sumnjam na pokondiranski utrusak. Kao u onoj anegdoti koja je već jednom, AFAIK, belužena na ovom vorumu. "Žene seru, ne možeš da popiješ ni čašu mleka." [Žene sȉre, ne meš popit gucalj mlika.] Začudno mi je kao i ono splitsko "Reka san van da sedete". Čuje se od govornika rođenih 1920-ih, 1930-ih na širem području Imotske krajine "ni zabelužit" u značenju "ni ȍpelit".
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 26 Studeni 2008, 21:59:23 poslijepodne
Čuje se od govornika rođenih 1920-ih, 1930-ih na širem području Imotske krajine "ni zabelužit" u značenju "ni ȍpelit".

To mi je csudno, jer je optje "zabilit" u znacsenju »proizvesti najmanji ucsinak, ostaviti najmanji trag; pocseti; izachi na kraj, uzp. opelit«. Skratjeni je inokaz (metafora) od "zub obiliti" u znacsenju »progovoriti, pocseti«. Starijo su pisci u pravilu rabili punu metaforu (Bakula: da nitkom neda zuba obiliti ; Kishur (Split, 1934.): Ne da mu bijela zuba pomoliti), koja se kasnije, kao i svaki ucsestalo rabljeni izraz, kratila.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 26 Studeni 2008, 22:51:49 poslijepodne

Zabeluži ću da mi je pao na pamet njemački Beleg. Moguće je da se ukorijenio u vrijeme austrougarske uprave.
Koja je sva značenja u to vrijeme mogao imati i kako ga je narod mogao semantički utkati u svoj govor?
Ne da mi se s njemačkim online rječnicima. A ovi tiskani Duden i Wahrig, ko će to sad listat i nije pod noć dobro ništa teško dizat. Google, prvo pa muško, nađe tekničko sveučilište u Kemnicu i tamo je Beleg:
http://dict.tu-chemnitz.de/dings.cgi?lang=en&service=deen&opterrors=0&optpro=0&query=beleg&iservice=&comment= (http://dict.tu-chemnitz.de/dings.cgi?lang=en&service=deen&opterrors=0&optpro=0&query=beleg&iservice=&comment=)
Usput mi svašta pada na pamet, pa i općeprihvaćena priča o riječi "Robot", a u austrougarskim dokumentima se može naći "Strassenrobot" koji su oko 1880. izbjegavali stanovnici Ričica i Podbile. Kad bi drage volje morali opravljat teste u Imackom kotaru onda bi se opravdali da živu na stajama u Zavelimu u Duvanjskom kotaru i obratno dok jim nije Kosanović do'aka.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 27 Studeni 2008, 00:25:59 prijepodne
Bilig je i narodni naziv za stećak. Bilježnica, bilježenje. Tri su slova :b l g, a između su razne inačice poluglasova. Blog isto. Biliti kuću, kaže se za krečenje, ima veze s bijelom bojom, a potegnuti u engleski ne bi bilo nemoguće, makar se falilo. bilig njemški je jeftino? znate otkud naziv nijemac - slavenska jezična grupa se međusobno razumi, ali ove germane nikako uštosit pa su im rekli kako ne mogu govorit, da su nimi - eto otud.
šta ima u engl, bill=račun pa u njemačkom jeftino, to nemre bit povezano nikako! A ondan otkud belgija? Bulgarska? Ma ko će to znat.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 27 Studeni 2008, 10:17:16 prijepodne
e i još jedan u-prilog sličnog značenja
kako?
unevalice
uprišice (u priši, zašto i otkud deminutiv - prišica, biće uprišice)

i još jedan čudan prilog značenja bližeg "uprišice" nego "unevalice" - "pršepoko" s kratkosilaznim "r"
pȑšepoko
pȑšepōko
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 27 Studeni 2008, 14:45:46 poslijepodne
jesu li lišnjak sàdili,
...
 – a jä!, evo piše,

1. sàdili ili sȁdili? saadili ili saadili?
http://hjp.srce.hr (http://hjp.srce.hr) nema "sadjenuti" ni "djeti" a ima "nàdjenuti (nàdjeti) (što) svrš. 〈prez. nàdjenēm, pril. pr. -ūvši, imp. nàdjeni, prid. trp. nàdjenūt/nadjèven" i ima "djȅnuti (što u što, se) svrš. 〈prez. -nēm (se), pril. pr. -ūvši (se), prid. rad. djȅnuo (se)"
2. jä ili jȁ? Ovaj diaresis/umlaut me natenta da posumnjam i u (1.) tj. da su se svi naglasci pošundrali iz domaćeg Times New Romana do voruma.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 27 Studeni 2008, 16:46:17 poslijepodne
Bilig je i narodni naziv za stećak. Bilježnica, bilježenje. Tri su slova :b l g, a između su razne inačice poluglasova. Blog isto. Biliti kuću, kaže se za krečenje, ima veze s bijelom bojom, a potegnuti u engleski ne bi bilo nemoguće, makar se falilo. bilig njemški je jeftino? znate otkud naziv nijemac - slavenska jezična grupa se međusobno razumi, ali ove germane nikako uštosit pa su im rekli kako ne mogu govorit, da su nimi - eto otud.
šta ima u engl, bill=račun pa u njemačkom jeftino, to nemre bit povezano nikako! A ondan otkud belgija? Bulgarska? Ma ko će to znat.

Ostavite svaku nadu, vi koji u izkonoslovlje ulazite s istozvucsnica (homonima)! "Bilig" i "blog", ma nemoj! Kao da je tezsko na omrizsju viditi shto to znacsi "blog". "Bilig" nema nikakve izkonoslovne veze sa "biliti", a nijedno s "bill", "Belgija", "Bu(l)garska". "Bilig" ⌂ mongol. bälgä , ujgurski belkü »signum, vestigium«, znak koji su nomad. Avari davali Slavenima da bi ih priepoznali, a iz toga slav. *bēlēgъ. "Bio", "biliti" u osnovi ima znacsenje "svitliti".
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 27 Studeni 2008, 17:03:23 poslijepodne
e i još jedan u-prilog sličnog značenja
kako?
unevalice
uprišice (u priši, zašto i otkud deminutiv - prišica, biće uprišice)

i još jedan čudan prilog značenja bližeg "uprišice" nego "unevalice" - "pršepoko" s kratkosilaznim "r"
pȑšepoko
pȑšepōko


Ma kakve umanjenice, Glonga, trsta ti! Zar nisi csuo za prilozsni nastavak -ice? Hotim-ice, netre(pi)m-ice »ne trepnuvshi«, ocsim-ice »ocsima«. Tako i "u prishi" > "uprishi-ice". U tom je smislu "nevalice" ili "navalice" nejasno, jer se ne zna od csega dolazi. "Neval-ice"? Shto je "neval-"?

"Prshepoko" se csini od tal. "presto poco" = "pohiti polako" (reko bi Mujo).

P.S. Evo ARj ima mnozstvo potvrda za "nahvalice", "navalice", a za "nevalice" nijednu.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 27 Studeni 2008, 17:08:54 poslijepodne
1. sàdili ili sȁdili? saadili ili saadili?
http://hjp.srce.hr (http://hjp.srce.hr) nema "sadjenuti" ni "djeti" a ima "nàdjenuti (nàdjeti) (što) svrš. 〈prez. nàdjenēm, pril. pr. -ūvši, imp. nàdjeni, prid. trp. nàdjenūt/nadjèven" i ima "djȅnuti (što u što, se) svrš. 〈prez. -nēm (se), pril. pr. -ūvši (se), prid. rad. djȅnuo (se)"
2. jä ili jȁ? Ovaj diaresis/umlaut me natenta da posumnjam i u (1.) tj. da su se svi naglasci pošundrali iz domaćeg Times New Romana do voruma.

1. KU na "a". KS bi moglo mozsda u C. Gori. "Sadit" je nasha rics, pa ne mozse biti na HJP-u, ni u Shonji. U nas se ne kazse "dinut shto u shto" nego "zadit, udit shto u shto".
2. KS "a". Kako Verdana nema KS-naglaske, to rabim prieglas. KS imam na TNR koje sam ja pravio, ali da bi ih se vidilo na omrizsju, svatko bi morao imati instaliran bash taj TNR.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 28 Studeni 2008, 01:37:38 prijepodne
U tom je smislu "nevalice" ili "navalice" nejasno, jer se ne zna od csega dolazi. "Neval-ice"? Shto je "neval-"?

Ja i tvorba priloga smo ti - svak sebi ko Bog i baba.
Neval- od nevolj-, naval- od navolj-, povoljno i nepovoljno. Nevoljica i navoljica. S umanjenicama volje. Kokošije.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Studeni 2008, 23:29:11 poslijepodne
Nàvalicē

Naljutilo me ovo Glongino „nevalice“, ne zbog „ne-„ nego zbog znacsenja »nehotice«, pa sam ishao trazsiti. Kako to da je u csetiri slucsaja znacsenje ricsi suprotno znacsenju u svim ostalima? Pa evo:

1.   Oblik „nevalice“ imaju samo Glonga (Imota), Shamija (Rjecsnik imotsko-bekijskoga govora) i Gusich (Sinj) u znacsenju »nehotice, nehote, slucsajno«;
2.   Ricsnik Brela ima oblik »navalice« u znacsenju »slučajno«;
3.   Svi ostali izvori imaju oblik „nàhvalicē“ (Budinić, Divković, Margitić (nafalice), Kanižlić, Martić), odnosno „nàvalicē“ (Pavlinović) – a sve u znacsenju »hotimicsno, hotimice, namirno, akaste«;
4.   http://www.rijecnik.org/N/ (http://www.rijecnik.org/N/) navalice.html navalice »intentionally«, dakle »hotimice«;
5.   Poslanica 2 Pt 3,5 (hrvatski): Oni hotimično zaboravljaju da su davno postala nebesa skupa sa zemljom, koja je iz vode i među vodama iskrsla na riječ Božju; Srbski: Jer navalice neće da znadu da su nebesa bila od pre i zemlja iz vode i usred vode Božijom reči (ja mislim da ni Srbi ovakav prievod ne razumiju, ne zbog „navalice“).
6.   „Navalice“ je ushla u srbski knjizsevni jezik, ne i u hrvatski.

Ovo je prvi put da se susritjem s ricsju koja u raznim govorima ima ne razlicsito, nego suprotno znacsenje. Bit tje da je u JZ krajevima u toj staroj, gotovo zaboravljenoj, ricsi „na-„ prieshlo u „ne-„, ili je krivo csuveno, pa se zbog toga „ne-„ i znacsenje prominilo u „ne-„, dakle iz »hotimicsno« u »nehotice«. Imajuchi u vidu Pavlinovicha i Mikulicha, pojava je novija.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Studeni 2008, 23:32:54 poslijepodne
Usput mi svašta pada na pamet, pa i općeprihvaćena priča o riječi "Robot", a u austrougarskim dokumentima se može naći "Strassenrobot" koji su oko 1880. izbjegavali stanovnici Ričica i Podbile. Kad bi drage volje morali opravljat teste u Imackom kotaru onda bi se opravdali da živu na stajama u Zavelimu u Duvanjskom kotaru i obratno dok jim nije Kosanović do'aka.

A na shto ti mislish kad spominjesh ovu rics?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 30 Studeni 2008, 01:00:02 prijepodne
Na Isaaca Asimova, Sony-jeva ćukenja, C3PO-a, industrijske robote, izbikarena krmenja, banjalučke ćevape i nikšićku pivu.

Mal ti ne zaboravi Konkordanciju navalice (http://tinyurl.com/navalica (http://tinyurl.com/navalica)) u Rvackom književnon jezku.

Edit.
Gore (neizravno) navedeno web-mjesto očito koristi dinamičke linkove.
http://riznica.ihjj.hr/ (http://riznica.ihjj.hr/) Škljoc na "Pretraživanje knjižnoga potkorpusa", utipkavanje "navalica", Enter. Navalice ima, navalice. Zasad, 25 pojavnica.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 30 Studeni 2008, 20:34:07 poslijepodne
Ostavite svaku nadu, vi koji u izkonoslovlje ulazite s istozvucsnica (homonima)! "Bilig" i "blog", ma nemoj! Kao da je tezsko na omrizsju viditi shto to znacsi "blog". "Bilig" nema nikakve izkonoslovne veze sa "biliti", a nijedno s "bill", "Belgija", "Bu(l)garska". "Bilig" ⌂ mongol. bälgä , ujgurski belkü »signum, vestigium«, znak koji su nomad. Avari davali Slavenima da bi ih priepoznali, a iz toga slav. *bēlēgъ. "Bio", "biliti" u osnovi ima znacsenje "svitliti".

Dalje je istina od nadohvat ruke, a opet sveprisutna je. Dakle, belevarac, urtim stazama se ne stiže daleko, bolje ni ne krenuti, putove nove treba krčiti kako bi se nekud stiglo. A tražiti sve odgovore unutar jednoga jezika, bez dijakronije, jest put do tvrda zida.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 30 Studeni 2008, 21:30:40 poslijepodne
Dalje je istina od nadohvat ruke, a opet sveprisutna je. Dakle, belevarac, urtim stazama se ne stiže daleko, bolje ni ne krenuti, putove nove treba krčiti kako bi se nekud stiglo. A tražiti sve odgovore unutar jednoga jezika, bez dijakronije, jest put do tvrda zida.

Ostavi ti dijakroniju (raznodobitbu) i sinkroniju (istodobitbu) na miru, nego pobi ono shto sam rekao. Do daljnjega, tvoje ostaje pobijeno.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 30 Studeni 2008, 22:37:18 poslijepodne
Bilig i blog nisu niti homonimi niti istozvučnice. Pobijeno!
Ono što ti tvrdiš ostaje nam da ti vjerujemo, a tko si ti ako ne napišeš zašto je tako?!
Ako želiiš da pojednostavim pitanje: Ajde odreci svaku vezu između riječi bilig (stećak) i blok (građevinski element ili skup gradskih zgrada), jer sličnost u značenju i zvuku je preočita da bi olako mogli geneološki zastati i odreći im davnu svezu.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 01 Prosinac 2008, 12:19:28 poslijepodne
Ostavite svaku nadu, vi koji u izkonoslovlje ulazite s istozvucsnica (homonima)! "Bilig" i "blog", ma nemoj! Kao da je tezsko na omrizsju viditi shto to znacsi "blog". "Bilig" nema nikakve izkonoslovne veze sa "biliti", a nijedno s "bill", "Belgija", "Bu(l)garska". "Bilig" ⌂ mongol. bälgä , ujgurski belkü »signum, vestigium«, znak koji su nomad. Avari davali Slavenima da bi ih priepoznali, a iz toga slav. *bēlēgъ. "Bio", "biliti" u osnovi ima znacsenje "svitliti".
Pokazao si da mongolski i ujgurski dolaze u vezu sa slavenskim. Kada si svjetlu odrekao svako značenje znaka, vjerojatno si previdio povijesnu upotrebu vatre kod sjedilačkih naroda napadanih došljacima. Glazbene tonske skale variraju po trajanju, glasnoći i učestalosti pojedinog tona, ali uvijek nose oznaku koja im je dominantna (npr. romski mol).
Neću uopće viriti da vidim što znači blog na net. Blog je osobna zabilješka pojedinca koja ima svoje sigurno mjesto na mreži i koja se nesmetano može čitati, baš kao i stećkov natpis.  :chunka
Kad bih nastavio ovom analogijom vjerojatno bi zabrazdio u parajezikoslvlje: blokirati je sličnoznačno sa stajati, pa ti me tretiraj kao "paru", drugo agregatno stanje etimologije.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 01 Prosinac 2008, 22:47:11 poslijepodne
Bilig i blog nisu niti homonimi niti istozvučnice. Pobijeno!
Ono što ti tvrdiš ostaje nam da ti vjerujemo, a tko si ti ako ne napišeš zašto je tako?!
Ako želiiš da pojednostavim pitanje: Ajde odreci svaku vezu između riječi bilig (stećak) i blok (građevinski element ili skup gradskih zgrada), jer sličnost u značenju i zvuku je preočita da bi olako mogli geneološki zastati i odreći im davnu svezu.


Ma nemoj ti meni pobijati nazivlje, tko te na to tenta, nego reci kako dovodish u izkonoslovnu vezu "bilig" i "blog" te nim. "billig" (jeftin), kao i eng. "bill". Osim toga, tu si vezu medju ricsima uzpostavio "likvidirajuchi" samoglase, pa si dobio iz "bilig" b l g, iz "blog" b l g, iz "billig" b l g - a ti tvoji blg-ovi su istozvucsnice, a same ricsi slicsnozvucsnice. A "blog" < "weblog" u vezi je "bilig" (st(oj)echak) koliko i zvono moje Sharulje s lunarnim modulom. E da, "csatrnja" ti je nastala iz "cisterne", a tribala je iz "csantre" ili barem iz "csuture". Iz sve tri se mozsesh napit vode.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 02 Prosinac 2008, 01:11:29 prijepodne
Šarulja u svemiru ili odvuklo je zvono
Ovako dovodim bilig i blog u vezu, tu vezu odreć ne može se, zanijekat može, ili označiti nevažnom. Bilig njemačko ne bih dira nit englesko bill, samo sam ga uvrstio, mad mi je i tu sumnjiva rabota. Bilig kao stećak je isto kao biljug, a vezan uz glagol bilužiti, a na blogu, toj suglasničkoj sličnozvučnici (ako uvidimo trajnost suglasničkih glasova postojanijom od slavenskog poslije rasformiranog zakonima poluglasja) također se bilježi, odnosno jest mjesto za pisanje osobne historije. I to je to.
Naslov: Badnjak
Autor: Slovak - 03 Prosinac 2008, 19:49:44 poslijepodne

Ime badnjaka povezano je s riječju "bdjeti" (stsl. bad) budući da se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog samog običaja bdjenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, - Kaže u wikipediji.
Otac ove etimološke sveze je Milovan Gavazzi, no njegov najbolji učenik, prof...Vitomir Belaj, povezuje riječ badnjak u okviru svog istraživanja poganskog podrijetla božićnih običaja sa sankrstskom konstrukcijom ahiya budhna (budnja) - zmija s dna, jer loženje vatre u zimskom periodu povezuje s padom sunca na dno putanje. Božić se, s druge strane, povezuje s rimskim saturnalijama, a kršćani ga počinju slaviti u četvrtom stoljeću, piše dalje wikipedia.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Trbotor - 04 Prosinac 2008, 19:29:49 poslijepodne
The common word for year in Gaelic is blighan, from a circumstance of great importance in pastoral life, the return of that season when cattle give milk, ...

http://books.google.hr/books?id=nrEQAAAAIAAJ&pg=PA66&lpg=PA66&dq=blighan&source=bl&ots=QwpIKdDyDA&sig=3yKYFip5HB0MbBreGYZ9Nn0-W90&hl=hr&sa=X&oi=book_result&resnum=1&ct=result (http://books.google.hr/books?id=nrEQAAAAIAAJ&pg=PA66&lpg=PA66&dq=blighan&source=bl&ots=QwpIKdDyDA&sig=3yKYFip5HB0MbBreGYZ9Nn0-W90&hl=hr&sa=X&oi=book_result&resnum=1&ct=result)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 07 Veljača 2009, 15:57:30 poslijepodne
Vrime se Božje
otočilo, ne vélja
ova veljača.

Dube, je li "otocsiti se" = "okishiti" nasha rics, ili si ovo u zsaru haikuziranja izmislio?
"ne vélja" mi nikako ne pashe glede na naglasak, radilo se o "vàljati" ili o "véljati".
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: dub - 07 Veljača 2009, 19:10:01 poslijepodne
- Vrime se Božje otočilo.
i
- A vrime se Božje otočilo.
su česte lokalne pučke rečenice o vremenu. O dugotrajnu kišnom ili sniježnom pljusku. Češće o dugotrajnoj jakoj kiši, puno jačoj i dugotrajnijoj od standardne hidrološke dvanaestminutne kiše. Rjeđe o obilnom padanju snijega bez istovremenog vjetra (bez pušanije).

Haikuiziranje si ti izuminja. Ne š ti žara. Ne š ti pisničtva.

Čuje se i "otočiti" i "otočiti se" i u drukčijim suričjima;

- Ona otočila prdit. Ne ustavlja.
- Meni se nadušilo smijat.
- Oni se otočili smijat.
- On otočijo beštimat. Sve ori nebo na zemlju.
- Ona otočila plakat. Ko potop. Ne ustavlja se. Otočile se puste suze niz bilo lišce. Suza suzu goni. Svaka suza ko šiška. Od Ferentiča. Jerbo jon je carinik reka da mu se gadi i ona i njezine virange i da je ne će ni prigledat. U Trstu se, trsta ti, okomotala virangon pa sila na sic do prozora u po pruge na livu bandu. Na carini nit je mogla izać, nit su je mogli iščupat iz sica naku kršnu. Krivila se iz a glasa. Jedva je ustavili. Oko Zadra. Jedva. Tiskali... tiskali u nju rakije, pive, konjaka, viskija... Incala do Šibenika. Zaspala oko Kaštila ako š Bogu virovat. Počinili. Da je i pušćala pod a se ništa nije moglo proć kroz virange.

- Otočijo (se) pusti smij.
- Otočila (se) pusta beštima, prdljavina... i štatijaznamštasvene

Ako se tekućina lije, lijeva i toči, ovaj o(d)tok nema doslovno značenje odlijevanja ili odtakanja (za koje se obično podrazumijeva da je odmjereno i kontrolirano). Makar: - Di se liva - tu se i proliva.
U odnosu na subjekt i (više) na objekt sličnije je zalijevanju (obilatu zasipanju i prosipanju (o sipkoj tvari)), prolijevanju, pljusku, provali i prolomu, kao iz kabla, lavora, kajina, kante polivače, polivaljke, maštala, badnja...

Živo pamtim rečenicu stara kazivača. Baš bi lipo sila u onu Slovakovu temu o degenečenju drčine. Starac se živo sića kako ga je ćaća pribijo jerbo ga je ujtijo u poslu sličnu onom kad je Raosov Kikaš vratijo Potrku u Soviće.
On je mora učinit isto što i Potrka (vratit tuđe) i de-cu (njem. dazu - k tome) nakon toga dobit dobru odgojnu. Pa, između ostalog, kaže:
- Ubi Šâbe, mili Bože! A vrime se Božije otočilo...

Otočit se u izričaju more i čovik niz a stranu, najskoli ako je pod nogon sitna vapnenačka sipina i slaba pričalina.


Za veljaču, kad govore o vrimenu, kažu da vélja. Naglasak određujem po udžbeničkom predlošku. Možda griješim.

vèljača <- pèro

vélja <- Péro

To véljanje razumijevam kao prevrtljivost i promjenjivost (o vremenu).
Ta vremenska prevrtljivost i promjenjivost (véljanje) ipak je sporija od onih naglih i vidljivim znakovima nenajavljenih promjena vremena početkom ožujka koje kazivači opisuju pričom o "babinim zajmenicima" u kojoj se očekivano mučno razpliće vjerovnik od dužnika, unajmljivač od iznajmljivača, zajmodavac od zajmoprimca, creditor i debitor - što bi rekli naši stari.

Čuje se i vèljanje, no ono znači pekljanje, vezanje, najčešće nerazmrsivog, čvora, splićanje, najčešće neraspletiva i neredna, užeta od niti bez jasna i dosljedna pravila.
Ovo vèljanje se ne usudim onaglasiti kao vȅljanje, nakon tvojih opazki o crnogorskom kratkosilaznom, koje uzimljem u obzir uz gorika narečene udžbeničke predloške onaglašivljavanja.
Zaveljano i zapekljano. Ja ti vèlju.

I ne zamiri na udžbeniku. Uč-benik. Učidbenik. Uči i benik i ženik. Zapravo se radilo cilo vrime o priručniku (za osnovno jezično obezobraziranje, u izdanju školske knjige koja je suglvlasnik naklaznika koji se zove školska naklaza), koji je zapravo, najčešće, prinožnik.

Težak Babić, nano.
Težak Babić, joj nanice.
Težak Babić šibenjački,
kano i kruv vilanački
na prazan štumak.

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 08 Veljača 2009, 01:36:02 prijepodne
Kako van je undan Shamija priskocsijo sva ta mogucha znacsenja glagola "otocsit (se)"? On ima samo otocsit »odliti (npr. vino iz veche bacsve u manju)«, a to je standardnojezicsno (v. Shonju).

Ako je "véljat" i "véljanje", a jest, onda ne mozse biti "ne vélja ova veljacsa" nego "nè vēljā"; "ona vêljā";
blésat - on blêsā, nè blēsā,
méljat - on mêljā,
shtémat - on shtêmā i t.d.

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: dub - 08 Veljača 2009, 02:20:36 prijepodne


Šta ja znan što je sve on priskočijo. Ko će brojit svačija priskakala. Privari se i otar na popu.

Aj dobro.  Ova veljača nè vēljā. Jednu otočila - drugu podbočila.

Nu, čini me da baš u Šamijinu kraju svi redom štèmaju od glagola štèmati, i tako sve do Proložca gdje možda i štémaju ili čak štêmāju ko Mostarci po sličnosti s mêtrōm ili lîtrōm.

Još ćeš me pod starost natrat na proučavanje naglasaka i čìtanje onaglašeni rječnika.
Nu, more bit da i nije baš tako, kad priberem sjećanje, čini mi se da mi je baš kod govornika iz Marasovi i Babićevi Studenaca zapelo za uho čîtānje čak i kod čìtača pištule.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 08 Veljača 2009, 21:13:07 poslijepodne
-
Haikuiziranje si ti izuminja. Ne š ti žara. Ne š ti pisničtva.


Ne'š ti toga! ;D
 ;D
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 10 Veljača 2009, 00:39:58 prijepodne
Ta vremenska prevrtljivost i promjenjivost (véljanje) ipak je sporija od onih naglih i vidljivim znakovima nenajavljenih promjena vremena početkom ožujka koje kazivači opisuju pričom o "babinim zajmenicima"

Imam mnozstvo izkaza o "babinim zajmenicima", ali su svi razlicsiti - jednostavno svatko znade zapocseti pricsu o babi i zavrshiti je, ali tko je u koga shto zajmijo, to bash iz svih tih pricsa i nije najjasnije. Imash li ti tu shto bistrije? I znadesh li mozsda, s tim u vezi, shto su "Grgurovi ukovi"?
 
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 25 Veljača 2009, 22:01:22 poslijepodne
Nu dobri nogu
i kiselu kupusu
dale bi suprot.

Dube, je l de da vechina besidnika misli da si pogrishio. Jer oni misle da si ti mislio na suport (eng.) »1. podupiranje, potpora, pomoc, pripomoc; 2. zaštita, obrana; 3. [mil pl] zalede, pozadina, zaštita; 4. uzdrzavanje, sredstva za zivot; 5, nosac, lezište, stalak, potporanj, podupirac« - a ti si mislio bash na sùprot. A ta rics ne znacsi nishta suprotno. Udarijo suprot.

A shto ja ovo pishem? Pa ti nisi odgovorio ni na pridhodni upis.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: dub - 26 Veljača 2009, 02:51:21 prijepodne

Dragi moj belevarac,

evo da ti se javin su par riči da san, vala dragom Bogu, dobro i zdravo koje i tebi želim sve najbolje od Boga i srca moga kunarskoga ranjenoga.
Što me pitaš za babu, zajmenike, Grgu i ukove, ne sikiraj se, iman ja pomnju na to i čim trevim štogod razumne starčadi i ponovim gradivo pa razoputim javi ću ti ko i ovom besidišću kako je razopućeno i je li razopućeno. Daklem, još se nije izbistrilo, a mutna voda me mori. Mori me i onaglašenje, vala ti što si mlađariji razoputijo suprot. Suprot koji se daje, ako ga ima, rašćiki, kupusu i drugom blagu iz vrtala, dolaca, polja i strana.
Umaraju me razgodci, umara me nebo, zamara me duljina čekanja, po triput u danu mi klone duša, ubi me Zarathustra.

Viđu ja da si ti odprve razumijo da je oti ajiku loš prijevod staroimacke škrilje koja se baca tako višto da sastavnica komentiranih nogu ne zna ko je je bacijo, ali da društvo bacača zna i čuje: — Dobri nogu. Da je kisela kupusa.
Mogu ti se požalit da je ona Vinkova kolekcija od šantranja (Collection de Chantre) i mene stigla. Od njezina šćetna svojstva možđena kora postaje meklja, orisi stvarnosti polako se počinju topit u omjeru 1:3, kod stariji osoba 1:2, tielo slabi, a i duh klone. Nikako doć sebi, ako tamo uobće još ikoga ima. Suosjećam s tvorcima gange: " /O Isuse, svašta si izdura, / samo nisi od šljive mamura./" Ne pivam. Citiram. Onaglasi ako oćeš. Ja ne mogu.

Eto toliko za ovi put, ja ti se ničega više ne mogu sitit da ti napišen. Jesi li pisa (jesi, jesi, da šta si) diktirana pisma i kako ono iđe kraj i pozdrav u staroimackoj peripatetičkoj diplomatici? Ne mogu se u va doba i vakom stanju sitit. I ko je pamet izgubijo, a ne ovce, jal novce, iša je leć.
Nu đava me tenta da zapivan iza svi naramenica: "Čuješ li me kako / čuju mi se noge / priko divet gora / i velike vode, / u tri vode prane, / u tri ražentane, /..."
Mare, onaj "Rio Mare" ti nije kripan, zebu noge od njeg. Odo. Vatra se podmirila. Uteče mačka. Ližu telići. Večeras će zecovi tražit dublji smisao.
Pozdravljan te u iljadu naramaka.
Nemoj štogod zamirit.

Pisato u Razmirju, na Čistu sridu, dvi iljade devete godine naše vire.

Na zidnom kalendaru uz Čistu sridu kriveljivo i nevišto stoji zapisato: "Anica rodila. Perova vodila."
Naslov: Odg: O junaku
Autor: Slovak - 06 Svibanj 2009, 06:22:46 prijepodne
Stali smo na perovi.
June - mlada krava, junak - hrabro čeljade, jun - šesti mjesec, young - engl. pjevač, jeunne - franc. ljubavnik --- sve te riječi dolaze iz istoga korena, a to znači mlad. Dakle: mlada krava, mlad čovik, mlado lito, mlado na engleski na francuski.
Riječ divan (krevet za divanit) ima ista potpuno u engleskomu, eno je koristi elliot i prevodi šoljan. Divanit, hrv. diviti, engl. devotion,divine...
Dream engl. san, i naše drijemati (ova mi je draga).
ovo sve gorinapisano stoji, neću polemizirati. Ali ovo morebit je samo od nesanice:
slav. mlad i franc. maladie=bolest, pa slavenska obezvučena inačica mlat kao u mlatiti.priskaču mi zubovi na klinastom remenu.odo leć.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Trbotor - 07 Svibanj 2009, 13:56:28 poslijepodne
slav. mlad i franc. maladie=bolest, pa slavenska obezvučena inačica mlat kao u mlatit

Francuzka rieč maladie dolazi iz latinske imenice malatio,-onis (f), u značenju omekš(av)anje ova pak u korienu ima malus 3 u značenju kriv, loš
,zao, zlo. Prije da obezvučenje mlat(iti) može biti kognatom jer se tzv. mlaćenica može barem u konačnici dovesti u svezu s malatio-ne(m).
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 27 Studeni 2009, 23:23:42 poslijepodne
Molio bi uvaženu trojku što kopa po ovomu da reče nešto suprotno ili barem da klimne glavom da je ovako:
rič "silo" je ikavizirana varijanta riječi "selo", budući da postoji i obliku "sijelo"?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 28 Studeni 2009, 19:57:32 poslijepodne
Molio bi uvaženu trojku što kopa po ovomu da reče nešto suprotno ili barem da klimne glavom da je ovako:
rič "silo" je ikavizirana varijanta riječi "selo", budući da postoji i obliku "sijelo"?
kad već ne mogu editirat, mogu kopirat:
prelo se koristi u puno drugih regija jer je vezano uz posao uvrtanja vune.
ima li na forumu zapisano nešto o ovoj riječi silo?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 29 Studeni 2009, 23:23:17 poslijepodne
slav. mlad i franc. maladie=bolest, pa slavenska obezvučena inačica mlat kao u mlatit

Francuzka rieč maladie dolazi iz latinske imenice malatio,-onis (f), u značenju omekš(av)anje ova pak u korienu ima malus 3 u značenju kriv, loš
,zao, zlo. Prije da obezvučenje mlat(iti) može biti kognatom jer se tzv. mlaćenica može barem u konačnici dovesti u svezu s malatio-ne(m).

na tragu ovoga nesustavnoga puta. tj okolnoga bi se mogla ustanoviti suznačja homofonih riječi, ako uzmemo da je jezik nastao od vrlo jednostavnih slogova koji su kasnije ekspandirali i varirali u značenja, a ne na temelju bog je stvorio jezike i nitko nikoga nije razumio. babilon sa jezičnog smisla sve više naglasak stavlja na neko drugo razumijevanje. čitajmo bibliju u suvremenom svijetu.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 06 Prosinac 2009, 14:28:56 poslijepodne
U kužini za sudoperon nevista pere sude, ispade joj čaša i razbi se na što svekrva diže glas:
-Sate đava odno, što ne paziš šta radiš!
Nije to ni rekla nevalice  gurne čašu sa stola, i ta čaša se razbi, a ona će:
-Đava je sad odnjo, čaša manje više!

Ovdi je ocsito u znacsenju »nenamirno, nepazsnjom, slucsajno«, dakle suprotno od onoga kako se u raznim ricsnicima nahodi (»namirno, hotimice«). Isto (»nenamirno«) nashao sam i u sinjskom ricsniku. Inacse, postoje i oblici "nè(h)valicē" i "nà(h)valicē", i sve je u vezi s ricsju "hvala". A csudno je da se jedna te ista rics rabi u podpuno suprotnu znacsnju.

Naslov: òšvānjiti
Autor: glonga - 06 Prosinac 2009, 18:23:14 poslijepodne

òšvānjiti

Ovo dana, okolo najmanje dvi ovovorumske teme ja zamoli znance za pomoć. Kako pomoći još uvik ne viđu, trojim oko osobne nestrpljivosti i nereciprociteta očekivanja, primisli da su oni neumoljno gluvoprdasti, ili pak da su samo malo ošvanjili na moje zamolbe.
Bi će da su samo malo razdŭzanili.
A možda su u šumi.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 06 Prosinac 2009, 23:14:16 poslijepodne
Non capisco nessuna parola! A shto je "oshvanjiti" (naglasak ti je nemoguch)?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 07 Prosinac 2009, 00:08:14 prijepodne
Ovdi je ocsito u znacsenju »nenamirno, nepazsnjom, slucsajno«, dakle suprotno od onoga kako se u raznim ricsnicima nahodi (»namirno, hotimice«). Isto (»nenamirno«) nashao sam i u sinjskom ricsniku. Inacse, postoje i oblici "nè(h)valicē" i "nà(h)valicē", i sve je u vezi s ricsju "hvala". A csudno je da se jedna te ista rics rabi u podpuno suprotnu znacsnju.


nevalice, val bi mogao biti u riječi volja, ne svojom voljom
ako volju ili htijenje stavimo u osnovu značenja, onda bi i hvala imalo za reći npr: uzimam s voljom, voljom da uzvratim itd.
i volidba ili ljubav ima u osnovi volju, ipf. voljeh itd - pokazujem volju za te itd. željeti je tužnija, molskija riječ, jer ima korijen u žaljenju, žalim što te nemam al te hoću (volim),želim. žaljenje je tužnija riječ jer je iskazuje čistu, grešnu bolnu ljudsku strast, dok je voljenje uzvišeno od nuspojava.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 07 Prosinac 2009, 01:37:25 prijepodne

http://riznica.ihjj.hr (http://riznica.ihjj.hr) nema "permanent link" na natuknice niti na stranice koje su rezultat pretrage. Pretraga na tomu web mjestu daje:
ošvanjiti (njem.), osramotiti, obrukati
na str. 253 u:
Miroslav Kraljević [1863], Požežki đak ili Ljubimo milu svoju narodnost i grlimo, sladki svoj narodni jezik (Matica hrvatska, Zagreb, 2003), 257 pp.

Ja imam ozbiljnih problema s onaglašavanjem teksta. Činilo mi se da ću najlakše o tome nešto naučiti ako pokrenem takvu temu na forumu i pokušam učiti online uz nečiju online pomoć i online izvore.

Kraljevićevo tumačenje glagola ošvanjiti vjerojatno je semantički točno na određenom području i u određenom vremenu. Moj problem je što taj infinitiv nije onaglašen na citiranom izvoru, kao i to što ne mogu naći njemačku riječ koja bi mu bila izvorom.
sramota - Schändlichkeit, Schandfleck, Ärgernis, Schmach, Schande
www.njemacko.hrvatski-rjecnik.com (http://www.njemacko.hrvatski-rjecnik.com)
Ošanditi, ošmavati, ošanditi bi i moglo biti.

ošvanjiti (se) - 1. oglušiti se o zahtjev, nalog, zamolbu 2. otezati provedbu nečega (tražene činidbe) 3. ne davati nikakav znak da ne ćete učiniti ono što se od vas očekuje (traži, moli, zahtijeva) a pritom ne raditi ništa na tome

Ne ide mi ovo visokoparno objašnjavanje. Re ćemo da ti meni rečeš:
— Dodaj der mi tu bukaru.
Pritom je i meni i tebi jasno da smo se oko toga sporazumjeli, a ja ti bukaru ipak ne dodajem, nit ti govorim da evo sa ću, nit ti govorim da evo ne ću ti je dodat. U značenju je obuhvaćeno često i to da ti ja kažem:
— Eto, eto, jevo sa ću. —, u značenju da ću ti dodat bukaru, nu opet je ne dodajem, ili to dodavanje bezrazložno i prekomjerno vremenski otežem, čačkajući zubalo zubotrebcem, zureći kroz prozor, ili u rastove grede, ili čineći kakvu god trivijalnu i neopravdavajuću činidbu u smislu nedodavanje bukara tebi.

Onaglašenje vjerojatno krivo izvodim po sličnosti koja mi se priviđa oko prvog lica jednine prezenta glagola:
osvànuti (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=eFhuUBg%3D) > òsvanēm > òšvānjim > òšvānjiti
unatoč duljini na različitim glasovima (a, e) u različitim slogovima (trećem -nēm i drugom -švā). Tek kad zapišem i ponovim u sebi učini mi se; možda se može pisati i òšvānjīm. Malo je čudno jer se riječ gotovo nikad ne čuje u prvim licima jednine i množine, već obično u trećim i ponekad u drugim licima jednine i množine.

Naglasak na početnom o mi se čini kratkim. O kratkosilaznom (crnogorskom) naglasku si me, vala ti budi, poučio tako da znam da se ovdje ne radi o kratkosilaznom naglasku, pa mi od kratkih naglasaka preostaje samo kratkouzlazni naglasak na prvom slogu (ò). Ò-švā-nji-ti. A u drugom slogu mi zvuči dovoljno dugo da ga onaglasim kao ā. Treba li radi jasnoće i točnosti onaglašenja označiti kračinu na i (ĭ) u preostala dva sloga to ne znam, znam da mi zvuče i normalno (u slogu -nji) i kratko (u završnom slogu -ti).
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 07 Prosinac 2009, 11:27:14 prijepodne
ošvanjiti

Vidim kopaš po njemačkom i prvom hrvatskom romanu. Da li je ti na pamet palo njemačko schwein u značenju svinja i more li se to dovest u nekakvo suznačenje. Njemački je u vrijeme požeškoga đaka na sjeveru bio mio, makar ljubili oni svoj jezik u naslovima bezizmjerno.

Volja je u njemačkoj filozofiji bila ljudska kategorija nadređena emocijama. Volja za moć, pa Steinerove teorije volje koja gradi niše nižih duševnih svjetova.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 07 Prosinac 2009, 16:34:49 poslijepodne
http://kovceg.tripod.com/zutic_vatikan_i_srpski.htm (http://kovceg.tripod.com/zutic_vatikan_i_srpski.htm)

nu u što vodi ispolitiziranost humanista. gore je čut šovinizam u humanista nego krmka kako rokće u pritorku.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 07 Prosinac 2009, 17:57:11 poslijepodne

Nalazi u: http://riznica.ihjj.hr (http://riznica.ihjj.hr)

Kontekst u Kraljevića (str. 84 n. dj.):
Petra panduri u zatvor odvedoše, a Ljubicu majka sa sokaka odtjera u sobu. Mati je Ljubicu, kćer svoju, iza kako se je ova iz nesviesti svoje razabrala, k sebi na izpit uzela, da joj, kao materi svojoj iskreno očituje, prvo, zašto je u nesviest upala? drugo, zašto se je ona tako jako za Petra zauzela? koga, da pred kćerjom posve ošvanji, tako je opisala, da nam je samo moguće pomisliti, nu ovdje očitovati nipošto.

Onaglašenje na ošvanjiš mi liči na òhrābrīš prema:
čitajući npr. „namȃžeš masnȉce i ohrȃbriš” umjesto „nàmāžēš másnice i òhrābrīš”
Stjepko Težak [2002], Metodika nastave filma na općeobrazovnoj razini (Školska knjiga, Zagreb) s. 239

Po početnom http://riznica.ihjj.hr/philologic/CompleteWlistO.html (http://riznica.ihjj.hr/philologic/CompleteWlistO.html)

Prodji se vraga, da ne bude jada, pomislih, i razkrstih se s njime u kratko, da me opet ne ošukne za koju hiljadicu, da mu ne mutim pojmova.
Vjekoslav Livadić [1885], Svjetlo i sjena. Arabeske i genre-slike iz zagrebačkoga života (Nakladom Mučnjaka i Senftlebena, Zagreb) s. 181

Kovač se ošulja, čučne iza drva i slušaše:
Niko Andrijašević [1907], Iz neretvanske krajine (Matica hrvatska, Zagreb) s. 141

Pitanje će biti: jesu li išta gubili od svoje uzvišene, grbovničke posebnosti zbog toga što su se tako jezivo zorno otkrivale natečene + ojedene mošnjice & neočekivano animalnoanalni brabonjčići između razjedenih, ošunjenih polutaka.
Tomislav Ladan [1990], Bosanski grb II. (Mladost, Zagreb) s. 220

Prezime Ošust. (Niz pojavnica.)

izvuče ošve košulje ispod rukava fraka
vukao je iz rukava kaputa ošve košulje
Eugen Kumičić [1883], Gospođa Sabina (Bulaja naklada, 1999., Zagreb)
odbacivši kaput, prsluk, ovratnik i ošve na postelju
Eugen Kumičić [1883], Začuđeni svatovi (Bulaja naklada, 1999., Zagreb)

Prilijepio se bio pogledom uz ošvice, koje su sjenčile Garina njedra, u koja je već naviralo mlijeko, negdje na putu, u stotinama plavih i crvenih žilica, kao nabujala gorska vrela, što će zimi nadojiti jezero u polju.
Mirko Božić [1956], Kurlani, Gornji i Donji (Večernji list, Zagreb, 2004)

Vera je bila u svojoj komori, okretala ošvicu na sinovoj rubači.
Janko Matko [1944], Moć zemlje (, Zagreb)

S ošvom ruke spravi, uši s ušerezmi, na nogah napravi čizmice s podvezmi.
Marko Marulić [n.d.], Judita ()

i ošće reci svoj grih
ako po njegovi mudrosti ali razumu ni dobro guvernal sva želin’ja i ošće njegova bližnjega, i ako po njega temperamenci ni dobro gubernal svoj apetit
Lana Hudeček [2006], Izricanje posvojnosti u hrvatskome jeziku do polovice 19. stoljeća (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb)



Šúknuti i ošúknuti se čuje i danas u žargonu, vjerojatno od súknuti (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=d1phWhA%3D).
Čuje se i drukčije; šȕknuti, ošȕknuti, šȕknut -a, -o, vjerojatno od sȕknuti (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=d1phWhE%3D).

Očekivano je bilo drugo značenje glagola ošuljati, ne ovo:
loviti , ošuljati se , prikrasti se , šuljati se , tragati
www.google.com/search?q=ošuljati&ie=UTF-8&oe=UTF-8od šúljati se (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=d1ZnWBg%3D)
već:
Ja ću lopatom bacati (vijati), a Anka će s „trlometrom“ čistiti „plivu“ s glave „rpe“, dok će Ruja s metlom biti na „urepku“. Očekujem da će mi ovoj vršaj „ibacit“ osam „šinika“, ili oko 80 „varćaka“ (oko 700 kilograma). Deset „varćaka“ ćemo „ošuljati“ za nas u kući i za prijatelje. Tri „varćaka“ ću ostaviti za sjeme, a ostalo ću dati blagu. ::: (http://web2.slobodnadalmacija.hr/Split-županija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/17153/Default.aspx)

Ošunjeno, od šunjka - njȕška (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=eFxjXxM%3D).

Ošva - opšiv, obrub, porub, ogrica, ogra, (...gori ogra, doli bosa noga), i pedana i vazina su ošve.

Ošće; ȍte, ȁ kaste, ȁ kastile, hotimice, namjerno, muhajem.


Ošvanjiti u značenju zadržati se, boraviti:

I tu nisam dugo oŠvanjio, već nakon dvaeS dana opuhaše me
Izvor: obrisani blog na dernek.ba u Google cache-u. ... (http://209.85.129.132/search?q=cache:crT98ZzbnNoJ:www.dernek.ba/blog/2258176/kRAZy/ja-bijo-administrator-pa-sam-bijo-moderator-ondak-sam-bijo-vip-+ošvanjio&cd=1&hl=en&ct=clnk)

U Glišićevim Pripovetkama stoji ovako:
- Jest, ja - kit! - reče Marko i čisto se ošvanji što naiđe na takav čvor. - Hm, hm! Kit - ja!... To je, bogme, strašna zverka!
- Znate li vi - uplete se učitelj - da su u kita usta kao ova mehana, pa samo hukne u se - a čovek uleti!.. Taka je to konpenisija!... (Šta mu je to "konpenisija", to valjda samo on zna.)
...
ošvanjio - osmotrio se
ošljarenje - rad bez volje, izbegavanje posla, magarčenje ... (http://www.rastko.rs/knjizevnost/umetnicka/mglisic-price.html)

Na forumu b92:
I to je sto kazete, samo se nadam da su se prilicno osvanjili posle ovoliko poraza. ... (http://forum.b92.net/index.php?s=743dc13ba1f921ba1da21e8d4b36c44d&showtopic=18508&st=6225&p=1536370&#entry1536370)
Naslov: Odg: Ušv(m)anjiti
Autor: belevarac - 07 Prosinac 2009, 23:11:44 poslijepodne
Evo shto kazse vrli nam ARj:

OŠVANJITI, ošvánjiti, òšvānjīm »osramotiti«, između rječnika samo u Vukovu (samo refleks.: ošvanjiti se, vide osramotiti se) i samo u primjeru: Ni na jednom (t. j. razboju) ne švanjio druge a ni sada ošvanjit ih ne će [a sad pazi, odakli primir], Osvetnici, 7, 63. V. ošmanjiti.

1. OŠMANJITI, ošmánjiti, òšmānjīm = ošvanjiti. Govori se u Lici, Bogdanović [pop od Gospicha]
2. OŠMANJITI, ošmanjim »umanjiti, otijesniti«. Tamno je -š-. Govori se u Dalmaciji: ošmanjiti, na pr. kakvu haljinu ili čizme, t. j. učiniti manje, kraće, tješnje, nego što treba. Pavliović. Građanstvo je tako zategnuto, štirko, i ošmanjeno, da ga ne bi doteklo jednom narodnom osoljaju. Pavlinović razl. sp.124.

Dakle:

1. "Ošvánjiti" u inf. ima isti nalasak kao "umánjiti", te u prez. "òšvānjīm" : "ùmānjīm". Odakli je jamijo Vuk, ne znam, ali je jedina potvrda u pisanih dila ona od nashega pra Grge. Znacsi, rics je virojatno iz hercegovacskoga govora. Nikad je nisam csujavao, ali mi toliko uho radi, da sam morao pridpostaviti kako mi tvoj naglasak para. Odakli naglasak u ARju, ne pishe, virojatno Vukov. ARj izkonoslovnja ne daje. Tvoj naglasak je isti kao u ricsi ùpācsiti, ìstūchi, òbūchi. Pa je pitanje, je li "ušvanjiti" po naglasku "umánjiti" ili "ùpācsiti", te govori li se u nas? - Je, Miroslav je taj roman napisao 1863., ali ga hrvatski vukovci ne uzeshe kao izvor za ARj (doticsni svezak je iz 1925.). Martich je taj dio Osvetnika pisao 1883., dakle Kraljevich je tu rics prvi uporabio, dvadeset godina prije.

2. "Ošmanjiti" pod 2. u znacsenju »umanjiti« je zanimljivo. Naime, u pokojnoga Branka Pašalića postoji "šmanjak" (od dragosti se rasprndecao, sad do šmanjka na Duvanjkinoj ogradi i natrag) u nejasnu znacsenju (v. nizse Kupres); u Lici ima "šmáljak" »krumpirić"; Ivan Zovko: ima li više gnjida ili ušiju ili šmanjaka (kada se istom uš izleže, malena uš), Kupres: Nađe se tuj i voćke; brovnjača, jagoda, trišanja, kupina, malina i šmanjaka; Hrvati u SZ Bosni: šmanjiti »umanjivati vrijednost nečega (moju robu šmanjiš a svoju veličaš)«; u mome se selu za malu uš (ono kad od gnjide ush nastane) kazsu "čmánjak"; Doljani: "šmánjak" je nadimak malenu csoviku. - nema dvojbe da je korin u ricsi "manj", a za "šmanjak" je osnovno znacsenje »ono što je maleno«.

Mozsda su obi ricsi u srodstvu, jer od »manji«, priko »umanjiti« lako se dolazi do »umanjiti ugled« = »osramotiti«. Odkuda uz Kraljevichevo dilo nimacsko izkonoslovlje, ne znam. Je li to njegovo ili priredjivacsevo?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 08 Prosinac 2009, 00:09:30 prijepodne

To je to: ùpācsiti, ìstūchi, òbūchi, tako ja čujem: òšvānjiti. Još je u uporabi kod starijeg svita.

Davno se u livanjskom kraju čulo za šmanjak u značenju lišnjak (lješnjak), čini mi se da ga i u Liskovači, paradoksalno, zovu šmanjkom.
U Imoti se čulo u više značenja i to prilično davno, da je se sitit makar jednog, sve se svede na "kolik šmanjak" i "ni anci šmanjka", "ni anko šmanjka".
Aha, bila je nekoliko stabala orasa sa sitnim plodovima, zvali su ih šmanjcima.
U JZ Bosni možeš čut šmanjak kao istoznačnicu za hepek, sitan djelić nekog sklopa ili naprave.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 08 Prosinac 2009, 02:50:26 prijepodne

U GZM-u od 1.1.1894. šmanjak je ja l' uš, ja l' gnjida. <.htm> (http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&ElementId=425011#%23)

Dušan Vladislav Pažđerski ga neizravno navodi u više opisa kao ribiz. U rječniku <.pdf> (http://www.rastko.rs/rastko-pl/jezik/dvpazdjerski-recnik/latinsko-srpski_index.pdf), i indeksu <.pdf> (http://www.rastko.rs/rastko-pl/jezik/dvpazdjerski-recnik/srpsko-poljski_index.pdf)

Cila dosad popunjena riznica <pod Š> (http://riznica.ihjj.hr/philologic/CompleteWlistSh.html) ima tek Šmanjića brig:
Već su i Kijevo prošli i Civljane i Poronac. A Dinara uvijek uz njih... Sad se upravo penju uz Šmanjića brijeg.
Milan Begović [1921], Dunja u kovčegu (Večernji list, Zagreb, 2004) s. 148

Je li no gljoginja, mukinja, brekinja, trnina...?

Sjet se Mujo!  :bump
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 08 Prosinac 2009, 22:24:20 poslijepodne
ošvanjiti, osvinjiti, oblatiti, ogaditi jedno pa ter isto
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 08 Prosinac 2009, 22:36:23 poslijepodne

ošvajniti bi bilo okrmetiti
ošvanjiti je po tom pravilu bliže olabuditi ili pak ospužviti
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 08 Prosinac 2009, 23:02:27 poslijepodne
ošvanjiti je od svinja i schwein, a jedno od drugoga. da ti rečem, kad pogledaš niz mogućih inačica kao što su swam - močvara (odatle labud, kao lotos ili preobrazba), swimming - kupanje, ne znam otkud ti spužva. svinja se kupa u blato - blato je sekret kupališta. ajme, neću u dubuozu 7x7=42, jer omakne se svašta slabopismenu. ali sve riječi su samo jedna . to nekako znadem.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 08 Prosinac 2009, 23:04:25 poslijepodne
otkud ti spužva

labud švan, spužva švam, miš maus, kuća haus, slanina špek, govno drek
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 09 Prosinac 2009, 20:50:51 poslijepodne
labud švan, spužva švam, miš maus, kuća haus, slanina špek, govno drek
:hihi

Šta je bliže, a šta dalje sama pamet govori, a što je daleko nečemu bliže je nečemu između. Prva i zadnja svinja u toru su daleko, ali dodiruju jedna drugu preko onih između. i labud je ružno pače.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 19 Prosinac 2009, 00:56:52 prijepodne
UTEKLO - PODOJILO

Ajde, tko znade, najprije doslovno, onda izvedena znacsenja.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 19 Prosinac 2009, 02:10:02 prijepodne

∆ ùteklo-pòdojilo
1. perf. sr. r. obavijest o neuspjehu lúčenja (odvajanja, v. prluč!) mladunčadi od muznih jedinki domaćih životinja radi mužnje i dobivanja mljieka [o janjetu kad iz posebnog dijela tora ili pritorka za janjce, pobjegne među ovce i podoji jednu ili više ovaca]
2. pren. dogodila se nepopravljiva šteta unatoč poduzetim uobičajenim i razumnim mjerama opreza

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 29 Siječanj 2010, 13:54:49 poslijepodne
ne znan jel bilo riči o dvi riči...
prva je...lupoderina
druga je obliguzan (a negdi nađoh obloguzan, što mi se čini krivo).
molio bih nekoga da mi reče koju više o njima: porijeklo, značenje...
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Siječanj 2010, 23:11:14 poslijepodne
O jezicima i prevodjenju. Sa smishne strane. Eto, koja je ovo pisma. Nije teshkoto.

Pretty Vlajna from the border
Took my heart.
Pretty Vlajna from the border
Made me fall in love.

Oh, nino, nino, oh nino
I will take you!
Oh, nino, nino, oh nino
You will be my everything!

Vlajna has black eyes,
She sets me on fire with them.
When she hugs and kisses,
A man from Sumadija loses his head.

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Siječanj 2010, 23:27:54 poslijepodne
ne znan jel bilo riči o dvi riči...
prva je...lupoderina
druga je obliguzan (a negdi nađoh obloguzan, što mi se čini krivo).
molio bih nekoga da mi reče koju više o njima: porijeklo, značenje...

lupòderina ž onaj koji nije ni za kakav posao, bezvridnik [Àjde lupodèrino jèdna, ù čaši bi se vòdē udúšijo.]. Ocsito dolazi od "lupati" i "derati".

obligùzan m onaj koji bi rado i bezplatno pojio [Nàkōg obligùzana jȍš vȉdijo nísan; nê će se njègova gùzica nâ nj potúžit.] 

M. Mras: oblaguzan, oblaguzni (prid.); Mrkonjich (Buleskarije): Čujen da je vele obloguzan na vlast ; Gusich (Sinjski ricsnik):  obliguzan i oblaguzan  ; Shamija (Im.-bek. ricsnik): ȍbliguza i obloguza ; Ploče: obloguzača; Zagoricsani (Livno): oblaguzan

Nema u govoru pravilno - nepravilno; kako se csuje, tako je. Ocsito od "koji je oblih guzica = debeo", i (obliguzan) "koji bi i guzicu obliza". Narod je mashtovit.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 02 Veljača 2010, 08:09:41 prijepodne
Citat:
Nema u govoru pravilno - nepravilno; kako se csuje, tako je. Ocsito od "koji je oblih guzica = debeo", i (obliguzan) "koji bi i guzicu obliza". Narod je mashtovit.
hvala belevarac
ovako sam i ja razmišljao o obliguzan i obloguzan
radi se o dvi različite riči a mislio sam na prvu s njezinim značenjem
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: barack - 02 Veljača 2010, 08:15:47 prijepodne
miš maus, kuća haus...
sivo grej,??????

da vas čujem???
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Trbotor - 02 Veljača 2010, 08:28:40 prijepodne
sivo grej,??????

da vas čujem???


Nekoć se veza s drugim jezicima lakše uočavala. Tako stcslav. zĚrĐti znači gledati, a srodan je s lit. glagolom žerĐti — svijetliti se, sjajiti se te sa stnord. grar — siv (engl. grey, njem. grau; prvotno je to značilo 'boja neba prije sunčeva izlaska') i gry — daniti se. A stir. grian upravo i znači sunce.

http://www.matica.hr/Vijenac/Vij192.nsf/AllWebDocs/+opacic (http://www.matica.hr/Vijenac/Vij192.nsf/AllWebDocs/+opacic)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 03 Veljača 2010, 00:55:20 prijepodne
oklagija - ?
lisa - ?
mistrija - povezana je drškom s majstorom, maestrom, meštrom, meisterom
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 03 Veljača 2010, 01:11:00 prijepodne

Oklagija je opako oružje u rukama gnjevne kućanice. Nije nužno hladno.

Lisa je rešetkasta, zapravo roštiljna konstrukcija, najčešće drvena, može biti i metalna, armiranobetonske roštiljne konstrukcije koje bi se zvale lisom su vrlo rijetke. U uspravnoj izvedbi i uporabi najčešće služi kao ogradne ulazne vratnice, u dijelu Imote je sinonim za vrljiku i najčešće se sastoji od po tri uspravne i tri vodoravne poluoblice međusobno pričvršćene čavlima u čvorovima. Vodoravni drveni roštilj, najčešće u sušnicama, služi za sušenje mesa, o njega se kljukama, žicom, špagom, konopcem, lìkom vežu komadi mesa koji se suše, u dijelu Imote i u Belevariji se zove lisa.
Primakni se gori (k) lisi
i odr(i)ži što no visi...

Nešto se mistri, nešto se burlja, sve mi se mistri, manta, klapi.
— Meni se klapilo, meni se tlapilo, meni se mistrilo...
...
— I onda ti drug Đuro Pucar Stari zavuče ruku u džep od odijela, onaj nutreni livi na jaketi kama njemu, izvadi ganjci novu, neraspakiranu, mistriju u celofanu i dade je meni ko najboljem trudbeniku socijalističkog rada.
...
Zidarska žlica.

BTW Seoska škola za filozofiju arhitekture u Malom Popoviću kod Beograda zvala se "Mistrija pod orahom", od milošte.
http://sh.wikipedia.org/wiki/Bogdan_Bogdanović
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 03 Veljača 2010, 07:43:57 prijepodne
u splitu za oklagiju (srbizam) kažu lazanjur (talijanizam pretpostavljam)
valjak za tijesto...a je sto (kad je baba pitala koliko je sati...petnest i trideset...a je sto!!!)
nije se digod čudit što su nam draže posuđenice kad nemamo štogod zgodno svoje

nu protoku ne nađoh u ričnicima. može pitaj publiku?

struga...cili život željeznu ogradu zoven struga...pa sam se iznenadio kad me žena upita šta je struga
(ženu i vola iz svoga doola)
govori li još ko od vas struga za željeznu ogradu?

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: barack - 03 Veljača 2010, 07:48:36 prijepodne
struga...cili život željeznu ogradu zoven struga...pa sam se iznenadio kad me žena upita šta je struga
Citat:
(ženu i vola iz svoga doola)
biće ovo nisi peška u komadu
Citat:
govori li još ko od vas struga za željeznu ogradu?
Ja, digod
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 03 Veljača 2010, 08:20:45 prijepodne
Citat:
biće ovo nisi peška u komadu

nema više take dote al ne tužin se  ;)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: barack - 03 Veljača 2010, 09:07:00 prijepodne

nema više take dote al ne tužin se  ;)
Kako si moga dobro si i proša ( a isamu mi je tako)...
uprti pa dosmrti...
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 03 Veljača 2010, 09:20:18 prijepodne
Kako si moga dobro si i proša ( a isamu mi je tako)...
uprti pa dosmrti...
i dobro
mogu se lupat nogan u guzicu  :smil443643319dc3d6ai:
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 03 Veljača 2010, 11:58:53 prijepodne

Struga mi se omakla. To je razor (razoreni segment) u suhozidu koji služi za prolaz. Na strugi (struzi) često bude lisa, ako se prolaz češće koristi, inače je na drugi pogodan način zatvorena, najčešće rauljama ili naviljkom drače pogodno pričepljene komadima kamena zidnjaka.

Za protrku i oklagiju nemam sad vrimena. Barilla-ine manistre će skoro pa ostavit kalagiju brez posla okolo te vrste uvaljanog tista.

Prìša.
Dio pučke o dračenju struge na kojem ono docu i jamstvu za đavla:

— Đava nije. Ja za đavla jamčim. Nego zadrači strugu na onom (kojem ono) docu, pa ti ništa ne će krast mliko iz kotle.

.. i je li no bijo dolac ili ogreda?

Daklem, ipak.
Udala se divojka priko ogrede, ili priko doca, iz boljestojeće u gorestojeću kuću. Ubila ju bukara. Pa bi kriomice dolazila priko doca u kuću očinsku, na grede (lisu) iznad ognjišća, veruga i kotle. Slamkom šeničenom probila bi debeli skorup žućkasti na vareniki i popila koliko bi mogla. Stopanjica je upratila da nestaje mliko ispod naoko cilog skorupa, pa podigla dževu tvrdeć da joj đava pije mliko, jerbo takvo štogod ne mere bit z Božje strane. Časni sijedi starac, svojim jamstvom za nečastivog, primijenio je šok terapiju na seocko vijeće (ad hoc task force) za rješavanje tekuće i urgentne seocke problematike.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 03 Veljača 2010, 23:04:52 poslijepodne

. Stopanjica je upratila  da nestaje mliko ispod naoko cilog skorupa, pa podigla dževu  tvrdeć da joj đava pije mliko, jerbo takvo štogod ne mere bit z Božje strane.

Mislim da vech drugi put rabish rics "upratit"; nieshto se ne sitjam da sam je csuo. A gdi se to govori (u nas) "dzseva"?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 03 Veljača 2010, 23:19:16 poslijepodne
klàgija ž razvijač za razvlačenje tista, valjalo ◊ tur. oklağu

lȉsa¹ ž 1° pleter od (vrbova) pruća za sušenje smokava 2° pleterni strop koji odvaja podkrovlje od prizemlja (ognjišta, stojne kuće) 3° podkrovlje kuće pokrivene strišinom i odvojeno lisom 2° od prizemlja, za sušenje mesa, držanje namirnica i sl. [Što je za mȉsu, níje za lȉsu.]; čeranj

mìstrija ž zidarska žlica ◊ tur. mistar »poduža daščica kao ravnalo zidarima i ličiteljima za pravljenje crta« < ar. mistar »naprava za pravljenje crta na papiru«

strȕga¹ ž 1° uzki prolaz, klanac, laza 2° veći razmak između dva pridnja sridištnja gornja zuba [Ko ȉmā strȕgu u zùbīn, bȉ će srȉtan.] 3° uzani prolaz (uz tor) gdi se muzu ovce [Pak na strugam, koje u tôr vode, / Zasile su muziljice mlade.]

protoka ž A shto je to?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 04 Veljača 2010, 10:58:10 prijepodne
Naziv oklagija se u narodu  IK koristi za razvlačenje, ali ne tijesta kao nudlvager nego maltera, kreča i crljenice odnosno pržine. Naprava je slična motiki, samo ima na ušicam dvije nasuprot postavljene uže oštrice, da kad se jedna zamalta, moreš privrnit oa mišat. Korijen mi još nije jasan, Klaić šuti.
Lisa je točno definirana, a korijen joj mora dolaziti iz lista, malo smiješno, ali stogovi grma u obliku plasta zvali su se lišnjaci.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 04 Srpanj 2010, 15:33:02 poslijepodne
Zar se u vas nije govorilo "klapilo"?

Je. "San je klapnja, a Bog je istina". "Meni se klapilo, meni se místrilo…"
Čulo se i k i t, čak i u istog stàra govornika izvornog.

Unda ti je jedna lokalna lipotica banila z derneka kući materi, ujnaman, strinaman, tetkamon i nako lipa i mlada rekla:
— Mama, ja se klepila.
— Molim?
— Ja se klepnila.
Štaš. Da Bog šesno tilo i lipu glavu, nje doteklo više.
I otkad je to jedna strina — ko crkveno zvono, i sise su joj take, pronila kroz a svit, nije moglo u njoj sagnjit, a i za nju se more svašta čut, puno će ji ko iz prve ruke posvidočit i kad ji niko ne pita da joj još jedan dijo tila ima veze s crkvenin zgradon, da joj je nika stvar ko crkovna vrata, božemiprosti… svi ti tutek govore t, nesta klapnje, nikom se ne klapi ništa… sve je to ispraznost i pusta tlapnja…

A i ja ti u ovin upisimon pravin sve više omašaka, ominje se to, omane se, eno u onom o partijskon ćeliji pošuškoj četrespete mi ostane u upisu uređen i neuređen, uneređen komad teksta, i na sto drugi mista trista drugi omašaka, Schpritzer und Weinschale und… und…
Mora ću malo molat.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 04 Srpanj 2010, 20:34:19 poslijepodne
Je. "San je klapnja, a Bog je istina". "Meni se klapilo, meni se místrilo…"

Mistrilo?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 05 Srpanj 2010, 10:40:58 prijepodne
Da. I u upisu #226 na ovoj temi.
Mistrija među javom i med snom.
Izvorni govornik je jedna baba rodom iz Žeževice, ne znam je li još živa. Oponašanjem i izrugivanjem izraz se raširio. Po ovome klapnja nije samo san nego i svaki pričin i privid, optička varka i halucinacija. Mištrenje razumijevam kao miješanje jave i sna i/ili pričina/privida. Ne znam kakva je baba bila s psihotropnim biljem. Glasine.
Ovo je tapkano na malešnu pokretnu aparatu na tuđoj bežičnoj. Tlaka.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 05 Srpanj 2010, 16:15:39 poslijepodne
Mistrilo?
misterija, stanje slično snu. drugo je "bistrilo". jedno je vedrijola a drugo modrijola, neki kažu modra, nikad plava voda. to malo sliči na drimanje. kažu da je biljku dobro u rano prolić protrest, da se probudi. a to je pisalo u nekon knjizi.
vedrina ima neke veze s plavom bojom, jer vedro ima korijen u ved- iz kojega su ogranale riči viditi i znati. plava boja je boja spoznaje, kako kažu učitelji književnosti. a vedro nebo je nebo beskrajno, kad plava boja frekvencijom stvara oku neki domet kojega zapravo unutrašnjem oku nije prepreka. vedro iliti vidljivo ili znadni da si unde di vidiš.
ovo klapilo se koristi za kad netko oće ukrast, klapilo mi mistriju. kaže se inače tlapnja i tlapiti, slično je hlapiti, ili neopazice ispariti, opet slično klapiti. ali ko će ga znat ako ti pamet ne govori da ne valja krast ni tlapit.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 05 Srpanj 2010, 23:17:12 poslijepodne
Da. I u upisu #226 na ovoj temi.
Mistrija među javom i med snom.
Izvorni govornik je jedna baba rodom iz Žeževice, ne znam je li još živa. Oponašanjem i izrugivanjem izraz se raširio. Po ovome klapnja nije samo san nego i svaki pričin i privid, optička varka i halucinacija. Mištrenje razumijevam kao miješanje jave i sna i/ili pričina/privida. Ne znam kakva je baba bila s psihotropnim biljem. Glasine.
Ovo je tapkano na malešnu pokretnu aparatu na tuđoj bežičnoj. Tlaka.
Kakve zablude! E bash su od "mistrija" babe u Zsezsevici nacsinile "mistriti". Napisao si: — Meni se klapilo, meni se tlapilo, meni se mistrilo... A u nas zna se rechi: "Ajde shta klapish, dushina ti mista!", ali u istom znacsenju "Ajde shta snitrish, dushina ti mista!". Ocsito je da "mistriti" i "snitriti" imaju gotovo isto znacsenje, t.j. "snatriti" < "san". E sad ti meni objasni kako to je "snitriti" < "mistrija".
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 06 Srpanj 2010, 12:53:19 poslijepodne
Kakve zablude! E bash su od "mistrija" babe u Zsezsevici nacsinile "mistriti". Napisao si: — Meni se klapilo, meni se tlapilo, meni se mistrilo... A u nas zna se rechi: "Ajde shta klapish, dushina ti mista!", ali u istom znacsenju "Ajde shta snitrish, dushina ti mista!". Ocsito je da "mistriti" i "snitriti" imaju gotovo isto znacsenje, t.j. "snatriti" < "san". E sad ti meni objasni kako to je "snitriti" < "mistrija".

masoni
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 06 Srpanj 2010, 12:58:04 poslijepodne
masoni
(http://yelims4.free.fr/MDR/MDR45.gif)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 06 Srpanj 2010, 17:05:52 poslijepodne
dushina ti mista - duša i duh su slične onomu odušiti, to je slično dahu, nešto nevidljivo što ode iz čovika kad tilo više ne dihta. dah i duh su se razdvojili, kad se pisao ovde tvrdi jat d6h, unda je negdi priša u a, negdi u u.
uzmeš englesku rič mistress: A mistress is a man's long-term female lover and companion who is not married  to him, especially used when the man is married to another woman. The relationship generally is stable and at least semi-permanent; however, the couple does not live together openly. Also the relationship is usually, but not always, secret.

i engleski mister: Mister is the most commonly used English honorific for men. The title derived from Master, as the equivalent female titles, Mrs, Miss, and Ms, all derived from the archaic Mistress. The title Master  was retained and used for boys and young men, but is now rarely used.

undan uzmeš riječ majstor i usporediš s mistrijom, i tute ti ga je negdi. i ovo master što je gospodar ali i učitelj, ili majstor. onaj koji drži mistriju je majstor, master i mister, im ljubavnicu i ono što on znade je tajna argetima.
stara je mongolska:k o nema pameti a ima živaca taj argatuje, a ko nema živaca a ima pameti taj komanduje.

da završim ovaj bućkuriš: mistrija i engleski mister dolaze iz iste riči, mistrija je alatka časti, ponosa, onaj tko je nosi ima neko znanje. mister je misteriozan utoliko što je rič iz poštovanja, on je nadređene ili tek upoznat gospodin. mistress je najveća tajno ljubavnikovoj ženi, svi u selu znadu, samo ona ne zna. i tako dalje. korijen je prapradjed, riječi su čukununuci. pa kažeš šta ima veze milan s mijom? a mijo mu pradid.
Naslov: mrtvi vez
Autor: glonga - 08 Srpanj 2010, 14:43:59 poslijepodne

ako bi uzeli riječ malter, malta, mort i odrekli svaku svezu s univerzalom i transverzalom koja znači smrt, bili bi svakako lakovjerni. jer zidanje malterom narod zove mrtvi vez.
mrtvi vez, kolpomorto, u pomorstvu ima jasno značenje

Mrtvi vez kao mrtvi čvor - mrtvouzice (kako?) je jedna vrsta čvora, figurativno i "zidarska odgojno-obrazovna" šamarčina vanjskom stranom ispružene i labavo opružene šake i potezom sličnim zidarskom pri žbukanju.

Veže li se plovilo na mrtvi vez mrtvim čvorom - mrtvim vezom - mrtvouzice?

Slovače, uslikaj jedan mrtvi vez izveden u opeci bilo kojeg formata ili betonskom bloku bilo kojeg formata.

Ne ću sad otvarat priču o mortu, minobacaču (mortar), stroju za torkretiranje (betonskom topu), malteru, malti. Napomenut ću samo maltu na kojoj se ubirala određena pristojba - maltarina, spomenut se Mehmedalije Šišića i onih njegovih i naših antikorupcijskih molitvi:
"Za one koji mitnice ne minu,
ali mitničare ne mite."

Mrtvi vez, u mokro (mortom), ili u suho, razumijevam kao način vezanja zidarskih elemenata (dužnjaka i vežnjaka opeke, betonskog (NBB) ili drugog bloka normalnog (NF) ili nenormalnog formata) u zidu. Gastarbajteri će to zvat Štajnvrband (Steinverband). Poznati su: "vez vežnjaka", "blokovski vez", "križni vez", "poljski vez", "pruski vez", "nizozemski vez", "engleski vez"…
Slika vridi iljedu besida. Neke od vezova možeš vidit online ovdje (http://www.retrobibliothek.de/retrobib/seite.html?id=115279&imageview=true).
Živo me zanima koji to točno vez narod zove mrtvim vezom. Najbolje bi bilo uslikat vanjsku i unutarnju stranu takvog neožbukanog zida pa objavit.
Nekako mi se čini da će ispast da se radi o "križnom vezu".

(http://www.webgradnja.hr/images/specifikacije/588/klinker_fas_zid_slika4.jpg)

Parketari, slično zidarima, imaju homologne i analogne vezove parketnih daščica.  Vidi npr. ovdje (http://www.tvin.hr/parket.htm).
I vatrogasci imaju svoje križne vezove, postoje i čvorovi koji se zovu n-struki "križni vez", pa tesarski. pa…

Tu je i sindrom francuskog ključa, kojeg francuzi zovu engleskim ključem, a englezi majmunskim ključem. Različiti narodi iste vezove nazivaju različitim imenima.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Trbotor - 08 Srpanj 2010, 15:51:26 poslijepodne
kolpomorto inače se zove korpomorto
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 08 Srpanj 2010, 15:57:47 poslijepodne
u Alma mater 39. Bošnjak za suhozidspominje stari naziv mrtvi mir, a za zidanje s mortom živi mir. I kakva je tu poveznica s velebitskim mirilima?
Glonga, drugo je špric, a drugo nabaca. Jedno je fanglon bacat a drugo mistrijom.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 08 Srpanj 2010, 16:10:20 poslijepodne

Što ovca ležeć vidi, nije daleko. Kolpomorto i korpomorto su blizu.
Šibenski leksikon; K (http://www.sibenskileksikon.com/cms_view.asp?articleID=191)
"Kolpati – kolabirati; kad čovika naglo uvati slaboća, padne mu život i debuleca priuzme srce, pa mu čelo orosu kapje ladnoga, samrtnoga pota"

Slovače, kaniš li ti išta poduzeti glede dokumentiranja pučkoga "mrtvog veza"?
Ili ćeš migoljit protuupitom o svezi gledidbe velebitskih mirila?
"Sveta sòja mìračica, koja bi te ìzmirila!"
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 08 Srpanj 2010, 16:59:00 poslijepodne
Ja san dokumentira suvozid danas, pomoga bratu navalit dvi-tri strine di se odronilo.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 08 Srpanj 2010, 17:52:25 poslijepodne
Ja san dokumentira suvozid danas, pomoga bratu navalit dvi-tri strine di se odronilo.
Jesi navaljiva strine na brata, ja l brata na strine?
Šta strici na to?
NHF
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 08 Srpanj 2010, 19:00:51 poslijepodne
Je li ovo "O nashin ricsiman" ili zidarski tecsaj?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 08 Srpanj 2010, 22:21:47 poslijepodne
Jesi navaljiva strine na brata, ja l brata na strine?
Šta strici na to?
NHF
sigmund freud: tečaj psihoanalize. ja još virujem u to, u darwina i u boga. malko sam zaostao. događaj sa strinama i bratom dok smo bili sami u mladom kukuruzu kad je meni bilo tek šesnaest, a brat bio iskusni 25-ogodošnjak poslat ću ti na pp. Znam da će potjeh privatno navaljivati da i njemu ispričan, ali neću sablaznjavat čovika kad je već krenuo tim putom.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 09 Srpanj 2010, 07:32:44 prijepodne
Jesi navaljiva strine na brata, ja l brata na strine?
Šta strici na to?
NHF
:hihi
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 09 Srpanj 2010, 07:33:48 prijepodne
događaj sa strinama i bratom dok smo bili sami u mladom kukuruzu kad je meni bilo tek šesnaest, a brat bio iskusni 25-ogodošnjak poslat ću ti na pp. Znam da će potjeh privatno navaljivati da i njemu ispričan, ali neću sablaznjavat čovika kad je već krenuo tim putom.
nti, ja već mislio das me zaboravijo otkad te strišalo s motora.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 09 Srpanj 2010, 14:37:12 poslijepodne
Vangla ili fangla
to dolazi od neke njemačke riječi. Koje?
Koliko smo slični s Nijemcima: oni na početku napišu v a pročitaju f. Mi napišemo f, a pročitamo v. Piše ptica, a oni kažu tica, isto ko i mi. Jezik je organ koji ima neke zajedničke sklonosti, isto kao i džigerica, bubrezi i željudac. A to što ih još uvijek zovemo pogrdnim imenom Nijemci, njima ne smeta, jer nas ne razumju.
Naslov: cijel je nebo
Autor: Slovak - 12 Srpanj 2010, 00:46:28 prijepodne
kad sam vidio prvi put napisanu francusku riječ ciel, ne znam koje la ide ispred, odmah me podsjetila na jednu našu ilirsku rieč - nebo. nebo bi bilo lijepo zvati cijelo.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 12 Srpanj 2010, 07:50:22 prijepodne
riječ je, mislim, u francuski došla iz latinskoga.
u očenašu na latinskome molimo:
PATER NOSTER, qui es in caelis
Naslov: Odg: cijel je nebo
Autor: Trbotor - 12 Srpanj 2010, 07:59:27 prijepodne
kad sam vidio prvi put napisanu francusku riječ ciel, ne znam koje la ide ispred, odmah me podsjetila na jednu našu ilirsku rieč - nebo. nebo bi bilo lijepo zvati cijelo.

Mogli bismo i s ćelo od ćelav, ćelavo. ili s cilj jer "samo je nebo granica".
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 13 Srpanj 2010, 00:05:09 prijepodne
CIJELO SE PLAVI, BIJELI SE ZAGREB GRAD
MAKSIMIR SLAVI, PRVI SMO, PRVI SAD
PLAVI, PLAVI, PLAVI, PLAVI
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 13 Srpanj 2010, 11:22:54 prijepodne
Kočka nosi jaja koliko joj stane pod prkno. Ne izleže se svako, ali dok pile ne probije, ne zna se koje valja.
Kokoš je onomatopejska riječ
odakle li doplazi riječ magarac, ima li to veze s traktorom magirusom
kvočka, anagramirano čvokka. iz nje je izvedeno kvocanje ili ona iz njega. kvocati sliči na kucati, čak i kljucati. ja nekad kljucam kad sam sebi dadnen inekciju u ruku. engleski je kucati knock-ati, "nok" baš zvuči ko kad članak srednjeg prsta lupa po drvetu, kuc! kuc!
a opet kvočka i kučka su tako slične.
opet san se zaplenta.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 13 Srpanj 2010, 11:26:15 prijepodne
ja nekad kljucam kad sam sebi dadnen inekciju u ruku.
što se bolan bodeš?  :zbunj
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 13 Srpanj 2010, 11:51:56 prijepodne
što se bolan bodeš?  :zbunj
de, de, ti sve doslovno shvaćaš...ja inače, da znaš, radim kao član cestarske ekipe, još uvijek na lopati. Kad ide greder, ja začišćavam asfalt sa strane da ga ugazi valjak. nemam ti ja vrimena za bodenje i takve stvari. To ja zamišljam sebe kao da sam u stanju bez bola. Sad je sezona od posla, radim popodnevnu. danas asfaltiramo oko starih kuća u brdu, platili ljudi. oće da očuvaju staro selo, a di se plati mi iđemo...
Naslov: somnabulno bulažnjenje
Autor: Slovak - 14 Srpanj 2010, 13:00:17 poslijepodne
recimo riječ škoj - šavež komunstičke omladine jugoslavije.
i riječ školjka i wc šolja i šalica za kavu, makr mi šalica zvuči drugačije, ali je neka izvedenica, morala bi bit.
sve to ima veze s vodom, sve drži vodu osim škoja, a možda i škoj drži vodu.
riječ vreteno - ono što se vrti, ali otkud vrta(l), je li zato što je okruga, ili da, on dolazi od bušiti ili vrtjeti.
vrtiti, okretati se, odatle dolazi i vrljika i vrata, ona se vrte, ali su probušena u zidu, provrćena...
prozor je druga priča, jednostavno pro - zor, pro - gledalo. odledalo bi moglo onda biti ozor. potegnuti oroz pred ogledalom.
gledati, gladiti i gladovati, to je nespojivo.
vrljika i vrata - otvor, isto kao što je izvor ili vrulja otvor kroz koji vrije voda. vrije, znači vrti se, komeša. kažu da se za vrije kaže i ključa. otkud sad ovdje na tim otvorima ključ?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 14 Srpanj 2010, 23:14:15 poslijepodne
Pa recimo rics "soba". Mora tu bit nieka veza sa "sobovima", pa ti moli Boga. A roga mi i s kraljicom od Sabe (a > o), koja je opet u vezi s markom shvedskih tomobila. S druge strane pak, ili csak, "sobovi" i "saabovi" su tako zemljopisno blizu.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 15 Srpanj 2010, 10:41:32 prijepodne
Pa recimo rics "soba". Mora tu bit nieka veza sa "sobovima", pa ti moli Boga. A roga mi i s kraljicom od Sabe (a > o), koja je opet u vezi s markom shvedskih tomobila. S druge strane pak, ili csak, "sobovi" i "saabovi" su tako zemljopisno blizu.
nikad ne reci nikad. nikad u kadu! ostajem u ladu...
Naslov: Odg: O šporkici
Autor: Slovak - 25 Srpanj 2010, 13:34:01 poslijepodne
šporko ili prljavo, izraz kojega rabe u donjoj dalmaciji
uzmeš engl. porc - svinjetina, talijanski je svinja nešto slično
i vidiš da je pork prljavo, francuzi će djetetu reći "berk" kad nešto šporko stavlja u usta, što je slično
(a beleve  opaske-rugalice često objesite o klin, rijetko je u pravu kad me napada, fali mu malo "klasične škole"  :o )
Naslov: Odg: O vratu
Autor: Slovak - 30 Srpanj 2010, 00:07:48 prijepodne
Vrat se nalazi ispod glave, riječi slične vratu su: vrtiti, vrtjeti, vratiti, vrtuljak, vratuljak i vrteno. 
Sad ću dokazati da je glas h vrlo metafizički nastrojen, i da ga naši ljudi ne govore jer ga žele održat u tajnosti. Riječi: (dihtung), dah, puhati, dihati, duh, duša. Eto, dokazao sam.
Naslov: Odg: O slonu
Autor: Slovak - 01 Kolovoz 2010, 01:37:12 prijepodne
uzmimo na primjer riječ osloniti. čovjek se oslanja samo kad je nešto stabilno. osloniti se na slona, bilo bi fizički puno sigurnije nego osloniti se na bilo koje drugo biće. također i nasloniti se.oslonac. to je slon koji je tu za oduprijeti se od njega. ovo je 100 posto točno, nema jezičnog priručnika koji se ne bi složio. osim belevarčevog.ali, njegov je još u izradi. radim kao oporbeni jezikoslovac koji se neće ni spomenuti na početku njegove druge knjige.  :aurora
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 03 Kolovoz 2010, 11:12:56 prijepodne
Grad Vrlika se nalazi na 470 m nadmorske visine na samom rubu Vrličkog polja uz državnu cestu D1 Zagreb-Split, na 66 km od Splita. U samom gradu izvire jedan od pritoka rijeke Cetine - Česma. Ima ugodnu mikroklimu zbog samog položaja. Ima submediteransku klimu koja se miješa sa kontinentalnom planinskom klimom čime Vrliku ugodnim mjestom za boravak pogotovo ljudi koji imaju poteškoće sa respirativnim bolestima.

Po ovom gradu se zove i okolni kraj, Vrlička krajina, koja je dijelom Cetinske krajine.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrlika (http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrlika)
U vrliki ima jedan važan izvor. Vrlika i vrljika su u suodnosu sličnom kao ljubav i jubav.ako je riječ vrulja motivirana riječju vrh, smijemo li reći na da je nastavak vrljike, -ika ili -ljika nosivi dio značenja. u vrljici je samo jedan korijen -vrlj, a ovo -ika nastavak bezlični kao u pasika, bilika, rašćika itd.
Naslov: pauk ufatile halucinacije u pustinji
Autor: Slovak - 06 Kolovoz 2010, 01:38:44 prijepodne
pustinja - vezana uz glagol pustiti, slično s ostaviti. napustinja bi bila teška pustinja. pustara, pustoš.ako je pustinja puštena, ne znači i da je napuštena. jer napustiti se može samo mjesto gdje se bilo.
kolika je sličnost između na-pustiti ili stvoriti pustinju, i na-pučiti ili naseliti, stvoriti puč hm (gužvu, puk, narod). pučina bi prema tome bila napučena. pučina i pustinja trebaju biti dvije sasvim drugačije riječi. analogno količini vode to je točno, ali prema naseljenosti su iste. hm.
pauk - ima li ovo pa veze s pamrav  ;D. ima, ukoliko je ovo -uk izvedeno iz oko. oka, očica, naziv za korak u pletenju.
skok - onomatopejska riječ. prijedlog + kok. odatle su i kokice jer one puknu pa stanu. ima jedna engleska riječ, pogrdna. bič je isto onomatopejska riječ.
savez- to je jednostavno, svezati, sa-vezati.
duhan - u kuranu piše ad duhan, o duhu. ista riječ. duhan, dušiti pa disati, dah, itd. duh se veže uz zračni element i respiratorni trakt bića.
gledano ovako organski, bitak ili jastvo može se povezati uz jelo, hranu. jesti = biti. ali to ne mora bit točno.
sluh, slušati i uho imaju ovo uh! pa se kaže gl-uh. gluhak je gluh čovjek. glupan je glup. gladan je nesit.
nervoza - to je vezano za neurone, nerve, kao i neuroza.
plo znači ravno. pa je ploha, ploča, plonjka.
ploviti - plov. ne znam. sigurno je da pučina ima veze s plavom bojom. modrinom. jer modro i vedro su slični. spominja sam modrijolu i vedrijolu. ne znam više.ovo su natuknice.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 06 Kolovoz 2010, 01:50:56 prijepodne
Pa recimo rics "soba". Mora tu bit nieka veza sa "sobovima", pa ti moli Boga. A roga mi i s kraljicom od Sabe (a > o), koja je opet u vezi s markom shvedskih tomobila. S druge strane pak, ili csak, "sobovi" i "saabovi" su tako zemljopisno blizu.
dalo bi se o tomu umovat, ako čovika zanimaju auti. moglo bi se reć da snobovi voze saab aute umjesto da voze sobove kako im pripada, jer se prave laponci,a sve da bi ulovili kakvu kraljicu od sabe i odveli je u sobu da im radi kao sobarica. takvi su snobovi koji ne voze sobove. i nikoga ne darivaju za božić.
ja sam sob koji se liti vozi pomoću 6 upregnutih snobova. ja branim beč, ko oni poljak, i secesiju. jureći na istok na turke. upomoć sa sobom vodim 43 leteće guske i jednoga ždrala da magnetiziram neprijateljsku pažnju. onda ih polijem eskadrilom guščjega izmeta da ih ujde za oči.
Naslov: Odg: O br
Autor: Slovak - 22 Kolovoz 2010, 23:29:30 poslijepodne
danas pomislim kako iznad svakod oka imam po jedne brkove. ali to su obrve. i obrve me jedna težka paraznastvena pomisao: i brkovi i brada i obrve ima ju ovo -br. slučajno, rekli bi pravi učenjaci. ali, ja vam velim gospodo, slučajnosti nisu uvijek predmet metafizike. slučajnosti fizike samo isklizuju neprimjetno za naša oka dva prema meti. evo, nek mi netko kaže zašto bi ovo -br bilo slučajno u svim dlakama lica čovječjega. probajte preoblikom, objasnite svrhu svih tih dlaka. a, vidi, trepavice, tako su jasne, one trepeću ko zvijezde na nebu, ne, ko atmosfera i neatmosfera od nas do zvijezda.
Naslov: Odg: O br
Autor: Potjeh - 23 Kolovoz 2010, 08:36:33 prijepodne
evo, nek mi netko kaže zašto bi ovo -br bilo slučajno u svim dlakama lica čovječjega. probajte preoblikom, objasnite svrhu svih tih dlaka. a, vidi, trepavice, tako su jasne, one trepeću ko zvijezde na nebu, ne, ko atmosfera i neatmosfera od nas do zvijezda.
br...br...trepavice.  :wow
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 23 Kolovoz 2010, 23:37:24 poslijepodne
br > tr po zakonu palatalne sibilarizacije.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 23 Kolovoz 2010, 23:52:27 poslijepodne
br > tr po zakonu palatalne sibilarizacije.
e, nije. nego po treptanju. samo da je dokučiti ovo -br u bradi, brkovima i obrvama. a ja negdi znam odgovor.
Naslov: vrk
Autor: Potjeh - 30 Kolovoz 2010, 09:03:14 prijepodne
može li mi tko pomoći oko odgonetavanja značenja riječi 'vrk' (možda njemački 'vrch'). u nas se reče: mlinice 'na vrk'. kakve su to mlinice?
Naslov: Odg: vrk
Autor: Slovak - 30 Kolovoz 2010, 11:37:13 prijepodne
može li mi tko pomoći oko odgonetavanja značenja riječi 'vrk' (možda njemački 'vrch'). u nas se reče: mlinice 'na vrk'. kakve su to mlinice?
u svom stilu ću ti odgovoriti. Makar ne znam što je vrk, prvi put čujem. Vrk mora biti vezano uz okretanje, vrtnju. Dva osnovna tipa tumbasa mlina su vertikalni i horizontalni, "na kašike". vrk bi mogao biti vrsta kola, tumbasa.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 30 Kolovoz 2010, 18:55:14 poslijepodne
da nastavim. ovo v bi moglo biti i f, pa bi bilo frk.
jezik gradi svijet, jezik je kuća bitka, tko to reče?! heidegger. ein faschist!da!
Naslov: vrk i zvrk
Autor: glonga - 31 Kolovoz 2010, 03:36:56 prijepodne

Ja l' je fȑk (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=fFhmXRc%3D&keyword=frk), ja l' je bubùljica (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15gXxI%3D&keyword=bubuljica)?
"Komu se obraz vrka
Nađi jaje vrane, razbij ga i razmuti s maslom, pak maži obraz."
Likaruša Jadre Dodiga iz 1815. (u Ljubuško silo br. 5., Ljubuški, 2009. str. 4.) .pdf (http://www.ljubuski.ba/index.php?option=com_docman&task=doc_view&gid=28&Itemid=93)

Čini mi se da je (z)vrk element (drvenog) stroja kojeg je u uporabi zamijenio zubčanik.
Zubčanik ima zube. Vrk ima vrke. Bubuljičar.

Uspravni pa vodoravni (z)vrk iza vodenog kotača u Aldersgateu (slika (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/9c/Water_wheel%2C_Aldersgate.JPG)).
Uspravni (z)vrk na slici (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a2/Roda_de_Vitruvi.jpg) Vitruvijevog modela vodenice vidi se kroz vodeni kotač.
Uspravni zubčanik i vodoravni (z)vrk na slici (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/e/ed/WatermillWealdandDownland.JPG) vodenice u Weadlandu.
Na ovoj shemi (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f5/Wassermuehle_Schematisch.png) vodenice vodoravni (z)vrk je 4, njegova osovina 5, uspravan je zupčanik 3 na zajedničkoj vodoravnoj osovini s vodenim kotačem 1.
Na slici (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/21/Moulin_Russon_salle_du_mecanisme.jpg) mehanizma vodenice Russon očito su sve sami zubčanici.

Zlovak, vodeni kotač na uspravnoj osovini je rijetka pojava u ovim žlibinama. Slika (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/75/Roman_mill_at_Chemtou.jpg) dovodnog kanala takve vodenice u Chemtou. Slika (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/86/Majerovo_vrilo_vodenica_582007.jpg) vodenih kotača na uspravnoj osovini i dovodnih žlibina na Majerovu vrilu.

Slika (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/64/Vodenica_Majerovo_vrilo_07.jpg) mlinskog kamenja na uspravnoj osovini (Majerovo vrilo).
Rijetko je mlinsko kamenje na vodoravnoj osovini kao na ovoj slici (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f8/Moulin_à_huile.jpg) na kojoj su BTW zubčanici od drveta i kovine bez (z)vrkovlja u prijenosu.


Vrca li vrka kad je frka?

Vodeni kotač može bit na gornji, srednji i donji pogon. Kod srednjeg i donjeg pogona nit' što vrca, nit' što zvrči.
Pri gornjem pogonu uz određen oblik lopatica vodenog kotača i uz veće brzine vode (> 3 m/s) sigurno vrca i pršći voda, možda i kotač zazvrči.
U potrebno i dovoljno velikom ε okolišu Potjehove ekološke niše za vodeni kotač na gornji pogon Vrljikom Maticom nema ekonomična prirodnog pada.
Pa nema ni vodenice kojoj bi voda na kotač dolazila na vrk(ola). Na vr' kola. Na vrk.

Donji pogon (shema (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/12/Undershot_water_wheel_schematic.svg)).
Slika (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f8/Odilienmuehle_goettingen.jpg) Odilienove vodenice u Göttingenu s donjim pogonom lipoga vodenog kotača.
Metalni (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/35/Haltern_Sythen_Mühle_Wasserrad.jpg) vodeni kotač s donjim pogonom.
Frankfurt Müllermain (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b2/Frankfurt_Müllermain_1837.jpg)
The Maid Of TheMill (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/9b/074-TheMaidOfTheMill-1272x1200.jpg)
Schleifmühle Schwerin (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c4/Schleifmühle_Schwerin.jpg)
Schrofmühle (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/71/Schrofmühle.jpg)
Argensteinmühle (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/0f/Argenstein_water_mill.jpg)

Srednji pogon (shema (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c9/Breastshot_water_wheel_schematic.png)).
Sythenmühle (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/3e/Wassermuehle_Sythen01.jpg)
Ölmühle Halverde (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/97/Ölmühle_Halverde.JPG)

Gornji pogon (shema (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/53/Overshot_water_wheel_schematic.svg)).
Roblinsmill (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/f/f6/Roblinsmill.jpg)
Moulin Dussart (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/de/Moulin_dussart_01.jpg)
Wassermühle … (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f7/Wassermuehle.JPG)
Mabry Mill (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/cd/TyMabryMill20050502r36f27.jpg)
Glade Creek Grist Mill (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/9c/Glade_Creek_Grist_Mill.jpg)

Gornji i donji pogon.
Wassermühle Mühlen (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/07/Wassermuehle_Muehlen.jpg)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 31 Kolovoz 2010, 09:12:20 prijepodne
hvala na trudu glongač. o čemu se zapravo radi...u austrijskim katastarskim mapama iz 1835. ucrtana je jedna mlinica na području današnjih zmijavaca kao 'mlinica na vrk'. ovo za zvrk mi je vrlo vjerojatno, samo se pitam je li to mlinica s horizontalnom (na donji pogon dakako) ili vertikalnom osovinom (s kašikama) koja u mehanizmu sadrži zvrk. mislim s horizontalnom. u zmijavcima su sve s horizontalnom. vrk ili zvrk bi onda bio drugi naziv za tumbas kako je slovak pretpostavio.
Naslov: Vrk. je Vrljika
Autor: glonga - 31 Kolovoz 2010, 09:26:33 prijepodne
u austrijskim katastarskim mapama iz 1835. ucrtana je jedna mlinica na području današnjih zmijavaca kao 'mlinica na vrk'.  

vrk ili zvrk bi onda bio drugi naziv za tumbas kako je slovak pretpostavio.

Otolen mi dođi. Vako, ne videć kartu, čini mi se da piše "Mlinica na Vrk.", a ne  'mlinica na vrk' i da znači "Mlinica na VrljiKi".
Pitaj stare đomeštre što su službovali u Imackon.
Tumbas je dumb ass.

Naslov: Odg: Vrk. je Vrljika
Autor: Potjeh - 31 Kolovoz 2010, 09:37:01 prijepodne
Otolen mi dođi. Vako, ne videć kartu, čini mi se da piše "Mlinica na Vrk.", a ne  'mlinica na vrk' i da znači "Mlinica na VrljiKi".
Pitaj stare đomeštre što su službovali u Imackon.
kako ću ti jebi ga doć kad ne motiraš ništa. je trešet al nismo dica. ostadosmo na četerest i dvi bele.  -?
đomeštri nemaju blage. najstariji ljudi se te mlinice ne sićaju ali ima kamenja na mistu di je bila i ima to u mapi u državnom arkivu u spljetu.

Citat:
Tumbas je dumb ass.
;D
Naslov: Odg: O prištevima
Autor: Slovak - 31 Kolovoz 2010, 21:09:11 poslijepodne
vrka, vrkica, čmelja, čvilja, muzuljica.
frkati brkove znači uvijati brkove. mačak frče, mi kažemo prede, a prede samo onaj tko ima vreteno, ko vrti vunu i među prstima.
otkud veza vrke ili čmelje i vrha.
vrka ili čmelja jest brdašce na licu pubertetlije kao što naša zemlja i sama je, ono bijelo što izleti na ogledalo između dva kažiprsta stisnuto.
vrh je najviša točka, svako brdo se vrti oko svog vrha. tj. svaki čovjek se može okretati oko sebe 360 stupnjeva celzijevih tek kad je na vrhu.
pita sam čovika koji je dobar dio mladosti proveo u vodenici: što je vrk? - kaza mi je: to ne zna niko na svitu!
muzuljica, to je vrka, čmelja ili čvilja za slavonce. zato što se iz nje izmuze nešto, vrka je kao mala sisa.
glonga, orizontalno postavljenih dumbassova je bilo na vrljici.
dakle etimologija riječi vrljika je na dobrom tragu, vrh ima veze pri tvorbi, samo je nastala proceduralna pogreška kod gsna. pok. alerića jer je našao tu dva korijena. dva navrtka na jednom korijenu poznajemo, ali dva korijena a jedna te ista biljka iznad zemlje!!! glonga?!
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 31 Kolovoz 2010, 22:16:59 poslijepodne
Riječ Kosovo dolazi od slavenske riječi kos, koje je ime za vrstu crne ptice na bosanskom jeziku &nbsp;i drugim slavenskim jezicima u regionu. Postoje indicije da je postojalo mjesto sa istim imenom, po kojem je i čitava regija dobila ime. Kosovo je inače uobičajen naziv mnogih mjesta u Bosni i Hercegovini, Dalmaciji i sjevernoj Albaniji. Albanski naziv Kosova (ili Kosovë) je albanizirana slavenska riječ Kosovo.

iz: http://bs.wikipedia.org/wiki/Kosovo (http://bs.wikipedia.org/wiki/Kosovo)

prištinsku etimologiju ne nađoh, osim šo je je dovedoh s engl. priest, pa dodah č i dobih sakrament, pa povezah s preach i pričati.
odakle prištini ime?


iz: http://bs.wikipedia.org/wiki/Ardijejci (http://bs.wikipedia.org/wiki/Ardijejci) slijedi

Strukturne jezičke sličnosti povezuju riječ Ardiaei sa riječima nekoliko indo-evropskih jezika. Tako na primjer postoji sličnost između naziva Ardiaei (Ardijeji, Ardijejci itd.) i albanske riječi &nbsp;"ardhja", što znači "dolazak", a koja je opet slična albanskoj riječi "(h)ardhija",("loza"), i predstavlja direktnu konotaciju na riječ "nasljednik".

S druge strane postoji i sličnost sa latinskim korijenom riječi "ard", iz kojeg je proizašlo niz riječi značenja "vatreno", "strasno" ili "žarko". Ipak, ono što je u jezičkom smislu najinteresantnije je veza između naziva Ardiaei, onako kako je zabilježeno u antičkim dokumentima i latinske riječi "Ardea", što doslovno znači "Čaplja". U prilog ovoj tezi ide i činjenica da se grad u dolini Neretve, što je upravo područje koje su nastanjivali starosjedioci Ardijejci zove "Čapljina". To otvara mogućnost da su Slaveni dolaskom na to područje preuzeli naziv mjesta od Rimljana, a upravo se jezikom ovih potonjih (Latinskim) može lako objasniti naziv ovog ilirskog naroda. S druge strane teoriju o latinskoj etimologiji naziva ovog ilirskog naroda (Ardiaei) podriva činjenica da se oni pominju, doduše u grčkoj formi, kao Ardiaioi, mnogo prije negoli su Rimljani mogli uopšte izvršiti bilo kakav uticaj na jezik Ilira, tj. mnogo prije nego su Rimljani zvanično okupirali teritorij nastanjen Ilirima.



evo, priština i engleski: http://en.wikipedia.org/wiki/Pristina (http://en.wikipedia.org/wiki/Pristina)

The name of the city is derived from a Slavic form *Prišьčь, a possessive adjective from the personal name *Prišьkъ, (preserved in the Kajkavian surname Prišek, in the Old Polish personal name Przyszek, and in the Polish surname Przyszek) and the derivational suffix -ina 'belonging to X and his kin'. The name is most likely a patronymic of the personal name *Prišь, preserved as a surname in Polish Przysz and Sorbian Priš, a hypochoristic of the Slavic personal name Pribyslavъ[4]. A false etymology connects the name Priština with Serbo-Croatian prišt (пришт), meaning 'ulcer' or 'tumour', referring to its 'boiling'[5]. However, this explanation cannot be correct, as Slavic place names ending in -ina  corresponding to an adjective and/or name of an inhabitant lacking this suffix are built from personal names or denote a person and never derive, under these conditions, from common nouns (SNOJ 2007: loc. cit.). The inhabitants of this city call themselves Prishtinali in local Gheg Albanian or Prištevci (Приштевци) in the local Serbian dialect.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: golozlo - 13 Rujan 2010, 19:49:00 poslijepodne
Priština dolazi od pojma "prskati"(prištati-st.oblik) , kroz Prištinu prolaze dve reke Veluša i Prištevka!

Pošto kad kreneš cediti Prištić(bubuljicu) on občno prsne,pršti tj.prišti iliti prska!

prasl. *prysk- (rus. pryšč, polj. pryszcz) ≃ *pryskati: prskati (rus. prýskat'),

Znači Priština je hidronim!
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 13 Rujan 2010, 22:57:41 poslijepodne
Priština dolazi od pojma "prskati"(prištati-st.oblik) , kroz Prištinu prolaze dve reke Veluša i Prištevka!

Pošto kad kreneš cediti Prištić(bubuljicu) on občno prsne,pršti tj.prišti iliti prska!

prasl. *prysk- (rus. pryšč, polj. pryszcz) ≃ *pryskati: prskati (rus. prýskat'),

Znači Priština je hidronim!

ovo mi se sviđa. makar za tu tvoju tezu tvrde da je narodna etimologija. dakle bi dobio grad ime po rijeci, i to jednoj od dvije? Veluša bi dakle mogla biti vezana uz stsl. velesa, a ova uz peruna, a?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: golozlo - 14 Rujan 2010, 06:30:49 prijepodne
ovo mi se sviđa. makar za tu tvoju tezu tvrde da je narodna etimologija. dakle bi dobio grad ime po rijeci, i to jednoj od dvije? Veluša bi dakle mogla biti vezana uz stsl. velesa, a ova uz peruna, a?

E sad za sukob Velesa i Mokošice više Raškopolja nijesam pametan da rečem dvije?! ;D , ali mogu reći da bez narodne etimolgije nema pravog pristupa nacionalnom pitanju jezika , hoću reći da svako izvlačenje iz raznoraznih pukih latinština i grkljanizama nije pristup kak'valja za baviti se uopšte jezikom?! , a kamoli raspravljati o njemu na ravnopravan način!
Naslov: Odg: PENDEK
Autor: belevarac - 15 Siječanj 2011, 22:05:36 poslijepodne
Evo jedne ricsi, za koju molim znacsenje. PENDEK. Shto/tko je to? Postoji i pridiv PENDEKAST. A kad tko nieshto o istima kazse, rechi tju shto je tu csudno i nevirojatno. Dakle?
Naslov: Odg: PENDEK
Autor: Slovak - 15 Siječanj 2011, 22:18:50 poslijepodne
Evo jedne ricsi, za koju molim znacsenje. PENDEK. Shto/tko je to? Postoji i pridiv PENDEKAST. A kad tko nieshto o istima kazse, rechi tju shto je tu csudno i nevirojatno. Dakle?
volio bih znati značenje riječi. jer riječ mi je nepoznata pa ne znam što bih o njoj rekao. osim što mi zvuči malo kao pogrdan pridjev za nekoga. slično mi je to glagolu dekačiti, koji nosi neko pogrdno značenje. deknuti znači spolno nabrzinu općiti sa osobom drugog spola i ostaviti je. nadekačiti znači nabubetati nekoga.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 17 Siječanj 2011, 00:12:31 prijepodne
Dakli, nitko ne zna shto mu ga je to. E pa u ZNŽIO Rubich i Nuich krajem 19. stolicha opisuju Duvno (Zsupanjac) i kazsu: ... i drži se u nas za rugo, kad je ko malen, i veli mu se: pendek (str. 257.). Od svih ricsnika, koliko sam mogao iztrazsiti, samo u ARj ima prid. pendekast. Medjutim i taj pridiv je preuzet iz gori navedena rada sa str. 258. - pendekast (koji je malen i nizak (sastavljacsi ARj su bili toliko doslidni da su prieskocsili pendeka, te zapisali samo pendekast). I zashto sam rekao da je tu nieshto csudno. E pa csudno je ovo.

Tko od vas nije gledao na dalekovidnici nieshto o Orang Pendeku sa Sumatre. Urodjenici tvrde da u prashumama Sumatre vidjaju poniekad csovikoliko bitje koje se skriva od ljudi, zsivi u prashumi i tamo se hrani. Visine je oko jednog metra. Svim pokushajima unatocs josh ga nitko nije uspio snimiti niti uhvatiti. Evo shto tetka Wikica kazse o njemu: Orang Pendek (Indonesian for "short person") is the most common name given to a cryptid, or cryptozoological animal, that reportedly inhabits remote, mountainous forests on the island of Sumatra. Uzp. orang-utan. Ovo je doista ocsaravajuche zagonetno. Od dvanaestak tisutja richi koje sam sakupio za Hercegovacski ricsnik, ovakve tezske zagonetke ne nadjoh.

Pa evo, tko mozse objasniti kako to da se >malo ljudsko bitje< oznacsuje istom imenicom u Duvnu i na Sumatri? Slovacse, umisto da trabunjash o istom korinu za "badava" i "bedevija", lati se posla i svitu razjasni.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 17 Siječanj 2011, 02:34:50 prijepodne

pendrek = pen + drek, govno od olovke (lapiša)

pendek= pendrek
[1] http://forum.net.hr/forums/t/219582.aspx?PageIndex=3 (http://forum.net.hr/forums/t/219582.aspx?PageIndex=3)
i u Posavaca (Posavci ovdek nisu ćukenje)
[2] http://www.domaljevac.com/downloads/misicposavskirjecnik.pdf (http://www.domaljevac.com/downloads/misicposavskirjecnik.pdf)

a Lekso?
http://sr.lexsee.net/kratke (http://sr.lexsee.net/kratke)

bujrum burek otišo kad nije autpbus pod ključem prevrno u hendek a da him vidiš opŠtine sva se naherila ti bi reko sa će u hendek
vintaj hilma hebo te babo odletismo u hendek
vintam babo hebo me ti
more jendek je li pendek
jal je prn-drek
http://www.bujrum.ba/showthread.php?t=251 (http://www.bujrum.ba/showthread.php?t=251)

Ļudi su svi prilično odrasli, razvijeni, i drži se u nas za rugo, kad je ko malen, i veli mu se: pendek. Imade i vrlo visoki’ ļudi, tako da po prilici do 2 metra visine doreste. Glave su većinom okrugle, a ima duguļaste.
http://dobrici.webnode.com/products/duvno%20(zupa (http://dobrici.webnode.com/products/duvno%20(zupa)ńac)/

hèpēk
HepeeeeK

glonga is back
stop ovulations, please
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 17 Siječanj 2011, 22:56:10 poslijepodne

Pa evo, tko mozse objasniti kako to da se >malo ljudsko bitje< oznacsuje istom imenicom u Duvnu i na Sumatri? Slovacse, umisto da trabunjash o istom korinu za "badava" i "bedevija", lati se posla i svitu razjasni.
hvala, kolega! dakle, radi se o sljedećem. dijelom sam u svom upisu svjetski jezik... to objasnio. ili da se pozovem na literaturu. čitajući bilo kojega ozbiljnijega antropologa koji istražuje najprimitivnija plemena recimo u africi, vidjete ćete da europljani potpuno krivo misle. oni misle da ta plemena nemaju ništa zajedničko s njima u kulturnom smislu. eno, +ilan +vkošić, pomalo zamračena uma, već tvrdi da nema evolucije. izbit će mu pamet na žile umjesto na dokaz. postoji univerzalni jezik ljudske rase koji je povezan i sa životinjskim. kulturni fenomeni, bilo to jezik ili šahovnica ili ustaško u ili fašistička svastika ili četnički križ, postoje od zapadne amerike do istočne azije tako reći oduvijek. samo, mi mislimo da smo mi, jer smo druga rasa, nadljudi. a činjenica je da nismo.Orang Pendek ili mala osoba, ima li to veze s oran gutanom ili džonta voltom? ili je to neki narančasti pendrek. zašto u -8 st ta riječ nije mogla iz srednje azije stić na sumatru brodom isto kao i pješke na jadransku obalu. šta su jezične linije za centar tada bile češće? ato objasniti, bilo bi pisati tijek vlastitih misli pa ih predočavati kao znanost, što je vrlo često. ma, nemore zadrta hrvatina, ako nema zrno mira u sebi, pist povijest hrvata. jer ne zna biti objektivan čim čuje to ime. pa su hrvati izmislili mezopotamsko pismo, pa su otkrili ameriku, pa su...ne znam, belevarac, o tom slučaju ništa, a nemam volje to sad istraživati jer trošim energiju u druge stvari, a za ovome pristupiti zbilja treba uložiti energiju ili se prosipati ko maks po diviziji.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 18 Siječanj 2011, 00:33:03 prijepodne
aku kaane , kickstarteri pendeka ja plastiku mis käib ümber silku see jahutus oma... aa siis ütlesin kickstarteri pendekast ära kuna enam ei olnud soovi .
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 18 Siječanj 2011, 01:00:42 prijepodne
Glonga je naveo niekoliko omrizsnih izvora (mistnih ricsnika) koji su, zahvaljujuchi pljuni-pa-prilipi, svi nastali iz jednoga. E sad je li onaj prvi stvarno rich iz Posavine, ili je i u ovom slucsaju preuzeta od Rubich-Nuicha, nije vazsno. Vazsno je da "pendek" = maleno bitje postoji samo u izvoru koji sam naveo, a u ostalima je u znacsenju koje nema veze s pridmetnim ("pendrek"). Nu, da nieki trag postoji i u Posavini, dokaz je prid. "pendekast" u pravom znacsenju (malen). Ali sve to recheno nimalo ne objasnjava podpunu znacsenjsku i izgovornu podudarnost jedne richi u Duvnu i na Sumatri. Ocsito je da mora postojati i izkonoslovna. Potom se pitamo gdi su i kada su bili ti doticaji iz koji je jedna rich odnesena u dva suprotna pravca.
Naslov: Pendo
Autor: glonga - 18 Siječanj 2011, 06:50:55 prijepodne

Pendo, natuknice izdaleka, paralogije, asocijacije, Sumatra, Crnjanski, Trifunović, Sarajlić…

Biće, ili nebiće. To je ipak Biće Mladinić.
Pendek, pendo, uzalud natuknjujem i tùknem malo, slično hepeku i kepecu, nisu samo mala bića nego i male stvari.
Gladius, rimski mač pokorio je sebi poznati svijet. Porazio falangu Ace Maćedonskog. Pendrek, pendek, hepek, gotiv… pa čak i kepec su gladiusovi modeli. Nešto slično laboratorijskim modelima hidrotehničkih građevina. Ograničeno slično funkcionalni.
Otkud pa Pendo? Tema za prezimena i izkonoslovlje.

Koji Maksim ima veze s divizijom? Iza falange, gladiusa, dugog lûka, muškete fitiljače i kremenjače pa puške, pojavio se Sir Hiram Stevens Maxim i izuminja strojopušku.
Pokojni Vicin did, vojak Vrane Jozipa do prid smrt bi deklamira:
— Strojopuška je automatsko oružlje jer je proizvedena u ćeskoj tvornici "Brno".
Zamisliš WWI i neke rovove tamo između Vrancuske i Nimačke. Anglovrancuzi obavili topničku pripremu. Izlaze iz rovova i jurtaju na Švabe. Švabe imaju Maksimove strojopuške. Mašu Anglovrancuzima da se vrate i izbjegnu pokolj. Ej. Mašu i viču. Ko onaj A-Ve-O Cigo iz Kruščice kojeg su naučili da "televizor" treba aktivirat na buljuk vojske. Došla mu trojica pred "televizor" pa on viče:
— Begaj armija. Begaj. Nije to za tebe. Ima više da vas dođe.
Džaba.
Maksim. It's a Maxim gun (http://en.wikipedia.org/wiki/Maxim_gun). Taj lupa po diviziji. Djelotvorno i učinkovito. Ko kad kolcem krešeš divizmu [Verbascum phlomoides] u cvatu. Broj komadića užarene kovine u kubičnom metru prostora po jedinici vremena. Pokolj.
Pendek nije za to. Pendek je za blisku borbu i odgojno-obrazovnu iza ušiju, ili po bupriziman, ili di god se namaneš.

Mislim da je Crnjanski prikobacio to na Sumatru. Snagom uma.

Sećam se samo da je bila
nevina i tanka
i da joj je kosa bila
topla, ko crna svila
u nedrima golim.

I da je u nama pre uranka
zamirisao bagrem beo.

Slučajno se setih neveseo,
jer volim
da sklopim oči i ćutim.

Kad bagrem do godine zamiriše,
ko zna gde ću biti.

U tišini slutim
da joj se imena ne mogu setiti
nikad više.

[Crnjanski — Priča]

Bagrem? Ne, nije to rûda za kola. Sumatra.

Sada smo bezbrižni, laki i nežni.
Pomislimo: kako su tihi, snežni
vrhovi Urala.

Rastuži li nas kakav bledi lik,
što ga izgubismo neko veče,
znamo da, negde, neki potok,
mesto njega, rumeno teče!

Po jedna ljubav, jutro u tuđini,
dušu nam uvija, sve tešnje,
beskrajnim mirom plavih mora,
iz kojih crvene zrna korala,
kao, iz zavičaja, trešnje.

Probudimo se noću i smešimo, drago,
na Mesec sa zapetim lukom.
I milujemo daleka brda
i ledene gore, blago, rukom.

[Crnjanski — Sumatra]

Kako Sumatra?

Osetih, jednog dana, svu nemoć ljudskog života i zamršenost sudbine naše. Video sam da niko ne ide kuda hoće i primetio sam veze, dosad neposmatrane. Kraj mene su, tog dana, prolazili Senegalci, Anamite; sreo sam jednog svog dobrog druga, koji se vraćao iz rata. Kadga zapitah otkud dolazi, on mi reče: iz Bukhare!
Mati mu je bila umrla i komšije njegove behu je sahranili. Neko mu je pokrao nameštaj, kod kuće. Ni postelje, veli, nemam!
A kad ga upitah kako je putovao, on mi reče:
— Preko Japana i Engleske, gde su me uhapsili.
— Pa šta misliš sad? — pitao sam ga.
— Ne znam ni sam. Sâm sam. Ti znaš da sam se bio verio. Ona je otišla nekud. Možda nije dobijala moja pisma. Ko zna šta će i ona dočekati? Ne znam ni sam šta ću, možda ću dobiti mesto u nekoj banci.
Sve se to odigralo na stanici u Zagrebu. Posle sam ja seo u voz i otputovao dalje. U vozu je bilo prepuno sveta, naročito vojnika, žena u ritama, i mnogo zbunjenih ljudi. U vozu nije bilo osvetljenja i videle su se samo senke. Mala deca ležala su, na podu vagona, oko naših nogu. Iznuren, nisam mogao oko da sklopim. Dok su oko mene pričali, primetio sam da su i ti glasovi nekako teški i da ljudski govor, pre, nije tako zvučao. Zagledan u mračne prozore, sećao sam se kako mi je moj drug opisivao neke snežne planine Urala, gde je proveo godinu dana u zarobljeništvu. On je dugo, i blago, opisivao taj kraj na Uralu.
Osetih tako svu tu belu, neizmernu tišinu, tamo u daljini. Polako sam se nasmehnuo. Gde sve taj čovek nije bio! Sećam se da mi je pričao i o nekoj ženi. Iz njegovog opisa zapamtih samo njeno bledo lice. On je nekoliko puta ponavljao kako ju je tako bledu poslednji put video.
U mom sećanju, nervozno, počeše tako da se mešaju bleda lica žena, od kojih sam se i ja rastajao, ili koja sam video po vozovima i brodovima. To me je gušilo, te iziđoh u hodnik. Voz je bio stigao u Srem i prolazio ispod Fruške gore. Neke grane udarale su u okno, koje je bilo razbijeno.
Kroz njega je u voz padao vlažan, mokar, hladan miris drveća i čuo sam žubor nekog potoka. Stali smo bili pred jednim razrivenim tunelom.
Hteo sam da sagledam taj potok što je u mraku žuborio i učinilo mi se da se rumeni, i da je veseo. Oči su mi bile umorne od nespavanja, a obuzela me je bila teška slabost od dugog putovanja. Pomislih: gle, kako nikakvih veza nema u svetu! Eto, taj moj drug voleo je tu ženu, a ona je ostala negde daleko u nekoj zavejanoj kući, sama, u Tobolsku. Ništa ne može da se zadrži. I ja, kud sve nisam išao.
A eto, ovde, kako veselo teče ovaj potok. On je rumen, i žubori. Naslonih, dakle, glavu o razbijen prostor. Neki vojnici, prelazili su, za to vreme, sa krova na krov vagona. A sva ta bleda lica, i sva moja žalost nestade u žuborenju tog potoka u mraku. Voz nije mogao dalje. Valjalo je preći, preko Čortanovačkog tunela, peške.
Bilo je hladno. Išao sam u gomili nepoznatih putnika. Trava je bila mokra, pa smo klizili lagano, a neki su i padali. Kad smo se uspuzali na brdo, pod nama se, u svitanju, ukazao Dunav, siv, maglovit. Sva ta magla, iza koje se naziralo nebo, bila je neizmerna i beskrajna! Zelena brda, kao ostrva nad zemljom, nestajala su još u svitanju. Bio sam zaostao iza ostalih.
A moje misli, jedako su još pratile mog druga na onom njegovom putovanju o kojem mi je, bezbrižan, sa gorkim humorom, pričao. Plava mora, i daleka ostrva, koja ne poznajem, rumene biljke i korali, kojih sam se setio valjda iz zemljopisa, jednako su mi se javljali u mislima.
Najzad, mir, mir do zore, polako je ulazio i u mene. Sve što je moj drug pričao, pa i on sam, poguren, u pohabanom, vojničkom šinjelu, ostalo je zauvek u mom mozgu. Odjednom sam se sećao, i ja, gradova, i ljudi, koje sam ja video, na povratku iz rata. Prvi put primetih neku veliku proemu u svetu.
Na drugoj strani tunela, čekao nas je drugi voz. Mada je u daljini već svitalo, u vozu je opet bio potpun mrak. Iznuren, opet sam seo u mračan kut vagona, sam samcit. Po nekoliko puta rekoh sam sebi:
— Sumatra, Sumatra!
Sve je zamršeno. Izmenili su nas. Setih se kako se pre drukčije živelo. I pognuh glavu.
Voz je pošao i zatutnjao. Uspavljivalo me je to da je sve sad tako neobično, i život, i te ogromne daljine u njemu. Kud sve nisu stigli naši boli, šta sve nismo, u tuđini, umorni, pomilovali! Ne samo ja, i on, nego i toliki drugi. Hiljade, milioni!
Pomislih: kako li će me dočekati moj zavičaj? Trešnje su sad svakako već rumene, a sela su sad vesela. Gle, kako su i boje, čak tamo do zvezda, iste, i u trešanja, i u korala! Kako je sve u vezi, na svetu.
— Sumatra — rekoh, opet, podrugljivo, sebi.
Odjednom se trgoh, neki nemir u meni, koji nije stigao ni do svesti, probudio me je. Iziđoh u hodnik, gde je bilo hladno. Stajali smo opet u nekoj šumici. U jednom vagonu su pevali. Negde je plakalo jedno dete. Ali svi ti zvuci dopirali su do mene kao iz neke neizmerne daljine. Pređe me jutarnja jeza.
Video sam još Mesec, sjajan, pa se i nehotice osmehnuh. On je svud isti, jer je mrtvac.
Osetih svu našu nemoć, svu svoju tugu.
— Sumatra, — prošaptah, sa izvesnom afektacijom.
Ali, u duši, duboko, kraj sveg opiranja da to priznam, ja sam osećao neizmernu ljubav prema tim dalekim brdima, snežnim gorama, čak tamo gore do ledenih mora. Za ona daleka ostrva, gde se događa ono što smo, možda, mi učinili. Izgubio sam strah od smrti. Veze za okolinu. Kao u nekoj ludoj halucinaciji, dizao sam se u te bezmerne, jutarnje magle, da ispružim ruku i pomilujem daleki Ural, mora indijska, kud je otišla rumen i sa mog lica. Da pomilujem ostrva, ljubavi, zaljubljene, blede prilike. Sva ta zamršenost postade jedan ogroman mir i bezgranična uteha.
Posle, u Novom Sadu, u jednoj hotelskoj sobi, napravio sam od svega toga jednu pesmu.
Beograd, 1920.


Onda Sarajlić, Nevski prospekti i mostovi Mirabo…  (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1239.msg26135#msg26135), pa Trifunovićev "Čist zrak" (http://sites.google.com/site/projectgoethe/Home/duko-trifunovi/ist-zrak), zatim Zubčeve "Mostarske kiše" (http://orwell.ru/library/others/Pero_Zubac/s/l_kishe.htm), Trifunovićeva "Fani" (http://www.jovicadjurdjic.com/najljepsestranice.htm), Krležini domobrani koje opet netko čereči na frontu i na gruntu, netko ponovo traži njihove popise da bi ih sitne birokratske i trgovačke duše mogle čerečiti za ratni zločin, gospodarski kriminal, sve po potribi, kako se namisti i sve "u skladu" s direktivama trenutnog komiteta. "Commit with criminal charges…" je ICG (http://www.crisisgroup.org/) direktiva iz najmanje jednog izvješća. Optuži. Pa nek se peru. Teret dokazivanja je na njima. Da je posranu do potoka. Uz put do potoka mirno čekaju fiškali i fiskalizacija. Domobran je ko pršut. Kad ga načmu gotov je.
Domobran je javno i transparentno dostupan. Da ga šutiraju naokolo kao zvijer, rekao bi Johhny, da ga svaka kreatura gazi kako joj se digne…
To je pendek.
Pa ti ne budi nunu. Ne budi Krleža. Ne budi oćalinko bidni. Otmi se ako možeš!

Jednoga će dana krvavo jutro svanuti,
jednoga će dana crljeni vihor planuti,
o, jednoga dana,
nad piramidom mrtvih domobrana
buknut će plamen iz bezbrojnih rana…

[Krleža — Plameni vjetar (http://www.mojnet.com/korisnik/bubamara59/blog/miroslav-krleza-plameni-vjetar/12332)]

Mislim da je Crnjanski. To s Pendom pendekastim, pendekom i Sumatrom.
Bagremi. Bagremi bîlī.
Uzput, Pendo ne djeluje pendekasto. Uopće i naprotiv.
Eh, da jednom prestanu gorčine.
Mehmedalija Šišiću, nije bol samo od Kosare.
It's a pendek. Ko piljak u čizmi.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 18 Siječanj 2011, 08:57:40 prijepodne
a da nije pendek stvarno od turskog hendek, "kratak si ko da si s nogama u jarku"

e sad odakle turcima hendek? no u svakom slučaju od 13.st pa na dalje muslimanski trgovci dolaze masovno u Indoneziju i priobraćaju tamošnje stanovništvo na islam, a među njima je sigurno bilo i Turaka
Naslov: Odg: O boji
Autor: Slovak - 18 Siječanj 2011, 20:39:46 poslijepodne
Dosta o pendeku i sumatri. otkud dub u africi? nego me zainteresira riječ cer. cera, dugoga e, znači crvenilo. cer je vrsta hrasta, a crljenika je bitan dio duba, jer jedini valja za gradnju. dub ili hrast je najvažnije drvo u hrvata, ima ponegdi i masline i ovoga i onoga, ali dub uzima vrhovno misto kad se gleda drveće. Vidi knjigu. vjerovanja o drveću u hrvata by tomo vinšćak.
zanimalo me koliko riječi ima u sebi skup -st koji označava statiku, i nabrojat ću neke.
stablo, stup - stub, stajati, stepenice - stube, stabljika - stapka, stativa, stol, stolica, stav, stijena, stotinu, stopa, stanje, stigma, statut, ustav, ustava, stator . ima ih još, bojim se da mi istekne vrijeme za poslat odgovor. sve ove riječi po mom mišljenju označuju statičnost, nepokretnost, nosivost. otkud ovaj isti korijen u americi?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 19 Siječanj 2011, 01:14:44 prijepodne
E sad kad ste se vako izpricsali (ne "izvinili"), moran zsalostno uztvrditi, da se nismo makli dalje od pocsetka. A pocsetak je csudo. A csudo se sastoji u pitanju, da ponovim: Kako je moguche da se rics "pendek" isto izgovara i rabi u istom znacsenju u svitlostnim godinama udaljenim podrucsjima - Duvnu i na Sumatri?

Glongin asocijativni traktak je ubitacsan. Pa kakve veze ima "pendek s "Mostarskim kishama"? Svejedno, hvala na podsitjanju na 4. gimnazije i Crnjanskog. Sva sritja da je objavio i "obrazlozsenj" pisme, jer, eto ti ga djavle, da bi itko ishta razumio. Nu, i bez obrazlozsenja, pisma je izvrstna. Podsitja me na dobru glasbu; niekako je dobra, ali ne znash zashto je dobra - jednostavno dobra.

Dajte, molim, zaboravite na "pendek = pendrek", jer je jasno o csemu se radi (izkonoslovlje je medvidov izmet u prienesenu znacsenju - na biljku; Baerendreck). Zaboravite i sve ricsi koje moguche izkone od tal. "pendere", jer nas to udaljava od Sumatre (moguche Pendo, Pendich, Penda (?Pilipenda), pendeljiti se ...).

Zavelim pokushava stvar orazumiti (racionalizirati) s jedne (< tur. hendek) i inokazati (metaforizirati) < mali ko da je do kolina u hendeku. Nisam bash siguran da su Turci pomuslimanili Indoneziju, ne da mi se proviravati, jer je Arapima bilo blizse. Ako su i odnili tamo "hendek", imamo nepremostive tezskoche: 1) vrlo udaljeno znacsenje - nije to ni sinegdoha ni metafora 2) ako nash jezik od sridnjeg vika ne voli "h", ne znacsi da je i indonezijski takav, pa je potrazsio bash nashe "p" 3) ako je indonez. "pendek" doista od "hendek" (◊ tur. hendek < ar. handäq < perz. hende (kende)) odnosno od blizseg perz. h/kende, pitanje je zashto bi h/k>p i ima li u indon. josh takvih primira. S druge strane, ako su Duvnjaci "hendek" vech jedanput pozajmili i izgovaraju ga kao "endek" (moguche i "jendek") u izvornu znacsenju "jarak, prokop, rovanj", nije za ocsekivati da bi ga josh jednom pozajmili u nazovi metaforicsnu znacsenju "mali csovik" minjajuchi h>p. Mozse li tko navesti primir u kojem je pocsetno "h" prid samoglasom dalo "p"? (ima samo ovo: abab, aber, ava, abet, adum, jelikopter ..., dakle izpushtanje ili proteza ("j")).

Kad sam spomenuo svitlostne godine i udaljenost hrvatskog od indonezijskoga, mislio sam na ovo:

1. HRVATSKI < starohrvatski < prahrvatski (praslavinski) < baltoslavinski < indoeuropski (porodica) < nostraticski (nadporodica) (u njoj su, primirice, i etrurski, japanski, csadski, egipatski ...)
2. INDONEZIJSKI (Bahasa Indonesia) < malajski < austronezijski (porodica) < austricski (nadporodica) (u njoj su, primirice, i mjaojao, monkmerski, vijetnamski ...).

Pa sad vidite u koje su kolino.


Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 19 Siječanj 2011, 08:29:30 prijepodne
A možda je sve samo zakon vjerojatnosti. Možda postoji još koji dokazan primjer koji bi potvrdio tezu o slučajnosti.

Kako glonga spomeni prezime Pendo malo sam progugla o vidim da je to latinski korijen za vaganje, njihanje, a kod nas na jugu znači klatno u zvonu. Dubrovčani kažu "pendo visi pendo sja pendo pendi pljusku da". Imaju u Slanom prezime Pendo, a pendu zovu i pendekom.

pendo   vagati
pendo   vrednovati
pendo   razmotriti
pendo   suditi
pendo   procijeniti


pendulus - viseći


u ovom pdf-u spominje se pendo i pendek krajem 19st.:

ETIMOLOGIJA I MALE FOLКLORNE FORМE (http://www.google.hr/url?sa=t&source=web&cd=9&ved=0CFAQFjAI&url=http%3A%2F%2Felib.matf.bg.ac.rs%3A8080%2Felib%2FfileDisplay.html%3FdocumentId%3D819%26type%3Dpdf&ei=gZY2TaSMA8HCswbGxIyOAQ&usg=AFQjCNEso0lSuC7A5kgOVnBE9LU8Ju0oWg)

tu imamo:
Кlimen visi, penda zja,
klimen pendu lepanda.


I na njemačkom je pendel klatno, njihalo.

E sad je li se ikako ta rič mogla priportat ne nekog ko je nizak, kratak ko pendek?
Naslov: (s)veze
Autor: glonga - 19 Siječanj 2011, 09:49:38 prijepodne

Sveze i razlozi. Nît i bît. Preko nîti do bîti. Drača. Pramen vune na drači. Je li to nît? U tisnoj ulici. Mimo zadračenih strûga. Preko Trnja do Trnskog. Per aspera ad paštra. Ad Novas. Novac?
Uzalud vam trud svirači. I pisnici. I kad napišete obrazloženje kao u administrativnom rješenju ili presudi sudskoj, njeki opet ne vide nît ni bît.
Što je pjesnik htio reći?
Omrznuto pitanje. #$%&?
Crnjanski spominje postojanje i nepostoanje (s)veza. Anamite (Vijetnamce) i Senegalce na zagrebačkom kolodvoru. Drug mu se vraćao preko Japana i Engleske, gdje su ga, BTW, uhitili.
Kakve veze Zubac i zubatac? Kiša Božija. Božija kiša.
A vrime se nebesko otočilo.
Sve ima veze. Stara japanska poslovica veli: "Kad vjetar puše, bogate se bačvari".
Kakve veze? Ko Bog i baba? Ko Bog i šeširdžija?
Vjetar u Japanu nosi sitne čestice pijeska od kojeg Japanci mogu oslijepiti. Slijepci u Japanu prose svirajući na uličnim uglovima. Glazbala su im žičana. Žice - strune tih glazbala prave se od mačjih crijeva. Čim više slijepaca, tim više glazbala. Čim više glazbala, tim manje mačaka. Čim manje mačaka, tim više glodavaca. Japanski glodavci vole dùge i danca od bačava. Ko "Mali crveni pijanica" Nagasawa Rosecua. Eto posla bačvarima. Dovde je poslovica primjenjiva i u Rvackoj. Odavde ne ide. Od obavljenog posla do bogaćenja. Zapne se na pol puta. Na naplati.

A pendek? Duvanjsko Tele i Briški Pjano su sitnog kolegu s posla zvali Hepek. Ne Hepok. Bît. Hepek, kepec, gotiv, pendek… nisu samo mala bića nego i male stvari. Mjesec je mrtvac — veli Crnjanski.

Pendek je visuljak. Mali, ali je zato dobar tehničar. Sitan, ali dinamitan. Baš kao laboratorijski model hidrotehničkih građevina na kojem se ipak ne može pojaviti čitav niz hidrauličkih pojava i fenomena kao na odgovarajućoj stvarnoj hidrotehničkoj građevini jer za njih ipak trebaju velike, veće protežnosti.

Visuljak daklem. Baš onaj koji je proskribiran na ovom forumu.
Kakve veze imaju Ravlića kenjac i incoming friendly fire?
Ravlića kenjac ne će nadoć. Uzalud vam nada. Nothing, zero, nizere, nàda. Nadolaženje prijateljske vatre je sigurno kao smrt. Sigurno i pouzdano će doć. Samo što ne znaš kad. Najčešće kad ste nepripravni i kad ju najmanje očekujete. Ili vam se tako samo čini?
Umjesto ovoforumskog zabranjenog nježnika koji se izkonoslovi od kura - njega, netko je rekao kenjac, visuljak, pendek.
Babski sni nisu daleko od istine. Daleko od ostvarenja, od stvarnosti, mogu bit. (S)veza.
Doktor babi:
— Moja bako, vama treba njéga.
Baba publici:
— Eeee, njèga, njèga… moj doture… njèga… [ili gā]

Pendek je semantički deminutiv od nježnika. Kùrčić.
Pa ti pregledaj starostavne župske matice u kojima je bosanicom, latinicom, rvackim, latinskim i sve pomišano od zapisa Kùrčić nastao najmanje Ćúrčić (šipak - ćurak) i nu te izkonoslovlja Crkvić (Churchich < engl. Church).

Pendek? Also, das ist Pendel. Klatno. Matematičko? Fizičko. Fukoovo. Za fukanje.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 19 Siječanj 2011, 10:14:53 prijepodne
pa moglo bi ić

zvono > klatno > pendo > pendek > visuljak > čuna koji visi > je mala čuna jer da je velika ne bi visila > mali čovik pejorativno uspoređen s visećom čunom
Naslov: ne benda ni 2 %
Autor: glonga - 19 Siječanj 2011, 10:29:19 prijepodne

b>p. BP. British Petrol.
Bendati. Bendati 2%. Zarezivati.
Benda i penda.
Tautologija "Obisila bendu". Zar benda/penda već sama po sebi semantički imanentno ne visi? Sama po sebi visi o sebi.
Obisio/la bendu, bendulu, bembele…
benda penda
bendula pendula
pendulum
Das ist Pendel.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 19 Siječanj 2011, 11:38:50 prijepodne
bendati, -am impf. (Banja Luka) »priznavati«.
U Crnoj Gori (Riječka nahija) išlo bi zajedno s time obendati pf., kad ne bi bilo naznačeno značenje »begenisati« (v.), bez primjera koji bi to značenje potvrđivali. Za impf, obendavati iz istoga narječja daje se primjer i značenje »mariti«, koje se može složiti sa značenjem u Banjoj Luci. Taj turcizam perzijskog podrijetla (bende »sluga«, benden »služiti«, osobito u formuli učtivosti bende.


i napokon nađoh Petra Skoka online  :)

http://www.scribd.com/doc/32934467/Petar-Skok-Etimologijski-Rjecnik-Hrvatskoga-Ili-Srpskoga-Jezika (http://www.scribd.com/doc/32934467/Petar-Skok-Etimologijski-Rjecnik-Hrvatskoga-Ili-Srpskoga-Jezika)

nisam naša ništa o pendeku kod Skoka jedino pendun-penđun našnice ženske, dakle opet nešto što visi

i bendat i pendo se nekako triba povezat s kratak, nizak s tim da Perzijanci mogu bit na Sumatri, ali Latini bogme teško

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 19 Siječanj 2011, 12:33:21 poslijepodne
zja / sja

ispravno bi bilo zja = visi
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 19 Siječanj 2011, 12:39:43 poslijepodne
pendže, gen. -eta n (Vuk, Vojvodina)
»potkrpa, potplate«. Ovamo možda i pêndza f(Kosmet) »kržljavo, smežurano čeljade«. Pridjevna -av pendžav, određeno pendždvi »kržljav,smežuran«. Denominal na -ati spendžat, -am »osušiti, smežurati, oslabiti«. Elezović upućuje na Vukovo pendže i kod riječi pence, gen. -eta n (Kosmet, objekt uz udariti: za dva penčeta uze mi dva cereka). U Vukovu značenju riječ je balkanski turcizam (tur. pençe) iz terminologije običnog života: rum. pingea »Halbsohlen«, deminutiv pingeluta, glagol a pingeli. Miklošič navodi i bug. pence.


pendžav>pendav>pendo>pendek = smežuran, kržljav, malen

sve mi se čini da bi moga bit turcizam
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 19 Siječanj 2011, 13:09:41 poslijepodne
no odakle pençe?

imamo poznato da je:
pandža < od turskog pençe < od perzijskog penǧe < od ie. korijena za broj pet, *penkwe

vele slovenci da je pençe - taca
Mali tursko-slovenški slovar (http://www.google.hr/url?sa=t&source=web&cd=10&ved=0CFsQFjAJ&url=http%3A%2F%2Fwww.siteupload.de%2Fdl.php%3Ffid%3D947034&ei=Q9E2TdDHBI71sga4pIyUAQ&usg=AFQjCNG1YIsD5pzFKEu1MSGaVNyUaGemBA)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 19 Siječanj 2011, 15:04:44 poslijepodne
Bendanje
bendanje ko priznavanje koje zavelim nalazi u crnogorsko, nije ništa doli prelaženje na jednu zaraćenu stranu. ne bendati ili bendati. bend je engleska riječ za stranu, a uz maticu se riječ bent koristi za plato zemlje uz rijeku. izać' na bent, znači izać na vrh strmine korita. bend, također engl., koristi se kao izrz koji označava zatezanje jedne od žica gitare prstom u sviranju kako bi se postojeći ton podignuo do sljedeće suzvučne točke, pol tona, čitav ton ili više, visi od kiše.
klatno zvona svakako je logičan slijed razvoja riječi pendek. klatno je 'uvijek kratko', nabito, i sliči na pendrek. nekad su se pendreci, za vrime žandara, radili od sušena volova k-urca. a, opet odakle ova pogrdna riječ. je li njem kurz odgovor, znači kratkoću.
belevarac pita:
Kako je moguche da se rics "pendek" isto izgovara i rabi u istom znacsenju u svitlostnim godinama udaljenim podrucsjima - Duvnu i na Sumatri?
na kraj ovako postavljena pitanja najbolje bi bilo da je stavio upitnik uskličnik. filozofi kažu da je dobro postavljeno pitanje pola odgovora. čini mi se kako je svitlosna godina ipak mjera koja se ne koristi na zemlji i kako odatle treba krenuti. ali da ipak odgovorim. čudom, belevarac, čudom. a kako su vikinzi stigli u ameriku prije kolumba, samo što im nije bila interesantna!
mogli bi se čuditi i činjenici da je npr. svaka primitivna kultura svijeta razvijena na otočnom području udaljenom otprilike isto od ekvatora "ista", ma di prstom pritisli na globus kad ga zavrtimo. ljudi su se selili migrirali komunicirali međusobno. pendek i njegovo seljenje na jadran i sumatru me nimalo ne čudi. ima i zanimljivijih mi riječi koje su isto tako sveprisutne. nego me zanima vjerodostojnost priče prijatelja planinara kako je u nepalu u nekom selu silazeći s everesta upao među ljude s kojima je mogao normalno pričati, jer govore isti jezik. je li kriva smola canbis sative ili nešto drugo, vidit ću.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 19 Siječanj 2011, 17:04:29 poslijepodne
na albanskom pençe = novčić, pendet = perje, pen = pero, pene(t) = čuna :)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 19 Siječanj 2011, 17:32:58 poslijepodne
Lapenda

Kad se stvarao Zemljišnik 1725. Stipan Lapendušić sa 8 čeljadi dobio je u posjed zemlju. Stanje duša Župe Podbablje zabilježilo je 1739. u Poljicima u Stipana Lapende 18 čeljadi. God. 1860. u Poljicima su živjele 3 osrednje obitelji.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: batakljun - 19 Siječanj 2011, 20:12:01 poslijepodne
samo i jedino za ljubitelje statistike:

pokojni stipa, kako čitamo je 1725. godine imao 8 čeljadi. iz upisa nije razvidno, koliko su bili stari, koliko je muških, ženskih....

međutim, zanimljivo je kako je svega četrnaest godina kasnije ta ista obitelj imala čak 18 članova - statistički gledano to je rast od 125%.

da je kojim slučajem obitelj do danas nastavila rasti istim tempom - brojala bi lani, vjerovali ili ne, malo preko 39 milijuna!

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 19 Siječanj 2011, 22:03:24 poslijepodne
Zanimljiva su ova tapkanja u mraku.

Sve shto je u zadnjim upisima naslutjivano kao izvor, dokida samo sebe:

1. lat. pendere »visiti, lebditi, klatiti se«: ne mozse jer podrazumiva pend-ek. Razpisujem nagradu za pronalazak imenice koja se u shtokavskom zavrshava na -ek, dakli da ima docsetak na -ek. Naravno, ne racsu-najuchi posudjenice koje zavrshavaju na -ek (endek, degenek, dernek) Beli je Babich u "Tvrobi riječi" opisao sve docsetke shto ih je Bog dao; od -ek nema ni traga ni glasa. Pa nije Duvno kraj Zaboka, zaboga! Csuj kajkavci na Sumatri! Mozsda skakavci.
2. Sa zagonetkama ne triba ozbiljno racsunati - u njima se doista radi o izmishljanju ricsi u svrhu otezsavanja odgonetke. "Sikotichi siku, vukotichi vuku, arambasha valja ... ". I sad tjemo rechi, evo imamo rics "vukotich"! Malo morgen, malo jesterdej! Tako je virojatno tamo izmishljen i "pendek" podpuno neovisno i bez ikakve veze s Duvnom i Sumatrom.
3. Ako i prihvatimo da su duvanjski kajkavci smislili pendeka, samo otezsavamo nash polozsaj na Sumatri. Kako su Sumatranci dobili latinshtinu?
4. Tezskocha je shto je rich, ne rachunajuchi omrizsje, a s njim ne triba ni racsunati, zabilizsena samo jednom u shtokavskom govoru koji je bio pod dugogodishnjim utiecajem turcsinshtine. Ali zashto ga nema ni u jednom ricsniku nashe turcsinshtine? Ima li koja iztocsnica koju rabe Hrvati, a ne rabe je Muslimani? Ja se ne mogu sititi nijedne.
5. Sinoch sam bio na tragu da barem uhvatim izkonoslovlje indonezijskog "pendeka" na google.booksu. Kao mozse se knjiga (vorojatno najbolji ricsnik indonzijsko-englezkoga) priegledati. I ja ti aj, aj, dodjem na "P", i onda uvrshtuljim da je dat samo dilomicsan nasumicsni priegled.   http://books.google.com/books?id=hVo2ZDYbL6gC&pg=PA963&dq=indone-san+english+dictionary+pendek&hl=hr&ei=fE43TZi5FYPBswbW6dCjAQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CCcQ6AEwATgK#v=onepage&q&f=false (http://books.google.com/books?id=hVo2ZDYbL6gC&pg=PA963&dq=indone-san+english+dictionary+pendek&hl=hr&ei=fE43TZi5FYPBswbW6dCjAQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CCcQ6AEwATgK#v=onepage&q&f=false)   A kakve sam sritje, bash je ona strana gdi je natuknica "pendek" prieskocsena. Mogao sam barem viditi je li posudjenica i, ako jest, iz kojeg je jezika. E sad da kupujem richnik, a indonezijski zasad ne mislim ucsiti, ne tju. Na Wikici postoji popis ricsi posudjenica u indon., medju njima nema "pendeka", shto znacsi da 1) rics nije posudjena ili 2) da su je zaboravili.
Tek kada bi se saznalo izkonoslovlje u indon., moglo bi se mozsda krenuti dalje.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 19 Siječanj 2011, 23:14:14 poslijepodne
Beleverac ajde malo bolje pojasni. Kažeš da se ta rič pojavila u Duvnu i da su tek onda riči slične njoj se proširile naokolo? Ili da te riči pošto su bez -ek nemaju veze s pendekom? Vidim da se rič pendav na više strana koristi baš u tom značenju nizak, kratkonog. Odakle te riči?

http://www.google.hr/#hl=hr&biw=1440&bih=785&q=pendavo&aq=f&aqi=&aql=&oq=&fp=a281bfee527e6be2 (http://www.google.hr/#hl=hr&biw=1440&bih=785&q=pendavo&aq=f&aqi=&aql=&oq=&fp=a281bfee527e6be2)

odakle i ovaj pendžav na Kosovu u posve istom značenju?

Ovamo možda i pêndza f(Kosmet) »kržljavo, smežurano čeljade«. Pridjevna -av pendžav, određeno pendžavi »kržljav,smežuran«. Denominal na -ati spendžat, -am »osušiti, smežurati, oslabiti«

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 19 Siječanj 2011, 23:20:37 poslijepodne
Što se tiče Lapendušića fra Vjeko je po svoj prilici napisa krivi broj no trenutno me zanima sličnost s prezimenom Pendo i s zagonetkom:

Кlimen visi, penda zja,
klimen pendu lepanda.

Naslov: bandak
Autor: glonga - 20 Siječanj 2011, 01:03:33 prijepodne
Kad se pendek ubandači.
Pandak, Java i javascript javasti
http://books.google.com/books?id=1PIUAAAAYAAJ&pg=PA343#v=onepage&q&f=false (http://books.google.com/books?id=1PIUAAAAYAAJ&pg=PA343#v=onepage&q&f=false) &nbsp;= visuljak (low, under, beneath)
Orang-Pandak, Malay, Austronesian,
http://books.google.com/books?id=z9gMsCUtCZUC&pg=PA410#v=onepage&q&f=false (http://books.google.com/books?id=z9gMsCUtCZUC&pg=PA410#v=onepage&q&f=false)

malaica nakupenda dž'majka nakupenda

http://www.youtube.com/watch?v=jvGxuuaIJGM (http://www.youtube.com/watch?v=jvGxuuaIJGM)

http://www.youtube.com/watch?v=QjPOpB-D0IA (http://www.youtube.com/watch?v=QjPOpB-D0IA)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 20 Siječanj 2011, 04:28:20 prijepodne

Razpisujem nagradu za pronalazak imenice koja se u shtokavskom zavrshava na -ek, dakli da ima docsetak na -ek. Naravno, ne racsu-najuchi posudjenice koje zavrshavaju na -ek (endek, degenek, dernek) Beli je Babich u "Tvrobi riječi" opisao sve docsetke shto ih je Bog dao; od -ek nema ni traga ni glasa. Pa nije Duvno kraj Zaboka, zaboga! Csuj kajkavci na Sumatri! Mozsda skakavci.

Java i javascript. Džaba ja to tebi pričam. Priču sa zapadne strane, Jave.
Mandin zdenac u sri Zagreba se ne zove Mandek. Bundek nije buncek.

Evo što Duvnjaci, ali Livnjaci.
Pa ti sad meni dokaži da je Mandek mlad topionim i tuđica.
Na javi. U snu. U Buškom-Livnu.

http://www.geonames.org/1960094/mandek.html (http://www.geonames.org/1960094/mandek.html)

http://www.geonames.org/3287094/mandek.html (http://www.geonames.org/3287094/mandek.html)
http://www.geonames.org/3286257/mandek-jezero.html (http://www.geonames.org/3286257/mandek-jezero.html)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 20 Siječanj 2011, 10:18:23 prijepodne
kad smo kod toponima potoji poluotok Klek kod štokavaca

http://hr.wikipedia.org/wiki/Klek (http://hr.wikipedia.org/wiki/Klek)

mada će belevarac da su to nazivi nasliđeni još od ilira neslavenski i neštokavski
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 20 Siječanj 2011, 10:40:42 prijepodne
kleka, smreka, jeka ---- di je istina a na kraju ali to je onda ženski rod, a patuljak bi mora bit muški

šta je sa cerekom - od ceriti se, cerekati?

a jek?

no jek je praslavenski, šta mi zapravo tražimo, imenicu koja je nastala u novoštokavskom, dakle onu koja je stara najviše 500g?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 20 Siječanj 2011, 11:46:13 prijepodne
recimo imamo arapskome rič bā'it (koji je prinoćio) iz koje je došla turska rič bayat i naš turcizama bajat (star, uvenijo, ustaja)

neki tvrde da je to isti korjen za glagol balekat odakle smo napravili imenicu balek, dakle slično ko od cerekati se cerek, onda bi morali imati glagol pendekati koji bi značijo šta???


balek ruglo. Izvedenica od glagola balikat (književno balijekati) 'šalit se, rugat se, podsmijavat se' koji je, prema Akademijinu ričniku, od istoga korena ko i glagol bajat 'vračat'. Vidi gori. Prema Petru Skoku glagol balijekati je onomatopejskoga postanja ko i glagol baljezgat, a isto vridi i za sufiks –ek koji se pojavljuje i u riči lelek

http://www.zagoricani.com/index.php?option=com_content&view=article&id=333:to-znab&catid=9:kultura&Itemid=127 (http://www.zagoricani.com/index.php?option=com_content&view=article&id=333:to-znab&catid=9:kultura&Itemid=127)

no u Skoka je -ek uglavnom turski sufiks (možemo li mi od turaka posuditi ne samo riči nego i tvorbe?) ali u ovom tekstu navodi sufik -eh no nigdi ga u primjeru nema, da nije tiskarska greška pa je ipak -ek???

kod Skoka:

balek  m  (Dalmacija, Pavlinović) »čeljade kome se rugaju« = bâlijek m (Lastrić) »rug«.
Lastrićev je oblik postverbal od balijèkati, bàliječēm impf, »šaliti se, podsmijevati se, rugati se«, kod Zoranića ikavski balikati u istom značenju. Kavanjinov balakat(i) u rimi je s plakat. Sufiks -eh (v.) je onomatopejski, upór. lelek (v.), -ijekati = -ikati za -ekati, koje nije potvrđeno, moglo bi biti hiperijekavizam, odnosno hiperikazivam prema tipu kupjena = kupina. Osnova ide zajedno s ruskim balakat b »mlatiti praznu slamu«. I ovdje kao i u baljuzgati (v.) radi se o onomatopejama.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 20 Siječanj 2011, 13:17:02 poslijepodne
Ili da te riči pošto su bez -ek nemaju veze s pendekom? Vidim da se rič pendav na više strana koristi baš u tom značenju nizak, kratkonog. Odakle te riči?

odakle i ovaj pendžav na Kosovu u posve istom značenju?

Ovamo možda i pêndza f(Kosmet) »kržljavo, smežurano čeljade«. Pridjevna -av pendžav, određeno pendžavi »kržljav,smežuran«. Denominal na -ati spendžat, -am »osušiti, smežurati, oslabiti«



nastavak -ek ili ne, to nema utjecaja na širenje korijena u slične značenjske službe i njegova prilagodba za jezične potrebe je slobodna. Jami brusilicu i okrati, naoštri, pobrusi, prepoznaj. Sve dalje idući ovim zavelimovim anlogijama, pitam se kliko je slično toumi imenica pendžer i otkud glagol pendžati. Pendžati je valjda od turcizma
Naš jezik    Turski jezik
prozor    pencere

ili opet, pendžiti i penjati imaju pen. đaaadru! i ova piskanija, sve se ukrug uvrti.

a, nu:Naš jezik    Turski jezik
          vrata            kapi, n


rek bi nema veze. otkud onda kapija.

da dodam još jednu, a dao bi se rječnik turskih sveza pisat dugo ko godina dana:
Turski jezik    Naš jezik
peruka, n    perika
peruka    vlasulja
perukaci, n    vlasuljar
perükâr, n    frizer
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 20 Siječanj 2011, 13:38:05 poslijepodne
pendžer m (Vuk, BiH, Lika, Slavonija) = pendžera f (Kačić; glede f, koji je i u bug., arb. i čine. v. niže) »prozor«. Deminutivi na -bk pendžerak, gen. -rka (Bosna) »1° kamen kojim se pendžerski kapci pritiskuju da se sami sobom ne zatvaraju, 2° toponim«, na -ić pendžerić (Vuk). Pridjev na -ski pendžerski. Augmentativ na -ina pendzerina (Lika). Na -li: pendžerlija f = na -ija pendžerija (Kosmet) »prozračna hartija za lijepljenje okana mjesto stakla«. Na -as pendžeraš, gen. -asa (Srijem) »1° susjed, 2° popravljač prozora«. Na -uša pendžeruša f »djevojka koja rado sjedi na prozoru«. Balkanski turcizam perzijskog podrijetla (tur. pencere) iz građevinarske terminologije: bug. pendžer m pored pendžera (prema tur. -e, koji je shvaćen kao plural f), arb. penxhere f »Fenster, offene Mauernische«, cine, tingerà.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 20 Siječanj 2011, 13:39:21 poslijepodne
Na kraju će ispast svi turcizmi iz irana.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 20 Siječanj 2011, 13:51:04 poslijepodne
možda bi se do saznjanja o -ek u štokavskom moglo doć gledajući prezimena, ona su nastala recentno, recimo neka crnogorska:


a recimo nisu svi česi ko Davidek, Nikšić, porijeklo iz Čehoslovačke jer i to naznače ako znaju

Baček, Podgorica
Berek, Budva
Bisekić, Bijelo Polje
Bobek, Kotor
Borenek, Herceg-Novi
Brek, Budva
Brosek, pr*anj (Boka Kotorska)
Andreković, Sutomore (Bar)
Anerbek, Herceg-Novi
Asanđekić, Martinovići (Trepča), Gusinje i Murina (Gornje Polimlje), porijeklom iz Vukli (Albanija)
Vanacek,Vancek Kotor
Vasekić, Mojkovac
Večeković, Slatina (Bjelopavlići) i područni Danilovgrad
Vitek, Kotor i Herceg-Novi
Lekić u Komarnu (Crmnica)
Vuksalekić, Zeta (u 17. v.) iz Hota
Vulekovići, bratstvo u Boljevićima
Vučeković, Medjice i Danilovgrad (Bjelopavlići)
Vučendreković, Šestani (Primorska krajina) i Krnjice (Bar)
Germek, Kotor
Gonopek, Cetinje u 14. v.
Delinjeka, Đurjani (Bar), porijeklom iz Stare Crne Gore
Dreković, Crnokrpe (Rožaj
Đek (Đeka), Bar; Štoj (Ulcinj)
Ženišek, u pr*anju (Boka Kotorska)
Žljeković, Herceg-Novi, po majci
Zabrek, Škaljari, (Kotor)
Zabukošek, Kotor; Herceg-Novi
Zubek, Braiša (Ulcinj); u Kotoru
Zubeković, u Njegušima (Cetinje)
Panicek, vidi: Pančera
Paražižek = Žižek, u Kotoru
Plocek, Herceg-Novi
Podgešek, Podgorica
Poleksić, grana Petrovića iz Donjih Banjana (Nikšić)
Prekić, Bjelopavlići, ogranak Djurovića (Matijaševića
Lizdek, Podgorica

ima ji još ovde http://www.cgautentik.com/index_crnogorska_imena_prezimena_u_cg.php (http://www.cgautentik.com/index_crnogorska_imena_prezimena_u_cg.php)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 20 Siječanj 2011, 13:56:23 poslijepodne
Brosek, Pr*anj (Boka Kotorska)

 :zubo  :zubo  :zubo  :zubo  :zubo  :zubo  :zubo

više ne moreš ni ime mista stavit na forum
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 20 Siječanj 2011, 14:29:41 poslijepodne
Naš jezik    Turski jezik
pero             kuş tüyü, n
naliv pero    dolam kalem
naliv pero    stilo
nalivpero    dolam kalem, n
nalivpero    stilo, n
peron    peron, n

Stilo je turski pero, vrlo slično je i francuski. Neki iz toga vide izvor riječi stil, npr. pisanja. Ka bi na ovaj korijen tj. stil, primijenili moju teoriji o postojanosti, stabilnosti koju imenice s elemntom -st imju u sebi dobili bi dva oprečna rješenja. Jedno je da je stil jednako ko i stijena, nešto duboko i trajno u čovjeku, nepokolebljivo, dok s druge strane pero kao gučji pokrov jest sve samo ne teško, statično, vječno i nosivo.
Naslov: opek
Autor: glonga - 20 Siječanj 2011, 14:35:46 poslijepodne

opek, Zavelime, opek
nije valjda i opek od iranske šilježi
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 20 Siječanj 2011, 14:47:21 poslijepodne
je bogaremi opek :)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 20 Siječanj 2011, 21:00:19 poslijepodne
Beleverac ajde malo bolje pojasni. Kažeš da se ta rič pojavila u Duvnu i da su tek onda riči slične njoj se proširile naokolo? Ili da te riči pošto su bez -ek nemaju veze s pendekom? Vidim da se rič pendav na više strana koristi baš u tom značenju nizak, kratkonog. Odakle te riči?

http://www.google.hr/#hl=hr&biw=1440&bih=785&q=pendavo&aq=f&aqi=&aql=&oq=&fp=a281bfee527e6be2 (http://www.google.hr/#hl=hr&biw=1440&bih=785&q=pendavo&aq=f&aqi=&aql=&oq=&fp=a281bfee527e6be2)

odakle i ovaj pendžav na Kosovu u posve istom značenju?

Ovamo možda i pêndza f(Kosmet) »kržljavo, smežurano čeljade«. Pridjevna -av pendžav, određeno pendžavi »kržljav,smežuran«. Denominal na -ati spendžat, -am »osušiti, smežurati, oslabiti«



Nisam rekao da se rics pojavila, nego da je prvi put, barem shto se ARJ-a ticse, zabiljezsena u Duvnu (u Rubich - Nuichevu radu). Ne sitjam se da sam rekao da se naokolo shirila. Tocsno je da na omrizsju ima vishe pojavnica ricsi "pendav" shto je istoznacsnica i blizkopisnica ricsi "pendast" koja je takodjer zapisana u ARj-u (vech navedeni rad je izvor). Pridivi na -av ucsestaliji su od onih na -ast, pa otuda "pendast" na omrizsju ne postoji. "Blesast" je vishe onako nashko, a "blesav" knjizsko. "Pendzsav" nije nishta ino do "izkvareno"  "pendav". Kad sam rekao da nema u hrvatskom shtokavskom imenica s docsetkom na -ek, htio sam samo dokazati da "pendek" nije od lat. "pendere".
Naslov: Odg: bandak
Autor: belevarac - 20 Siječanj 2011, 21:17:01 poslijepodne
Pandak, Java i javascript javasti
http://books.google.com/books?id=1PIUAAAAYAAJ&pg=PA343#v=onepage&q&f=false (http://books.google.com/books?id=1PIUAAAAYAAJ&pg=PA343#v=onepage&q&f=false) &nbsp;= visuljak (low, under, beneath)
Orang-Pandak, Malay, Austronesian,
http://books.google.com/books?id=z9gMsCUtCZUC&pg=PA410#v=onepage&q&f=false (http://books.google.com/books?id=z9gMsCUtCZUC&pg=PA410#v=onepage&q&f=false)

Dobar nam je Glonga: tri njive uzkopa i konacsno nadje taj krumpir. Uspije se proshvercat i pogledat u knjigu, koja za gledanje ne sluzsi, nego da ju se kupi.

Tako u gornjim poveznicama imamo odprilike: "pandak" jav. (javanski) = "pondok" jav. (javanski) = "pendek" mal. (malajski) opet = "pendek" jav. Samo ovdi nije jasno je li ovo izkonoslovlje ili mistna ili jezicsna razpodila ricsi. Odnosno, izkonoslovi li "pendek" iz malajskog ili se nalazi i u malajskom. Na drugoj se poveznici kazse da je "orang pendek" mal. (austronezijski) i da je to mistni naziv iz mista Bengkulu i Palembang na Sumatri. I da postoji i inacsica "pandek".

Kako god okrenesh, od arabshtine ili perzijanshtine ni traga ni glasa, a to nam, ljudi, znatno otezsava situaciju.

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 20 Siječanj 2011, 21:22:34 poslijepodne
kad smo kod toponima potoji poluotok Klek kod štokavaca

http://hr.wikipedia.org/wiki/Klek (http://hr.wikipedia.org/wiki/Klek)

mada će belevarac da su to nazivi nasliđeni još od ilira neslavenski i neštokavski

Ponavljam, rekao sam da virojatno ne postoji imenica s DOCSETKOM na -ek. Ako je ovdi -ek docsetak, shto je kl-? (Inacse, ovdi se radi o stsl. klenk koji je i u klecsati).
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 20 Siječanj 2011, 21:26:06 poslijepodne
kleka, smreka, jeka ---- di je istina a na kraju ali to je onda ženski rod, a patuljak bi mora bit muški

šta je sa cerekom - od ceriti se, cerekati?

a jek?

no jek je praslavenski, šta mi zapravo tražimo, imenicu koja je nastala u novoštokavskom, dakle onu koja je stara najviše 500g?

Na samom je pocsetku recseno da trazsimo izkonoslovlje ricsi "pendek", koja, nuder csuda, isto zvucsi, isto se pishe i, shto je najgore, isto znacsi kao i sumatranski "pendek" (pandak, pendak ...). Ne znamo mi kad je "pendek" nastao, odnosno odkuda je doshao.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 20 Siječanj 2011, 21:38:02 poslijepodne
možda bi se do saznjanja o -ek u štokavskom moglo doć gledajući prezimena, ona su nastala recentno, recimo neka crnogorska:


a recimo nisu svi česi ko Davidek, Nikšić, porijeklo iz Čehoslovačke jer i to naznače ako znaju

...
Vulekovići, bratstvo u Boljevićima
...

ima ji još ovde http://www.cgautentik.com/index_crnogorska_imena_prezimena_u_cg.php (http://www.cgautentik.com/index_crnogorska_imena_prezimena_u_cg.php)

Prije svega, okanimo se vlastitih imena. Na tom su i nieki nilski konji zube polomili. Drugo, zashto mislish da, primira radi, Vulekovich ima ikakve veze s Vulek? Zar redoslid nije ovaj: Vol6k > Vol6k-ov > Vol6k-ov-ich (> Vulovich, Vulekovich, Vu(l)kovich ...)?

Naslov: Odg: opek
Autor: belevarac - 20 Siječanj 2011, 21:39:32 poslijepodne
opek, Zavelime, opek
nije valjda i opek od iranske šilježi

Je i OPEC. I Iran naftu proizvodi.
Naslov: Odg: opek
Autor: glonga - 21 Siječanj 2011, 02:49:35 prijepodne
Je i OPEC. I Iran naftu proizvodi.
Opek, opek, a ne OPEC. Pridaj se. Zagori Dvopek. Zagori Špek.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 21 Siječanj 2011, 03:09:20 prijepodne
Ponavljam, rekao sam da virojatno ne postoji imenica s DOCSETKOM na -ek. Ako je ovdi -ek docsetak, shto je kl-? (Inacse, ovdi se radi o stsl. klenk koji je i u klecsati).
Dočetak i doček. Što je -ek dočeku, lijeku, teku, tijeku, presjeku, čunjosijeku, Glavosijeku, Trbosjeku, prdizveku, vijeku… đeku-zaprđeku Bosnalijeku… 'urcu meku?

Što je kl-? Kl- je moja kudilja. Me - Anđa, Ke - Skočibušić — moja kudilja!

Što je dž-? Pitam ja tebe i Babića i Težaka?
Težak Babić, težak. O koju mi je da ga potežem?

Težak-Babić, Gramatika hrvatskoga jezika / Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, ŠK, ZG, 2000. str. 190. §389.

Daklem, iđe vako Tvorba imenica za oznaku stvari… Ostale stvari… pa kaže:
"-(a)k. U tvorbi izvedenica za stvari dolazi najčešće s glagolskim osnovama: čvarak, džak, […] ispredak. [isprdak] …"

Ako je sufiks -ak, što je dž-?
Ako je sufiks -k, što je dža-? Koji dŽavō? Koji k-?
Priručnjak za osnovno jezično obezobraziranje?
EEEK
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 21 Siječanj 2011, 09:12:24 prijepodne
Imamo pendu i pendeka jedno pokraj drugoga i isto znače. Imamo orang pendeka na sumatri. Ako je orang pendek autohton i ako ima ikakve veze s pendekom u Duvnu onda bi tribali zaključiti ovo. U prajeziku starom 70000 godina kad su se na području starog Edena rastajali preci nas i Indonežana postojala je rič pendek koja je značila isto što i danas, patuljka, šlježe i uspila se sačuvati samo u Indoneziji i Duvnu. U široj okolici Duvna imamo pendu koji je toliko sličan pendeku pa ili su svi naokolo zaboravili da je orginalno pendek i pritvorili to u pendo ili je taj pendo posve neovisan o pendeku pa je čudnim slučajem tako sličan pendeku u Duvnu. Ili ipak i kod štokavaca iako vrlo ritko postoji tvorba koja na kraju imenice ostavi doček -ek. Ako dokažemo iti jednu takvu rič (mlađu od 500g) teza o praiskonskoj svezi Duvna i Indonezije pada u vodu. S druge strane niko ne govori o tom kolika je vjerojatnost da se dvi riče totalno neovisno jedna o drugoj (što se kontakta tiče) potreve i u obliku i značenju. Ipak smo svi ljudi i ista genetika nas pokreće i isti dilovi mozga se bave jezikom. Postoje neki ugrađeni, uređeni zakoni koji oblikuju i usmiravaju jezik i riči u njemu, kolektivno nesvjesno reka bi Jung. Potoji li još takvizi riči?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 21 Siječanj 2011, 10:18:13 prijepodne
Opek, peka, opeka, dvopek, pripeka, ispek... jesu li to postverbali nastali od glagola "peći". To bi ko bilo povratak na praslavenski iskon *pekti i praindoeuropski *pekw-/pokw. Ajmo se vratiti na cerek i balek. Cerek je od cerekati, a cerekati umanjenica od ceriti se. Može li na neki sličan način nastat i pendek?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 21 Siječanj 2011, 10:29:06 prijepodne
Bi li onaj ko nije baš pendav nego samo malo pendekast bijo pendek, a ne pendo? Malo oveći patuljak.  :) Ili zapravo šlježe od milja, umanjeno ruganje.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 21 Siječanj 2011, 22:15:14 poslijepodne
Preambiciozno je u misec dana na jednom lokalnom forumu odgovoriti na pitanje koje zahtijeva sigurno vremena i izvora više nego što daje vjerojatno čitavo omrežje i sve naše privatne knjižnice zajedno. Dokazati činjenice takve "sitnice" upravo zahtijeva mnogo više znanja. Mislim da bi najprije trebalo nešto naučiti o malezijskom (je li malezija) jeziku, kulturi, povijesti, a onda dolaziti do zaključaka.
Teza da riječ pendek nema veze s latinskim verbom pendere nije uopće dokazana, a na riječ ili lijepe oči se u znanosti nikome ne vjeruje.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 21 Siječanj 2011, 22:59:48 poslijepodne
Inventura:

1. U jednom hrvatskom govoru postojala je (josh ne znam postoji li i danas) rics "pendek" »malen, nizak csovik«; u njemu je postojao i od nje izveden pridiv "pendekast" »koji je nizak, mali rastom«.

2. Danas je, a prima omrizsju (na podrucsju BiH), zsiva rics "pendav" = "pendekast", te rics "Pendo" »prizime«; ricsi "Pendo" i "pendo" iz zagonetke nisu za uzimati u razmatranje u svrhu izkonoslovitbe ricsi "pendek".
2. Kada bi "pendek" i "P/pendo" i bili u izkonoslovnoj vezi, onda nikako u shtokavici nije moglo biti "pendo" > "pendek", jer za takvo shto nema jezicsnog uzorka (docsetak -ek nije ni postojao, a kamo li da bi danas bio produktivan), prije bi bila odmilicsna tvorba "pendek" > "pendo"; richi "opek", "dvopek" i sl. s nastavacsnom tvorbom nemaju doista nikakve veze, radi se o zabuni ("pek-" je korin ricsi).

3. U indonezijskom jeziku, a na Sumatri, postoji "pendek" u podpuno istom znacsenju »short person« (s inacsicama u jav. "pondok" i sl.). Tek triba utvrditi je li izkonoslovlje sumatranskoga "pendeka" barem nostraticsko ako ne ie. Ako nije, onda se postavlja pitanje, kako je moguche da se jedna rics isto pishe, isto izgovara i ima podpuno isto znacsenje u dva tako sustavno i prostorno udaljena jezika? Kolika je virojatnost nasumicsnosti / slucsajnosti. Po mom mishljenju nishticsna.

4. Kao utiha ostaje nam josh "romani cshib" ("romandzsat, stalno romandzsa"). Romi se putovali na sve strane, ako nam oni ne pomognu ni drzsava ne tje. Ima li tko ciganski ricsnik?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 21 Siječanj 2011, 23:17:37 poslijepodne
Opek, peka, opeka, dvopek, pripeka, ispek... jesu li to postverbali nastali od glagola "peći". To bi ko bilo povratak na praslavenski iskon *pekti i praindoeuropski *pekw-/pokw. Ajmo se vratiti na cerek i balek. Cerek je od cerekati, a cerekati umanjenica od ceriti se. Može li na neki sličan način nastat i pendek?

Ajde konacsno da se nashle dvi ricsi o kojima se mozse nieshto i rechi. Morf -ek u cerek je glagolski, jer se radi o umanjenicskom glagolu "cerekati se", dakle: cer-i-ti (ciriti, cjeriti) > cer-ek-a-ti > cerek (csista odglagolnica). Za "balek" se tvrdi da je oponashnica (onomatopeja), a tu o nastavcima ne mozsemo govoriti. Ima josh i "crndek" < "crndekati" (cendrkati), shto je ocsita oponashnica.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 21 Siječanj 2011, 23:56:42 poslijepodne
Čitajući tekst o Dogonima u današnjem Sudanu, naiđo na napisano: Dolo valley. Valley jest dolina,i kad to prevedeš na hrvatski, ispane Dolo dolina. Baš smiješno!
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 23 Siječanj 2011, 00:51:09 prijepodne
ajde, razumite ovo:
http://www.youtube.com/watch?v=8AvCaX2sfjI&feature=player_embedded (http://www.youtube.com/watch?v=8AvCaX2sfjI&feature=player_embedded)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 23 Siječanj 2011, 01:50:31 prijepodne
Ne razvaljuj mi, Slovacse, on nishta nije rekao o pendeku niti O nashim ricsima. Nego, budi konstruktivan i pronjushi ima li pendeka u ciganskom ricsniku.
Naslov: Ok nashin ricsiman
Autor: Slovak - 23 Siječanj 2011, 11:59:22 prijepodne
Orangutan
Word History: In Malaysian orang means "man" and utan means "forest" giving us "man of the forest". Interestingly, however, this term in Malay usually refers to a wild or uncivilized person and not to what we call an orangutan. The Malays prefer calling this animal a mawas.
Pitat ću sad cigane, da oni to nisu donili na čergama u duvno?

Bio sam i rekli su mi: Gova hi mrnjori bućori, a niči ćirori. To znači: Ovo je moja stvar, ne tvoja. Pa sam odustao od propitivanja, ali našao sam jednu zanimljivost u romskom, budući da je danas nedjelja. Del ili devel na romskom znači bog, a uspoređuje se s hind. dev i sanskrtskim devata (divinity, deity). Devel koji je vezan uz obožavanje stavljen je tamnu stranu, a onaj koji ima, bogatstvo i blagoslov postao je kod nas imenovan onim gore  ::).
U godišnjaku br. 15 centra za balkanološka istraživanja nafte i plina te rijetkih oblika goveda.
Naslov: O romskin ricsiman
Autor: Slovak - 23 Siječanj 2011, 13:18:20 poslijepodne
cit: "Glagol pekav znači: raspalim ili opalim (bukv.: opečem). Uporedi hind. pakana (to bake). Po svome figurativnom značenju liči na glagole khuvav, čalavav i malavav."
Čitajući članak o romskom u balkanološkim br. xv, autor primjećuje da zakon tvorbe u romskom jeziku jest često motiviran analogijama koje vuku korijen u ironiji, šali, izvrnutom značenju, takoreći. Ne na "matematici" i jasnoj logici prijenosa značenja kojom se često jezikoslovci hrvatskoga vode, ali i rječotvorci. Potpuno treće značenje prelazi u službu nekoj riječi kako bi se nešto živo opisalo. Dobro, šala, i oni je tako zovu, romima je bliža po karakteru nego hrvatima. Njihova riječ za zamjenicu mi je amen. Također su česta okretanja korijena, prebacivanje slova kao u našem vas i sav, gavljati i galjvati itd. romski glagol marav znači udarim, bijem, tučem. marav marvu!Dalje, kopkajući po romskom, podsjetilo me kako je dobar dio hrvatskih korijena riječi koji u sebi imaju dva suglasnika, nekad dva nositelja značenja, zapravo samo složenica dvaju primitivnih značenja. U početku su riječi vjerojatno bile samo mali slogovi i uzvici pa su se smisleno vezale u vozne kompozicije. Ovdje se da čitati, ne mogu naći sad primjer, da romski govoriti sliči na teći. tako da za riječ riječ ne trebamo sumnjati analogijski odnos s rijekom.Jezikom se kreativno bave pjesnici, i samo pjesnici u ljudima su stvorili jezik.
Naslov: O nashin, romskin ricsiman
Autor: Slovak - 23 Siječanj 2011, 13:51:49 poslijepodne
Da se vratim na naški pare za koje romi kažu i love, iz čega je nikla šatr. lovina. Lovina i kuna, tj. krzno kao sredstvo plaćanja vraćaju u neke predjele nastajanja kultura i jezika. Romski sun znači san. Sunuti u nas znači kretati se nevidljivo, velikom brzinom. Tu je negdje i poveznica. Sve piše u knjigi. A ko ima uši, taj čuje, ne triba mu puno "šore" (šere) ili romski rečeno glave, ali treba imati gođi tj. pamet. Dab je za njih udarac (asian dub foundation), sigarno je za njih brzo,itd. dakle, hrvati su euroazijski narod s malija.
riječ džada za njih je cesta. uhvatiti džadu, ili dati džadu je romska konstrukcija. astale je za njih također novac, kžu da je neologizam zagon. podrijatla a vežu ga uz astar- ili uhvat-. astal, stol. tu su, u susjedstvu.
livađin je livada, vele iz grčkog.
plajin je planina.
džungalo je zao ili opak.
jakhha je oko ili eye. srodnost je očita.j na početku je ispadalo u nas.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 04 Veljača 2011, 00:11:06 prijepodne
Pricsa bi o "pendeku" mogla i ovako glasiti:

Turska je s udilom od 75% najveći svitski proizvodjacs lishnjaka (Corylus avellana). Najvishe ih se uzgaja u Ordu (isti korin kao u "ordija"), koja se nalazi u siveroiztocsnoj Turskoj, uz Crno more. Niekada su, prije Turaka, tuda shvrljali Grci i taj su dio zvali Pont. I ne samo to – izmislili su i naziv vochu koje je tako sladko u kombinaciji s csokoladom (meks. (nahuatl-jezik) xocolatl »gorko piće« > tal. ciocolata), dajuchi mu ime »orah s Ponta, pontski orah«, shto se na grč. recse φουντούκι (funduki), iz stgrcs. ποντικόν κάρυον. Rics je pozajmljena u mnoge jezike: perz. bunduq, ar. fundūq, tur. fındık, azerb. fındıq, rus. фундук, brus. фундук, hrvatski reg. fùnduk, romski pendex [x = h, zahvaljujem gdinu Veljku Kajtaziju, piscu hrvatsko-romskog ricsnika].

U hrvatskim govorima od tur. fındık-a smo dobili: 1) fùnduk »lishnjak« (Shkaljich, Nosich), 2) fundùklija »vrsta starog turskog dukata« (Shkaljich, Nosich) i mozsda 3) Fùndūk i Vunduk (prizime, ARj – Lika).

Moguche je da je rics ishla putom grcs. > perz. > ar. > tur. te da je u nieko vrime imala i inokazno znacsenje; temeljno bi bilo »vrsta vocha, lishnjak«, a prieneseno »koji malen kao lishnjak». Perzijanci su zaimali od svojih ljutih neprijatelja Grka, ali, da ne bi bilo sramote, iz druge ruke – priko Armenaca i inih. Tako su bunduq mogli posredovati Arapima, ali i indijskom poluotoku, shto che rechi i Romima. Ne bi se smilo prieviditi da je nashemu pocsetnomu "pendek" najblizse, osim sumatranskog, romsko "pendex", s tim da je u romskom zadrzsalo izvorno, a u hrvatskom prieneseno znacsenje. Pa su Romi odnili "pendex" ("pendek") na Balkan, izgubivshi s vrimenom inokazno zancsenje, a drugi su ga Romi odnili u Indoneziju u samo inokaznom znacsenju. Podinacsica bi bila da su Arapi i nama, priko Turaka, i Sumatrancima izravno putem trgovine posridovali "pendeka" u samo inokaznom znacsenju – »mali stvor, mali csovik«.

Dokaz 1.: Na omrizsju, osim pametnih, mozsesh natji i glupih, trivijalnih, blesavih i slicsnih stvari. Tako sam u jednom bezveznom, nevazsnom, iskonicsnom razgovoru (besidishte, facabuk, shto li) nashao i ovo: so this is a story of a cat which is very unordinary. we called him fukuchan but he prefers to be called "pindik" which came from the word " pendek". which meant SHORT. so basicly, we knew dat cats have 4 legs to walk. Razglaba ovaj neshto o macski koja ima samo dvi noge i tralalala. Besidishte je ocsito indonezijsko, ili govori Indonezsanin, te je dao naslutiti slideche: Macska voli da je se zove "pindik", a to dolazi od "pendek" (i sve, kao shto vech odavno znamo, znacsi »short, malen«). Znacsi, ocsito postoji inacsica od "pendek" u vidu "pindik", a to nije nishta ino do rics koja je izgovorno blizsa izvorniku (izvornicima).

Dokaz 2.: Zaboravimo na trenutak lishnjake i podsitimo se da na Cresu (Skok, omrizsje) postoji funtig koji je u srodstvu s mlet. fondego = fóndaco »magazin«. A ako u arabskom svitu hotjesh niegdi prienochiti, trazsish kakav funduq. Opet su krivi Grci, koji su imali πανδοχεῖον ili πάνδοχος (πάς »sav« + δέχομαι »primam«), dakli neku »svespremnicu, sveprihvatnicu, bacsvu koja sve prima«. Dakli, imamo grcs. πάνδοχος > ar. funduq, pa je, hitjesh – ne tjesh, u ar. »lishnjak« = »inn, hotel, svratishte«. Nu, to je csista slucsajnost i nishta ne dokazuje u vezi s poteshkochama uz "pendek". Ali, ako tjesh Bogu virovat, juzsnoafrikanci, koji govore afrikaans, imaju rics "pondok" u znacsenju »shelter, hut; svratishte, koliba, dascsra, kucherak, kuchica«. Znacsenjska je veza s ar. funduq ocsita, a bogme i izkonoslovna. I nije to najveche csudo. Evo natuknice "pondok" u indonezsanskom (koju sam, za razliku od "pendek", mogao priegledati, i kopirati csak):

pondok (A?) 1 cottage; bungalow (in the mountains) 2 one's humble abode (irrespective of size) 3 (J) cabin, shed, hut, hovel 4 (M) Muslim religious boarding facility/school, → PESANTRÉN [A = Arabic, J = Jakarta, M = Minangkabau]

Sastavljacsi ricsnika arapsko izkonoslovlje ricsi, dodushe, stavljaju pod upitnik ("(A?)"). Znacsenje podpuno jednako onom u afrikaansu. Ovomu triba dodati da afrikaansom, osim ostalih, govori i oko 150.000 kapskih Malajaca (Malajci koji prietezsito zsive oko Cape Towna). Nema izgleda da je pondok u afrikaans doshao bilo priko Nizozemaca bilo priko Arapa. Ocsito je da su ga donili Malajci, bilo kao robovi bilo kao izbiglice. A kako su "podnoka" dobili Malajci (indonezs. se temelji na malajskom, javanskom i dr.)? Isto onako kao shto su dobili i "pendeka".

Sve ovo koliko toliko drzsi vodu dok nietko, primirice Slovak, ne dokazse da indonezs. (malajski) "pendek" nema nikakve veze ni s grcs. ni s perz. ni s ar., nego da je izvorna urodjenicska rics.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 04 Veljača 2011, 08:51:51 prijepodne
Samo to nista ne objasnjava zasto je u Duvnu pendekasti pendek, a svugdi naoklo pendasti pendo.  -?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 04 Veljača 2011, 14:39:08 poslijepodne
U pendeku bi ovo en trebalo uzeti kao nazalni skup, ima područja di ljudi rado tunjaju kroz nos. Nazalno en i ovde je odigralo rolu. Tako da pedek i pendek jednako igraju u daljnoj tvorbi.
Osveta - kaže se: ko se nije osvetio, taj se nije ni posvetio. O-svetiti ili posvetiti, te su riječi tvorbeno slične, ne označuju suprotnost, osim ako se počme kršćanski tumačiti.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 04 Veljača 2011, 15:19:28 poslijepodne

Nije samo nazalni izgovor. Tu su i druga tunjkanja. Različito izgovarani samoglasnici i dočetci kao npr. onda(k/n) i unda(n/k). Pendek > pandan. Pandak, pondok, pindik >> pendulum. Lišnjak visi, i na lisi visi. Ono što visi na lisi je znatno manje od lise. Semantika nije toliko pomaknuta koliko se mnogima može činiti da jest. Koliko su semantički udaljeni lìšnjak, líšnjak i lisa (i Mona Lisa)? Daleko? Ko piletu sisa?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 04 Veljača 2011, 17:33:59 poslijepodne
Koliko su semantički udaljeni lìšnjak, líšnjak i lisa (i Mona Lisa)? Daleko? Ko piletu sisa?

Blizu, ali opet daleko. Sveza je očita, kao i to da na slici posljednja večera uz masu bradatih apostola, Isusu zdesna sjedi jedna lijepa (golobrada ;D) žena. Ali, di'š to pravom katoliku reć kad ta slika visi u njegovon kujnji. To se kaže: bit slip pored zdravih očiju, nešto čoviku popilo pamet, pranje mozga, ideološko sljepilo, samo lud to ne vidi...
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 04 Veljača 2011, 20:14:21 poslijepodne
Molim da mi Brownovim bljezgarijama ne zagadjujesh niz pod nazivom "O nashim ricsima".

A o asocijativnoj etimologiji smo se dogovorili da tjesh otovoriti novi niz, shto si i ucsinio. Pa krkajte tamo, i ti i Glonga. Csuj, Mona Lisa,  lishnjak i lisa! O babilonska kulo, trebem li te!
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 04 Veljača 2011, 20:29:16 poslijepodne
Samo to nista ne objasnjava zasto je u Duvnu pendekasti pendek, a svugdi naoklo pendasti pendo.  -?

Ne znam shto ino, nego da ponovim upis br. 338. Jesmo li rishili da ne postoji "pendo" kao apelativ osim u zagontetki? Ili nismo? I da postoji "pendo", ne mozse nishta ino biti do odmilica od "pendek".

U svakom slucsaju uvirljivije izkonoslovlje od moga gori napisanoga dobro bi doshlo.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 05 Veljača 2011, 00:14:33 prijepodne
Ili nismo? I da postoji "pendo", ne mozse nishta ino biti do odmilica od "pendek".

U svakom slucsaju uvirljivije izkonoslovlje od moga gori napisanoga dobro bi doshlo.
Tako je, apelativ, umanjenica, odmilica, prezime, pogrdno i slikovito.
Naslov: ZAPAĐE
Autor: belevarac - 12 Veljača 2011, 21:37:51 poslijepodne
Molim ako je tko csuo za rics zápāđe da napishe shto o njoj (ne tribaju mi napomene da se pojavljuje u narodosl. radu Nuich - Rubicha o Duvnu).

Zahvaljujem.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 12 Veljača 2011, 22:32:13 poslijepodne
Zapađe se u nas kaže za dio terena koji je uniže, kao neki plato ispod strmine, srmina sama i slično. Korijenoslovno. Može se koristiti u još nekim prigodama, može biti dio oko vrata i prozora, imala bi ta riječ još primjena, ali samo prvu znam. Nije zabrežje, nego zapađe.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 13 Veljača 2011, 23:15:20 poslijepodne
Hvala, ali ne radi se o tome. Znacsnje bi bilo »snig« (prima onom: zapa snig).
Naslov: Prknovčići
Autor: glonga - 19 Veljača 2011, 10:50:35 prijepodne
Je li vovo iz tvoje galaksije? Znan za Prchavce, i nisu bash blizu Rodocsa, ali ovo ...

Prknovčići su danas vjerojatno dio Rodoča, inače naseljeno mjesto na putu od Rodoča u Jasenicu.

Pokušavajući vizualizirati Nahiju Neretva i stare humske i bosanske župe, napose pusta područja u nahijama naokolo Nahije Imota prema prvim turskim popisima, naletih na Prknovčiće.
Prknovčići, između Rodoča i Jasenice
Viđu:
http://www.geonames.org/3263683/prknovcici.html (http://www.geonames.org/3263683/prknovcici.html)

Ako tko od administratora pročita ovo, nek vidi, molim, može li se u tipove privitaka upisima dodati i datoteka s .kml i/ili .kmz ekstenzijom.
Od starih prapovijesnih i ilirskih gradina, preko rimskih puta i naselja, turskih popisa i ubikacije, od svih web mjesta i usluga za mapiranje za tu namjenu — ne valja nijedan. Najboljim mi se čine .kml i .kmz datoteke koje bi se okačile kao privitak upisu na forumu, a kreirale i pregledavale programom Google Earth i/ili Google Earth pluginom za web pretraživač.
.kmz datoteka je zapravo zip arhiva .kml datoteke tako da mi se čini puno lakšim omogućiti u privitcima .kml i/ili .kmz nego da korisnici pakiraju te datoteke u .zip datoteku, da ih unose unutar code tagova u upisu, da ih preimenuju (.kml) u .txt i obratno. .kml je u biti .xml, u konačnici utf-8 txt i ne vidim sigurnosni rizik, benigniji je od .jpg.
Naslov: Prćavci
Autor: glonga - 19 Veljača 2011, 22:45:48 poslijepodne
Je li vovo iz tvoje galaksije? Znan za Prchavce, i nisu bash blizu Rodocsa, ali ovo ...
E, poček, da se ne zagube ni ovi Prćavci:
http://www.geonames.org/3288580/prcavci.html (http://www.geonames.org/3288580/prcavci.html)
Naslov: Odg: -cat
Autor: belevarac - 22 Veljača 2011, 22:40:06 poslijepodne
Kao shto znate, jedna od osobina nashih govora (imotsko-bekijskog, zapadnohercegovacskog - ako to sve nije jedno) uporaba je pridivskog nastavka -cat  uz obicsno udvajanje doticsnog pridiva u svrhu pojacsavanja znacsenja. Dakli, nije isto u svisti govornika kada se kazse bil i kada se kazse bil bilcat (crn crncat, pun puncat, gol golcat. S crn crncat hotje se rechi »ne mozse crnji nego shto jest, posvemno crn«. Tu je osobinu prihvatio i standard, iako ricsnici i nisu bash doslidni. Jedan jezikoslovac (Midhat Riđanović), oponirajuchi Snjezsani Kordich - svojevrstnom svehrvatskom Slovaku - pocsinje nabrajati takve primire navodechi i slucsajeve gdi oni nisu moguchi (nisu u uporabi). Isti tvrdi da postoji pravilo za tvorbu pojacsanih pridiva na -cat . Jer, postavlja se pitanje zashto mozse pùncat, a ne mozse tròmcat ili jàkcat. Pa se zaklinje Snjezsani da tje povuchi sve shto je o njoj rekao, ako pronadje to pravilo.

Evo ja se izpovidam i pratru i narodu da pravilo ne uspivam natji. Naglasak? Ne, jer zadnji primir to opovrgava (pűn, trőm : bîl, jâk). Broj slogova? Jok - vidi pridhodne primire. Csinjenica je da svi tako pojacsani pridievi imaju kratkouzlazni naglasak: sàmcat, zsìvcat, pràvcat, glùvcat ..., medjutim to ne govori nishta o pravilu, jer bi moglo tako i kṙnjcat (KU na r), bṙzcat, vṙancat (< vrân), blàgcat ... - a nije slucsaj. U csemu je kvaka 22? I ima li je? Kako je ovdi dobrinjak onih koji se jezika doimlju, ne sumnjam u plodnu razpravu. U odkritje pravila csak!
Naslov: kanet
Autor: glonga - 28 Ožujak 2011, 17:53:11 poslijepodne

Konačno, online potvrda za riječ kanet. Ako se dobro sićan bila je osporavana.

"KANUN, / na otoku Braču KANET /, je ravan, lagano izrezbaren ( listići masline )drveni štapić od trešnjina drva. Na vrhu ima rupica u koju se umetala igla za pletenje.
Dalmacija, područje Omiša, kraj 19.st.,početak 20. st.?
Obiteljsko nasljeđe"
http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t&idf=49&idt=186853&p=34 (http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t&idf=49&idt=186853&p=34)

(http://img355.imageshack.us/img355/1073/etnografskabatina072lq2.jpg)

(http://img374.imageshack.us/img374/1868/etnografskabatina073gx9.jpg)

(http://img374.imageshack.us/img374/4531/etnografskabatina074au6.jpg)
Naslov: kanela
Autor: Slovak - 28 Ožujak 2011, 17:59:40 poslijepodne
u nas kanela, gornji dio s rupom u sebi za iglu je četvrtast i ornamentiran, dolje iglast i neukrašen. od tvrda drveta. kanela služi za pletenje čarapa, u nju ide 1 igla i nabije se na nju i klupko vune. dubina rupe je oko 5-7 cm. voli bit od drinovine. Da ne bi lupnuo, vidio sam u klajića, dolazi od riječi kao i kanal, utor, vidi što su kanelire na antičkom stupu.
ova o kojoj pričam ima slične, dijagonalne urezane i paralelne ureze koji se križaju s drugim, na njih skoro okomitim setom paralelnih ureza. za razliku od ove, pri vrhu nema suženje, nego iz oblog jednostavno prelazi u četvrtast oblik.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 28 Ožujak 2011, 18:59:15 poslijepodne

Po tvom opisu čini se da u čitavoj Imotskoj Krajini kanet ima manje-više isti izgled. U odnosu na gore priloženu sliku, četvrtasti dio je dulji i puno bogatije ukrašen rezbarijom, prijelaz iz kružnog presjeka u kvadratičan je kako i ti opisuješ — izravan.
U kraju gdje je viđeno i čuveno, vjerojatno zbog razlikovanja, termin kanela označuje slavinu na bačvi, ponajprije starostavnu, drvenu (kanila/kanela), a kanet — kanun, kanelu.
Meni je to sad prilično nedostupno. Kad već ne će Fotoimota, moran tentat tebe da uslikaš koji primjerak i priložiš ovdek.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 28 Ožujak 2011, 19:27:55 poslijepodne
Po tvom opisu čini se da u čitavoj Imotskoj Krajini kanet ima manje-više isti izgled. U odnosu na gore priloženu sliku, četvrtasti dio je dulji i puno bogatije ukrašen rezbarijom, prijelaz iz kružnog presjeka u kvadratičan je kako i ti opisuješ — izravan.
ne brkaj moju statistiku o osima singerice i kaneli.
kanela znači i cijev, slavina - klaić.
ne mogu, nemam kanelu kod sebe.
kanela ne prelazi izravno učetverokut, nego se na tom mjestu zadebljaje. u nas - znači u momu selu u tri babe.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 28 Ožujak 2011, 20:02:05 poslijepodne

Tako je. Nepreciznost. Slika vridi iljedu besida. Kružni u četvrtast presjek prelazi bez zamjetne duljine prijelaza, bez prijelazne rampe, okomito na uzdužnu osovinu, dobro, gotovo okomito, skoro okomito, približno okomito. Osim što je četvrtasti dio dulji i širi je i bogatije je izrezbaren od onog uslikanog.

Ništa tu nije pobrkano ko sa Zingericom. Možda samo moja pretpostavka da su te tvoje tri babe s najmanje tri kanele na dijametralno suprotnom kraju Imotske Krajine od onog di je meni za oko i uho zapejo kanet, kanela u drugom značenju i još par predmeta i izraza koji gube uporabnu vrijednost i padaju u zaborav.

Čini mi se da ćeš tražit u tih baba kanete/kanele za uslikat na dobru dnevnom svitlu i na jednobojnoj podlozi, ma što babe mislile o tebi zbogradi togar.
Ne š odma. S nedilje. Kad se vrime učini. A?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 29 Ožujak 2011, 00:28:46 prijepodne
. Nepreciznost. Slika vridi iljedu besida.

Čini mi se da ćeš tražit u tih baba kanete/kanele za uslikat na dobru dnevnom svitlu i na jednobojnoj podlozi, ma što babe mislile o tebi zbogradi togar.
Ne š odma. S nedilje. Kad se vrime učini. A?
nepreciznost ne dolazi u obzir. u to ime su mi stavljani navodnici na naslove tema.
oću. nije nepreciznost, nego da budem točan, nedorečenost. neprecizno znači kad je nešto završeno, a krivo je nasđeno. nisam završio. daklem, bit će slika, kad stane kiša.
Naslov: kaneta
Autor: glonga - 30 Ožujak 2011, 23:32:35 poslijepodne

U Gusića ž.r.

Ivica Gusić – Filip Gusić. Rječnik govora Dalmatinske zagore i Zapadne Hercegovine. Zagreb 2004.

http://megaupload.com/?d=0KCX6X9K
p. 152.:

"KANETA - drvena naprava u koju pletilje zadijevaju pleteće igle. Momci su rado, iz ljubavi rezbarili i poklanjali djevojkama kanete. Zadijeva se igla bez kljuna (kod pletenja na kanetu). Kaneta ide za pas, a ostale su igle u pletivu. Kod igala kljunašica ne treba kaneta. Izgovaraju i kanjeta."
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 04 Travanj 2011, 16:04:00 poslijepodne
Kaneta, kajeta i kala
kalos - lijep
kolos -div
Kala je ulica. Skalati se - pasti niz skale. Kalati - popustiti. Kaliti - polagano hladiti metal. Kalelarga - larga kala, velika ulica. skala=sulica. ;D
Naslov: Odg: Nieke nove
Autor: belevarac - 18 Srpanj 2011, 22:35:34 poslijepodne
Shto bi to značilo:

1. lầkomica ž
2. lótra ž
3. ùdājkinja ž
4. mòtikāš m
5. kako se zove drvena naprava, slicsna klishtima, kojom se hvataju zmije?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 02 Rujan 2011, 02:16:16 prijepodne

Kanet s ove teme, sv. Abo s neke druge, matun s neke treće teme i govor Breljana dovukli su me na online komad Breljskog ričnika koji ću prinit ovde.
Sv. Abo od Gorice do Brela i nazad, Gospa Ramska do Sinja i nazad…
Niz besida ima pomaknut izgovor i/ili pomaknuto značenje, ne da mi se sve òdmake odma prokomentirat pa ću vas pokušat nagovorit da upišete čemu se i koliko pomakao izgovor i/ili značenje, a gdje se možda radi o omaškama uha, uma, tipkovnice…

Izvor:
http://www.brela.com/brolanenses/rjecnik.htm (http://www.brela.com/brolanenses/rjecnik.htm)
A
Abak = tablica množenja
Abazogo = ako je moja balota bliža vraćam
Abriva = ubrzanje
Agvantati= zgrabiti
Apiko = okomito padati, pikirati
Arija = zrak
Armerun = ormar
Avizati = obavijestiti
Avolo - Ibando = u stranu
Avundo = potopiti (brod)
B
Baška = posebno, napose
Babnjak = drveni štapić pri "babi" kod postavljanja zamki (za lov ptica)
Baketa = drveni čekić
Bakonja = vrst puža
Bakov = jarčev, opor, grub
Balauštra = ograda
Balezgati= svašta govoriti
Banak = duga sjedalica
Banda = strana
Bandira = zastava
Banušica = ptica s narančastim perjem pod kljunom
Barićet-barićetno = obilno, bogato
Barsa = prostor pripremljen sušenje višanja za
Basamag = stuba, skalina
Batavuni = batine, šibe
Batilo = čamac kojeg vuče trabakul
Batinogo = muškarac ili žena teška koraka
Baul = dio namještaja (prizma čija gornja ploha ima oblik segmenta kruga)
Bav mav = stanje kad je žena opsjednuta muškarci ma
Bava = povjetarac
Beštija = životinja
Beštima = psovka
Begenati = odobravati
Bekina = koža
Belegija = oštrilo za britvu
Belenčuk = čelični prsten ugrađen u zid, namijenjen vezivanju tovarne stoke
Bendati = odobravati
Berekin = nestaško
Bevanda = pomiješano vino i voda
Bićerin = čašica za rakiju
Bija = komad drva
Bjankarija = donje rublje
Bjuvati = povraćati
Blekov = ludonja
Bocal = otvor na bunaru
Bokun = dobar komad
Bokulović = voli dobre komade (mesa ili ribe)
Bolcun = baždirana staklenka stožastog oblika
Bot = sat vremena
Botejun = staklenka od dva litra uskog grla
Brčolet = narukvica
Brabčiti = nesuvislo govoriti
Brabak = sitan izmet okruglog oblika
Branće = škrge
Brecati = zvoniti a čast mrtvog
Brekuja = vrst muhe
Brimenica (vučija) = drvena posuda za nošenje vole
Brokva = posuda za držanje vode ispod umivaonik , čavao
Bronzin = lonac za kuhanje na otvorenoj vatri od sivog lijeva
Brstiti = govoriti gluposti
Brtulin = mali nožić koji se sklapa
Brušketati = izvlačiti iz šešira ,birati
Bruškin = četka za pranje poda
Buža (bunja) = rupa, otvor
Buština = ženski grudnjak
Bučoglavac = čovjek okrugle glave
Buganci = ozebline
Bukalin = noćna posuda
Bukara = drvena posuda iz koje se pije vino
Bule = poštanske marke
Bulentin = zatvorena pisana poruka koja se šalje po osobi
Bumbižaj = način na koji treba
Burača = kožna posuda s drvenim okruglim otvorom u kojoj se nosi piće
Buzavac = donji dio čarape ispleten od vune, a nosi se u opancima
C
Cediti = ustupiti, dati
Ciklo (vino) = počelo se kvariti vino
Cipac = dva međusobno vezana štapa sa kojima se mlati žito
Cukun = blesan
Č
Čabrk = drveni izdanak na gredi a služi za vješanje opreme
Čabrun - mertek = greda koja nosi kamenu ploču ili kupu na krovu kuće
Čradura = razvedrina
Čarjati = pisati ili crtati nesu veslo po papru
Čatrnja = bunar za vodu kišnicu
Češagija =čelična naprava za češljanje konja
Čevuja = dio grozda grožđa
Čičulin = vrsta dječje igre (hvatalo)
Čikara = šalica
Čikopelnica - lugara = pepeljara
Čoša = kut ili ivica na zgradi
Čokavica= igra na blizu
Čoketa = vrsta cvijeća
Čonit = ujesti, ubosti (zmija ili osa)
Čulak = dugački kamen koji stoji uspravno
Čunjka = dio lica
Čvrknit ko sač = napuknuti, puknuti
D
Dežbando = krivo stoji
Dežbijego = krivo gleda
Deštrigati = rastaviti
Dešvano = razbijeno, zgužvano
Deboto = evo sad, skoro
Destežo = polako
Dračakjun = vrst puce
Dračevile = duga motka koja završava dva kraka, služi za nošenje i sječenje drača
Drle = balavac
Drop = ostatak od mošta kad se iscijedi vino
Drob = stomak
Dušpir = odušnik
Dugorepica = vrst ptice
Dumejana = velika staklenka opletena šibljem
Dvizica = dvogodišnja koza
Dumiti = mirno stajati, razmišljati
E
Evala = hvala bravo
F
Fermati = stati
Fiščati = zviždati
Finćukast = fin
Fjubica = ukosnica
Fjumbin = visak
Fjumbo = okomit prema dolje
Frankasirati = izgubiti novac
Fratun = naprava od drva ili metala, služi za ravnanje zida prilikom žbukanja
G
Galebina = izmet od krupne stoke
Gargaše = naprave s iglicama za čupanje vune
Garzati = čistiti crijeva ili noge od domaćih životinja
Gidicu = malo
Gladišina = vrsta bodljikave trave
Glavić = prednji dio samara
Gnjati = donji dio nogu
Gnjida = dosadan čovjek
Gnjide = ličinke od ušiju
Gnjila = ilovača
Gogoj = vrelo
Grančik = malo sidro, služi za vađenje posuda iz bunara ili vrši iz mora
Grgojati = vriti
Grintati = prigovarati
Grizina = pomiješana krv i sluz
Grjača = vrsta tikve
Grjak = vrh boce
Grota = veliki kamen samac
Guča = ručno ispleten džemper od grube vune
Gubi = oprana utroba od životinja
Gubica = usne
Gudan = svinja
Guježina = zmija
Guloz = neodoljiv za hranom
Gundevaj = bumbar
Gurla = cijev i oluk za odvod vode s krova
Gusina = gusjenica
Gusli = kad starije dijete sisa
Gustirna = pokriveni bunar za kišnicu
Gvida = vijak za pritezanje oplate kod nalijevanja betonskog zida
I
Ižuminjati = izmisliti
Išati = podignuti
Išekati = isprazniti tekućinu iz bačve ili druge posude
Išton = ovaj čas
Ištorija = povijest
Išvogati = iživjeti se
Ibando = u stranu
ldro = jedro
Impijan = uspravan
Inčije = drugačije
Inbotida = debeli pokrivači za krevet
Incrvan = brodić dobrog stila, dobro leži na moru
Injulost = slab, tanak, neće izdržati
Intrada = godišnji prinos od poljoprivrede
Intramenje = svinjske kobasice i duvenice
Intrati = sresti
Iskajkati = iščeprkati drvom
Iskijati = izrezati pršut do kosti
Iskokotiti = oči raširiti
lstija = polagano
Izbaliti = ispričati tajnu, ogovarati
Izbejit = napraviti grimasu usnama
Izbucati = promiješati
Izdrejiti = raširiti oči
Izentati = izmisliti
Izobica = grizica, moljac
Izguzati = istresti u karu
Izvedašiti = izgubiti svojstva
J
Jablanača = vrst jabuke
Jaspre - šoldi =novac
Jerbo = jer
Jerebac = vrabac
Jupja = kora od jaja
K
Kašun = sanduk, građevinska oplata
Kacačol = metalni probijač
Kadena - sinđir = ogrlica, lanac
Kadikad = po koji put
Kain = posuda za umivanje
Kajki, kajci = zubi
Kalada = crvenilo na horizontu
Kaladur = lanac sa sigurnosnom kukom
Kaldaja = kotao
Kamitavost = mlitavost, slabo
Kanata = gotovo
Kanavaca - pećina = kuhinjska krpa
Kaneta = drveni štap a koji se zabije velika igla za pletenje
Kantuja = slavina za vodu
Kantun = kut
Kantunal = noćni orma
Kapac = smjeti
Karakus = bolest konjskih nogu
Karatil = bačva
Karestija = nestašica
Kargati = nategnuti polugom
Kariola = kolica s jednim i dva kola
Karticela = kesica
Kastaš = ostavi kako je bilo, u igri franja
Kazata = prezime, obiteljska loza
Kekinje = vrsta trave
Kijati = rezati tupim nožem
Kitina = odsječene grane s listovima, vješaju se kao hrana ovcama i kozama
Kjuka = kuka
Klapiti = sanjati
Klišćar = škorpion
Kliko = koliko
Koštavati = pristajanje broda u luku
Koće = neka bude
Kočeta = prednja ili stražnja stranica od kreveta
Kočiti se = praviti se važan
Koguma = sud sa poklopcem za kuhanje kave
Kokica = mala školjka
Kolobučina = traka koja ostvaruje nepropusnost kod šivanja kože
Kolobuk = šešir
Komaštre = debeli lanci na ognjištu
Kombinet = ženski odjevni predmet
Komo = dio sobnog namještaja
Komoć = dio konjske oprema za vuču
Kontreštavati = suprotstavljati se
Korda = štapin
Koromač = ljekovita trava
Korteđavati = udvarati
Kostolumiti = lomiti kosti
Kostrić = vrsta jestive trave
Kotumancija = pohrana vrijednosti na duži rok
Kovica = košarica
Krakun = zapor za vrata
Krbelica = košarica specijalnog oblika
Krešiti = poskupiti
Krepalina = mrtva životinja
Krivati = stanje kad je teret neravnomjerno raspoređen na tovarnoj stoci
Kroniti = malo uliti vina
Krosne = tkalačka naprava
Krstac = zadnji dio samara
Krtolu = velika košara isplete na od šiblja duguljastog oblika
Kušin = jastuk
Kudija = štap s brkljama koji služi za pričvršćivanje vune za predenje
Kukumar =krastavac
L
Lažina = suhe otpale borove iglice
Lage = daščice koje su služile za imobilizaciju slomljenih kostiju
Lajke = sandale, natikače
Lajkona = žena duga jezika
Lanta = vratno krilo (vrata bez okvira)
Lapiš = olovka, pisaljka
Laprdati = pričati gluposti
Larda = salo, slanina
Lavel = sudoper
Lenje = drvena građa
Leparica = lagana motika
Lepurica = lagano kao perje, snježna pahuljica
Letrika = elektrika, struja
Lišo = karta u igri koja malo vrijedi (bez punta)
Liberati se = osloboditi se
Likadina = zadnji sloj žbuke
Ligambe = podvezice
Limbel = utor na profiliranom obrađenom drvetu
Livadura = drvena posuda u koju se istakalo vino
Lopar = oblica od drva s dugačkom drškom kojom se u krušnu peć ubacuje tijesto
Lopiža = zemljani lonac u kome se kuha mlijeko
Lošćura = periska (školjka)
Lozina = suhi mlazovi loze
Lubak = cilindrični prsten u kome se oblikovao sir
Lubura = posuda ispletena od slame u kojoj se držalo umiješeno tijesto
Ludovik = naprava za bušenje lopiža
Lukej = divlji luk
Lumbrela = kišobran
Lumin = žižak, svijeća za pokojnika (stijenj pliva u ulju)
Lupača = specijalno oblikovana daska kojom se udaralo po suknu prilikom pranja
M
Maštilo = vjedro
Maštrapan = žohar
Mašulina = vrsta tkanine
Mačkadur = drvena posuda u kojoj se čuvala hrana obložena mrežom koja je omogućavala strujanje zraka
Depožit = prostor u podu konobe u kojem su se čuvale masline ili drop
Mačkula = eksplozivna naprava
Maca = reznik na rod kod loze (tri do četri pupa), veliki čekić
Malen = drvena poluga žrvnja
Malo steč = malo kasnije
Mamed = vrag
Manitaš = ludaš
Matun = opeka, cigla
Metiljav = slaba zdravlja, boležljiv
Metla gorčikuša = metla od trave gorčika
Mezarola = vučija, posuda u kojoj se nosila voda
Mezo luto = crno sivo
Mižerija = jad, bijeda
Mića = štapin (sporogoreći)
Mij (mišina) = naprava od kozje kože u kojoj se nosila mast
Mijur = svinjski mjehur, koji bi djeca puhala (preteča lopte)
Mirakul = čudo
Mistrija = zidarska alatka za žbukanje
Mlavo = mlado, tek izraslo
Molati = pustit
Morbati = smočiti u more
Moviti (se) = žuriti, kretati se, micati se (u smislu bržeg kretanja)
Mračiti = smrkavati
Mrkati = ploditi ovcu
Mudonja = čovjek lošeg karaktera
Mulac = dijete bez oca
Munita = sitan novac
Murga = talog od ulja
Mutap = velika vreća
Mutežina = vino s talogom
Mutikaša = prevarant
Muvar = korov koji se hvata za odjeću
N
Nadžak = velika specijalna sjekira
Nadek = sulmata = macavarija = sjekira specijalnog oblika služi za cijepanje tvrdih i debelih drva
Naćve = drvena posuda za miješenje kruha
Nabojac = naprava za nabijanje obruča bačve
Nagolubilo se = vrijeme pred kišu
Najskoli = naročito
Nakanjivati se = nikad poći (krenuti)
Nakejiti = izvoditi grimase
Naramak = količina koju obuhvati jedna ruka
Nase = nazad
Nauznak = stojeće-ležeći položaj
Navalice = slučajno
Ni strvi ni krvi = nestalo
Nije itnja = nije priša
Nistrmo = nizbrdo
Nožice = škare
O
Ošebjad = vrsta trave
Ošervati = osvrnuti se
Očale = naočale
Očeniti = otkinuti
Oblamati (se) = Oditi nastranu = ići na zahod
Odpečito = odmaknuto
Odrišiti = odvezati
Oglav = vrsta ulara
Ognjilo = naprava za stvaranje iskre preko kamena kremenca
Ogrib (gribica) = čistilica motike
Okjati = ozebsti
Okomina = kora od krumpira
Oplazito = klizavo
Orij = orah
Oriti = rušiti
Oskoruše = vrsta voća
Ostan = štap za vola
Ovrančan = zaražen
Ovrižati = kad oplete krošnju stabla biljka penjačica
P
Pašajica = željezna šipka iskrivljena u obliku slova L, koja povezuje daske (kašune) u koje se puni beton
Pašareta = voćni sirup
Pašročavati = miješati sve i svašta
Paštriti = dobivati (grožđe) ružičastu boju zrna (zrno po zrno)
Pačike = ostaci prerađenih maslina
Pajdara = jedra žena
Pal = stup
Palac = palača
Palamuditi = pričati laži
Papataži = vrsta sasvim sitnog komarca
Parašjol = oveći komad platna, jute na kome su se sušile višnje
Partiti = otputovati
Peškati = podizati kartu a igri = gaz broda
Pećina = krpa
Peliti = uporno davati upute
Penelica = sitan drveni klin
Pestati = šamarati
Pestoj = morski trp
Petruljača = svijeća na petrolej
Pićola = divlja salata
Pičarola = posudica za pojenje ptica u krletki
Pica = trava
Pijavac = vrsta gliste
Pilja = komadić (nečega)
Pikuliš = vino iz dropa prije pečenja rakije
Pina = pjena
Pinjur = viljuška
Pinka = koštica
Pinku = malo
Pitar = lonac za cvijeće
Piva ko jorgan = lijepo pjeva
vaginarija = glupost
Pjover = okapnica za odstranjivanje kišnice
Pjucati = pljuvati
Pjuskavica = vrst slatke jabuke
Pjuvaka = pljuvačka
Platica = daščica na skalama ili samaru
Pleniti = sjesti
Plovka = ravna kamena ploča
Plutvo = čep za bocu
Pod pauza = pod pazuh
Podapriti = gurati prema gore
Podase = ispod sebe
Podastrič = skratiti kosu
Pod*ebavati = neslano se šaliti
Podrepičati = podrezati dlake
Podukrajan = naliven do samog vrha
Poduminta = temelji
Pogrda = zločest čovjek, žena, dijete
Pokus = perača = mali grm za potpalu vatre
Polisti = pokliznuti
Pomalo = lagano, polako
Pomeriti = promijeniti boju zbog dugotrajnog sunčanja
Poprug = ispleteni kaiš za pričvršćivanje samara za mazgu ili magare
Portada = pladanj
Posapnjak = držač (kožni ili jutani) samara
Poskorupiti = pokupiti sloj što pliva po površini tekućine
Postelja = krevet
Pot = znoj
Potabunjavati = pokrivati se po glavi
Potla = poslije
Potukač = vrsta mašklina
Potumrak = mračan čovjek
Pove = držač samara (sprječava klizanje)
Povor = gornji dio kralježnice
Povozit = lagan za vuču
Pršura = tava
Praška = drvce za potpalu vatre
Praća = konop na samaru na koji se stavlja teret
Prajak = drvcc
Prančiok = mjesto u zavjetrini izloženo suncu
Prdavica = vrsta ptice
Prdelj = trava koja raste najčešće iz međe
Pređa = opredena vuna
Pregaj = crv nametnik koji napada pršute
Prišć = mjehur na koži
Pričepiti = pritisnuti (prst)
Prička = nešto naročito tvrdo
Pričvrklost = prošlo mu vrijeme
Prida se = ispred sebe
Prikardašiti = prijeći mjeru
Priko izma = priko načina
Prilipak = vrsta ptice
Pripuntat = dublje prekopati zemlju
Prismrditi = odati tajnu
Prisumititi = poprijeko
Pritašelati = staviti zakrpu
Pritabačiti = sabiti zemlju hodanjem
Pritio = debeo
Pritrati = prevesti tovar
Privatiti = prihvatiti
Prkljati = puno govoriti
Prkno = stražnjica
Proždriti = puno pojesti
Povrislo = držač sića
Prpa (prpuša) = lug
Prut = šiba
Pušćiti = pustit
Pule = mlado magare
Pumparice = vrsta hlača
Puniti = puhnuti
Punta = daska za učvršćivanje vrata
Puntal = raspor između trešendala
Puntapet = sigureca, sigurnosna igla
Puntižel = deblja daska
Puveno ulje = ulje koje se samo cijedi iz mljevenih maslina
Puzdra = svinjski ud
R
Ražvaliti pešnje = rastvoriti usta
Rašeto = slamnata posuda koja je služila za čišćenje žita
Raška = sito za sušenje
Ragan = snažan udar vjetra
Ramandati = nerazumno govoriti
Rapadik = sjeme kupusa (raščike)
Rasod = mlade stabljike za sadnju
Rasprondirati = eksplodirati
Raz (bure) = nagli nalet
Rešpicento = nadglednik
Rećina = naušnica
Rebatin = vrsta zakovice
Receuda = recept, poruka
Reloj = sat, budilica
Revoltati = okrenuti (vrijeme)
Riceta = recept
Rigeta = metalna traka od koje su se izrađivali obruči za bačve
Ripati = kašljati
Rodakva = rotkva
Rokel = svitak konca
Rondati, ronjati = prigovarati
Rpa = hrpa
Rušati = pokvariti, ogrebati
Rukatnjača = posuda sa ručicom
Rukovet = mala količina zelenila koja stane u šaku
Rukovetnjak = donji cipac
Rumbati = provaliti
Rvašćina = vrsta vina (jako i lošeg ukusa)
S
Saket = kesa = vreća
Salbun = pržina, fin morski pijesak
Salamaštrati = teško istući, pripremiti jelo na određen način
Salitan = šporkan, izmazan
Sedra = okamenjene stijene i zemlja
Sepet = ispleteni sud od šiblja koji je služio za prijenos grožđa
Siježe = jednogodišnje janje
Sika = oštra stijena uz ili u moru
Sikira = gluvara = sjekira
Sindžir = lanac
Skašela = džep na ženskoj suknji
Skiknit = cikniti = rikniti = odapeti = krepati
Smetniti = zaboraviti
Smirit = udariti
Smrdej = stablo divljeg rogača
Smrduša = kukac neugodnog mirisa
Smrič = kleka
Snigavica = kiša sa snijegom
Somić = bočna strana kuće
Spara = kolač za nošenje tereta na glavi
Spičati = stezati
Sprež = rupa u kamenu za umetanje poluge
Spuložina = puževa kućica
Staža = daska koja služi za ravnanje i kontrolu okomitosti
Stentan = spretan
Stimavati = procjenjivati
Sticati = stvarati nova dobra
Stopanjica = domaćica, kućanica
Stopro = upravo sad
Strašalima = strašilo
Strašinati = plašiti
Sušica = tuberkuloza
Sudžuk = sunduk = domaća kobasica
Suk = trupina
Sukjati = puno dimiti
Sunce u zavod = sunce u zalazu
Svorcati = radit do iznemoglosti
Svratati = pasti s visine
Š
Šćuk = kost od pršuta
Šaje = šalje, slati
Šalpeta = kravata
Šalturica = krojačica
Šaporiti = tiho razgovarati
Šešula = vrsta drvene posude ( u obliku lopate) s kojom se izbacuje tekućina
Šemize = dio namještaja
Šerbiti = ići, voziti
Šest = stil, način
Šestiti = njegovati
Šišarica = borova šiška
Šibavac = gornji cipac
Šifun = gumeno ili plastično crijevo koje služi za pretakanje tekućine slobodnim padom
Šijun = kiša koja pada nošena orkanskim vjetrom
Šinut = nije baš normalan
Šistati = tući dijete
Šjola = kožni potplat cipele
Šjucati = štucati
Škajupina = kora od jaja
Škaram = komad štapa do 30 cm dužine na koji se pričvrsti veslo kod veslanja
Škartoc = papirnata vrećica
Škavet = škafect = ladica
Škicati = zgužvati
Škina = leđa
Škovacera = lopatica za sakupljanje smeća
Škrip = uski procjep između dva kamena
Škrlatina = šarlah
Šocati se = šetati se
Šotana = vrsta podsuknje
Šotobraco = ruku pod ruku: "Odili su priko crkovnog obora šotobraci."
Šotokotul = podsuknja
Špacakamin = dimnjačar
Špaker = štednjak
Španjulet = cigareta
Špica = zašiljena čelična šipka koja služi za oblikovanje kamena i kopanje rupa u betonu
Špigul = obrađeni rub predmeta
Špingeta = vezica za cipele
Šprajc = drveni ili metalni podupirač
Šprujak = drvce za kamenu zamku za ptice
Šterika = svijeća od voska
Štraca = krpa, krpetina
Štrepitati = plašiti, stvarati iznenadnu buku
Štrkajica = proljev
Štrop = 1. strop, 2. konopac kojim se privezuje veslo za škaram
Štruca = glava kruha
Štrukavati = ožimati, gnječiti, tiještiti
Štucigavati = provocirati
Štumak = stomak
Šušanj = otpalo lišće
Šuder = mljeveni kamen
Šukilo = brav bez rogova
Šugaman = ručnik
Šunjati = plakati
Šusta = madrac s oprugama
Šustina = spajalica na odjeći
Šuvar = pluto
Šuvigati = peći na ulju
T
Tašelevati = krpiti zakrpama
Taja = zahvatiti, udariti sa strane
Tajafera = dlijeto
Tajenta = čekić specijalnog oblika
Talamenat = pamet
Tantati = napostovati
Tapun = čep za otvor na gornjem dijelu bačve
Tavaja = stolnjak
Tavajol = salveta
Taviti = lagano ispuštati tekućinu, vlažiti
Teća = posuda za kuhanje jela
Tišikav = tuberkulozan
Tišma = gužva
Timunela = rudo zaprežnih kola
Toko = bulin lagano dodirnut bućon
Traina = vrsta veziva od platna
Tramit = površina tla
Trešendal = srednja uzdužna greda
Trešanj = sredina samara
Tremezan = okomita greda na krovištu
Trepiti = strahovati
Treviti = sresti
Triličati = trljati
Triska = iver
Trokeli = naročito
Trtajun = cilindrični štap oko kojeg se namota konop prilikom vezivanja mješina
Trtak = mala ptica
Trud = umor, premor
Trumba = sito za polijevanje u vrtu
Trupina = drveni valjak koji služi za siječenje mesa ili za cijepanje drva
Tunja = udica
Turanj = tijesak za vino
Tutek = tu, ovdje
Tutle = budala, budalaš
U
U potrapa = u pola
U sebić = slanina prošarana mesom
Užgati (se) = upaliti (se)
Učelak = špicast završetak zida (vrh somića)
Udrit u buk = krmača spremna za oplodnju
Ular = oglavak, konop nataknut na glavu mazge ili magareta pomoću kojega vodič upravlja životinjom
Umida = vlaga, vlažno
Unaznač = dignuti noge a vis
Undara = onda
Ustra = britva
Utaman = uzalud
Utučak = uškopljen brav ili ovan
Uzrigivati = štucati
V
Vajati = vrijediti
Vajda = smisao, korist
Vakanci = školski praznici
Vala = uvala = zaljev
Vapa = para iz lonca
Vapor = parobrod
Varkulije = bolje
Veca = vinski talog
Velencija = maža = vreća
Vižitati = preglcdati
Vidro = drvena posuda za pranje robe
Vija = bodljikava trava
Vijoglavost = lakomislenost
Vinotoka = drveni sud za nalijevanje vina u bačvu
Virati = podignuti vitlom
Visme = panceta
Vižilin = hitar, spretan
Vlajina = vrsta jabuke
Vlasi = kosa
Voj = list papira
Vrčina = noćna posuda
Vriža = cima
Vugon = isti čas
Vuštan = suknja
Vučija = drvena posuda za nošenje i čuvanje vode
Z
Zaboj = usjek na mjestu kopanja
Zabujati = pregladniti, gubiti svijest od gladi
Zaceniti = prestati disati od plača
Zadavat jaganjca = vrsta psovke
Zakalumati = zabiti, utaknuti
Zaljuljati = opijenost od mladih bajama (badema)
Zaprećati = staviti pod peku da se peče
Zapregaj = mala vreća koja se veže oko pasa, a u koju se odlaže ubrana trava ili lišće
Zasičak = obrezan prut od loze do dva pupa
Zbotati = nadebljati se
Zdrak = zraka
Zericu = malo
Zobati = jesti zrnasto
Zovnica = otkana torba koja se nosi obješena o rame
Zvicer = okretan čovjek
Ž
Žava, gustuma, nicina = masna žlijezda
Žbanj = drvena posuda za nošenje pića
Žburtavati = oporavljati se od pijanstva
Žilogriz = kukac nametnik (napadao višnje)
Žlić =
Žliba = oluk za skupljanje vode
Žmurak = punoglavac
Žrvanj = mlin
Žuklo = vino bez vode
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 03 Rujan 2011, 01:33:08 prijepodne
A sad skini s medjumrizsja i oni makarski, pa sh vidit da se razlikuju csak 1%.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 17 Lipanj 2012, 11:20:35 prijepodne
Pokoj dushi organu Socijalisticskog saveza radnoga naroda!

Organ, ne organ. U svoja doba to je bila jedina novina u domovini s kojon si uvik moga odložit vatru. Još dok je bijo oni veliki vormat.

Najmanje jedan did je iž njega učijo čitat najmanje jednog unuka najmanje jednu skraćenicu. SSRN kao sasrani.

Nego odlòžiti (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=eFthWBc%3D&keyword=odložiti). Od lòžiti (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=e15hXBY%3D&keyword=ložiti)?

Zagubljeno značenje? Podpaliti vatru.
Zagubljeno p? Od podložiti? nalòžiti1 (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1ZkWBU%3D&keyword=naložiti), nalòžiti2 (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1ZkWBY%3D&keyword=naložiti)
Nu, podložiti se održalo. Npr. "podložit gra suvin meson". I založit štogod (zamezit) npr. kad se pije.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 18 Lipanj 2012, 00:54:34 prijepodne
Imotjani imaju, zasad, dva ricsnika govora, Šamijin i Babichev, i u oba je "odložit" odredjeno kao »nalozsiti (vatru)«. "Nalozsiti" je na HJP odredjeno kao »učiniti da što gori [naložiti vatru; naložiti peć; naložiti (sobu), meton. naložiti vatru u peći (sobi)]; podložiti, potpaliti«, pa bi se Shamija-Babicheva odrednica u krajnjem slucsaju mogla smatrati izpravnom (naravno, ako se prihvati svashtarenje Anicha i njegovih naslidnika). Medjutim "nalozsiti" ima shire znacsenje od "odlozsit" - govorim o zapadnohercegovacskom govoru. Evo kako je tamo:

odlágat nesvrš. 1° upaljivati, podpaljivati vatru, odgarat 2° v. razlagat
odlòžit svrš. v. odlagat 1°
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 12 Rujan 2012, 13:12:37 poslijepodne
Postoji li kod nas domaća rič za homoseksualca bilo žensko bilo muško?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 12 Rujan 2012, 16:54:42 poslijepodne
Dok se ne nadje shtogod bolje: istospolac, -lka. A shto se ticse nashega govora, nema tih naziva; valjda nisu bili potribni. Mozsda se govorili opisno: "oni koji voli muzske", "ona koja voli zsenske". Za onoga koji bi volio raditi zsenske posle (plesti, krpiti, vezti) govorilo se "zsenskonja", a za zsensko koje bi se ponashalo poput muzskarca - "muzskara".
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 12 Rujan 2012, 17:52:55 poslijepodne
i mislijo san da nema, ali valja pitat
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 27 Rujan 2012, 23:05:40 poslijepodne
kako je sad vrime od gljiva zanima me kako su nasi stari zvali gljive i jesu li imali nazive za pojedine vrste
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 28 Rujan 2012, 01:23:41 prijepodne
kako je sad vrime od gljiva zanima me kako su nasi stari zvali gljive i jesu li imali nazive za pojedine vrste

Trúd, za početak. Imali su oni naziv za svaku koja je resla samo je ova (i prethodna generacija) zaboravila.

Za sve ove ovdek (http://archive.org/stream/glasnikhrvatskog1921hrva#page/10/mode/2up) su imali pučki naziv, ko i za ove. (http://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Jestive_gljive)

Pečurka (http://de.wikipedia.org/wiki/Wiesen-Champignon) je iz pučke jezične uporabe skoro nestala iza Maspok-a, netko je ubedio narodne mase da je pečurka srpska opšta imenica kojoj u hrvatskom odgovara imenica - gljiva.

Od starije čeljadi ćeš teško čut pučko ime sive i smeđe Pìčulje. (http://de.wikipedia.org/wiki/Grauer_Scheidenstreifling)
Bùkovaču š morat tražit po limesima Imote.
Prìsnac kojeg Švabe zovu Pečènjak, a jide se sirov.
[pre]http://de.wikipedia.org/wiki/Brätling[/pre]Jurjevaču bi tribali isto znat.
Za Vilin Klinčac imaš oko Zevelima maločak vulgarnije ime.
Vukovo meso je mlađarija zvala Crvenkapicom.
Sunčanica i Srnjača su poznata stvar… i Snižnica… i Procenjak/Prosinjak… i Golubača…
Zečije, Kozije, Ovčije, Pasije, Volovske… gubine…

"Tikvastu puharu" pozna i mlađarija pod nazivima: púša, i/ili pùšina i sl.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 28 Rujan 2012, 06:51:07 prijepodne
Pečurka nije nestala bar kod onizi iz Brišnika no oni su pečurkama zvali ono što i jesu pečurke. Rod agaricus. Zapravo par vrsta koje su po livadama brali i jili. Kod nas nije bilo naziva pojedini osim truda (gube). Bar to nisu koristile moje babe. Pojist gljivu moga je samo manitaš. Kad se samo sitin koliko san vrganja šiknijo nogom nakolo kuće.  :-[
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 28 Rujan 2012, 08:06:03 prijepodne
Prolista sam na brzinu Blagajića, ali ne vidim da on tu daje ercegovako-dalmatinske nazive, tj. naše. Uglavnom su narodna imena pokupljena iz okolice Zagreba i Gorskog Kotara. Kad spominje rod agaricus (ranije psalliota) onda je reka da Ličani vole jest tu gljivu i da ju je Belostenec naziva pečurkom. Sad ne znam odakle je Belostenec isčupa pečurku no moguće da su i Ličani ko i Brišnjaci agaricuse nazivali pečurkama.

✧ prasl. *pečura (rus. pečúra, bug. pečurka)

bugari za gljivu kažu гъба a to mi nalikuje na gubina kod nas
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 28 Rujan 2012, 08:28:43 prijepodne
http://de.wikipedia.org/wiki/Grauer_Scheidenstreifling (http://de.wikipedia.org/wiki/Grauer_Scheidenstreifling)

pičulja je daklem preslica  :)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 28 Rujan 2012, 10:39:22 prijepodne
Pojist gljivu moga je samo manitaš.

Obično me nakrivo razume. Ne želim reć da je Slovak manitaš. Međutizin, da nije na babe seocke kivan jerbo se pratar u propovidi ne obraća njemu nego većini publike…
A moga bi i njega digod udostojat s propovidi? Nu, što ako pripremi prediku za nj, a ovi màši púčku pa dođe na večernju?

A međutizin? Postoje i okolo njega najmanje tri lako prepoznatljive psihotropne gljive, valjda postoje i najmanje tri babe koji znaju i napola slipe pripoznat i opisat te tri psihotropne gljive, pa i mánit pokoju podalje od očiju zantiželjni, najskoli ako je protis'lo po duši ili po krstimon.

Prolista sam na brzinu Blagajića, ali ne vidim da on tu daje ercegovako-dalmatinske nazive, tj. naše. Uglavnom su narodna imena pokupljena iz okolice Zagreba i Gorskog Kotara. Kad spominje rod agaricus (ranije psalliota) onda je reka da Ličani vole jest tu gljivu i da ju je Belostenec naziva pečurkom.

Bož' šačuvaj. A ja se čudin Mílànoviću. Nepremostive kulturne razlike? Ko da smo mi Japanci, a oni Ćinezi.
Vidiš li po Blagaiću i po wiki linkovima da se nazivlje (uz nužna manja odstupanja u prijevodu, prisnac - pečenjak) ponavlja od Baltika do Jadrana i od Atlantika do Črnog mora?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 28 Rujan 2012, 11:03:18 prijepodne
U hercegovacskom: sve su gljive "gubina", a Polyporus ima uz to i svoje ime - "trud". A gubinu ni krave ne tje. Gotovo.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 28 Rujan 2012, 11:50:53 prijepodne
U hercegovacskom: sve su gljive "gubina", a Polyporus ima uz to i svoje ime - "trud". A gubinu ni krave ne tje. Gotovo.

Ako je trud iznimka koja potvrđuje pravilo, što ćemo s púšinom npr.?
Lycoperdon perlatum?

(http://www.irishlichens.ie/images/fungi/f-44a2.jpg)

http://www.nemf.org/files/lincoff/lookalikes/poisondraw6.html (http://www.nemf.org/files/lincoff/lookalikes/poisondraw6.html)

Čobančad su znala imena svizi gljiva. U svakom zaseoku i u svakoj zajednici koja je zajednički čobanovala bila su do dva do tri auktoriteta koji su znali fine razlike sumnjivih primjeraka. Sa ću te ko i Slovak obtužit za dilovanje u pravcu osiromašenja jezika. Pečurka - gljiva. Raž - zimica.

Između WWI i WWII se gljivarsko nazivlje obdržalo unatoč tomu što je cvit pučkog gljivarstva izginijo od Pijave do Galicije pa i šire, jedan dio se vartijo iz dugogodišnjeg zaropstva, ja l' iz Italije, ja l' iz Rusije, sigurno s rupama u znanjstvu o gljivaman.

Iza WWII je mjesno gljivarsko nazivlje je pogubljeno. Mjesni su auktoriteti koji su blagosivali gljive za blagovanje ili izginuli, ili tamnovali, ili emigrirali, ili odselili tamo gdje i nisu zalazili više u šume i na pašnjake, a ako su i ostali u mistu jopet nisu bili ni u šumama ni na pašnjacima što (tko) s Ozne, Knoja, Udbe, milicije… tko zbogradi križara i oduševljenijeh zadrugara. Lako se smetne da su čitava priplaninska sela od Rame do mora živila u jednom seoskom zaseoku od 1945. do 1952. i da se svako primicanje šumi i planini smatralo "šurovanjem s bandom". Nazivlje i sposobnost identifikacije gljiva na tom području je temeljito opustošeno između 1941. i 1952.

Tek ljudi i žene koji su ranih 1990-ih prošli vježbe preživljavanja u prirodi uz sudjelovanje mjesnog pučanstva u prepoznavanju gljiva, bilja, živine… mogu iskustveno potvrdit da se barem dotad obdržalo poznavanje gljiva kod preživjelih lokalnih gljivarskih znalaca i auktoriteta kojih je nekad bio najmanje po jedan u zaseoku (do WWI pa i do WWII), a danas u devet sela ne moš lako nać jednog, ako ikako.

A on se sveza truda (bùkovače), najbliže ga je u prirodnu stanju moga vidit na Konjskom, makar se bùkvīći znaju spušćat i do 600 m.n.m.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 28 Rujan 2012, 12:02:43 poslijepodne
Tako sam i mislijo, sad me jedino škaklje oklen Duvnjacima (i Ličanima) nagon za pečurkom? Sad kad spomeni da gubine neće ni krava, možda krave ipak oće pečurke pa su tako ljudi skopčali da mogu i njizi ist? Ili ovce?

Ima neka granica (Studena Vrila?) di se o gljivama misli jedno joli drugo i čini mi se da ima veze sa stokom i pašnjacima i jednostavnošću u pripoznavanju gljiva. Kad sam prošeta svojim šumarkom po selu skopča sam zašto ljudi biže od gljiva. Milijun je vrsta na malo prostora. A pupavki ko u priči.
Naslov: otiša za gubinom
Autor: glonga - 28 Rujan 2012, 12:07:25 poslijepodne
Sad kad spomeni da gubine neće ni krava, …

Nije momče čobanovalo, a pravi se da nikad nije čulo kako je krava (ovca, koza…): otišla za gubinom / traži gubinu … pa ju čobančad nisu mogla svrnit.

I danas bi za našeg Zavelima u lokalnoj birtiji zahebanti rekli sideć u udobnoj birtiji kako je otiša za gubinom kad iz nima neprihvatljivh razlogah ode brat gljive.

Ne će krava gubine?
Oće i avutoguma i stari šporetina…
A tek koza? Oće dijaku čobančetu i knjige izist. Ne moraš bit Anka popišanka da ti koza i modru (ili koji drugi paradžek robe) izde.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 28 Rujan 2012, 12:12:03 poslijepodne
A pupavki ko u priči.

Nitko ji nije selektivno šùta, nit ji je živina (domaća i divija) tamanila. Nisu imale ni prirodne ni umitne predatore.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 28 Rujan 2012, 12:18:23 poslijepodne
Pa nije, ali nije to od rata, niko kod nas nije ijo gljive ni prije rata.

Citat:
A on se sveza truda (bùkovače), najbliže ga je u prirodnu stanju moga vidit na Konjskom, makar se bùkvīći znaju spušćat i do 600 m.n.m.

trud je kresiva guba, a ne bukovača

http://www.gdnasice.hr/index.php/nejestive/pregled/a1040fd5f0ee0c272c19d1243e54b9ae/jpg (http://www.gdnasice.hr/index.php/nejestive/pregled/a1040fd5f0ee0c272c19d1243e54b9ae/jpg)

i njoj slične

http://survival.aforumfree.com/t902-vatrena-gljiva-trud-i-guba (http://survival.aforumfree.com/t902-vatrena-gljiva-trud-i-guba)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 28 Rujan 2012, 12:28:48 poslijepodne
Pa nije, ali nije to od rata, niko kod nas nije ijo gljive ni prije rata.

trud je kresiva guba, a ne bukovača

(http://www.gdnasice.hr/components/com_rsmediagallery/assets/gallery/original/a1040fd5f0ee0c272c19d1243e54b9ae.jpg)

Ovu ću ti zauokvirit. Ovo na slici, a pita si za pučko nazivlje, je u pučkom nazivlju — bukovača. Ima tu još posla i truda da od bukovače budne — trud.

Onaj Bulevarac bi će nikad nije vidijo pašče kako jide travu, bi će nije ni čujo za to, probranu travu, ne pase ko krava neselektivno.
Pa će slijedom toga reć da ercegovačka paščad ne jidu travu, ili ćukenja u Ercegovini nisu ko krave.
Nije konj krme da priživlje.

Kratka kunarska poskočica.
Baba rođena u 18. stoljeću imadijaše sina rođenog u 20. st. i sve to u Kudverđiji (Ercegovini). Ujo poskok pasa. Sinu ža. Vetrinar doleko.
Veli baba triba ujid nasìcat i dat paščetu nakrižana češnjaka u kiselini (kiselu mliku) da lápā.
Na to će njoj sinko (poštuj … i majku):
— U šta li si ostarila taka manita!? Tȁ da pas jide luk, ne bi nijedan u vrtlu osta!


Ne će (ni) krava gubine. C-c.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 28 Rujan 2012, 12:39:11 poslijepodne
onda trud nije gljiva nego ono što se dobije od te gljive
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 28 Rujan 2012, 12:46:48 poslijepodne
Upravo sam priča s Drljačom i kaže on (a čovik je vrsni gljivar) da krave jidu gljive i pogotovo vole pečurke. Te da je u Francuskoj 1850. i neke godine napravljen prvi "umitni" uzgoj šampinjona i to tako da su konjima davali ist šampinjone te pošto se kod konja probava odvija na nešto nižoj temperaturi micelij gljive ne ugiba i onda bi skupljali konjski izmet i čekali da narestu šampinjoni. Dakle oni koji se duže vrimena bave uzgojom stoke mogli bi lako doć na ideju da i sami probaju pečurke.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 28 Rujan 2012, 22:25:46 poslijepodne
Potvrđeno iz dva izvora, Duvnjaci ametice tuku po pečurkama od davnina.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 28 Rujan 2012, 23:49:48 poslijepodne
http://de.wikipedia.org/wiki/Grauer_Scheidenstreifling (http://de.wikipedia.org/wiki/Grauer_Scheidenstreifling)

pičulja je daklem preslica&nbsp; :)

Preslica je, daklem, pičulja.

Preslica je kasniji pratarski kulturni nanos.
Pretraži u web tražilici slike s upitom "preslica", a potom s upitom "zvonik na preslicu".
Imali su jak razlog.
Šta ne iđe ne iđe… zvonik na nepreslicu.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 30 Rujan 2012, 18:15:22 poslijepodne
Trud se dobiva kuvanjem gube u lukšiji, smjesi luga i vode.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 01 Listopad 2012, 18:59:03 poslijepodne
To da tamo vashe krave otje gubine, mogu i svatit; djava travke od sv. Ante do Male Gospojine. Bolje i gljiva nego nishta. To da krava otje gume, to je u redu; krknesh joj zemlju u usta i odman izbaci. A da otje shtednjake ... Oklen si no ti Glonge? Bolje rechi: od cseg pravish shtednjake?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 01 Listopad 2012, 21:26:14 poslijepodne
To da tamo vashe krave otje gubine, mogu i svatit; djava travke od sv. Ante do Male Gospojine. Bolje i gljiva nego nishta. To da krava otje gume, to je u redu; krknesh joj zemlju u usta i odman izbaci. A da otje shtednjake ... Oklen si no ti Glonge? Bolje rechi: od cseg pravish shtednjake?

AFAIK, od sv. Ante do Male Gospe nema ni gubine. Jurjevača bude prija sv. Ante. Iznimno, ako se između Gospojina dobro okiši ondan bude i gubina prid Malu Gospu.

Kleta Perova (i još nekoliko kleti(h)) bi se znala naosumit na odbačene šporetine, najskoli na one na kojiman je pisalo "Goran", da ti je je bilo vidit ka se ona togar dosuče, privrće ji roziman i liže gusanu ploču, emajliranu i neemajliranu limariju, caka na vratimon od pekare, lugav i čađav šamot…

Nu, čini mi se da ti ne moš prihvatit te male a začudne hirove kraviji apetita.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 02 Listopad 2012, 14:45:44 poslijepodne
Nu, čini mi se da ti ne moš prihvatit te male a začudne hirove kraviji apetita.

Ma tvoje su krave skroz manite. Shto su nalizle po gusu i midini? Minerale? Mora da su imale manjak zseliza.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 02 Listopad 2012, 19:44:26 poslijepodne
pogolema đubretarka, juCer naša, sdinsta, poijo i pa u ekstazu. ne more joj vrganj vode donit. rame iz rame s blagvom. još dvojim koju bi na tron metnijo

http://www.boletus.hr/prikaz.asp?slovo=Coprinus+comatus+(Mull%3AFr)+Pers (http://www.boletus.hr/prikaz.asp?slovo=Coprinus+comatus+(Mull%3AFr)+Pers)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 04 Listopad 2012, 01:17:08 prijepodne
pogolema đubretarka, juCer naša, sdinsta, poijo i pa u ekstazu. ne more joj vrganj vode donit. rame iz rame s blagvom. još dvojim koju bi na tron metnijo

http://www.boletus.hr/prikaz.asp?slovo=Coprinus+comatus+(Mull%3AFr)+Pers (http://www.boletus.hr/prikaz.asp?slovo=Coprinus+comatus+(Mull%3AFr)+Pers)

De traži silocibe, prodat ćemo ih ko suvo zlato ako su dobre, kani se ti šampinjona.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 04 Listopad 2012, 06:19:37 prijepodne
silociba? je li to neka naša domaća rič?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 04 Listopad 2012, 10:55:19 prijepodne
silociba? je li to neka naša domaća rič?
psihosibila
Citat:
Sibila je riječ koja potiče od grčke riječi sibylla, a koja je označavala proročicu. U antici su se pod sibilama podrazumijevale žene koje su u proročištima davale odgovore na pitanja o budućnosti.
Gljive i opojna sredstav čovjek koristi vjerojatno otkad postoji, ne od 60ih i hipi revolucije, kako bi promijenio svijest. čovjek ne može pobijediti svoju smrtnost, ali može pobijediti stvarnost. priča kruži da sibile gljive i lsdovi daju neki uvid u ljudski um, da je uzimanje jednako mistično-religioznom iskustvu. peyotl kod indijanaca uzimao se obredno stoljećima. droge se danas pecipraju kroz privrženost rocknroll kulturi, ali potreba, ta potreba je starija. kao vino u bibliji. ne znam otkud svo nazivlje.
i kad bi me pitao: bi li volio biti u društvu vrlo pijanog ili vrlo napušenog čovjeka, rekao bih ovo zadnje. i šlus.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 27 Listopad 2012, 17:13:57 poslijepodne
Potvrđeno iz dva izvora, Duvnjaci ametice tuku po pečurkama od davnina.

I tartufe, ko i Imoćani. Samo ne će, iz raznih razloga naslàvičit (priznat, objavit, reć, razglasit…).

Srećko Stipović. Rijetke gljive poznate kao afrodizijak rastu i u BiH. (http://www.vecernji.ba/vijesti/rijetke-gljive-poznate-kao-afrodizijak-rastu-bih-clanak-468444) vecernji.ba 26. 10. 2012.

Pa i kad priznaju onda (ne)namjerno ko Radovac i Stipović šire mitove o specijaliziranim uvoznim ćukenjima koji traže te gljive.

Ko da niko ne zna za lovce što u sezoni tartufa odlaze sami i(li) u skupinama s običnom paščadi a iz lova donose gljive.

A nu Mehe, Hlebinca s Vlašića, bos traži tartufe, a pomaže mu djukela, mješanac, ni rasni ni uvozni, dodušnje s dosta gena običnog naškog posavca pučkog vulgaris.

http://www.youtube.com/watch?v=8bhhCVUxkSQ (http://www.youtube.com/watch?v=8bhhCVUxkSQ)

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 27 Listopad 2012, 21:13:00 poslijepodne
evo gledam s mobitela pa su mi tartifi s filma sitni no po svoj prilici se radi o vijugavoj nirisnici. to je najčešća zabuna po pitanju tartufa
http://www.gdnasiceforum.com/viewtopic.php?f=10&t=424 (http://www.gdnasiceforum.com/viewtopic.php?f=10&t=424)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 28 Listopad 2012, 13:02:44 poslijepodne
I tartufe, ko i Imoćani. Samo ne će, iz raznih razloga naslàvičit (priznat, objavit, reć, razglasit…).

Gdi se ta govori, imali izvedenica? Navedi inu obtjepoznatu rics koja ima isti naglasak, jer tebi, shto se istih ticse, ni zere ne virujem.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 28 Listopad 2012, 15:59:47 poslijepodne
Gdi se ta govori, imali izvedenica? Navedi inu obtjepoznatu rics koja ima isti naglasak, jer tebi, shto se istih ticse, ni zere ne virujem.

U Šimundićevu, a moguće i u Babićevu kraju. U Zapadnim Selima. Imotska krajina. Ne mogu se sitit izvedenica. Čula se u izrazima:
— A on naslavíčijo…
— Ona naslavíčila…
Iz konteksta mi je bilo razumljivo značenje - slavodobitno objavio-la, razglasio-la.
Ne pada mi na pamet nijedna općepoznata riječ slična naglaska. Stalno mi se vrte manje poznate kao: nakarikati, nabirikati, napabirčiti… koje imaju različite duljine na trećem slogu, samoglasnik i u trećem slogu im je kratak, dok je u naslavičiti samoglasnik i dug i izgovoren je, prema mom skromnom sluhu, silazno. Taj mi dio zvuči ko e u primjeru Péro (…víčiti).

Kako to zapisat kad mi od školskog gradiva u ovoj tikvi stoje samo malosložni primjer; pèro, Péro, Vȉd i vîd?
Nàslǎvīčǐtǐ. Takve su mi u sjećanju duljine i kračine.
Uzlaznost i silaznost? Tu imam problema. Ozbiljnih. Ne samo s ovom riječju.

Aha. Televízija. (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19mXBZ4&keyword=televizija) Zdvuči jednako. Ozvanja. I slavíči. Da. Televízija slavíči. Televizija naslavíčila. To je.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 28 Listopad 2012, 17:04:25 poslijepodne
napabirčiti…
napàbīrčiti (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=e1ZiWBg%3D&keyword=napabirčiti)
Jest dugo i u trećem slogu, ali ne zvuči jednako ni kad se ponavlja razsloženo: na-pa-bir-či-ti, na-sla-vi-či-ti.
Više mi je ko televízija.

Što više ponavljam, lošije čujem.
Je li moguće da je to: naslávīčiti?
Jer kad kažem napàbīrčiti, onaglašeno a je kao e u riječi pèro, a kad velim naslávīčiti, onaglašeno a mi je skoro kao e u riječi Péro.
Je li to stvarno tako, ili u rikverc djeluje duljina dugog i u naslávīčiti koja mi se čini duljom nego u napàbīrčiti, barem u zvukovlju koje ja izpušćam ponavljajuć te riječi?
Nije isto.
Sličnija je televízija.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 28 Listopad 2012, 20:36:52 poslijepodne
Je li moguće da je to: naslávīčiti?
...
Sličnija je televízija.

Ako je naslávīčiti, onda je to dugouzlazni na 2. slogu i s duzsinom na 3., i ova mi je duzsina neocsekivana. TV ima DU na 3. slogu, bez duzsina. Najblizsi tvomu je "podmiriti" s DU na 2. slogu, ali bez duzsina.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 28 Listopad 2012, 21:15:55 poslijepodne
Ne znam. Podmíriti. Naslavičiti. Sliči.

Objavljeni govornik je baba Vukojuša iz Rakitna. Ako je još živa, snimit i poslat tebi da odrediš onaglašenje. Ili pitat Ivana Mihalja - Žabića koji je objavio razgovor s njom, možda on bolje čuje naglaske. Ne virujen da bi se naglasak prominijo od Ciste do Rakitna, makar se značenje možda malo pomaklo, možda smo zbog suričja.

Lorger spominje neonaglašeno naslavičiti (http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031217/mozaik03.asp) i vrti se oko nekakvi "izvedenica".
»Denominal je slavičati (zvoniti u slavu), a u sjevernoj Dalmaciji kaže se naslavičiti u značenju "razglasiti u puku".«

Ivan Marković navodi (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=112189) tu riječ među pučkim riječima Makarskog primorja koje je Pavlinović bio ustupio Parčiću, neonaglašeno.

Hrvatska jezična riznica (http://riznica.ihjj.hr/index.hr.html) ima na upit "slavičiti" i uključen radio-gumb "pretraga po sličnosti": slavični, slavičnost, slavičnosti. Riječi se pojavljuju najčešće uz riječ "taština" povezano veznikom i ili razdvojeno veznikom ili. Moj dojam o značenju tih riječi u tim rezultatima pretrage je - slavoljublje što nije nimalo daleko od moje predočbe značenja riječi "naslavičio/la".
"Pretraga po sličnosti za upit" na upit "slavičio" daje i: slavičan, slaviček, slavičeka… slavični, slavičnog, slavičnost, slavičnosti, slaviši. Pregled rezultata prevede slaviček() u Slaviček(), a slaviši u jugo-slaviši.

Gugl rezultati na upit "naslavičio".
Baba Vukojuša (kultna osoba 21. stoljća u Rakitnu): »… Ko ih je na to naslavičio? Sotona!…«. Po suričju u Vukojuše bi naslavičio u najkraće značilo — nagovorio, natenta, naputio. ("Moj kamen" 18 (http://www.zkhs.hr/moj_kamen/Moj_Kamen18.pdf), blavor.info (http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&task=view&id=3725))

Drugi rezultat je "Gospa Delorite" g. XIV. br. 42. (http://www.svetifrane.org/Zvona%20Delorite%2042.pdf) 2010. u kojoj se prenosi članak iz Narodnog (zadarskog) lista od 28. 5. 1881. "Svetčanost na Kunoj" Stjepana Dragoni-ja. »Žene većim dielom pod peružinam, koraljam i pločicam a djevojke se naperušile zlatnim trakonicam iliti kolanam i pribadačem, nebi li ih tkogod naslavičio.« Ovdje je (meni) naslavičio najbliže značenju — proglasio (ljepoticom, celebritycom…).
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 28 Listopad 2012, 23:57:06 poslijepodne
Novi medijski akcent pokazuje trenutno stanje s medisjkom deflacijom priznavanja jedinstva i sloge i oko književnoga jezika. ma, neće ti voditelji zaozinad govorit u dnevniku po hercegovački.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 29 Listopad 2012, 22:30:27 poslijepodne
Hvala, Glonga, izcrpno je.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 30 Listopad 2012, 15:54:47 poslijepodne
ne sićam se jesmo li imali rič sjever (strana svita). po nekoj logici stvari kod nas bi tribalo bit siver, ali meni ne leži takav oblik i ne leži  :-\
Naslov: SaJlaš za grabuJznu na siJeveru BJačke
Autor: glonga - 30 Listopad 2012, 20:12:52 poslijepodne
SaJlaš za grabuJznu na siJeveru BIJačke

Orijentacija. Iztok ili sjever? Kom(u)paskogailišto?

Orijentacija. Po mahovini?

U krčmi Kunara u arsenalu priručnih citata za ad hominem diskvalifikaciju ili osudu riječi ili djela mađih spodoba rabi se masivno rečenica izvjesne pokojne općenite tetke Ankice:
— Ova današnja mlađarija nema orentacije u glavi!

Auktore učbeničkih priloga o orijentaciji, baremko one žive, triba pozatvarat. Koliki se sudionik ratnih zbijanja 1990-ih samo pogubio (da pogubio, ne samo izgubio, zagubio, zalutao…) po tim uputama?

Orijentacija. Orijent = istok. Određivanje istoka. Prema izlasku Sunca. Nedovoljno precizno za mnoge namjene.

Ranko Marinković. Ruke. (http://www.borut.com/library/texts/marinkovic/ruke/index.htm) 1964.
»Ah, zatvorimo se čvrsto u sebe, mi mudri, i držimo glavu u hladnoj vodi dok nam se ne ukažu velike smrznute sjeverne zvijezde razuma!«

Sivernjača. Po njoj možeš odredit ne samo sjever već i sjevernu zemljopisnu širinu (http://www.math.nus.edu.sg/aslaksen/gem-projects/hm/0203-1-12-celestial_navigation/polaris.htm) već i primitivnim sklopom naprave za mjerenje kutova i naprave za određivanje vodoravnice (libela, vaservaga, šlaufvaga…) ili okomice (npr. visak)

Kako je putovao Noćnik (http://hr.wikisource.org/wiki/Smrt_Smail-age_%C4%8Cengi%C4%87a/No%C4%87nik)? Novica? Mirko?
»Obnoć grede, a obdan počiva,
Junak negda, sad ne junak više,
No trst, kojoj svaki hlad kidiše.«
Kako se orijentirao (istočio, iztočio)? Usiverio bi se po Sivernjači staoimackoj peripatetičnoj.
Nije ko zmaj (http://www.jutarnji.hr/jurjevo---povijest-i-legende/247737/) tražeć "obdan ovcu, obnoć divojku".
Ni ko Ženska ljubav (http://hr.wikisource.org/wiki/%C5%BDenska_ljubav).
»Ona obdan, obnoć lovi
tere mnoge duše gubi.«
Ni ko Vila Vodarica (http://onecroatia.info/turisticke_atrakcije/srednjovjekovni-grad-ruzica/#.UJA00Y5V-Mk). »Što bi se obdan  sazidalo, obnoć bi se rušilo do kraja«.
Ni ko Jure (http://www.sss-makarska.hr/spisi/velikani/kacic/razgovor/37.htm). »obdan spava, obnoć stražu čuva« …
Ni ko recentan Imoatjanac iz kladionice: »Obdan spava, a obnoć počiva.«
Po Sivernjači, daklem.

Magnetski pol i deklinacija. Otkad je čin-nan? Kompas. (http://hr.wikipedia.org/wiki/Kompas) Kom pas? Koga ili što? A deklinacija kao funkcija vremena?

Siver u Imoti (pa i šire) (su)postoji. Glede i unatoč. Po azimutu (http://hr.wikipedia.org/wiki/Azimut) može bit ω = ±N45°. Odma ka se pođe, od bure (NE) do lebića (SW) u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na zidu. Rvacki wikipedičari góre (zapravo, nikako) su obradili ružu vitrova (http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetar#Ru.C5.BEa_vjetrova) negoli čin-nan.
Uz ružu vitrova vezat mi je sjećanja na deseteračke pisme. Kontale su se u Imoti. Popijevale. Bez gusala. Na suvo.
»…otklen li će siver vitar punit?…«
»i meni će siver vitar punit…
— Otklen će ti siver vitar punit?
Tádi su ti zavezane ruke…«
Bulevarac, iz koje je ovo pisme? Čini se da spominje makar Tadiju Senjanina.

Klima. Vrijeme. Orijentacija.
Neku večer Sijerković za nekakvu pojavu veli da nije klimatska nego vremenska. E, sad se ja ne usudim klasificirati neke stvari na ovoj temi. Na klimu, vrijeme, orijentaciju…

Siver u Imoti je često izpravno i često neispravno (od neprecizno do netočno) — bura.
U Imoti se znaju najmanje dvi bure. Livanjka i Zavelimka.
Poznata je staroimacka peripatetična babska poruka mladim divojkama o divojačkom mokrenju u prirodi (i društvu) glede naponase Livanjske bure:
— Ćerce, ne pišaj u vu buru, moš ostat zbabna.
S našom temom nema nikakve veze sataroimacka peripatetična asanaginičasta poučna poskočica o mokrenju u društvu (i prirodi):
»— Šìšni-pìšni Ajka ajka (http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=1757&page=199)!
— Ja ne mogu majka,
trojica me gledala,
pìšat mi se ne dala!«

Babe znaju reć:
— Oblači se od sivera. Ili će proletit, ili će sneverat?

U odnosu na građevine, stambene, gospodarske… Od sivera, od bure, z bure, u buru, u siver…
— Ne meću se vrata u buru.

Ovo nisu znali Rimljani u Županjcu dok su gradili vorum (http://poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=27438:sumrak-logike-adieu-starom-rimskom-forumu-i-termama-u-tomislavgradu&catid=77:tomislavgrad&Itemid=61). Ili su na zòr Delminium priselili s Liba na sri polja pa u priši samo kopirali gotov projekt, ili to misto ranije nije bilo naseljeno pa nije bilo iskustva, ili su svi koji su imali iskustvo bili pobijeni ili samo odsutni, ili su vrata zaziđali tek nakon što su golon sičon sasikli drvlje (i kamenje) na Ljubuši, Paklinama, pa i šire.
Karlo Patsch. Prilog topografiji i povijesti Županjca-Delminiuma. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini. vol. 3. (16.). Sarajevo. 1904. pp 339-365
»Razlog, za što se vrata zazidaše, biće da leži u klimatičkim odnošajima ovog mjesta, na koje se nije uzeo obzir prigodom ustanovljivanja gragjevnog programa. Vrata se otvaraše prema sjeveru, dakle prema onoj strani, odaklo obično duva vjetar, zbog čega nije nikako podesno, da se u Županjcu namještaju vrata na ovoj strani.«

Dr. Šandor Romano u suprotnom: od juga, od jugovine, u jugovinu…
— Od juga tàje kroz ponistru, čim malo kiše s jugovine, a i zid se vaskoliki nasùpa vode, ne potegne vlagu iz zemlje, već se vidi vlaga odma ipod korniže pa strmu i na somiću i s čela.
Somić je u narečenim slučajevima bio okrenut na istok (i na jug), a čelo (pročelje) na jug (i na istok).

Daklem, i jug((o)vina) u Imoti pa i šire je po azimutu priličito široko ω = ±S45°. Odma ka se pođe, od bure (NE) do lebića (SW) u smjeru kazaljke na zidu.

Jug ima tu prednost jer se i vitar na ruži vitrova i strana svita po kompasu i Sivernjači slično zovu i drže isti korijen. Jug, jugo, jugovina. Iznimno Rubić i Nuić (Zlatović & Ljubić) daju naslutiti da je jug mogao bit zvan i podne (niđe veze, prim. glonga) u ritkin slučajevizin. Lik Podi je upravo logiran na vorumu. Nije samo Zagorje  (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2729.msg59068#msg59068)(kod Vira) imentovano od sivera, jer od sivera je Zagorje iza gorja Zavelima (ne š ti gorja), pa je i imentovano od sivera, Podi su imacki imentovani sa sivera ko i oni šibenički Podi u Zlatovića (Ljubića), oni su Zagorju od podne, ko što su šibenički Podi Trtri (Trtli?) od podne.
»Kada bude sutra oko podne
gledaj mu mi se ukloniti s puta.«

Siver je hendikepiran zbogradi razlike nazivlja glavni vitrova sivernjaka — burā (Zavelimaka, Livanjaka…) spram nazivlja strana svita sprama Sivernjače i čin-nan-a.

U pravi je čas Gospu pozdravijo ko se 1990-ih nije napatijo s orentacijom (po kamenju i maovini i…) i ko nije mora nikad primirice orijentirat = usiverit kartu na kojoj su bili primirice: Siver Planina (http://www.geonames.org/3190786/siver-planina.html), Veliki Siver (http://www.geonames.org/3310297/veliki-siver.html), Mali Siver (http://www.geonames.org/3283630/mali-siver.html), Siverić (http://www.geonames.org/3190787/siveric.html)…

etc.
I druge bilužke:

Vitri siverni
gornja bura, gornji siver caecias
niki vitri od sivera ornithiae
siver, vitar od sivera aquilo
siver, vitar od sivera, bura bores
tarmuntana, to jest vitar od sivera aparctios
vitar od sivera, bura boreas, aquilo

Orentacija
k siveru ad aquilonem
siver septentrio
Zvizda Sivernjača Stella Polaris, Cynosura (Κυνόσουρα), Polaris Borealis

Hanibal Lucić. Robinja. (http://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=hanibal%20lucić%20robinja&source=web&cd=3&ved=0CC0QFjAC&url=http%3A%2F%2Fwww.ss-obrtnicka-pozega.skole.hr%2Fdownload_zona%2Flucic_robinja.pdf&ei=eP6PUOLJMoHOtAaX8oHYBA&usg=AFQjCNFAYRWdC80-7FiVS-WBxlp8XlJENQ) 1638
»Mogal bi umolit siver da ne dima.«

Matija Antun Relković. Satir iliti divlji čovik. 1762.
»Od sivera je Trivina Glava,
usrid Fruške stoji Beševina,
pak ostali: Divša, Šišatovac,
i Opovo, Kuveždin, Rakovac,
i Grgeteg, Krušedol, Remete;
čini mi se, ja se ne pomete,
jer još jedan ima, Ravanica,
drugi Jazak, treći Petkovica.

Al ti tako, moj Slavonče, nećeš,
neg za nemar bolesnika mećeš,
ti ga turiš u jednog kiljera, -
kazao sam, ni vridan filjera,
jer kroz brvna siverina puše,
mora ostat bolesnik prez duše.«

Antun Kanižlić. Sveta Rožalija. (http://hr.wikisource.org/wiki/Sveta_Ro%C5%BEalija/Dio_tre%C4%87i/1) 1759.
»Sada kaže more brez kraja široko
i vodene gore kipeće visoko:
oda strana sviju vitrovi se ljute,
jug se i siver biju, morsko polje mute.«

Fra Stjepan Zlatović. Danilo. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol.1 No.1 1870. (Šime Ljubić. Dopisi. (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=93582))
»Na istok sunca od Šibenika priko vršina i dubrave do tri šahta leži polje danilsko, dugo od zapada istoku dobar saht hoda, a široko četvrt. Mejaši sa sivera sa brdinom Trtra (m. Tartaro), od poldneva golim glavičinam nizokim, što narod naziva Podi.«

Stojan Rubić i o. fra Anđeo Nuić. Duvno (Župańac). Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. vol. 4. JAZU. Zagreb. 1899. pp. 244. (http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=1364&page=253)—291.
»Duvno graniči od sivera sa selom Šuica (! Ur.),…

'Pošto je Duvno veliko poļe, dugo je od sivera prama podne 4 sahta, od iztoka prama zapadu široko 1½ saht, i pošto su sela okolo čitava poļa, naredana jedno do drugoga, zato ću početi sela brojiti od sivera prama podne i tako sve na okolo.

Pošto imade dosta prostora, imadu mnoga sela od sivera i iztoka i svoje kosnice.
 …
'Duvno kao poļe jest ravno, postoji u nizini, na okolo jest okruženo sa planinom, osobito sa sivero-iztoka Malovan i Želivodić, od iztoka Ļubuša, Vran i Sviņača, od podne Vranbaba i Koškopoļe, od zapada Tušnica, Jelovača i Buļan-strana'.
 …
'Duva ili puše vitar većinom priko cile godine bura (siver), u proliće, kad se snigovi rastapaju, jugovina, priko lita većinom vazda bura, u jesen jugovina i bura, zimi vazda bura.'
 …
Kamenog ugļa nalazi se u Vučipoļu od sivera k zapadu, daleko od Župaņca 1 saht.
 
Dražen Poje. O nazivlju vjetrova na Jadranu. (http://hrcak.srce.hr/67934) Hrvatski meteorološki časopis. Vol. 30. No. 30. 1995.
»Ritter-Vitezović u svom Lexiconu Latino-Illiricum (1707) prikazuje ružu vjetrova s nazivima svih 32-ju smjerova. Tako za buru uzima da ima smjer NNE, za vjetar na polovici izmedu N i NNE smjera daje naziv nadburac, a za vjetar na polovici izmedu smjerova NE i ENE naziv podburac. Za vjetar iz smjera NE uvodi naziv siverzdolc, a za vjetar iz ENE naziv oblačnak.

Napomenimo da postoji i zajednički naziv siver, siverin za grupu vjetrova bura, tramuntana i grego.«

Na siveru Bačke

Ivan Petreš (1876.-1937.). Sabrana djela.
Dva bila gavrana. etc.
»siver - sjever« (http://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/magyarorszagi_kisebbsegek/horvatok/sabrana_djela/pages/006_rjecnik_manje_poznatih_rijeci.htm)

Ljubica Šego. Ruža vjetrova.
šija šete (http://v-majer.bloger.index.hr/post/zavrsetak-osvrta-na-7112008/1075731.aspx)

»šija šete šija šete
štađuni doliću odliću
i prolića i lita pasaju ne fermaju
i kroz svist i savist
misto i ditinjstvo ka munja proliću
i kolivka kroz zavit i zavist
na vitru siveru juja se juja
i gnizdo i tić ditić
još uvik na mistu čeka čeka
šija šete šija šete
al tići drugi neki ditići
u gnizdu ditinjstva sritna
gnizde se gnizde
i judi drugi neki
u kući jubavi u kužini
za obid sidaju
i nediju svetu blaguju
i u kamaru ditinjstva mirisna sritna liježu
i kroz ponistre dici drugoj nekoj
misec miga miga
šija šete šija šete
a u ženi zriloj
žeravica uspomina tinja tinja
i u noći ladnoj
di vitrovi siverni pušu
i dušu i tilo lede lede
daleko od gnizda kamena draga
kad žar razgori se i kad vatra jubavi
zapretena raspiri se
a sićanja kad užgaju se
kroz svitlo munje
dok nebo i dušu para
vidin misto milo bilo cilo
i ka leptirica oko sviće
miston obnevidila oslipila kružin
i krila na svići pržin
i čujen ćaću
šija šete šija šete
šoto voče viče
a u noći o ponoći
kad samoća i gluvoća
dušu i tilo pritišće i tišći tišći
suze mi grunu i plačen i vičen
fali mi fali gnizdo sritno tamo doli
i sićanje boli boli
i jubav za miston za diteton za srićon gori gori
i fale mi fale kale
niz koje ćaća je kalava i nebo kalava
jerbo lišo bez punta bi osta
kad balota uz bulin fermala ne bi
i fale mi fale skaline
niz koje ćaća je skalava
kad balun iša je igrat
i kad konop iša je potezat
i uvik kad munja sivne i sićanjem mine
vidin ćaću kako niz kalu kuri kuri
dok šalpa na vitru vitri se vitri
i poželin vrime i šveru i uru da vratin
i ćaću i mater i sriću da vratin
i misto i ditinjstvo da vratin
i dite sritno tila bi tila da vratin
dok vitar siverni brije me brije
dušu i tilo brije brije
i tila bi tila da ćaća vatru nakuri
i da uz vatru sidnen i steplin se steplin
dušu i tilo da steplin
i u situ na kominu pučke da pečen
al ka žena zrila ća gnizdo drugo neko
gori na siveru svila je
znan da nigdi sriće
do kuće ćaćine i mista ćaćina nima nima
i dok siver na refule
po škinima slabin nejakin tuče me tuče
i dok bis i jid po ženi švogaju se švogaju
tić ditić jopet postajen
ća ćaću i kuću išče išče
i od sriće bez riči nima nima ostajen
i čujen ćaću šoto voče viče
šija šete šija šete«
Naslov: Delminium po Sivernjači u tri Ane Karlove meane
Autor: glonga - 30 Listopad 2012, 22:11:34 poslijepodne
U sivernom svitlu prethodnog upisa sasvim nekvalificirano tvrdim: — Delminium je u Prisoju (http://www.geonames.org/3192364/prisoje.html) (u Karlovu Anu (http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?rm=results&show_full=1&f=UncontrolledTerms&v=Karlov%20Han)). U tri Ane Karlove.

Zvizdin pod (http://www.geonames.org/3286490/zvizdin-pod.html) (43.56215° 17.09237°) je na Zavelimu. Okolna imentovanja su sa sivera: Zagorje, Podi… Sivernjača počivlje na Zvizdinu podu. Komu? Promatraču iz Sičenica, Lokvičića… s juga. Pod i Podi su u imentovanju na podne - na jug. Siverno od Zvizdina poda po 17.09237° E su Bukova Gora, Korita, Prisoje, pa Tušnica, a iza nje se ne vidi Sivernjačin (anti)pod — Zvizdin Pod na Zavelimu.

Danicza? Danica Horvatska? Zvizda Danica. Venera. Počivaše li ona ikad ikom na Zvizdinom Podu. Promatraču s Liba na zapad kao Vićerna svitlica, Zvicêrna (http://www.wikinfo.org/Hrvatski/index.php/Venera_%28Danica%29)? Ne znam. Ajmo astronomi. Ona je i Danica i Večernjica. Nije na istom mistu na nebu. Ujutru na istoku, navečer na zapadu. Nema smisla po njoj imentovat Zvizdin pod. Nit izlazi, nit zalazi na istom mistu na obzoru, ko ni Sunce, ko ni ostala tilesa u Sunčevu sustavu. Iliri delminiumski Delmati su znali da Danicza nije zvizda? Gdje se skrio taj ilirski jezik? U prijevodu mjestopisa "Zvizdin pod"?

Nadodatak.
Zvizdoznastvo na Zavelimu. Alajbeže, za nevolju kume… Alajbegova, Kumova Slama… Slamuša.

Zvizdin pod i Slamuša.

S juga. Zvizdarnica Lokvičići.
http://i.imgur.com/RDcjL.png (http://i.imgur.com/RDcjL.png)

Z bure. Zvizdarnica: — Karlo! Van!
http://i.imgur.com/nLwNJ.jpg (http://i.imgur.com/nLwNJ.jpg)
Naslov: Na vr brda Sivernjača mrda
Autor: glonga - 30 Listopad 2012, 23:54:00 poslijepodne
Za one kojima ni Sivernjača (http://en.wikipedia.org/wiki/Polaris) (^ (http://en.wikipedia.org/wiki/Pole_star)) nije dovoljno mirna.
Potreban je .ogg player. Čini se da u Firefoxu ovaj ogg video (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/53/Polaris_motion.ogg) uredno radi.

Je li Slamuša imentovana sa sivera (http://www.themcdonalds.net/richard/index.php?title=Finding_Polaris%2C_the_North_Star)? Kola s kumovom slamom su se izkipala livo (od Zvizdina poda, na Slamušu) gledano od Tušnice (Prisoja, Karlovhana).

Pogled u nebo:

(http://www.themcdonalds.net/richard/astro/writings/images/Polaris-found.jpg) (http://www.themcdonalds.net/richard/astro/writings/images/Polaris-found.jpg)

Preslikavanje na Zvizdin pod sa sivera. Ilirski "Flip horizontal".

(http://i.imgur.com/8Y5tq.jpg) (http://i.imgur.com/8Y5tq.jpg)

Proširujem sasvim nekvalificiranu tvrdnju; Iliri Delmati iz Delminiuma (Prisoja (http://www.geonames.org/3192364/prisoje.html)) su znali astronomiju dobro. Od Grka? Nisu li Iliri u Ošanićima (ΔΑΟΡΣΩΝ) kovali novce?
Iz Prisoja - Delminiuma (43.69289° N) nisu mogli vidit Sivernjaču. Kako? Nije li kut s tla do Sivernjače mirilo siverne zemljopisne širine? Vidi li se od strme Tušnice Sivernjača iz Prisoja - Delminiuma? Ne vidi. Onda su oni lipo na markantnim mistima u krajobrazu imentovali (anti)pozicije; Zvizdin pod, Slamuša…
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 04 Prosinac 2012, 23:51:34 poslijepodne
Ajde, Imotjani, pomozite. Radi se o vashem Iliji Ujevichu, koji ima rics UKUMIŠ, ocsito pridiv, kao i nikanje istoga NEUKUMIŠ: Mile bio ukumiš: dosta mu je bilo jednom viditi, odmah upamti ko starac (o poslu i težakluku), ... Marko je postrvan za vinom. Kad nakrivi, ne zna, ni kako mu je ime; ja mlad, neiskusan, neukumiš vašoj naredbi (govori pra Ciprijan gvardijanu). Doista vrlo ridka rics, raritet. Nema ARJ, nemaju ostali ricsnici. Imam rics UKUMITI "čvrsto što naumiti, navaliti, uznastojati", ali mi je znacsenjski tezsko dovesti s UKUMIŠ u gornjem navodu. Csini se da bi kao osnovno znacsenje bilo "visht, znan, koji zna"??? O izkonoslovlju ne smim ni pomisliti.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 05 Prosinac 2012, 02:46:08 prijepodne
Prvi glas. Čulo se za komiš.
Iđe miš niz komiš…
… prde miš, puče tikva, proli se vino…


uk - učen - zapravo (po)učljiv
umiš - umiješ - umješan
________________________
= uk + umiš = umije učiti

o>u
oko + umiš = što oko vidi - ruka razvali

Neuk umiš?

Uk umiš?

UK U miš?

Popejo se Bariša na miša,
miš u Šujicu, Bariša u guzicu.



Belegiš? Kako se to izkonoslovi u Skoka? K'o belegija?

Lemeš? Joso brana, Milena gona kokoši, puče lemeš.

Okoprcs(an/na/no). Oškopica. Učkur.

Ha.
-č (ukumič)

Krmokolj. U sobič? Usobič? Kad se ne raztrančira standardno običajno? Ili? Što no je "zaklat krme usobič (u sobič)"? Što je sòbič? Ili ȕsobič?
Ili no je usebič? U sebič?

Komiš.

Komiš je (i) dobro ukuvan i dobro ispečen kruv. Komis. Nije ni u pris - ni u kvas (upris, ukvas). Već ko komis. Dobar kruv — ko komis.
Ukumiš je u-komiš > ukumiš, dobro, solidno zakuvano, napravljeno čeljade, ko Jadranka iz Blagajnice koja oće ić na more.
Jadranka je ukumiš jerbo ju je taku mater zakuvala, zaprećala, otresla ožegon na prizidi…:
— E, jesi dobra Jadranka!
— Taku me mater napravila.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 05 Prosinac 2012, 09:25:11 prijepodne
ukumiš, dobro, solidno zakuvano, napravljeno čeljade, ko Jadranka iz Blagajnice koja oće ić na more.
Jadranka je ukumiš jerbo ju je taku mater zakuvala, zaprećala, otresla ožegon na prizidi…:
— E, jesi dobra Jadranka!
— Taku me mater napravila.
Baš tido kasti kako ju je ćaća zaprecha.
Ukumiš je skraćeno od kukumiš. To je nishta između glongina prdimiša i kukuvižine. :potjeh
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 05 Prosinac 2012, 10:38:55 prijepodne
Baš tido kasti kako ju je ćaća zaprecha.


Glede i ovtopik, moran primitit diverencu prisavskog i primorskog monumentaliteta. Iz prsisavske ćoše bi ti rekli:
— Fùj! Perverznjàk!
perverznjàk - prezveznjak koji je číta Bukvar, bukvalni Prézvo, koji je dijelove onog legendarnog bukvarskog štiva u kojem piše "Šemsa mète."… ne, nego "Sjetio se Joso, u tijestu su jaja." , čitao kao "Maja mijesi jaja, Joso mijesi sise."
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 05 Prosinac 2012, 20:12:38 poslijepodne
Glede i ovtopik, moran primitit diverencu

šta je diverenca... divergenca, diferencija ili diverencijal od vreze
i šta je tu diver, je li to malo inčiji suprug?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 05 Prosinac 2012, 23:22:33 poslijepodne

šta je diverenca... divergenca, diferencija ili diverencijal od vreze
i šta je tu diver, je li to malo inčiji suprug?

Diver od Enza (Enca koji nije Ferrari ko Maria Rita Testarossa… enci-menci na kamenci…). Na slovačkom. Kako ga ne znaš?
Valjda mu znaš jetrvu?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 06 Prosinac 2012, 15:37:26 poslijepodne
Vashe izkonoslovlje ne bih nazvao csak ni "pucskim" nego mehanicskim: rizsete, cipate uzduzs i popriko, shvajcujete, nadometjete, skratjujete i proshirujete, i na kraju izpadne - nishta.

Dakli, nitko nije csuo za pridiv "ukumish" (neukumish).
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 06 Prosinac 2012, 15:48:06 poslijepodne
Vashe izkonoslovlje ne bih nazvao csak ni "pucskim" nego mehanicskim: rizsete, cipate uzduzs i popriko, shvajcujete, nadometjete, skratjujete i proshirujete, i na kraju izpadne - nishta.
:batak
Naslov: Cukun
Autor: Slovak - 12 Prosinac 2012, 11:56:55 prijepodne
"U mom selu se rič cukun upotrebljava za osobito tvrdoglavu i ne baš bistru osobu i obično se koristi kad se nekog ne želi uvriditi."

Eto, belevarac, majstore, otkud ova rič. Ima li veze s riječju čukun, a koristi se u cakavskim podnebljima, koja je turska. Čukun-unuče!
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 12 Prosinac 2012, 11:58:17 prijepodne
Vashe izkonoslovlje ne bih nazvao csak ni "pucskim" nego mehanicskim: rizsete, cipate uzduzs i popriko, shvajcujete, nadometjete, skratjujete i proshirujete, i na kraju izpadne - nishta.

Pozdravijo te Jimi Hendrix!
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 12 Prosinac 2012, 23:03:51 poslijepodne
Dobro, Endrikse, zar je toliko tezsko dignuti HJP i viditi koliko nisi u pravu s "cukunom". A tko tje ga znati: mozsda su tal. "zuccone" i tur. "koekuen" u prasrodstvu.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 24 Prosinac 2012, 23:43:51 poslijepodne
… i na kraju izpadne - nishta.

Nešto je ispalo. Ili netko. Što se odma ljutiš?

1. Četvrtasto. 'U vinklo'. 'U škvadru'. U pravi (ravninski) kut. 'Pod pravi kut'. U pravi ugao (pravi prostorni kut).

Komis je u hrv. literaturi prvenstveno vojnički hljeb kruha u austrougarskoj vojsci. U Krleže, oćalinka bidnog, je najčešće pljesnjiv, neugledan, zgužvan u rancu domobranskomu.
Komissbrot je u Njemačkoj i u njemačkom govornom području bez obzira na sastav i na kvalitetu tijesta, svojstva tijesta, dodatke… prvenstveno četvrtast kruh. Kockast. Oblika pravokutnog paralelopipeda. Pravokutne prizme.

Also, das ist Komissbrot:

(http://www.karlehmer.com/images/wilds-kommissbrotlg.jpg)

Komis je ponegdje i ponekad i komplet stvari koje (austrougarski) vojnik dobije od države. Opet pravilno četvrtasto složeno. Ko 'krevet na kocku'. U vojnički kuver, kovčeg, kazetu…

Primjena na osobu? Kaže se da netko nije 'u škvadru', 'u vinklo', da je 'ausvinklo' (ausser Winkel). Kaže se i da nije 'pod liver' (libelu, vaservagu, rjeđe šlaufvagu - vagris) ni 'pod visak' , nu to ćemo pod točku 2, ali semantiku ne ćemo pomaknut ni za jotu.

2. Nije pod visak.

Skok na 131. str. ima kom (http://archive.org/stream/EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika/PetarSkok-EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika#page/n479/mode/1up) za kojeg veli da je praslavenski pridjev u značenju "strm, okomit".
Okomit je specijalan slučaj strmosti. Visak je naprava kojoj je uteg najčešće sastavljen od dva stožca po čijoj se osovini nalazi ušica s privezanom niti, a služi za određivanje okomitosti (okomice). Primitivan, a još uvijek dovoljno precizan visak je i običan, na zgodnu mjestu šupalj, ili bilo kakav kamen privezan na nit.

Na što me navodi Skokov kom? Jesu li nomadne u Buškublatu nekakav primitivan visak zvali kameš? Kamen zavezan na užetu. U Buškublatu, dok je bilo blata i kosaca, stvar prestiža je bila sadi dobar plast. Sa stožinom (h)rastovom u sridini. Dvije trećine od tla to je bio pravilan valjak s polumjerom duljine uobičajenih drvenih vìla. Završna (gornja) trećina je pravilan rotacijski paraboloid. Sadìvač sa vr' plasta određuje okomitost valjkastog dijela tako da uže s kamenom na dnu drži na kraj vìla. U toj fazi posla to uže je tad jednom netko nazvao kameš? Ili nije? Poslije se s nekoliko takvih užadi i kamenja plast 'pričepi' da ga ne raznosi i ne nakrivi vitar i da se malo pozbije jer zavješeno kamenje visi na oko metar do dva od tla.
Ni nalik plastovima na duvanjskom polju, oko Vrbasa… Sloveniju, Austriju i Bavorsku da i ne spominjem

Je li moguće da Kamešnica ima više sveze s onim Skokovim kom-om, negoli izravno s kamenjem, a pogotovo kamiš-om?
Kamešnica je kom-ešnica - strma planina? Pa i čuje se u starije i u krnjave čeljadi (najskoli s Voštana) ko Komišnica?

Nu, glede 1. u Zapadnim Selima odakle se na obzoru vide i obzorom dominiraju i Sv. Jure (Bijakova) i Komišnica more se čut anegdotalan komentar na pritužbu kakva stanovnika.
a/
— Kvari mi se voda u čatrnji.
— Kako se ne će kvarit kad ti čatrnja nije u škvadru.
b/
— Slaba mi slika na štrviziji, a vidi se sv. Jure i iman najbolju antenu na ribiju kost…
— I ne bila ti, kad ti kuća nije u vinklo.

3. Nije svezan. Ne veže. Nije sveza oko líske.

HJP za kòmis (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=elthWRc%3D&keyword=komis) daje definiciju 'reg. zast., v. tàjīn' i podrtlo ✧ njem. Komissbrot. IMHO, magrebski ovčji ragu (tàjīn (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=d1ZjWhc%3D&keyword=tajin)) i njemački četvrtasti hljeb kruha nemaju nikakve sveze, napose kulinarske.

Međutim kȍm (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=eltjXRM%3D&keyword=kom) ima neizravne(?) semantičke sveze (✧ grč. kṓmys: svežanj). Svežanj. Nije u svežanj. Nije sveza. Nije svezan. ne veže mu priča.


1. 2. 3. etc. o>u>e>i
Dvije stranice dalje od kom Skok piše 'komisija = komesija = kumesija.
Kuverta, kuver, kumpanija, kumparan… fra Kumbat…
HJP ima komes (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=eltgXxU%3D&keyword=komes), ima ga i, činim mi se, Krleža, bomeš, gospon komeš.
Meni je komeš u sjećanju iz nekog govora (Zapadna Sela) imao i značenje koje HPJ daje koporanu (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=elpvUBc%3D&keyword=koporan). Pribacijo komeš priko sebe. Nosi komeš priko ramena. Možda je taj komeš bio nešto bolje izrade i od nešto bolje tkanine nego koporan prema 1. na HJP (1. reg. gornji kaput od domaćeg sukna), nako ko za komesa, za komesovsku glavu, ne za obična pučanina.

Ono što Skok veli za dočetak -iš  (http://archive.org/stream/EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika/PetarSkok-EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika#page/n386/mode/1up) — ne govori mi ništa u ovom slučaju.

Ceterum censeo. Komis je priša u kumiš primjerom stranih kover(a)ta, kofera, kompanija… a kad netko nije četvrtast ko komis onda nije ni u vinklo (uvinklo, a jest aus vinklo, ausvinklo) ni u škvadru (uškvadru), pod liver (podliver), pod visak (podvisak)… nije sveza…

Daklem, suprotno Šimiću:
Odjednom: svi ih puti izvedu u suhu žutu i beskonačnu prazninu.

Kako god ovo iztvorili i izkonoslovili iz tri različita pravca i smjera, eto nas u istom semantičkom epsilon okolišu.

Na dobro ti došla Badnja Večer.
Još ću okasnit na ponoćku. Triba to ko u pra Vjekina doba pomaknit ponoćku za 4 ujutru (http://radioimotski.hr/index.php/radio-imotski/1046-bozicna-prica-stogodisnjeg-fra-vjeke-vrcica).
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 26 Prosinac 2012, 15:10:01 poslijepodne
Još o ukumišu… bez pomicanja značenja…

Otkud kommiss u Nijemaca? Iz grčkog (✧ grč. kṓmys: svežanj) preko latinskog (s pomaknutim značenjem^ (http://www.duden.de/rechtschreibung/Kommiss): ursprünglich = Heeresvorräte; wohl zu lateinisch commissa (Plural von: commissum) = anvertrautes Gut, substantiviertes 2. Partizip von: committere = ausüben; anvertrauen, zu: mittere = schicken, beauftragen), da bi mu se u njemačkom značenje opet primaklo svežnju (das Bund(eswehr)).

Bedeutung
Militär, Militärdienst
Beispiel
er ist beim, muss zum Kommiss
Synonyme zu Kommiss
Bundeswehr, Kriegsdienst, Militär[dienst], Wehrdienst; (umgangssprachlich) Bund, Soldaten; (veraltend) Waffendienst; (Soldatensprache) Barras

"Kumma harr, worst schu bein Kommiss?"

Daklem ukumiš je psikovizički spreman za vojsku, proša je legrutnu kumesiju s ocjenom u-kumiš > u-kommiss.
Nasuprot frazi za nekog ko je ovih dana malo žešće nazdravlja pa mu kažu da ga je 'malo uzelo u vojsku', da ga 'anđeli nosaju'.

Kako je in prišlo u u? Nije noi prilazilo. Izvorna ocjena je bila zu Kommiss, zum Kommisss, pa je izkrivljenica mogla bit i cumkomiš i cukomiš (pas mìša) i cukumiš… cukum nepokraćena i neizvraćena do cukún.


http://de.wikipedia.org/wiki/Kommiss (http://de.wikipedia.org/wiki/Kommiss)
http://de.wiktionary.org/wiki/Kommiss (http://de.wiktionary.org/wiki/Kommiss)
http://www.dwds.de/?qu=Kommiss (http://www.dwds.de/?qu=Kommiss)
http://wortschatz.uni-leipzig.de/cgi-bin/wort_www.exe?site=1&Wort=Kommiss (http://wortschatz.uni-leipzig.de/cgi-bin/wort_www.exe?site=1&Wort=Kommiss)
http://de.thefreedictionary.com/Kommiss (http://de.thefreedictionary.com/Kommiss)
Švaba crta tvorbu:
http://www.canoo.net/services/Controller?dispatch=wordformation&input=Kommiss&features=%28Cat+N%29%28Gender+M%29&country=D&lookup=caseSensitive (http://www.canoo.net/services/Controller?dispatch=wordformation&input=Kommiss&features=%28Cat+N%29%28Gender+M%29&country=D&lookup=caseSensitive)

zum Kommiss > u komis > ukomis > ukomiš > ukumiš

Oćemo li sad komušanje lepuške na kokuruzu dovest to grčkog svežnja (kṓmys)? Pa i čemušanje grma? Je li njemački das Bund u izravnoj svezi s grčkim kṓmys-om bez uplićanja latinskog? A naše komušanje? Čemušanje? Čepušanje?
Naslov: Odg: Cukun
Autor: golozlo - 26 Prosinac 2012, 16:40:12 poslijepodne
"U mom selu se rič cukun upotrebljava za osobito tvrdoglavu i ne baš bistru osobu i obično se koristi kad se nekog ne želi uvriditi."

Eto, belevarac, majstore, otkud ova rič. Ima li veze s riječju čukun, a koristi se u cakavskim podnebljima, koja je turska. Čukun-unuče!

Evo da probam.

Cukun je "udaren" čovek , od glagola "cukati" koje je nastalo od "kucati" jer se u jeziku zna prevrnuti raspored slova , a ni to nije  bitno jer je i "cuk" i "kuc" nastalo od podražavanja.
A nastavak "un" je imenskog tj.nadimačko-tepajućeg karaktera , primera radi majka ima sina Žarka i ona ga zove :"Dođi sine Žarko , dođi moj Žarune" kući na večeru".

Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 27 Prosinac 2012, 03:11:30 prijepodne
Glonga, ako izvodish od "zu Kommiss", zashto "ukumish" nigdi nema nego u Imoti? Nije imota blizse Becsu od H. Zagorja, Like, Siv. Dalmacije ... A o mnozstvu glasovnih promina da i ne govorim.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 27 Prosinac 2012, 04:24:26 prijepodne
… ako izvodish od "zu Kommiss", zashto "ukumish" nigdi nema nego u Imoti? Nije imota blizse Becsu od H. Zagorja, Like, Siv. Dalmacije ... A o mnozstvu glasovnih promina da i ne govorim.

Ne znači da ga nema nigdi i da ga nije bilo. Nigdi ga nitko nije zapisao ili se nismo namirili na zapis i/ili na izgovor.
Imoćani i vojska. Mislim da ni Belevarija nije daleko sa stavom prema momcima koji ne prođu legrutnu komisiju i čarobne riječi "U Kumiš!" (Zu Kommiss!).

Meni se to izkonoslovlje čini puno bližim od bilo kojeg koje uključuje Skokov -iš (http://archive.org/stream/EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika/PetarSkok-EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika#page/n386/mode/1up).
Najbliže, a još uvijek daleko od 'zu Kommiss' bi mi bio svojevrstan član 'Vijeća Umoljenih'
ukumiti; -iš, - ukumiš - koji se da ukumiti, ubejaniti, obejaniti, urazumiti… pa sve do - ukumljen, umoljen, urazumljen.

Povijesne uvjetovanosti.
Koja je austrijska regrutna komisija bila mjerodavna za Imotu, i kakav joj je bio žargon?
Prva austrijska vladavina u Imoti je 1797.—1806. Dakle kasnije i bliže Ujeviću i sudobnim Imoćanima nego (Beču bližim) krajevima koje spominješ.
Ujević je rođen u Krivodolu 1858.
Francuzi su u Imoti 1806.-1813.
Druga austrijska vladavina u Imoti je 1814.-1918.
Ujević je bio dvije godine u svećenik skopskoj biskupiji 1881.-1883. Da nije povukao nešto iz maćedonskog? Koliko ima od Kumanova do ukumiša?
Školovao se (u Poljicima i Priku) i u Skadru i u Prizrenu. Da nije štogod pokupio iz šćiptarskog?
Službovao i u: Kaštel Gomilici, Svibu, Dobranjama, Krstaticama, Poljicima i Zagvozdu. Je li austrijska regrutna komisija za Kaštela i za Imotu bila ista?

Ante Ujević. Imotska Krajina. Imotski. 1991. pp 234-238
piše (i) o vojsci za druge austrijske uprave, broji dalmatinske vojne upravitelje, komesare, guvernere i namjesnike kronološki.
pp 237
»Što se tiče vojnih snaga, Imotski je za austrijske uprave imao rijetko i obično za kratko vrijeme vojnu posadu. To je pruzeo susjedni Sinj. Pravilnikom od 30. srpnja 1814. vraćena je ovlast pukovnika i serdara kao policijske, odnosno vojne vlasti, koja je bila prekinuta francuskim zaposjednućem. Dalmacija je podijeljena na 6 područja na čelu s pukovnicima, kojima su bili podčinjeni serdari i njihovi zamjenici. Oni su bili ovlašteni i da sude u svome kraju i to do sporne vrijednosti od 5 fiorina. Naredbom od 17. srpnja 1850. i Zakonom od 27. travnja 1873. ukidaju se ovlasti pukovnika i serdara, a time i sudbenost osamdesetih godina prošlog stoljeća. Mjesto njih u općinama preuzimaju redarstvenu službu općinski rondari s harambašom na čelu.

Imoćani su se pokazali dobrim vojnicima u svim vojnim pothvatima i dobivali priznanje za junaštvo i hrabro držanje u najtežim prilikama, a naročito 1866. kada je trebalo braniti rodnu Dalmaciju od talijanskog napada. Oko 200 Imoćana, mornara i podčasnika, bori se protiv Talijana u bitki pod Visom. Pokazuju se vrsnim vojnicima i ističu se u borbama, naročito u odlučnoj bitki 20. srpnja koja donese poraz nadmoćnijoj talijanskoj mornarici. Tom prigodom spjeva Stjepan Buzolić:

(pp238)

Više se godina slavila uspomena na višku bitku. Tako i 1916. proslaviše Imoćani njezinu 50. obljetnicu. Preživjelih boraca bijaše 36, nijedan mlađi od 72 godine.
…«

'Švabo' je uša u Bosnu (i Ercegovinu) 1878. tako da Eugena Kumičića - Jenia Sisolskog (Pod puškom (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2152.0)) i k. und k. Asana Kikića more bit vridi prigledat, nu ne nadam se da će se nać ukumiš. U Krleže je taj vojnički žargon iz 20. stoljeća.
Ako stignem pogledat ću kako je izgledao sustav novačenja u austrijskoj vojsci tijekom 19. st., zasad mi se čini da je svaka od šest pukovnija u Dalmaciji do 1873. (Ujević 1991: 237) imala svoju novačku 'komisiju' pa je ukumiš moga bit posebnost u toj pukovniji (imotsko-sinjskoj?) ili se posebno i ponosno ta riječ primila u tom kraju s obzirom na odnos do vojske i vojevanja.

Dopuštam mogućnost da su se don Ilije osobno dojmile riječi "Zum Kommiss!" pošto najvjerojatnije sâm nije bio "Zum Kommiss":
»… ali se zbog zdravstvenih prilika vraca u splitksu nadbiskupiju gdje 1883. godine dovrsava skolovanje…«^ (http://castra.net/zagvozd/ujevic.html)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 27 Prosinac 2012, 05:39:47 prijepodne
Bilježim linkove:

1894. Militär Commando Zara; Ergänzungsbezirk Commando Spalato Nr. 22 (Kriegsmarine Ergänzungs Bezirk?)
http://www.oesta.gv.at/Docs/2007/5/4/Territorialkommanden-%28%DCbers.jpg (http://www.oesta.gv.at/Docs/2007/5/4/Territorialkommanden-%28%DCbers.jpg)
Detalji. Teritorijalno vojno zpovjedništvo u Zadru nema broj (Militär-Territorial Commando, usp. Agram 13, Innsbruck 14, Sarajevo 15), Zapovjedništvo dopunskog okruga Split ima i crni (Corps 22) i crveni broj (dopunski okrug 22, dopunski okrug ratne mornarice?). Predpostavka. Mogla je bit jedna novačka (regrutna, konskripcijska) komisija (Zadar), dvije (Zadar i Split, ili pak vidi legendu i tanku crvenu crtu Ergänzungsbezirkgrenze, jedna za kopnenu vojsku, druga za ratnu mornaricu prema toj dopunskookružnoj granici) ili svih šest prema šest Ujevićevih pukovnija i gornjoj karti.

http://de.wikipedia.org/wiki/K.u.k._Armee#Wehrpflicht (http://de.wikipedia.org/wiki/K.u.k._Armee#Wehrpflicht)
»Seit 1866 bestand die allgemeine Wehrpflicht.«
Po A. Ujeviću Dalmacija je malo kasnila? (Neke) ovlasti pukovnika i serdara se ukidaju 1850. pa opet 1873. Samo sudbene ili i vojnoteritorijalne? Što ne mora imat veze s općom vojnom obvezom od 1866. i njezinom provedbom na terenu, na razini narečenih šest pukovnija, dopunskog okruga (Nr. 22 Spalato) ili pak vojnoteritorijalnog zapovjedništva (Zara).


Moderniji izraz za neukumiš, vjerojatno se može nać i u Krleže i drugih koji su pisali o k. und k. dobu u ovim krajevima untauglich (untojglih, untojhlih)
http://www.netschool.at/Politik/Armeen/Heere.htm (http://www.netschool.at/Politik/Armeen/Heere.htm)
Naslov: kumiš, kumišan… uredan u Pavlinovića prema Skoku
Autor: glonga - 27 Prosinac 2012, 17:04:10 poslijepodne
… zashto "ukumish" nigdi nema nego u Imoti?
... A o mnozstvu glasovnih promina da i ne govorim.
Ima, pa i šire, u Srednjoj Dalmaciji. Nego, triba kopat. Ako kopa, i ćorava kokoš će iskopat.


Od linosti odem na ćirilizator (http://www.mikroknjiga.rs/cir/index.php) i dobijem укумиш i неукумиш.
Вентшукумишитеу
- Wikipedia, the free encyclopedia
In Inuit mythology Ventshukumishiteu (or Uentshukumishiteu) - water spirit, desperately protecting youngsters of different animals from the hunter - man. Had a particular liking for otters. Can move under water, and the water and punching the thickest ice. Can also move underground and through the rocks.
One of his abodes presumably under Manitutshu, the Spirit Mountain, the hill at Muskrat Falls on the river. Churchill, Labrador.

Otkud sad eskimska mitologija? U korijenu je nešto skočno, more kroz zemlju i kroz vodu.

Ako je vješto i umješno (umišno), otkud i zašto prefiks uk-?

Манастир Рукумија mi ništa ne govori.
Кумици су турски народ, који претежно живи у Русији…

кумис
твърд алкохол; спиртна напитка; алкохолна напитка; ликьор; алкохолно питие; силно алкохолно питие{Classe}
boisson froide (fr){Classe}
безалкохолна напитка; безалкохолно питие{Classe}
(milk), (clotting; curdling; solidification) (en){Thème}
cheval et âne (fr){Thème}
alimentation (en){Domaine}
Beverage (en){Domaine}
дрога, наркотик - напитка, пиене, питие{Hyper.}
Азия{Thème}
alcoholise, alcoholize (en) - alcoholise, alcoholize (en) - замайвам, замая, напивам, напия, опивам, опия, опияня, опиянявям, упоя, упоявам - алкохолен{Dérivé}
boisson froide alcoolisée (fr){Classe}
milk (en)[Classe]
cheval et âne (fr){termes liés}
Asie (fr)[termes liés]
алкохол, алкохолно питие, силно алкохолно питие{Hyper.}
 кумис (n.)
Taj bugarski kumis mi je daleko od onog grčkog komysa.

Nazad Skoku.
kamiž (http://archive.org/stream/EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika/PetarSkok-EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika#page/n427/mode/1up)
ukamiž, neukamiž
Ne u vojničku odoru (zum Kommiss) već u svećeničku.

Prema Skoku - Pavlinović ima kumiš, v. kamuf (http://archive.org/stream/EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika/PetarSkok-EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika#page/n428/mode/1up). Skok tu 'definira' i pridjev kumišan.
»kamuf (Istra, narodna pjesma): postole crne od kamufa skrojene. Budmani upućuje ispravno na turcizam kumaš m "tal. raso, fr. satin, njem Atlas", odatle indeklinabilni pridjev kumašli (narodna pjesma), epitet za jorgan. Dok je došla ta riječ s narodnom pjesmom u Istru, koja je izvan turskog utjecaja, morala se izopačiti. Tako je u Srednjoj Dalmaciji (Pavlinović) izmijenila dočetak -as u -iš(?) kumiš-anterija; pridjev kumišan prenijet je s odijela i na uredno jelo. Balkanski turcizam arapskog porijekla (ar. > tur. > gumaš "tkanje, Zeug, Stoff") iz terminologije odijevanja: rum. comas, bug. kumáš. arb. kumash "manufacture", ngr. ϰουμάσι.

Sad kad je Skok potegao Pavlinovića, nevoljko ću mu popustit, a ti š velikodušno prihvatit vratolomne glasovne promjene od kamuf do ukumiš.
priesan - upris, kvasan - ukvas, kumišan - ukumiš

Međutizin, ko đava u čava, Skok pod kunić (http://archive.org/stream/EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika/PetarSkok-EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika#page/n531/mode/1up) veli i:
»…3° komad hljèba kao beškot (Dubrovnik)", s deminutivom kunčić kruha (Dubrovnik)…«
Kommiss može u Dubrovčana vratolomnim glasovnim promjenama doć do kunića i kunčića.
Skok može otić tu i do cuniculus-a.

Skok opet zlorabi Pavlinovića pod kumaš (http://archive.org/stream/EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika/PetarSkok-EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika#page/n530/mode/1up):
»…Ovamo će ići po svoj prilici i dva leksema koje je zabilježio Pavlinović (Srednja Dalmacija ?): složenka kumiš-anterija, koje podsjeća na slične epitete u narodnoj pjesmi (glosirano "uredna anterija") i pridjev na -ьn kmišan (~šno odijelo, jelo) "uredan". Zamjena dočetka -as sufiksom -iš nastala je u turcizmu udaljenom od svog centra zbog toga što je -as jezična svijest vidjela u turskom dočetku ka sufiks -as od radnih imenica tipa glavaš, pa je izgledalo da je kumaš izvedenica od kûm "compater", što je za tu svijest bila besmislica.…«

Nu kad je od Skoka, sve su vratolomije oko glasovnih promjena prihvatljive ko i gatke o ponašanju, bihejviorizmu 'jezične svijesti'. Najskoli kad potegne Pavlinovića glede Srednje Dalmacije.

Sa ćemo bacit jednu glede vratolomni glasovni promjena.

Skini brate gamašìne s nogu,
tvoja olost dodijala Bogu.


Daklem, pošli mi od jela (Kommiss) ili od odijela (saten, gumaš, kumaš… ooooo kuuuumašineeeeee…), obuvala (gamašine)… svi će nas puti izvest u urednost, ušušnost, skockanost, četvrtastost (a danas je četvrtak).

P.S.
More li moderator reć administratoru da napravi iznimku na …jèb…, hljèba mu kruva.
Pošto mi je ovo cenzuriranje hjèba dodijalo, pripisa ću špecijalno za administratore što Skok veli za jèbati (http://archive.org/stream/EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika/PetarSkok-EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika#page/n401/mode/1up).

»jèbati pored jibsti (primarni razred), jèbem impf. (Vuk) pored jébiti se, -im (Vuk, hrv.-kajk.), ie., sveslav. i praslav., bez paralela u baltičkoj grupi, "coire, futuere". Upotrebljava se veoma često u psovkama. Odatle postverbal jéb m (Vuk, ŽK) "sperma". Radne imenice na -ьc m prema f -iça: jèbac prema jèbica (Vuk), s augmentativom na -ina jèbičina f (Vuk); na -ač: jèbač,, gen. -ača (Vuk). Apstrakta na -ina: jèbačina f = jèbànija (Vuk). Deminutiv na -ucati: jèbùcati, -am se (Vuk). Kako je glagol posvema prostački, žene mu oduzimlju pejorativnost unakrštavanjem sa gr'epsti > grebati (ŽK), a uljudne ga osobe zamjenjuju s lat. koitirati ili eufemističkim perifrazama kao spolno općiti itd. Paralele su u sanskr. yabhati (3. l. sing.) i gr. οίφέω. le. je baza *oiebh-: *iabh- "dotaknuti se, postaviti ruku na ženu" > "futuere".

Lit.: ARj 4, 501. Miklošič 102. SEW 1, 432. Holub-Kopečny 150. Mladenov 158. WP 1, 198. Trautmann 107. Pick, KZ 42, 85. Brandt, RPV 74, 2, 251-356. (cf. Slávia 3, 580). Brugmann, IF 32, 323. Osten-Säcken, IF 33, 193. Pèdersen, IF 2, 325. Boisacq 694. 1097. 1119.«
Naslov: komeš
Autor: glonga - 27 Prosinac 2012, 18:59:23 poslijepodne

Muči me onaj komeš koji se čuo(?) u Zapadnim Selima. Je li ovo ukumiš I. Ujević pokupio od Pavlinovića i jesu li obadva to pokupila u Kaštelima?
Imaju li Babić, Šimundić, Šamija… komeš?

Pošto Gugl ne pordžava regex pretrage (regular expression pretragu) sijat ćemo pomalo i dodavat minuse
"komeš" -Stjepan -agrostav -s.r.o. -Zdenko -Lidija -Lidijom -turopoljski -Anđela -David -Kristijan
»Ženska prioblaka razlikovala seje već prema godišnjem dobu. Ljeti se nosila odjeća izrađena od platna, a zimi od vune. Do kraja prve četvrtine stoljeća ljeti se na gornji dio tila oblačio komeš s tirakama, a dolje šotana, vrsta podsuknje koja se u struku vezivala uzicom i koja je napodanku završavala kamovima, rakamon odnosno merlon. Bogatije su djevojke ispod komeša ili umjesto njega nosile buštinu za poravna tilo, koja je slična današnjoj vrsti grudnjaka zvanoga “top”. Zimi se na komeš ili na golo tilo oblačila guća dugih rukava od finije vune rudice. Djevojke i mlađe žene ljeti su nosile platnene mudante koje su oko bedara završavale merlon, a zimi debje punparice. Starije su pak žene tijekom cijele godine bile bez mudanata, jer ih ranije nije bilo, a sad se na njih nisu mogle priviknuti. Na gornji dio tijela iznad komeša ili guće oblačili su se rukavi, tj. široka bluza koja je na prsima i uz zapešće bila ukrašena kamovon i/ili merlon. Tko nije imao novaca za cijelu bluzu, sašio bi bilu oplećinu, koja je na prsima bila ukrašena kao i bluza, a nosila se pričvršćena za komeš.«
http://narodni.net/odjeca-nasih-starih-dalmaciji/ (http://narodni.net/odjeca-nasih-starih-dalmaciji/)

Jordanka Grubač. Muzej Grada Šibenika poziva građane da doniraju primjerke za izložbu starinskog donjeg rublja / Naše bake u postelju su prije išle opremljene kao oklopna divizija (Fotogalerija).^ (http://slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/152568/Default.aspx) slobodnadalmacija.hr 2011-10-20 08:15

»… Etnologinja Marija Krnčević Rak iz Muzeja grada Šibenika upravo radi na prikupljanju eksponata za izložbu, a počela je, naravno, od starinskoga rublja, premda kani izložiti i suvremeno.

- Dosta stvari ima moja kolegica Željka, iz stare šibenske obitelji Aras. Ona još ima dotu svekrve svoje svekrve koja je bila od Guberina, Tihomila Guberina. Sad mi je neke predmete donijela gospođa Kulaš, od nje sam doznala da se mala donja ženska potkošulja koju vi zovete buština, u kaštelanskom kraju zove komeš. A kad su ženske gaćice u pitanju, do Drugog svjetskog rata laštik je bio samo oko struka, a poslije oko struka i nogavica. Bile su to čuvene pumparice - govori Marija Krnčević, te dodaje: …«

U Kaštelima je komeš - guća, podkošulja, buština. Meni se to u Zapadnim Selima više učinilo ko komeš (-anterija) (kumiš-anterija).

Komentator na jednom blogu (http://ross-ros.blogspot.com/2010/06/projekt-godine-istezaliste-za-kaici.html):
»…A onda, kako lipo sićanja naviru, siti san se i da je reka kako će svakoj Paškinji ka se još nosi po starinski svako godišće Grad Pag dat šoldi za jedan komeš.«

»I vidit ovce, kamen paški
Odma ti je korak i zrak lakši...
Da osjetim tu sol prve klase
I obučen nanin komeš nase...«
http://www.blog.hr/print/id/1621971868/pisme-metajnarskih-pjesnikaa-hrefhttpimageshackusimg.html (http://www.blog.hr/print/id/1621971868/pisme-metajnarskih-pjesnikaa-hrefhttpimageshackusimg.html)

http://sl.wikipedia.org/wiki/Istrska_no%C5%A1a (http://sl.wikipedia.org/wiki/Istrska_no%C5%A1a)
» Zgoraj so imele jopo pod imenom »komeš«. Krilo ki so ga imele pripetega na pas je bilo lahko modro, zeleno ali pa celo črne barve. »Komeš« je bil lahko iz istega blaga kot krilo ali iz dručačnega.«

»spara - mali okrugli podmetač (jastučić) napunjen vunon koji bi se nosija na glavi ispo' vidra punog vode, brimena drv ili ništo teškoga; pravija bi se od različite boje postave (tkanine) od koje se već ništo sašilo (bluza, komeš, lancun, intimela), škarta; poneke šnajderice su je pravile u "lepezi" različitog matrijala i čak su na nju (sparu) ušivale i "kape" kajno i na intimeli za kušin; na lokvi, gusterni (bunaru) bi se dikora falile koja je sašila lipšu sparu, kada bi dolazile grabiti vodu za deset godin, sparu ćeš viditi samo u muzeju«
http://www.index.hr/forum/2/dalmacija/tema/73801/stari-izrazi-u-dalmatinskoj-zagori.aspx?p=15 (http://www.index.hr/forum/2/dalmacija/tema/73801/stari-izrazi-u-dalmatinskoj-zagori.aspx?p=15)

Ovo mi je zasad najbliže značenju komeša kako se čulo u Zapadnim selima. Nikako nije donja odjeća, ni odjeća najbliže tijelu. Bi će je ona šibenačka etnologinja (Marija Krnčević Rak) nasjela na tvrdnju jedne babe (Kulaš? Dovoljno je reć Slavko pa da asocira na netočnost.) iz Kaštela koja je tko zna otkud dovedena u Kaštela (Od Polače, Benkovca? Kulaš (http://imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-kulas).)
»Poviše košulje nalazila se neka vrst đileta (za žene) zvali su ga još komeš, koji je također bio ukrašen i izvezen svilom i kadifom i raznim zlatnim nakitima.«
http://narodni.net/zenska-narodna-odjeca/ (http://narodni.net/zenska-narodna-odjeca/)

»I već ti ja kombiniram kako ću, šta ću... u kući sam sve privrnila po ormarima, provala, izludila se i onda se obukla u jedan komeš s rekamima, sprida skroz otvoren, na noge plave cipele, a na glavu napravim periku od papirnate vune.«
http://www.imoart.hr/portal/etno-bastina/obicaji/pokladni-obiaji/549-pokladni-ivot-imotskoga.html (http://www.imoart.hr/portal/etno-bastina/obicaji/pokladni-obiaji/549-pokladni-ivot-imotskoga.html)
Eto ga, nije komeš ni u Imotskom - guća, podkošulja…
http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050205/feljton01.asp (http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050205/feljton01.asp)

Ni u čakavaca, kajkavaca čaaak, što li su već?
»komeš - zgornji del obleke«
http://grisson.wordpress.com/2007/01/17/ (http://grisson.wordpress.com/2007/01/17/)

»Šumprešat komeš, mudande, kotulu, košuju, transparent, facol i traversu«
http://tetadumica.blogspot.com/2010/03/karneval.html (http://tetadumica.blogspot.com/2010/03/karneval.html)


»Šmarje pri Kopru

Sestavljena je iz spodnjic (bundant), zgoraj so nosile jopo (brez modrcov), bel komeš - tako imenovano krilo iz temnejšega sivega, zelenega ali črnega blaga, čez krilo so si opasale predpasnik (traveso) nežnih barv z vzorci, obuvale so črne nizke čevlje, v rokah so običajno nosile bel robček, na glavi so nosile praznične rute izvezane na tako imenovane (rugiće).«
https://slogtpmojemestofeb2012.pbworks.com/w/page/50749326/Stran%20z%20vpra (https://slogtpmojemestofeb2012.pbworks.com/w/page/50749326/Stran%20z%20vpra)šanjem%20P10,%20kjer%20objavite%20svoje%20odgovore
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 27 Prosinac 2012, 22:18:34 poslijepodne
…Ivan Marković navodi (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=112189) tu riječ među pučkim riječima Makarskog primorja koje je Pavlinović bio ustupio Parčiću, neonaglašeno. …
Navodi Marković  u navedenom radu i »kumišan agg.« na pp 74.
Na pp 61 u podbilužci 37 veli: »Pokrata agg. = aggettivo«
http://it.wikipedia.org/wiki/Aggettivo (http://it.wikipedia.org/wiki/Aggettivo) adjektiv, pridjev.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 28 Prosinac 2012, 06:19:05 prijepodne
Navodi Marković&nbsp; u navedenom radu i »kumišan agg.« na pp 74.
Na pp 61 u podbilužci 37 veli: »Pokrata agg. = aggettivo«
http://it.wikipedia.org/wiki/Aggettivo (http://it.wikipedia.org/wiki/Aggettivo) adjektiv, pridjev.

Znam ja za Pavlinovićevo "kumišan", shto prienosi i ARj kao 'uredan' (o odilu i jilu), te Parcsich kao 'pulito, composto (dic. di vestito)', ali je teshko povezati znacsenje 'uredan, sređen, čist' sa znacsenjem 'koji brzo shvaća, provećuran, znan, vicsan' koje je u "ukumish". "Ukumish" je problematicsan i zato shto je indeklinabile, a nije, csini se, tur. Od "kumishan" lako izkonoslovno dobijemo "ukumish": kumishan = redan, u-kumish-an = u-redan = ukumish, iako ja barem ne znam za takve pridive u "normalnom" hrvatskome. "Nashkish" i "vashkish" je ocsit zsargon sklepan po nimacskoj tvorbi s docsetkom -(i)sh. Pavlinovich ima i "kumiš-anteriju" koju ARj prievodi kao 'uredna anterija' s napomenom v. "kumaš", a "kumaš" = saten, atlas, arabski. Mislim da je Pavlinovich u slucsaju anterije malo pomishao "kumishan" i "kumash".

Ako ovako nastavimo, imat tjemo knjigu o samo jednoj ricsi, a moje se pocstno pitanje moglo izcsitati kao: Jeste li doli csuli za tu rics (DA, NE)? Ako jeste, shto znacsi (TO i TO)? To shto je ima Ujevich oko 1900. meni nishta ne znacsi, nego je li se csula u 2. pol. 20. st. A izkonoslovlje! Tvrd je bajam vochka csudnovata.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 28 Prosinac 2012, 12:57:30 poslijepodne
…ali je teshko povezati znacsenje 'uredan, sređen, čist' sa znacsenjem 'koji brzo shvaća, provećuran, znan, vicsan' koje je u "ukumish".

 Jeste li doli csuli za tu rics (DA, NE)? Ako jeste, shto znacsi (TO i TO)? To shto je ima Ujevich oko 1900. meni nishta ne znacsi, nego je li se csula u 2. pol. 20. st. A izkonoslovlje! Tvrd je bajam vochka csudnovata.

Meni ta značenja nije teško povezat. Upravo u Gornjoj Bekiji pa dalje na iztok (Belevariji…) osobno i dojmljivo doživjeh semantički pomak na riječima 'uredan / tačan' od značenja 'uredan, sređen, čist / koji ne kasni, pravodoban, odgovoran (prema svom i tuđem vremenu)' prema značenju 'pristojan, sposoban, inteligentan, vješt, lèšt'.

Ukumiš - se nije glasilo. Nakeveš, na keveš, se čulo u Gornjoj Bekiji, i značilo mi iz konteksta ko neukumiš - neuredno, zapravo više nepravilno, čak protupravilno. Komeš se čuo u Zapadnim Selima i razumjelo se njegovo značenje kao nekakve misne, ne nòsne, jakete ili kaputa ili đileta (ili nečeg duljeg s rukavima ili bez njih ko jačerma) dosadašnjeg i muškog i ženskog. Kamiž se čujo od kolegice Dubrovkinje i razumio se ko komeš po logiki karniša - karniža i sl. -š > -ž — ko nekakva malo misnija gornja roba iz pučke seocke i gracke nošnje.

Bajam? Što je bajam za druga tetka Đuru? Taj je ko beba jeo tenkove 1943. I eno ga još, reka bi Pervan - ne će da umre.
Da je bajam tako tvrd von Trupp bi i na Prpuši ima plantažu bajama za Leoparde i Panzercommando.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 04 Travanj 2013, 12:42:27 poslijepodne
Buduchi da neman para za STRUCSNU, trazsin JAVNU ocinu (recensio) Ricsnika zapadnoercegovačkoga govora, i to od Imotjana, s kojima su se Ercegovci uvik imali rad, narocsito sridon. Ne tju, brte, ko nasha vlada, koja donese i objavi zakon, dok svit spava - brez "javne razprave". Nego vako: ako valja - tiskat tje se, ako ne valja - ne tje. Evo, dosta je jedna od 500-tinjak str., ostale su iste, samo druga slova.

Triba metnit cvikere od 400%.

(http://img836.imageshack.us/img836/9297/ricsnik.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/836/ricsnik.jpg/)

Naslov: automidar iz automidarije
Autor: glonga - 04 Travanj 2013, 13:36:31 poslijepodne
U krčmi Kunara su zapeli na prvoj stranici pa zagangali.

Ja u vojsku, mala šiša dida
nóžicaman od staroga mida.


Gardijanowsky je s kòre reka:
— Neka se tiska!

Ladanovski je mrtav-ladan zapejo okolo kovina i valjaoničkih produkata:
— Lim je valjaonički produkt koji se isporučuje u tablama i vrpcama debljine do 6 mm, gradivo su mu kovine, legure kovina, legure kovina i polukovina, legure metala i nemetala. Ako su deblji od 6 mm onda su ploče, a ne limovi. I u ploča i u limova su dvije protežnosti značajno veće od treće. Ovdje treba jasno razdvojit značenja s 1º - ono koje se odnosi na oblik i 2º - ono koje se odnosi na gradivo. 1º - mjed, mesing, legura bakra i cinka, 2º - lim, tabla, ploča i list od kovine, legure kovina s kovinama, polukovinama i nekovinama… tȕč - bronca, legura bakra i kositra… tȕčeni lim…

Smetanowsky:
— Ali, nije se glasilo mideni lim! Ili je? U májstora. Limara koji nisu midari.

Wikiplegičar:
http://de.wikipedia.org/wiki/Stahlblech
http://en.wikipedia.org/wiki/Sheet_metal
http://it.wikipedia.org/wiki/Lamiera
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 04 Travanj 2013, 19:27:01 poslijepodne
Odvajkada...
Srbizam ili ne?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 04 Travanj 2013, 22:28:30 poslijepodne
Malo je csudna ta rics. Na prvu loptu mnogi bi rekli da je srbshtjina. Ali ne izpada tako. Na HJP je oznacsena kao "razg. ekspr.", a kod Shonje nema nishta osim odrednice ("oduvijek"). Najcsudnije je to, shto je nema ni u najvechoj nakupini ricsi jezika kojem ne znam ime (ARj)! Znacsi, u cilom knjigopisju iz kojega su vadjene ricsi za ARj nije se nashlo nijedno "odvajkada" (ili su prievidili). Nema ga ni Skok. A na Googleu 87.700 pojavnica!

Ako je od-vaj-kada, i ako je "vaj" uzvik, on je tur.

Ako zavirimo u HJK (http://riznica.ihjj.hr/philologic/Cijeli.whizbang.form.hr.html (http://riznica.ihjj.hr/philologic/Cijeli.whizbang.form.hr.html))

vidimo, da ga je prvi uporabio Djalski, a i mnogi drugi, sve do Pavleticha.
Bit tje, da je to nietko sklepao nakon 1922. (kad je objavljen doticsni svezak ARj), pa se mnogima ucsinilo privlacsnim. Meni je, brte, lipishe "oduvik".

Dakli, spada u hrv. knjizs., a i u hrv. standardni, jezik.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 07 Travanj 2013, 08:23:00 prijepodne
bolje otić na link nego čitat ovaj dolje nered: http://hr.glosbe.com/tr/hr/vajina
Primjer rečenice s "vajina", prijevod memorije
" Kendime Harika bir vajina bulmalıyım. "   " Moram je opaliti. "   
Vajina müziginden hoslanmaz misin?   Što, zar ne voliš vaginalnu muziku?   
Salonumda seninle vajina muhabbeti yapmak biraz sıkıcı   To je malo teško sa Vagininim Monologom u susjednoj sobi   
Vajina anlamına geliyor   To znači vagina   
Bir vajina   Vagina   
Vajina yenileme için bir reklam yaptık anasını satayım   Napravili smo reklamu za vaginalnu rekonstrukciju, za ime božje   
Suratıma vajina mı diyorsun?   Moja faca je vagina   
Sana vajina mı göstereceğim   Pokazat cu ti svoju vaginu!   
Köşe yok, g. t yok, ganimet yok, tatlı yok, esnek vajina, topta makara yok, koçandaki mısır gibi, aletin ıslanmayacak, cilt flüt senfonisi yok, dudak kilidi yok, atan g.. t yok, hiç emici yok, mantar masajı yok, ağız sarılması yok, uzun şerit yok, bilirsin, eğer benim gibi küçük olsaydı, yüzücüleri spreylemek yok   Nema skidanja, nema guze, nema tangica, nema kože, nema slatkiša, nema vagine, nema kite među sisama kao kukuruza u žitu, nema da se tvoj pi- pi navlaži, nema kožne simfonije, nema usana, nema naprezanja, nema udaraca, nema masaže gljive, nema usnog zagrljaja, nema bacanja u lijevo, znaš, ako si malo pokvaren kao ja, nema špricanja   
Misafir odasında Vajina Monologları oynanırken zor   To je malo teško sa Vagininim Monologom u susjednoj sobi   
Bir tanesi de mantar hastalığını vajina uçuğu sanmış   A ona koja, misli da ima vaginalni herpes?   
Evet, bu gece geri geldiğimizde...... havalandırmalı vajina sahnesini bitirip ben ve Miri' nin sahnesini geçeriz   Ok, kad se vratimo večeras završavamo scenu s " Mokrom usminom " i onda idemo na stvari sa mnom i Miri   
Yanlış yer, yanlış zaman, yanlış vajina   Krivo mjesto, krivo vrijeme... kriva vagina!   
Uzun ince bir yolda yürümesi gerekti,...... bu vajina için   Bio je dug i težak put do ove vagine
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 07 Travanj 2013, 14:41:22 poslijepodne
Sam naslov ovog slida kazse o csemu se ovdi mozse pisati - o nashim ricsima.
Ovakve tje se gluposti ubuduche brisati: em zlorabish jednu rics nashega govora, em zagadjujesh besidishtnu okolinu
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 10 Lipanj 2013, 23:48:11 poslijepodne
Cseljadi, je li itko od vas csujo za "KONTE KULIN BANA", i shto mu ga to dodje?

Hval
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 11 Lipanj 2013, 13:20:23 poslijepodne
Sam naslov ovog slida kazse o csemu se ovdi mozse pisati - o nashim ricsima.
Ovakve tje se gluposti ubuduche brisati: em zlorabish jednu rics nashega govora, em zagadjujesh besidishtnu okolinu

ne bi me csudilo.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 12 Lipanj 2013, 10:19:13 prijepodne
Tvoj je najvechi problem, shto, kad te nietko upita o crvima, ti odgovorish: "Crvi su puno manji od slonova ..." i nastavish naprdivat o slonovima, da ne kazsem o kontima Kulina bana.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Slovak - 12 Lipanj 2013, 21:39:31 poslijepodne
Tvoj je najvechi problem, shto, kad te nietko upita o crvima, ti odgovorish: "Crvi su puno manji od slonova ..." .
Vidim da se brka miša i slona, pa to treba. Uostalom, belevarac, nisam se ovde došao igrati mačke i miša i s tobom ganjanja zganki, pa te molim da opaske na moj račun, poput ove iz upisa prije, ili sprovedeš kroz djelo, ili izostaviš iz priče.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 15 Lipanj 2013, 21:27:53 poslijepodne
"U finalu djevojke Satarluka iz Runovića pobijedile su Ušmeriju iz Prološca rezultatom."

Orilo, ili tko ini, "ushmerija" shto tje kazat, shto mu ga je to? I od csega dolazi to?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 15 Lipanj 2013, 22:37:11 poslijepodne
"U finalu djevojke Satarluka iz Runovića pobijedile su Ušmeriju iz Prološca rezultatom."

Orilo, ili tko ini, "ushmerija" shto tje kazat, shto mu ga je to? I od csega dolazi to?

Teta Gugla je tvoja kóna.
Na Imoartovu portalu imaš
Ante Čelan Gaganić. Pučke izreke o vremenu. HKD Naprdak Imotski. 2007. p. 25.

Odavde dostupno, na dnu popisa:
http://www.imoart.hr/portal/e-bibliotheca/category/6-etno-bastina.html

A tamo piše:
»Udarila pusta šmerija (nevrime).«

Jezikoslovac i regex (http://en.wikipedia.org/wiki/Regular_expression) bi čuda mogli napravit. Čak i na web tražilicama koje ne podržavaju regularne izraze.

Ašmèrija se čula u bàbā u Zapadnim Selima. Sinonim za ašmeriju je bila i riječ poginuće i nije vezana isključivo za nevrime već za kaotično i opasno okružje općenito. Čula se najčešće o pùšaniji, snigu, ledu, niskim temperaturama i snažnoj buri s udarima promjenjive jačine i smjera. Čula se i od didova iz istih sela kad i ako su pričali o Piavi na primjer. Danas bi se reklo da je uključivala i incoming friendly fire, unakrsnu vatru iz različitih oružja, pravaca, smjerova, kaotično stanje na bojištu… nered općenito, visoku entropiju…

A regularni izrazi na web tražilicama? Ne bi mi more bit mogli pomoć da se nije čulo za ašmeriju. Teta Gugla će nać španjolsku Almeriju.
Znajuć za stanje stomatologije i drugih uzroka neočekivanih zamjena suglasnika u zagubljenim pučkim riječima, pala mi je na pamet (na što to?) ašmerija, pa je "ručna" simulacija regexa na Guglu našla zabilježenu Čelanovu šmeriju.

Simulacija regexa (u stilu koji i nije regex: *š?m?r, *r?š?m) navodi me na pomisao da je šmerija nekakvo pošemereno (i čemerno) stanje u okružju i da vjerojatno nije daleko od (h)ršum-a.
http://riznica.ihjj.hr ima ršum u Kušana (Jakše), Ladana, i Matoša. Kontekst u kojem Matoš rabi ršum je najbliži mojoj predočbi ršuma i vjerojatno najbliži starostavnom značenju jerbo je, nu logike, najstariji. Hršum u Tresić-Pavičića i Polić-Kamova.
Glede i unatoč:
http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=fVtmXRM%3D&keyword=hršum

Pošemeriti, ne da mi se tražit dalje od infinitiva, u Kovačića:
»Čovječe, pamet će ti se pošemeriti i pomrsiti!«
To mi veli da šemerenje nije linearna deformacija, nit geometrijska translacija (pomak) s jednim određenim vektorom, već je skoro tautologija s mršenjem u Kovačićevoj rečenici.
Dok i kad se šenica (trava-ditelina, i druge kòsne biljke) kosila kòsom na kosišće nasađenom i ručno, jedno je bilo kosit polegle vlati, a treće izmršene. Nešt između poleglih i izmršenih, ni sim ni tam, ni v rit ni mimo su valjda bile pošemerene vlati trave. Trave Slovače. Prorešljike. Smíšne.
Glede i unatoč
http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=eVlnXhU%3D&keyword=pošemeriti

Njem. Schmer - krmetije salo, Schmerkipfel - salenjak, nema ne spada mi u kontekst, ko bubrig u loju.

Aj sad ti meni razčivijaj satarluk, o kojem pojmu ne znam pojma i imam o tom tek nekakvu maglovitu i vjerojatno krivu predočbu.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 16 Lipanj 2013, 00:30:26 prijepodne
Ušmerija. Šumerija. Od schummern?
http://synonyme.woxikon.de/synonyme/schummern.php
 
U prvom značenju: dämmern, schummern.

U kontekstu:
Sumrak bogova
http://de.wikipedia.org/wiki/G%C3%B6tterd%C3%A4mmerung_%28Oper%29
Propast Zapada
http://de.wikipedia.org/wiki/Der_Untergang_des_Abendlandes

http://synonyme.woxikon.de/synonyme/untergang.php


Evo ga sad, i teta Gugl se sitila, u drugom rezultatu, opis ušmerije po index-ovom forumašu, a u prvom tvoj citat:
http://www.google.com/search?q=ušmerija
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 16 Lipanj 2013, 10:26:26 prijepodne
Aj sad ti meni razčivijaj satarluk, o kojem pojmu ne znam pojma i imam o tom tek nekakvu maglovitu i vjerojatno krivu predočbu.

satàrluk m posao koji satare, vrlo težak posao [Cîlī žìvot mòtika, màšljīn i pòluga u rúci. Satàrluk, bolan, pa sȁd se zgȕrijo i jèdvo mȉčē: prìmakā se ȉ zemlji ȉ Bogu.] ◊ hrv. satrat + tur. dom. -lik

P. S. (= a ja pocsen) Vala, babo Glonga, di csula i di ne csula!
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 16 Lipanj 2013, 12:51:30 poslijepodne

uršum i ušmerija

http://riznica.ihjj.hr ima nekakvu podršku za regex. Pretraživanje po sličnosti za pojam 'ršum' nađe uršum u Bóžića.
»Sva je Mrkina čeljad sišla za Sivonjom do okrugle, razograđene vrtače "Strmenduše", koju je nedavni uršum i prolom oblaka ogolio.«
Ne znam tko je u tom izdanju Kùrlana radio rječnik nu objasnitba ne pokriva i citiranu rečenicu već samo jedno značenje koje se poklapa s jednim značenjem ušmerije.

»uršum, strašna mećava, kovitlac«
Naslov: Odg: O pošemerenom glongi
Autor: Slovak - 17 Lipanj 2013, 21:19:55 poslijepodne
Pošemereni glonga, uvo te tvoje sviton vucalo. Pomaknuti šemu ili pošemeriti, ne pošemiti, poševiti. Shema, stara grčka riječ za oputinu ili grljak boce.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 18 Lipanj 2013, 02:27:04 prijepodne
Glonge, "rshum" je u herc. govoru "grom; udar groma", u HJP, molin te, "vikanje na koga, vidljivo izraženo nezadovoljstvo; ljutnja". Bozsich u Kurlanima ima sijaset osobnih tvorenica, a i "uršum" je takva < "ršum". To je iztocsnica, a "ushmerija" se javlja na zapadu (prvo sam je csuo u Busarima (Batin, Posushje), pa kao naziv zs. nogometne momčadi (čuj, zsenska momcsad; divojcsad) iz Prolozsca, te tvoji izvori. Buduchi da su "rshum" posridovali Turci, logicsno bi bilo, u slucsaju "ushmerija" < "rshum", da se "ushmerija" javlja i na istoku. A nije. A sam "rshum" u ARj ima vrlo malo potvrda, sve nieke nar. pism., a jedina zapadna je opet Pavlinović, a to je tu oko Imotskoga. Osim toga glasovno tjesh tezsko od "rshuma" dobiti "(u-a)shmeriju". Nimacsko "schummern" je znacsenjski blizu, ali odkuda pocsetno "a" ili "u", i shto bijashe s "u"; mozsda "shumerija" > "ushmerija" (priemet, metateza). Izkonoslovlje ostaje, mislim, nerisheno. Mozsda je starobalkansko.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 27 Lipanj 2013, 11:09:33 prijepodne
sve o mićukast?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 27 Lipanj 2013, 22:25:36 poslijepodne
mìćukast prid. 1° koji je lip u licu, sitna i lipa lica, ćust 2° umiljat [Glȅjān ovē nȁše ministrȁnte u vládi: svȉ kȑšni i mìćukasti. Ali, nè glejā se vlât nego klâs.]

Prvi put csuo od Tucaka iz Runovicha, potom od Shushnjara od Posushja. Kurelac ima ime psa "michukan". A guglanje po sva tri roda, po broju i sklonitbi uputjuje na imotsko-bekijsko podrucsje. Pridpostavljam da izhodi od prid. "mio, michi".
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 27 Lipanj 2013, 23:35:22 poslijepodne
…po broju i sklonitbi uputjuje na imotsko-bekijsko podrucsje. Pridpostavljam da izhodi od prid. "mio, michi".
Razvuci od Cetine do Neretve, od mora do Rame.
Mićukast je pridjevak u skupini opisnih među ćolpùzast, prnjeùzast, starokòvan, karakùzan, čùbrast… pa čak i crnomànjast.
Sinonim je s ćolpùzast, što je jastno među gledateljima turčinski sapunjaka ovo zadnji godina.
U narečenoj skupini je nov nanos na području međ Cetinom i Neretvom za razliku od Istrije. Riječ je o neizgovorljivom f.

Finćukast - vinćukast - vićukast - mićukast.

Fín - vín se u tom kraju morao razgovijetnije izgovarat, ne samo zbog vìnoće već i zbog riječi vìnō ili vîno (?) (u značenju - kao, poput; nema veze s vinòvnikom), a ne víno (plàtina, šìlaška, fránac, šùnšuša, krkùša, pèna… što bi reka Švabo u gostima pa i šire za vína međ Cetinom i Neretvom).

À kàste, à kàstile.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 28 Lipanj 2013, 07:26:22 prijepodne
Složijo bi se s glongom što se tiče iskona riči jer sam čuo i mićukast i miNćukast u izgovoru. I to ne jedini.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 28 Lipanj 2013, 15:51:31 poslijepodne
A imate li josh koji slucsaj za f > m osim ovoga, ili je to jedini presedan? Ili, ne daj Bozse, v > m (uz nerazlozsno gubljenje "n"; a Hercegovci ga umetju i tamo gdi ne triba: Dalmancija)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 28 Lipanj 2013, 20:47:52 poslijepodne
A imate li josh koji slucsaj za f > m osim ovoga, …
Nakon kraćeg traženja. Nema.
Ajmo sad tebi prilagodit.
Re ćemo da su u oba tvoja izvora, ili u makar jednom imali u plemenu makar jednog austrounjerskog cestara. Pa da je to iz tog žargona došlo i razširilo se.
Ondak ćemo sukladno tomu prominit i značenje i postánje.
Re ćemo da je izvorno bilo mindžukast. Pa minđukast. Pa mićukast. Umanjenica je u korijenu. Minđica. Mala minđa s otoka Minđamare.
Pičíć ko kolačić, a kolačić kao slonsko uho.
Pa prama tomu mićukast znači pìčkicast.
Lašnje vako, neg tražit f > m. A?
Naslov: đe s ba đezma džézeru
Autor: glonga - 07 Srpanj 2013, 21:15:04 poslijepodne
… ne daj Bozse, v > m …

Bog daje.

Cezve ^ (http://en.wikipedia.org/wiki/Cezve) ^ (http://en.wiktionary.org/wiki/cezve) ^ (http://leksikon.thinking-garment.com/dezma/)

I u Kotorvarošu
http://www.panoramio.com/photo/66684707
http://www.google.com/search?&q=đezma
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 07 Srpanj 2013, 22:04:22 poslijepodne
Ne radi se o uzporedivim slucsajevima: "v" u "Vinćukast" i "cezve" nisu u istom glasoslovnom okruzsju. Zashto bi na pocsetku ricsi, a IZPRID samoglasa, v>m? Samo iz inata. Pa bi i "vince" (um. od "vino") moglo > "mince". Ne csini li ti se da je zeru lashnje izgovoriti "đezMa" nego "đezVa"? A "Minćukast" je tezse izgovoriti nego "Vinćukast", zbog m-n (kao što je, uostalom, lashnje rechi "mlogo" nego "mnogo").
Naslov: Ecballium elaterium
Autor: glonga - 09 Kolovoz 2013, 18:18:12 poslijepodne

Ecballium elaterium
Divlji krastavac?
Divlja dinja?
Reste li ovo (Ecballium elaterium (http://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=3748)) u Imoti, Belevariji, Bekiji, Cetinskoj Krajini, Makarskom Primorju…? I kako ga narod zove?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 03 Listopad 2013, 13:23:40 poslijepodne
(http://i41.tinypic.com/210wxt2.jpg)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 04 Listopad 2013, 20:54:06 poslijepodne
(http://i41.tinypic.com/210wxt2.jpg)
Smrdi mi na bošnjačko-unitarističku propagandu s porukom: Mi smo posebni. Posebno s ovin trokutom u pozadini. Nedostatak identiteta nadoknađuju ovakvim doskočicama ter vicevima o Muji i Hasi.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 05 Listopad 2013, 19:01:09 poslijepodne
Ipriub. To je prva riječ koja mi je napamet pala pri pogledu na citiranu memu:

ȉpriub pril. (ȉpriu, ȉpriuba) malo, imalo; doniekli; prilično

Izvori:

MLažeta: ipriuba IOK: ȉpriub »imalo, malo« AŠ: ȉpriu »malo, imalo« PSČ: 205 S: bȁh - »a) praska, lupa, vika b) pren.: ohol, oholica«, s u daje ubah > ȕba, dolazi zajedno s na, s, te ni u bьhь »nikako«, u star. u bah »svakako, ipravo«, ubah »neprestano«, u naričjima sa preprèuba (Lika) = prȉuba (B. Luka) »dosta, prilično, ikoliko« v. uba RIBG2: iprijuba »bar malo, donekle« SAB: 90 Triba nać neki posa da čovik more iprijuba živit i, Bog te veselijo MAT: priuba »dosta, prilično« SAB1: 25 ipriju http://www.raducic.com/Rjecnik. html preoba BK: 94 Ajde jedan misečak biše taman priub. (a onda je opet počela s drogom) WRujani: priuba »dobro« WST: priuba »nužna skrb« ASON: BK? ... previše WMrkonjić: priuba »bar malo«
ARj: samo preuba i priuba
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 06 Listopad 2013, 13:18:55 poslijepodne
Dajaniti?
Ne dajani, u smislu ne budi durav.
Bjelevarac?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: glonga - 06 Listopad 2013, 13:38:31 poslijepodne

Ne dajani, u smislu ne budi durav.


Upravo suprotno. Duzaniti.
Ne duzani! Šta si razduzanijo!?

dajaniti (se):
ne dati se, držati se, živnuti, trgnuti se glede i unatoč problemima i poteškoćama, truditi se, (uz)nastojati…

http://www.google.com/search?q=%22dajaniti%22&ie=UTF-8&oe=UTF-8
To si ti nešto pogrešno. Pokupijo od prikopoljaca. Iz Drinovaca, iz Ti'aljine…? Od kakve Dajane danajske?

Novi Liber (hjp.hr) ti ima dajanovati oops dajanisati. Nije duisati.

http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f1lmWhg%3D&keyword=dajanisati

Od dajàna.

http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f1lmWhY%3D&keyword=dajana+%28I%29
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 06 Listopad 2013, 16:11:07 poslijepodne
dàjanit se nesvrš. 1° truditi se, trsiti se; podnositi, trpiti [Trȉbā se cîlī žìvot dàjanit. Nè more bȉt svȁkomu kō je Jȁkovu.] 2° držati se, odolivati, ne dati se [Vàkō je se bȁba Cvîta cȕrōn dàjanila: „Ljúbi, drâgī, kojē ti se dàdū, / Mȅne nê ćeš, da ȕ nebo krêćēš”.] ◊ tur. dayanmak

dȕzenit nesvrš. podr. (o-, raz-) ulipšano i nadugo pričati; kititi [Klêtī Krìžan Kôžul iz Mámīćā znâ je ò svačen príčat, níje dȕzenijo, svȁkā mu je nà mistu bíla. Što bi òčiman vȉdijo, rúkōn je nàpravijo, a dr̀venī plȕg nȉko níje znâ načìnit kō ôn.] ◊ tur. düzen »sredstvo ulipšavanja, nakit, ures; ugodba glasbala«

razdùzenit svrš. od duzenit, odužiti duzeneći, dugo i nezanimljivo pričati (govoriti), uzp. razgongolit [Razdùzenijo ôn, jàdna ti gȍdina, prîčā kō da je ìšton dòšā iz ràta. A mȅne drîm jȁmijo ...] ◊ v. duzenit

òduzenit svrš. od duzenit, otegnuti (s pričanjem, poslom) ◊ v. duzenit
Naslov: Dajak
Autor: glonga - 06 Listopad 2013, 21:09:48 poslijepodne

Ne dajani, u smislu ne budi durav.


Ne dajani, u smislu ne budi durav. Ne pružaj otpor. Pridaj se! Otmi se ako moreš! Resistance is futile. Džaba ti se dajanit.

Međutizin. Kopka me otkud Potjehu ovakva semantika.

Iz izreke: "Nikako se odajaniti"? Od(d)ajaniti.

Nikako donijeti odluku. Dvojiti. Otezati s donošenjem odluke. Odlučiti (se), odreniti (se), odvojiti (se), osuditi (se), usuditi se, odsić (se), odoliti/odoljeti (odoljen bot.)… obut se na jednu,prluč!

Ali i odhrvati se komu ili čemu. Nápasti nekoj? Otrgnuti. Otmi se ako moreš! Što nas opet vraća nazad. Na značenja iz prethodna dva upisa. Daklem, Potjeh je to pogrešno. Kako god okreneš. Dvostruka negacija u kontekstu.

Još jedan korijen i još jedno nedaleko značenje. Svjesnom činu, djelu, prethodi svjesna odluka, nakana… osuda, presuda.
rel. jud. sudac
hebr. dayyān
http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f1lmWhU%3D&keyword=dajan
uz
dajàna
reg. izdržljivost
tur. dayanmak: izdržati, podnositi ≃ dayanık: trajanje, čvrstoća, stalnost
pri čemu se ovaj turski korijen može lakše dovest u suvez s durav, duravost.

A sudovi su spori. Itekako. Pitajte poduzetnike. I one koji se spore oko nekretnina. Naponase.

Odíljati? Ima li ikakve sveze?

Odiljam se, moja vilo, …

Džore Držić. Odiljam se. (http://hr.wikisource.org/wiki/Odiljam_se)

On se odilja. Sebe ili se. Ne dilja se. Dilja se šćap diljani. Nedilja je. On odlazi. Udaljava se. Odijeljuje se. Oddajanjuje se. Sa dva d? Dugo i teško. Dijeli se ko ameba. Teška srca i kalcificiranih buprika? Zakrečeni žila možđeni? Ne nosi diljku. Dugu pušku. Nediljku.

Hrvatska jezična riznica (http://riznica.ihjj.hr/index.hr.html) nema. Pretraživanje po sličnosti daje Dajanu i Ben-Dajana.

Ima nešto što mi je nejasno iz konteksta koji i nije širok. dajati.

»… i učite se imena vaša u potrebna dela bogu dajati Bakar, 1414.«

Lana Hudeček [2006], Izricanje posvojnosti u hrvatskome jeziku do polovice 19. stoljeća (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb), 271 pp. p. 167
http://riznica.ihjj.hr/philocgi-bin/contextualize.pl?p.5796.Cijelihr.0.6.1.0

Ovdje je dajati = davati?
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 08 Listopad 2013, 10:02:56 prijepodne
To si ti nešto pogrešno. Pokupijo od prikopoljaca. Iz Drinovaca, iz Ti'aljine…? Od kakve Dajane danajske?
More bit, kuma Glonga, more bit. Davno sam tu rič pokupijo od mog drugara koji se je puno družio baš s tizin prikopoljcima, Goričani su, pače, i mejašnici. Imadeš li saznanja da oni to koriste u ovom značenju u kome i ja koristim? Npr. kad žena ode na kavu s prijama, moja je poruka: Ne dajani! ;D

✧ tur. dayanmak: izdržati, podnositi ≃ dayanık: trajanje, čvrstoća, stalnost
pri čemu se ovaj turski korijen može lakše dovest u suvez s durav, duravost.
To je prava borba protivu Turčesina: izokrenit im značenje riči, pobrkat im jezik ko Bog Babiloncima.

dàjanit se nesvrš. 1° truditi se, trsiti se; podnositi, trpiti [Trȉbā se cîlī žìvot dàjanit.
Nije povratni glagol. Barem ja nisam čuo da jest. Ne dajani a ne ne dajani se. Zarez po ćeifu.

Međutizin. Kopka me otkud Potjehu ovakva semantika.

Iz izreke: "Nikako se odajaniti"? Od(d)ajaniti.

Nikako donijeti odluku. Dvojiti. Otezati s donošenjem odluke. Odlučiti (se), odreniti (se), odvojiti (se), osuditi (se), usuditi se, odsić (se), odoliti/odoljeti (odoljen bot.)… obut se na jednu,prluč!

Ali i odhrvati se komu ili čemu. Nápasti nekoj? Otrgnuti. Otmi se ako moreš! Što nas opet vraća nazad. Na značenja iz prethodna dva upisa. Daklem, Potjeh je to pogrešno. Kako god okreneš. Dvostruka negacija u kontekstu.
Napisa sam otkalen. Morebit je rješenje to da je u pitanju zabuna. Jedno je dajaniti, a nešto drugo odajaniti, a mi koristili dajaniti umisto odajaniti. Ne odajani! Ne iđe jelde. Unda izbaciš o i lipo rečeš: adje bolon, ne dajani! Glonga.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 12 Listopad 2013, 21:10:48 poslijepodne
Danas čujo rič 'mačigrabuni'.
Kako bismo to preveli? Trebalo bi bit nešto u smislu farabuti, funcuti.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 13 Listopad 2013, 01:16:50 prijepodne
Prvi je dio slozsenice ven., a drugi je nejasan. Na Visu (macagarbun, dugosilazni na u) ima znacsenje "fig. gramzljivac; osoba koja plashi druge". Doslovno je vrsta racsicha koji zsivi u pisku. Sumnjam da si to csuo u IK.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 13 Listopad 2013, 06:57:01 prijepodne
Čuo sam ju i više puta u zavičaju. Moga ju je nekad neki nadničar donit s Visa i prominit njon značenje i smišno je izokrenit.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 13 Listopad 2013, 17:01:31 poslijepodne
Ne znan, pajdo, ali nemaju je ni Šamija ni Babić.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 13 Listopad 2013, 19:12:57 poslijepodne
Ne znan, pajdo, ali nemaju je ni Šamija ni Babić.
Pajdo, evo san zva onoga od koga sam jučer čujo tu rič i pita ga šta znači. Kaže da ju je naučio od stariji u našemu zaselku (plemenu), a da označava jeebivjetra (windfuckera), neradnika, kruva bi bez motike i tako. Mi smo ovdje da dopunimo Šamiju i Babića, jel tako.  ;)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 14 Listopad 2013, 00:05:19 prijepodne
A nishta undan, nieka Šamija objavi novu nakladu; puno mu toga vali.
Naslov: krúnidba
Autor: glonga - 19 Listopad 2013, 11:19:40 prijepodne

Je li ovo greška u Anića, ili sam ja to nešto pogrešno?

komùšina (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=eltvURQ%3D&keyword=komušina)
1. listovi koji se skinu s kukuruznog klipa
2. (+ potenc.) stabljike i tanke vriježe s mahunama, čahurama itd., kad se izdvoje plodovi
✧ vidi kòmuška

ali

komùšati (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=eltvURI%3D&keyword=komu%C5%A1ati)
komùšati nesvrš. 〈prez. komùšām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje〉
kruniti kukuruz
✧ vidi kòmuška

i

krúniti (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=elhvUBY%3D&keyword=kruniti)
krúniti (što) nesvrš. 〈prez. krẉnīm, pril. sad. -nēći, gl. im. krúnjēnje〉
1. skidati zrnje s klipa; runiti
2. meton. odijeliti od cjeline tako što se mrvi ili kruni kao zrnje
⃟ (to ti ne može uspjeti) da se kruniš žarg. nemoguće postići ni uz najteže napore, sve što učiniš ili poduzmeš bit će uzalud
✧ vidi krȕna

Daklem komušati u Imoti pa i šire, (kako se meni čini) bi bilo — odvajati listove (komušinu, lepušinu, lepušku) od klipa na kojem su zrna, a kruniti — odvajati zrna od klipa na kojem nakon toga ne će više ostati zrna i koji je tad tùrina (u Belevariji i kukuruška?)? Dobra stvar za pìling (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=eV5hXBU%3D&keyword=piling). Najskoli po leđiman. Naponase kad zas'rbi. A ne moš dobavit. Češala bi se o banderu leđimon ko kravetina.

Otkud sad pa ovo? Čepušanje? Čemušanje grma? Jok. Komešanje u Grabovici u subotu 26.10.2013. u 19:00.
http://www.ecoselograbovica.com/hr/vijesti/178-pravila-natjecanja
Otkud im kukuruz? Pa i za natiecanje? Nema šta ono par neodseljene ditce popržit između Gospojina. Davno polje potopilo u jezero, a okolo — gòlā brda, opuvani dóci.

"Spava pod komušinom. Ko Ercegovac." O duvandžiji. Spava odjeven. Ne u pidžamu. SpavaČicu. Već u veštit. Ne ko Pegula. Šjor Bepo.
Naslov: Rini
Autor: Potjeh - 19 Listopad 2013, 12:35:15 poslijepodne
Je li ovo greška u Anića, ili sam ja to nešto pogrešno?
Dobros ti. Anić je učinio zabucikis. Ne mere komušanje i runjenje bit ista stvar. Bit će da se više bavijo knjigon a malo runijo. Za razliku od nas.  :zubo

Nego, mene muči rič 'rini'. Gledan u dizalu/spuštalu i ne meren se načudit. Razumin da je za slovo kraća od 'gurni', a po broju slova jednaka s 'vuci', ali brte što niste metili veću pločicu il manja slova. Undan se nije moglo. Ma je li. Pa ko ti brajo govori rini. Gungane, de porini me, oša mi je battery od avuta. Porinuće, aha, od rinuti. More bit, al jopet niko ne govori to rini.  :neznam

Naslov: rìini' će ti krv iz nosa (iza zubi(ju))
Autor: glonga - 19 Listopad 2013, 13:08:59 poslijepodne

Nego, mene muči rič 'rini'. Gledan u dizalu/spuštalu i ne meren se načudit. …

rìnuti, rìniti - više grùnuti nego gúrnuti. Nasrnuti na vrata priemirice. Kratko i odlučno. I snažno. Podrazumijeva se. Visok intenzitet i kratko trajanje. Khm. Rìni! Kao: — Gùrni! I naglaskom izraženo suprotiva: — Gúrni.
Ùpri Màre!

U pravi si čas Gospu pozdravijo.
Očito (i ùšito) ti nikad niko, bar dok si bijo nejači nije reka:
— Ako te zviznen, rini' će ti krv iz nosa!

Kako te je to promašilo? Ili je to po zakonu velikih brojeva (čestota pojavnosti uzrečice?) trevilo puno više čeljadi po Zapadnim Selima nego Istočnim?
Naslov: Odg: rìini' će ti krv iz nosa (iza zubi(ju))
Autor: Potjeh - 19 Listopad 2013, 13:17:09 poslijepodne
Ùpri Màre!
:misli :hm

Očito (i ùšito) ti nikad niko, bar dok si bijo nejači nije reka:
— Ako te zviznen, rini' će ti krv iz nosa!
Nikad niko. U nas bi se reklo: šiknit će ti krv iz nosa. 

Kako te je to promašilo? Ili je to po zakonu velikih brojeva (čestota pojavnosti uzrečice?) trevilo puno više čeljadi po Zapadnim Selima nego Istočnim?
Oš reć da vi rinete a mi gurnemo.  :hello
Naslov: Odg: rìini' će ti krv iz nosa (iza zubi(ju))
Autor: glonga - 19 Listopad 2013, 13:28:56 poslijepodne
:misli :hm
Nikad niko. U nas bi se reklo: šiknit će ti krv iz nosa. 
Oš reć da vi rinete a mi gurnemo.  :hello

Upri Mare! nije isto što i Rini Mare! niti Gúrni Mare!, najbliže je Gùrni Mare!
Daklem kratko i snažno. Kao šìknuti. U Zapadnim Selima i šìnit.

Ne rìnu baš ni Zapadni Seljaci. Nu, sveudilj živo pamtim narečenu uzrečicu. Mogla se često (često puta pet) čut.

Glede kratkog i snažnog guranja, čak pomicanja udaranjem, nejasna mi je sveza i promjena naklaska od prokìnit do kíniti, kínuti, kíšati.

Upri mala guzicon u vrata,
jeto iđe lola nepoznata.


Mara sa svoje strane gura. Očekivano kontinuirano i snažno. Lola more zavrt ko tele u šarena vrata i upirat kontinuirano i snažno, a more i s vremena na vrijeme rìnut, rìnit i baš zato što Mara ne zna kad će ovaj rìnit — mora stalno upirat, ako joj se upire, ako nije Káta.

Iman curu ime joj je Kata
šibicom mi zapričila vrata.


Da ne rečen v.3.0.x

Iman curu ime joj je Kata
niešto jon je ko crkovna vrata.
Naslov: rìini' će ti rinitis
Autor: glonga - 19 Listopad 2013, 19:11:08 poslijepodne
Ùpri Màre!
:misli :hm
Aha! Á-hȁ!
Ùpri Máre!
Pà jȁ!

A rìnuti. Ima hjp.hr. Tu je to negdi. Baš ki što mali Djokica zamišlja prorinuće.

rìnuti (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=dllhXRk%3D&keyword=rinuti)
reg. prez. rȋnēm, pril. pr. -ūvši, prid. trp. rȋnūt〉
1. odbaciti od sebe; gurnuti
2. staviti neki predmet u drugi; gurnuti
prasl. i stsl. rinǫti (rus. rínut': poteći, sl. rinút') ≃ v. rijeka

Sim-tam i dođe do definicije pod 2., kako god okreneš.
Iđi vrvi nonomo. Vrviti. Navrti. Navrviti. Na'rupiti. Nasrnuti (na vrata). Najskoli na ona koja se otvaraju od sebe. Nasuprot logističkom načelu popune k sebi.
Što će nas opet odvest do poluangdote, dinarske pučke. Sažeto samo u dijalog. Kratak.
— Ná se ga nevìsta!
— Na se ga ti ćáko, nba te on, na meni je svu noć bijo!
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 24 Listopad 2013, 12:26:53 poslijepodne
http://imoart.hr/portal/ta-imota/dogadjanja/vijesti-iz-kulture/581-iz-tiska-izasao-ricnik-zapadnohercegovackog-govora-ante-kraljevica.html
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 09 Studeni 2013, 09:53:00 prijepodne
(http://s21.postimg.org/qfjipshfr/belevaracjutaranji.jpg)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Potjeh - 10 Studeni 2013, 07:54:39 prijepodne
A Bože, pa znaden ja toga Kraljevića. Glumijo je u filmu 'Pleasantville'. To je počejo i ričnike izdavat. Bravo.

(http://i40.tinypic.com/3355gt1.jpg)
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: Zavelim - 11 Studeni 2013, 13:45:58 poslijepodne
U četvrtak 14. studenog 2013. u 19h, velika dvorana Matice hrvatske, ulica Matice hrvatske br.2 pridstavljanje "Ričnika zapadnoercegovačkog govora".
Naslov: flajda?
Autor: glonga - 29 Kolovoz 2015, 22:27:08 poslijepodne
Ima li u Ricsniku flajda?

Po ure Donjobekijanima tvrdima da je od das Kleid. Nu, izgleda, nije.
Das Fleid = upper-garment, coat.
^ (https://books.google.com/books?id=hf1IAAAAcAAJ&pg=PA323&lpg=PA323&dq=%22fleid%22+german&source=bl&ots=VUYA1eQWtq&sig=-UFTmelBuT604q8wSPIIPQ2vY48&hl=bs&sa=X&ved=0CEUQ6AEwBjgKahUKEwjc-tq-j8_HAhUKGCwKHdfoArA#v=onepage&q=%22fleid%22%20german&f=false)
Title: A Compleat Dictionary English-German and German-English: ¬The German-English Part, Volume 2
A Compleat Dictionary English-German and German-English: ¬The German-English Part, Johann Christian Fick
Authors: Johann Christian Fick, Heinrich Fick
Edition: 2
Publisher: Palm, 1823
pp 323
Naslov: Odg: flajda?
Autor: belevarac - 12 Rujan 2015, 16:45:20 poslijepodne
Ima li u Ricsniku flajda?


Nema. Nikad cula.
Naslov: flajda, flajda, opaj-da
Autor: glonga - 12 Rujan 2015, 16:58:23 poslijepodne
Izvorni govornik iz Gorice (ili iz Sovića, kuća uz pojetu). U priči o branju duvana.
— … Pribaci se kakvom flajdom i ajde.
— Kakvom klajdom? Čimenzi?
— Flajdom, ne klajdom.
Naslov: Odg: O nashin ricsiman
Autor: belevarac - 12 Rujan 2015, 21:14:36 poslijepodne
U ZH govoru ne postoji glas (fonem) /f/.
Naslov: valjda vlajda
Autor: glonga - 12 Rujan 2015, 21:16:40 poslijepodne
Trt. Sad moram pitat izvornog govornika, odakle mu to i je li mu baba govorila - vlajda. O koju mi je to?