IMOart Forum Croaticum

Svakodnevnica => Povijest => Autor teme: Ajkula_87 - 02 Kolovoz 2008, 23:58:59 poslijepodne

Naslov: Prezimena
Autor: Ajkula_87 - 02 Kolovoz 2008, 23:58:59 poslijepodne
Pozdrav od novog/starog člana...na starom forumu sam se nazivao Hero... ;D
Uglavnom ne odustajem što se tiće podrijetla mog prezimena... :glonga
Dakle došao sam do novog saznanja o selu Here u BiH na području Prozor-Rama točnije u srednjoj rami... danas u tom selu od oko 250 stanovnika većina se preziva Hero  i muslimani su... :o... :strizi... :-X

Evo i nešto što se tiće toga:
"Here (10 k.). Među sobom se dijele na Hodžiće, Smajiće i Hasanovce. Do 1860. bila ih je samo jedna kuća. Predak, koji je bio pravoslavac, je prije kuge došao iz Nevesinja s muftijom, muftija otišao dalje, a on ostao na Mejniku.Selo ima 10 kuća (sa 14 obitelji) sve su muslimani i na okupu. Sadašnje im je groblje Borku prema Ljubuncima.Priča se da je nekada orano po Milašnici i po Gradini i da su tamo stajali "Kauri". Jednom prilikom pala slana, i žena neka rekla: "Pala je slana, nije u Bosnu stanja", i onda su Kauri otišli i napustili grad na Gradini. selo je stradalo od kuge. Bivši stanovnici su bježali tada u Doceve, Jusića Vrtla i na Guvna, sve iznad sela, a na tim mjestima su kužna groblja. U strani ispod Hera a iznad Pala je Groblje bivših stanovnika Paljana."

Više o tom je na... http://www.ramska-zajednica.hr/prezimena05.html (http://www.ramska-zajednica.hr/prezimena05.html) ...pod brojem 39!

 
Mene muči par stvari...kako je došlo do tog imena sela (Here) pa onda i njegovih stanovnika (većina stanovnika se preziva danas Hero, provjerio na netu) ? Donio ga je pravoslavac iz Nevesinja? što je to bilo njegovo prezime ili kad se islamizirao je takvog i dobio? Također...meni su svi moji katolici Hrvati, iz Baške sa Krka, barem zadnje 4 generacije koje znam od starog (Hero), pa ne kužim koji povod bi mogao biti muslimanima oko 1800-te i neke ići ka zapadu i Krku?? Ne znam, tko god se kuži malo oko toga neka nešto i kaže, bio bi mu neizmjerno zahvalan... :nervoza

Ps...Zavelime! Ako nije bed reći, da li znaš u kojem je otprilike postotku genotip I1b* zastupljen u srpskom djelu Hercegovine, da li 30% kao kod ostalih Srba ili bi mogao biti veći??

Uff, eto...hvala unaprijed... :mirbi



Naslov: Odg: Prezimena
Autor: glonga - 03 Kolovoz 2008, 01:22:36 prijepodne

Pozdrav i dobrodošlica @Hero.

Last action movie hero.

NHF, ja ću malo nagađati, ne uzimaj me ni na zbilj ni na hvao.

O citiranim predajama

Uglavnom nepouzdane i neprecizne. Odlazak Kaura mogao je biti u različita vremena:

1. pri dolasku Turaka, vidjeti prve deftere hercegovačkog sandžaka i tkz "puste mezre"
2. pri odlasku Ramljaka u Sinj (mletačko-turski ratovi, I. Aralica "Put bez sna")
3. pri pojavi kuge (sanitarni kordoni na Aquisito Novissimo mletačko-turskoj granici)

Današnja imena većine naselja su pouzdano i precizno zabilježena tek po ulasku Austrougarske u BiH, pri premjeru i kartiranju, na način i u smislu da je manje-više točan naziv naselja vezan uz kartiranu lokaciju na čitkoj karti.
Puno sela i zaselaka je dobilo zapisani i kartirani naziv po dominirajućem ili većinskom prezimenu svojih stanovnika.
Ne mora upućivati ni na kakav zaključak ali dobro bi bilo pogledati korelaciju većinskih prezimena sa nazivima sela i osobito zaselaka u blizini, Kute, Šćipe, i malo dalje Lizoperci, Hudutsko...
Ispad, posegnem u priručnu knjižnicu i vidim da mi fale i Šimunović i defteri i trista nekih čuda, - ne daji knjige na posudbu.

Vjerujem da je prezime, NHF, nastalo od nadimka prema tjelesnoj osobini prapretka, (H)ero, (h)erav čovjek, krivog držanja, nakrivljen na jednu bočnu stranu ko Matan jal pogrbljen, ili (h)erav, (b)erav, na jedno oko (obično ono krajnje), s nekim nedostatkom na jednom oku, s asimetričnim očima.
Dopuštam mogućnost drukčijeg podrijetla prezimena po nadimku pretka, uvažavajući predaju o dolasku u Ramu iz (H)ercegovine, (H)ero - skraćeno od (H)ercegovac.
Dopuštam i mogućnost da nema nikakve veze s Herama ramskim, a može imati veze sa slučajnim zapisom mletačkog ili turskog službenika na sanitarnom kordonu koji može a ne mora imati veze sa pridošlicom iz (H)ercegovine u vrijeme kolere (oups, kuge).

Nemam sad pri ruci podatke o najranijim obvezujućim regulama o zapisu prezimena za pravoslavce ni muslimane na području BiH niti o početku njihove primjene ni vremenu pune implementacije.
Kuga je, IMHO, dovoljno valjan povod i razlog za bilo čiji bijeg bilo kuda i bilo kada.
Formalnu vjersku pripadnost u ta vremena na tom području ne smatram relevantnom, barem u kontekstu bježanja od kuge. Da se predoči i osjeti kontekst i duh tog vremena vrijedi pročitati Araličinu trilogiju "Put bez sna", "Graditelj svratišta", "Duše robova", makar pogledati "Konjanika", pogledati npr. što je fra Stipan Vrljić radio po Imotskoj krajini i okolici nakon mletačkog dostizanja crte zvane Linea Mocenigo (Aquisto Novissimo na crti Mocenigo-S(i)ali) pa ako se zaraziš mogao bi se zakopati u zadarski i druge Državne arhive.
Ako su bježali od kuge i od turske uprave (u Herama su i ako su bili muslimani opet bili raja) valjda su u Baškoj na Krku vjerovali da su dovoljno daleko ili su u frtutmi onog vremena tu zastali iz ko zna kojeg slučajnog razloga (npr. privrnijo se galijun za Trst ili Veneciju).

Ni na tvom ni na svom mistu ne volim ni čut a kamoli reć "u srpskom djelu Hercegovine", ima još prikladnih, pogodnih i jasnih označnica za ono što si (predpostavljam) htio reći.

Laka noć, i ne zamiri na inglendi.

Naslov: Odg: Prezimena
Autor: belevarac - 03 Kolovoz 2008, 10:41:08 prijepodne
Ps...Zavelime! Ako nije bed reći, da li znaš u kojem je otprilike postotku genotip I1b* zastupljen u srpskom djelu Hercegovine, da li 30% kao kod ostalih Srba ili bi mogao biti veći??

Nije toji vishe toji. Nego I2a po nazivlju iz 2008.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Ajkula_87 - 03 Kolovoz 2008, 12:07:49 poslijepodne
Glonga!! Ajme svaka ti čast, puno hvala... :096

Ovo što si sve predočio je više nego zanimljivo, zajeb za "srpsku hercegovinu", istočna Hercegovina naravno, valjda sam to rekao jer je tamo stanovništvo oduvijek bilo pravoslavno i nisu došljaci za vrijeme turskog zuluma...pa sam možda zato to napisao... ;D
Kad si već i spomenuo Bašku, moram dodati da su mi moji govorili da su došli zajedno sa većim plemenom Čubranići, pa ono...No još mi je interesanto za spomenuti, Gradiščanske Hrvate, gledao sam par puta emisiju o njima i nemalo puta bi naletio na nekog od njih dok bi davali intervju sa prezimenom Hero, ne znam isto interesanto...Uglavnom, ovi Herovi su najvjerojatnije muslimani, da, ali bome lako prelaze na to katoličanstvo, a možda je u vrijeme kad su bježali zapadno to jedino i bilo logično za preživljavanje... ;D
E sad...kako je nastalo, da li ga je pravoslavac iz istočne Hercegovine već donio, ili je tamo zbog svojeg tjelesnog izgleda dobio ili uopće nema veze moje prezime s tim itd...ko će ga znat...jedino je sigurno da ovim istraživanjem sam se dobrano opekao, jer sam shvatio da su Herovi danas muslimani, da je predak pravoslavac, a bilo bi bolje da je bio musliman, mogao bi gledati na to kao, vraćanje na pravu vjeru (katolik), a ovako... :strizi...također došao sam do nekih podataka gdje su Herovi za vrijeme sukoba Hrvata i muslimana u  Prozor-Rami radili teror nad HVO-om i civilima, pa mi je strašna muka... >:(
Uglavnom...za*ebano, nema šta... ;D

Belevarac...vidiš nisam znao, a da li je bilo koje i novije istraživanje, imaš koje podatke sa tim novim nazivljem??

Naslov: Odg: Prezimena
Autor: glonga - 03 Kolovoz 2008, 13:01:47 poslijepodne

@Hero

Nema na čemu, i drugi put.

Ne zalijeći se s istočnom Hercegovinom, ili prouči ili gurni pod tepih - ne spominji, pogledaj vrijeme crkvenog raskola i crkvene događaje nakon raskola na užem i širem području te npr. povijest biskupije trebinjsko-mrkanjske prije ovakovih opazki.

Ja ne razumijem zašto te muči moguće vjersko konvertitstvo predaka, pa sam te u prethodnom upisu pokušao svrnuti na lektiru korisnu za razumijevanje motiva konvertitstva i konteksta i duha vremena i podneblja. Ne znam kako bi forumaš Potjeh komentirao tadašnja konvertitstva, i bi li bio blaži za konvertitstva u krugu naroda knjige (judaizam, islam i kršćanstvo koje se u to vrijeme sastojalo uglavnom od katolika i pravoslavaca) i naroda koji štuju istog Boga, Jahvu, Allaha dž. š., ali tko smo ja i ti da bilo kome sudimo radi konvertitstva ili da ćutimo krivnju zbog mogućeg konvertitsva nekog pretka, možemo im se pomoliti za duše i to je manje-više sve. Pravoslavci su pod turskom upravom imali blaži tretman na narečenom području, jedan od motiva su turski ratovi sa susjednim katoličkim zemljama.
Ovo što su, kako kažeš, činile Here nekad i nedavo, zapravo nisu učinile Here nego pojedinci koji su se slučajno prezivali Hero, ne znam zašto ti to uopće izaziva bilo kakve emocije.
Ne pravdam nikoga i ništa, povijesne nužde će se uvijek same opravdavati.
Ne uzimaj takve stvari k srcu, ako kaniš kopati po gnojnim povijesnim ranama onda to čini vruća srca i hladne glave. Meni se osobno čini u najmanju ruku neodgovornim bilo kakvo uljepšavanje nacionalne ili obiteljske povijesti, takva je - kakva je - naša je, a mislim da treba rasvijetliti zamagljene činjenice, kritički ih razmotriti i staviti u kontekst drugih činjenica u prostoru i vremenu u kojem su imale utjecaja. Druga je stvar što mi se čini da u samostalnoj RH ne vidim rezultata službenih državnih institucija na rasvjetljavanu povijesnih činjenica.

Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Ajkula_87 - 03 Kolovoz 2008, 13:46:41 poslijepodne
Glonga...slažem se u potpunosti s tobom, nije mi nikad palo na pamet iskrivljavati povijesne činjenice, poznavajući sebe, to bi me pak totalno dotuklo...Ovim saznanjima se jedino može dokučiti po meni, da su moji preci zapravo iz Hercegovine, jel? Stanovništvo tih krajeva je krvno, tradicijski, religijski jedno te isto stanovništvo tisućama godina, no zbog raznih povijesnih prekretnica, tu dolazi do raznih mjena u vjeri i nacionalnosti (danas)...što je tu je, svatko se opredjeljuje za nešto kako se najbolje osjeća... ;)
Teško da ću doći do točne informacije podrijetla mog prezimena, pošto kako se može vidjeti, ja sam imao sreće da sam u jednoj lijepoj kašici što se tiće vjere (katolici-pravoslavci-muslimani-katolici, dakako imamo raznih varijanta ;D) ali sad bar mogu na miru i sa užitkom proučavati karakteristike tog dinarskog stanovništva ovih krajeva, pošto je lako moguće da i ja sam imam neke krvne veze... :strizi
Majka mi se preziva Smoljan i sa Pašmana je...možda je i tu nešto... ;D
Još jednom, puno hvala Glonga.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: glonga - 03 Kolovoz 2008, 15:58:46 poslijepodne
@Hero

Što se tiče načina na koji pišeš riječ "tiče" možda i tu ima nešto. :)

Ako misliš da tebi osobno vrijedi truda tražiti točno podrijetlo prezimena onda se potrudi, to nije nešto na što ćeš dobiti odgovor utipkavanjem ključnih riječi u web tražilicu. Tu se mora na široko zahvatiti i lutati i u jednom momentu ćeš prihvatiti da imaš zadovoljavajuće točan odgovor. Ni matematika nije egzaktna. Možeš kopati po arhivima u potrazi za npr. podatkom o prelazku Čubranića i Hera kroz sanitarni kordon, možeš kopati po turskim defterima ali tamo nema prezimena (samo imena poreznih obveznika i njihovih očeva te imena mjesta) a nisu svi ni prevedeni s turskog a i prevedeni su neprecizni pogotovo u transliteraciji nekih suglasnika i na temelju toga možeš nagađati ponavljaju li se neka imena ili korijen nekih imena kroz generacije unutar današnjeg prezimena.

Opet ti o vjerskoj kašici, ne postoji valjan razlog da te to muči, ako moliš, pomoli se za duše mogućih konvertita i za oprost grijeha njihovih i izvan toga - zaboravi. Ako ćemo tu tjerati mak na konac i glumiti sudce te vagati tuđe grijehe, IMHO, oni su ostali u vjeri u jednog i istog Boga ako su uopće prelazili s katolicizma na pravoslavlje i islam, što ćeš onda suditi o komunistima-ateistima koji su potpuno zanijekali ili, najblaže kvalificirano, zatajili Boga. Pusti to.
Nismo mi tu da tome sudimo. Sjeti se prvih pitanja iz starih katekizama i onog: - Zašto smo na zemlji?

Nemaš dokazanu geneaološku vezu s Herama muslimanima iz Hera, imaš samo indiciju na temelju toponima i istog prezimena i još se sikiraš. Taj tvoj predak po kojem je loza dobila prezime i predak Hera iz Hera mogli su biti i (h)eravi i/ili (H)ercegovci ili nijedno od toga, potpuno neovisno jedan o drugom i naroditi nekoliko generacija prije nego li su njima suvremene i naknadne lokalne vjerske i državne institucije pribilježile njihova prezimena.

Kopanje po izvorima nije lako ni kad točno znaš što tražiš. Ja sinoć ne nađoh neke knjige. Vjerujem da bi trajalo vremena i živaca da nađem jedan relativno nov izvor - posljednji predratni telefonski imenik BiH kao potvrdu nejasnog sjećanja i tvrdnje da je prezime Smoljan podrijetlom iz Konjica i okolice. Tvrdnju bih dodatno potkrijepio predratnim brojem tlf. priključaka na prezime Smoljan u Konjicu i okolnim mjestima ili na tadašnjem pozivnom broju, AFAIK, 088. Današnji izvori daju dojam da su Smoljani razbacani niz i uz i oko doline Neretve nizvodno a da se nešto žilavijih zavičajaca i starih sporadičnih migracija zadržalo u većim mjestima od Konjica prema Savi.

http://imenik.tel.net.ba (http://imenik.tel.net.ba)
http://www.bhtelecom.ba/imenik_bht.html (http://www.bhtelecom.ba/imenik_bht.html)
http://www.eronet.ba/common/imenik.asp?t=3&title=1 (http://www.eronet.ba/common/imenik.asp?t=3&title=1)

Pa se ti sad čudi odkud Hero u Baškoj na Krku kad ja (ne)osnovano tvrdim da ti je neki materin predak zaprašio iz Konjica na Pašman.
Nije se valjda 1453. ili neke kasnije turbulentne godine zaboravio vratit s godišnjeg?
:)


Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Ajkula_87 - 03 Kolovoz 2008, 16:40:09 poslijepodne
Glonga, care!!...stvarno si zakon...thanks na svemu, probat ću istražit malo bolje to sve, ako se pruži koja prilika da se sazna nešto i konkretnije...malo ću potegnut do Baške da vidim ako ima tamo koje informacije...i nemoj se čuditi na mojim djetinjastim usporedbama i zaključcima oko svega...tek mi je 19, ima nade za mene... ;D
Još sve doživljavam crno/bijelo... ;)
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: belevarac - 03 Kolovoz 2008, 18:43:24 poslijepodne
Belevarac...vidiš nisam znao, a da li je bilo koje i novije istraživanje, imaš koje podatke sa tim novim nazivljem??

Haplogroup Conversion Table (MS Word), Ver 2:

http://www.isogg.org/tree/ (http://www.isogg.org/tree/)
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: glonga - 04 Kolovoz 2008, 00:44:18 prijepodne

Citat:
O citiranim predajama

Uglavnom nepouzdane i neprecizne. Odlazak Kaura mogao je biti u različita vremena:

1. pri dolasku Turaka, vidjeti prve deftere hercegovačkog sandžaka i tkz "puste mezre"
2. pri odlasku Ramljaka u Sinj (mletačko-turski ratovi, I. Aralica "Put bez sna")
3. pri pojavi kuge (sanitarni kordoni na Aquisito Novissimo mletačko-turskoj granici)

Postoji i četvrto moguće i vjerojatno vrijeme odlaska Kaura za koje nema dovoljno objavljenih izvora o događajima sjeverno od Linee Mocenigo. Vrijeme od 1717. (oslobođenje Imotskog) do konačnog određivanja i implementacije Linee Mocenigo - S(i)ali. Vrijeme 1717. + 50 ili + 100 godina. Puno?
Isporedi recentno ponovno uspostavljanje Linee Mocenigo kao "tvrde granice", već drugo desetljeće se tehnički uspostavlja "tvrda" Linea Mocenigo - S(i)ali (- AVNOJ - Washingtonski - Daytonski sporazum), a u svijesti živućih stanovnika u ovoj generaciji, barem s jedne strane ne vidim da će biti uspostavljena dok je živ današnji naraštaj. Koliko je vremena za takvo nešto trebalo 1717.?
Po nekim izvorima snage sastavljene od nešto malo Mlečana i većine "Kaura" 1717. nisu stale u Imotskom već su stigle do Povrbasja a po nekima i dalje. U to vrijeme su "Kauri" mogli vojnički držati Gradinu godinama ako ne i desetljećima a ponovna uspostava turske vlasti na pregovorima vraćenim područjima mogla je potrajati isto toliko pa i dulje.
Recentni (nama suvremeni) Daytonski sporazum je u povlačenju vojnih snaga imao vremenske odrednice npr. Dayton+180 i više dana. Kako i koliko dugo su se takve stvari provodile prije cca. 300 godina? A provedbene odluke su se donosile u Veneciji i Carigradu. Ta predajna "slana u Bosni" je mogla pasti kad je pučanstvu postalo bistro da su mirovni pregovori u pretežitom dijelu provedeni i da se Linea Mocenigo-Sali utvrdila. Venecija je i u tom razdoblju kao i ranije imala interesa privući pučanstvo s toga područja na svoju stranu. Francuzi su imali drugih, njima važnijih briga, a Austrijanci drukčiji interes.
Treba zagledati i u djelovanje makarskih biskupa na tome području, djelovanje spomenutog fra Stipana i dugih redovnika i svećenika u vraćanju puka na vjeru otaca u istoj generaciji (konvertite je lakše vratiti u vjeru otaca nego konvertitske potomke na vjeru djedovsku), držanje begova na području, posebno Kopčića i njihova odnosa spram katoličanstva i islama te Venecije, Rima i Carigrada, njihove svijesti o vlastitom podrijetlu zapisanoj i u heraldici... sve do vremena kad Austrija ostvaruje pravo na "posebnu" skrb nad katolicima u BiH i dalje do "ulaska Švabe u Bosnu" itd.


Pogledaj malo literaturu o uskocima i njihovu usudu, uoči trenutke kad, "marksistički" rečeno, postaju "barabe za sebe" od "baraba po sebi".
Kako su im vođe posmicane? U tom kontekstu danas kažem da je vrijedan poštovanja nastup, stil i stav gospodina Milorada Dodika.


"Ilija Smiljanić s 500 konjanika i 100 pješaka...
...
Ilija Smiljanić napao je mjesto Bilaj. Turci su izašli u susret s 300 konjanika i 500 pješaka, ali su bili poraženi. Uskoci su zapalili podgrađe, ukupno tristo kuća, zaplijenili 15000 ovaca, 1000 volova i 300 konja. Kući su doveli 8000 ovaca, sve volove i sve konje. Ostalo su ili putem pojeli ili je uginulo..."

Mijatović, Anđelko; Uskoci i krajišnici : narodni junaci u pjesmi i povijesti, 2. izdanje, Zagreb, Školska knjiga, 1995. str. 125-126;
prema:
Stanojević, Gligor; Dalmacija u doba kandijskog rata, Vesnik vojnog muzeja JNA, II., 126, Beograd, 1958.

E, sad ti predoči kako je najviše petstotinjak preživjelih i neizbačenih iz stroja nakon boja redom konjanika (zarobljeni konji) uspjelo izgubit i pojest 7000 brava na putu od Bilaja do Knina.

Ponovo o Araličinoj trilogiji i međusobnom odnosu junaka s obje strane - valja pokušati shvatiti odnos Grabovčev i Mesudov i "razmjenu duša" u "Dušama robova".

Mijatović u narečenoj knjizi na str. 160 citira zapis Evlije Čelebije (Putopis, Sarajevo, 1954., 163-164):

"...
Godine 1660. Evlija Čelebija prisustvovao je u Prologu blizu Livna jednoj bici između kršćanskih "nevjernika" i muslimanskih "gazija". U bici su kršćani bili poraženi, odsječeno je tisuću i šezdeset njihovih glava i nabijeno na kolce pred pašinim šatorom kože oderane i poslane u Carigrad, sedamsto četiri zarobljenika zarobljena, oteto sedamdeset zastava s križevima, dosta bubnjeva i truba, sedamdeset harambaša zarobljeno i povezano u lance. Pred očima Ahmed-paše Melika zbio se jedan događaj koji je značajan i gotovo svakodnevan za ono doba: "Jedan krajiški gazija, međutim, bio je sakrio jednog kršćanina-haramiju u kožu. Kad su tog junaka i onoga nevjernika, koga je on čuvao, prijavili paši, paša se rasrdio i naredio:
- Odmah mi dovedite toga čovjeka i zarobljenika kojeg je sakrio.
Kad su obojica došli na stratište i kad je paša naredio:
- Odmah krvnika! - ovaj se junak savio oko vrata svoga zarobljenika, te pomažući i plačući reče:
- Aman, veliki veziru, ja sam se s ovim zarobljenikom pobratio na bojištu, mi smo jedan drugom dali vjeru. Ako njega pogubiš, on će s mojom vjerom otići u raj i to će za mene, jadnika, biti šteta; a ako ja umrem, pri meni će ostati vjera ovoga zarobljenika koga sam ja pobratio, pa ćemo oba u pakao, te sam opet na gubitku. On se bio složio na svoga zarobljenika, i nije ustajao s njega.
Kad je odvažni paša upitao:
- Hej gazije, što je ovome čovjeku?
Serhatski gazije mu odgovoriše:
- Kad naši junaci na ovoj našoj krajini padnu u kršćansko ropstvo i tom prilikom jedu i piju za stolom, oni se pobrate s kršćaninom i zakunu se na vjernost. Kršćanin da vjeru muslimanu da će ga u slučaju potrebe izbaviti iz nevjerničkog ropstva, a musliman opet (zada vjeru kršćaninu) i rekne:
- Ako ti padneš nama u ropstvo, i ja ću tebe izbaviti od Turaka. I tako dadu jedan drugom čvrstu vjeru (ahd-uemen) rekav:
- Tvoja je vjera moja, a moja opet tvoja.
- Je li?
- Jest.
Zatim laznu međusobno krvi. Tako se pobrati musliman s kršćaninom."


4 Isto tako suvremenik Mustaj-bega Ličkog pjesnik Muhamed Hevaji Uskjufi (rođ. 1601.) u svojoj pjesmi "Ja, kauri vama velju" poručuje "kaurima" da se ne bore protiv svoje braće muslimana, te kaže:

"Otac jedan, jedna mati
Prvo bi nam valja znati
Jer ćemo se pasji klati!"
..."

Još jedna o odnosima lokalnih ratnika (s obje sukobljene strane) prema strancima
u: Mijatović, Anđelko; Narodne pjesme o Mijatu Tomiću, II. izd., Naša ognjišta, Duvno, 1996. str. 64 u narodnoj epskoj pjesmi "Tomić Mijat i Livnjani Turci"

Mali Marijan - (Marijan Mandić) pripadnik ajdučke družine Mijatove i njegov nećak (sestrić).

"...
Mučno bilo livanjskim balijam
Gdje Arape odnese junaštvo.
Poletiše dva harna junaka
I stigoše Malog Marijana,
Ispod Graca natrag povratiše:
- Zaludu je, neznan dobar junak,
Zaludu je na tebi ostalo,
Ostajalo mejdan i junaštvo,
Odnese ga crni Arapine!"
Kad Marijan r'ječi razumio,
do igre se nazad povratio
..."

Iz iste pjesme koja se pronosila usmenom predajom, pamtim neke stihove kazivača (malo drukčije od onih u narečenoj knjizi) kojima Zlata (u knjizi (H)ajka) Bojagića prepoznaje dijelove odjeće i naoružanja na Malom Marijanu pigodom tog njegovog dolazka s Vran-planine u Livno:

" ...
Svitli noži bega Atlagića,
i jačerma Poprženovića,
sjajne toke bega Cintarića,
a košulja mog brata Alila
kojuno sam tri godine vezla.
..."

O stanju svijesti stanovnika i odmetnika kroz više generacija izvrgnutih zulumu i stalnim sukobima na rubu neuređena carstva dobro govore stihovi (u narečenoj knjizi, izdvojeni na str. 19) o okupljanju ajdučke družine Mijatove, odnosu ajduka prema smrti i prema životu (braku, vjernoj ljubi), dakle, o psihološkom profilu ajduka koji se nije bitnije razlikovao od profila ostale raje a koje (stihove) ovdje navodim po sjećanju od kazivača:

"...
Od zla oca, od gore matere,
Kojim nije žao poginiti,
Koji mogu stići i uteći,
a sve svoje nosaju uza se,
Puška im je i otac i majka
a za virnu ljubu i ne znadu.
..."
 
"A sve svoje nosaju uza se", odnos prema imovini, posebno nepokretnoj ili drugoj dugoročnoj imovini u turskom tipu feudalizma, nisu mogli imati nekretnina u vlasništvu a redovito nisu mogli očuvati ni posjed od otimačine, po tome se nisu razlikovali ni od onih koji se nisu odmetnuli, npr. nisu imali prava a ni mogućnosti podignuti trajniju nastambu  a to i nije imalo osobita smisla jer bi u čestim sukobima ionako stradala.

Svojevrsni pjesnici, oslobođeni od predrasuda, deluzija, imovine, prava i obveza osim onih prema Bogu i kodeksu časti Kunare planine.

Nerijetke su bile i muslimanske odmetničke i ajdučke skupine isto profilirane.

O odnosu lokalnih ratnika na obje sukobljene strane prema Bogu i centralim vlastima (Bogu božje, caru carevo), i otupjelosti na strahove najbolje govore stihovi o poturici Aliji Boj(i)čiću.

"...
Bojičiću, bojiš li se koga?
- Boga malo, sultana nimalo,
a vezira ko dorata svoga.
..."

Njihov odnos prema krvi i tlu izražavaju stihovi iz Mažuranićeve Smrti Smail-age Čengića:

"...
Djeco moja, hrabri zatočnici,
Vas je ova zemlja porodila,
Kršovita, ali vami zlatna.
Djedi vaši rodiše se tudijer,
Oci vaši rodiše se tudijer,
I vi isti rodiste se tudijer:
Za vas ljepše u svijetu neima.
Djedi vaši za nj' lijevahu krvcu,
Oci vaši za nj' lijevahu krvcu,
Za nj' vi isti krvcu prolijevate:
Za vas draže u svijetu ne ima.
..."

O odnosu prema smrti i valjanim razlozima za smrt iz istog epa:

"...
Boj se onoga tko je viko
Bez golema mrijet jada.
..."

"...
Ne junaka biranijeh
Po obličju ni ljepoti,
Već po srcu junačkome;
Kojino će udariti
Ne na deset, da uteče,
Nego na dva, da ih siječe;
Kojino će umrijeti
Za krst časni, kijem se krsti,
Za krst časni i slobodu zlatnu.
..."

O uvjerenju i uvjeravanju da su dio i izvršitelji božjeg plana (n.dj.):

"...
Za krst časni spravni ste mrijeti.
Za nj se i sad mrijet podigoste,
Srdžbe božje hrabri osvetnici;
Al tko Bogu vjerno služit grede,
Čistijem srcem služiti mu valja,
Čistom dušom vršit onom treba
Koji vrši Bog što sudi s neba.

   Il vas tkogod uvrijedio brata;
Il nejaku dragi protivniku
Život dignuv ogriješio dušu;
Ili putnu zatvorio vrata;
Il do vjeru, a krenuo njome;
Ili gladnu uskratio hranu;
Il ranjenu ne zavio ranu;
Sve je grijeh, sve su djela prika:
Bez kajanja neima oprosnika.

   Kajite se, dok imade dana,
Dok je doba, djeco, kajite se;
Kajite se, dok nije pozvana
Duša k onom koji nebom trese;
Kajite se, jer zemaljskog stana
Tijek izmiče bjeguć, kajite se;
Kajite se, jerbo zora rana
Nać će mnogog kud zavazda gre se.
Kajite se...
..."

Ne očekujem da ovakve stvari razumije suvremenik iz Zagreba ili Rijeke, da shvati krajišnika, da se stavi u kožu stanovnika npr. Zlosela (nomen est omen) kod Kupresa gdje od pamtivijeka nikad ćaća sinu kuću ostavio nije, sve bi bile porušene ili izgorile u jednom naraštaju (kabriolet-kuće). Narečene Here i Smoljani su dobro ocijenili relativno sigurnu udaljenost Pašmana i Krka od svakogeneracijskog razmirja i frtutme.
Ne čudi me kad se s te udaljenosti običan suvremenik čudi:
 - Kaj je tim Hercegovcima s tim muslimanima? ni npr. zašto se u Rami "ne vole", a u Mostaru "vole" ili obratno.
Još kad mu javna glasila operu mozak.
Doduše, suvremenike u "Hercegovini" (ma gdje bila) će začuditi npr. jedan Budiša, bilo pretjeranom reakcijom na neprovjerenu i nepotvrđenu vijest o džamijama u Livnu, bilo koaliranjem sa svojim progoniteljima, pa će ih kasnije začuditi vlastite iluzije i pretjerana očekivanja ko kmeta Simana iz Andrićeve pripovijesti.

Iz činjenica o opjevanim i neopjevanim junacima uskocima, krajišnicima, ajducima... jasno se vidi kad i kako postaju svjesni da ne mogu promijeniti stanje "a sve svoje nosaju uza se" pa postaju "barabe za sebe" od "baraba po sebi" jer nemaju ili ne vide izbora, bar ne većina njih.

A što im preostaje? Kako kaže veliki Tin:

"...
I u tom svijetu progonjena tigra
posljednja jošte samilosna igra
pred licem pravde jeste - biti ludi
..."

Ako baš 'oćeš pokušaj isporediti današnji stereotip o psihološkom profilu "(H)ercegovca" (ma tko i ma gdje bio) sa ajdukom jal uskokom, vanjske pokazatelje (bojni konji i oružje svitlo, odora, bančenje i kavge po mejanama i izvan njih, krčmarice mlade...) samo zamijeni recentnim "statusnim simbolima" a bančenje po mejanama i krčmarice mlade odgovarajućim današnjim celebrity feštama i škandalima.
Prethodno dobro opisuju Andrić i Aralica, potonje Krleža.
Pa sve to pokušaj isporediti s diskretno profiliranim šarmom potomstva i živućih pripadnika konvertirane i konvertibilne crvene buržoazije koja s pristojne udaljenosti od problematična terena u sigurnom zaleđu diskretno prikriva imovno stanje i stvarnu moć, s mjerom raspiruje i s mjerom tulači bratstvo i jedinstvo i jedva prikriva još živ strah od nekad moguće lokalne reprize Bukurešta, pada Čaušeskua i Sekuritatee pa u toj muci vata izmišljene fašiste (domalo će ih naručivati iz Kine u velikim serijama da bi mladi tek stasali antifašisti imali na čemu oštrit spolovilo i izučit zanat od ostarjelih meštara mlohavih čuna e da ne bi propala unosna i društveno korisna profesija) i dijeli moralne lekcije bez pokrića, podiže i prodaje ambru, maglu i prašinu i laže i krade i ubija i stalno viče: - Drž'te lopova! Sudite ubojici! Ušutkajte lašca!
E, moj Krleža, oćalinko moj bidni, tvoji proleterski tribuni su u pol generacije zatvorili crvenoburžujski krug. Više ne tlače svoj narod "u ime naroda" a za svoj račun, već, što narodu teže pada - u ime Božije a za svoj račun ili, za što narod zaboli neka stvar, u ime nekakve Unije, a nu te đavle, opet za svoj račun.
Mörder und Falschspieler.

Kajite se ili ću u znak prosvjeda javno spaliti, na primjerenu, medijima izloženu trgu, sabrana djela Dostojevskog i svečano objaviti kako više ne vjerujem u to da je Bog svakom čovjeku dao slobodnu volju i savjest.

Kajite se...

Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 07 Kolovoz 2008, 13:32:12 poslijepodne
Citat:
Ps...Zavelime! Ako nije bed reći, da li znaš u kojem je otprilike postotku genotip I1b* zastupljen u srpskom djelu Hercegovine, da li 30% kao kod ostalih Srba ili bi mogao biti veći??

ne zna se postotak jer još nije uzet uzorak samo za to područje
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: glonga - 07 Kolovoz 2008, 17:04:58 poslijepodne

Hero, nekako me intuicija navodi na pomisao da su tvoji i Here (Krk) i Smoljani (Pašman) bili uskoci.
Na tvom mjestu bi tražio gosp. Anđelka Mijatovića, ako je živ, on ti može reći je li viđao popise s imenima i prezimenima uskoka u uskočkim postrojbama u Državnom arhivu u Zadru ili nekom drugom.
Dobar vodič ili katalog za DAZD bi bili od koristi kao bilo koja osoba koja poznaje građu u tom arhivu, posebno onu vezanu za uskoke kao i za sanitarne kordone u vrijeme kuge.
http://www.arhiv.hr/hr/drugi-arhivi/fs-ovi/arhivi-hrvatska.htm (http://www.arhiv.hr/hr/drugi-arhivi/fs-ovi/arhivi-hrvatska.htm)
U T-HT imeniku postoji jedan prof. s istim imenom i prezimenom, pa ako ti nije neugodno, smetaj.

Mijatović, Anđelko
Zagreb
Rođen 27. I. 1939. u mjestu Tihaljina. Završio Filozofski fakultet i doktorat znanosti u Zagrebu. Radi kao povjesničar i savjetnik je predsjednika Republike Hrvatske. Objavljuje književno povijesne studije, članke i prikaze.
Objavljena djela:
Uskoci i krajišnici (ras.), Zagreb, 1974.;
Senjski uskoci u narodnoj pjesmi i povijesti (stu.), Zagreb, 1983.;
Obrana Sigeta o 420. obljetnici /1566.-1986./ (mo.), Split, 1987.;
Ban Jelačić (mo.), Zagreb, 1990.;
Zrinsko Frankopanska urota (mo.), Zagreb, 1992.;
Iz riznice hrvatske povijesti i kulture (stu.), Zagreb, 1996.
Anđelko Mijatović živi i radi u Zagrebu.
http://umjetnici.blogspot.com (http://umjetnici.blogspot.com)
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Ajkula_87 - 07 Kolovoz 2008, 22:06:14 poslijepodne
Uuuu, vrlo zanimljivo i previše :D...kad uhvatim malo vremena obavezno ću probat kontaktirati čovjeka...ako me nisi ti poslao k vragu, možda neće ni on... ;D

Naslov: Odg: Prezimena
Autor: belevarac - 08 Kolovoz 2008, 01:17:53 prijepodne
Ma, bolan, Ajkulo, pusti ti glongu, njegove su upute zaobilazne. Nego lipo pljuni u dvi bocsice i nagovori jednog od ramskih Hera da ucsini isto, pa to svoje i njegovo poshalji u Meriku, plati za se, a i za nj, oni su tamo tanki s paran. I reci Merikancin da izpitaju barem 25 biliga (markera) DNK, pa š vidit podudarate li se imalo, mislim Hero iz Rame i ti. A nije to ni skupo imajuchi u vidu koliko te srbi csinjenica o istom prizimenu.

http://www.familytreedna.com/dna101.html (http://www.familytreedna.com/dna101.html)

https://www3.nationalgeographic.com/genographic/questionnaire_ints.html (https://www3.nationalgeographic.com/genographic/questionnaire_ints.html)
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: glonga - 08 Kolovoz 2008, 01:41:12 prijepodne
To, belevarijo. A ako ne će pljuvat, ondak ti Ajkulo napravi zasidu i u osvit dana usnimi kad ustaju doklen mogu dobacit hračak s prozora spavaće ili s kućnog praga pa ko CSI ejdžent u rukavicama skupi uzorak.
Uzmi više uzoraka jer uvik moreš naletit na kakva gosta koji je noćio ili pripuza-domazeta, ili kakva pendžeraša sildžiju (pazi da nema listava blizu kućnog zida) i kloni se kuća pokraj puta, National Geographic tvrdi da takvi uz cestu ne očuvaju čistoću DNA već mtDNA, ne znam zašto.

Belevarac, a ako nalazi potvrde zajedničke pretke? Meščini da momak još nije spreman prihvatit takvu činjenicu. Jesi ti čita sve od početka?
Što se tiče duovne pripreme, toliko mu je bilo od mene, a kad će počet dilovat, who knows?
I za što će mu to ako će pravit geneaološko stablo, imat će DNA i korijen stabla na početku XX. st.

I lipo mu je na početku rečeno, ne jamljaj ni na zbilj ni na hvao.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 08 Kolovoz 2008, 09:30:00 prijepodne
Sve je to lipo sa genetikom, metoda je pouzdana, cina po uzorku podnošljiva no kako zaobić činjenicu da i žene vole malo šarat pa ispada da kojih desetak posto dice i nije od onog što im je da prezime. Po tom nakon desetak generacija (kojih 300 godina) šansa da se prikine veza NRY s prezimenom je ogromna. Zato ajkula ne bi smijo uzet samo svoj uzorak i samo jedan uzorak od ovi drugi Hera, nego najprije naći temeljni uzorak od svoji Hera (možda njegov i nije temeljni već uletijo sa strane :) ), pa temeljni uzorak oni tamo Hera i viditi koliko odgovaraju jedan drugom. A za to već triba "malo" više love i nagovaranja.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Insomnia - 08 Kolovoz 2008, 09:37:28 prijepodne
žena more rodit eventualno jedno takvo dite, a čovik ih za života more napraviti najmanje petero takvih kod pet različitih žena.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Insomnia - 08 Kolovoz 2008, 09:40:05 prijepodne
mene zanima sljedeće:
kakva se dna analiza od onih silnih sa belevarčevih linkova radi, ako se želi vidjeti imaš li rodbine među američkim indijancima, aboridžinima ili, eventualno, u engleskoj kraljevskoj obitelji?
i mogu li naši savršeni X kromozomi tome poslužiti ili se samo analiza radi na onom jadnom Y krnji?
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: belevarac - 08 Kolovoz 2008, 10:10:11 prijepodne
Sve je to lipo sa genetikom, metoda je pouzdana, cina po uzorku podnošljiva no kako zaobić činjenicu da i žene vole malo šarat pa ispada da kojih desetak posto dice i nije od onog što im je da prezime. Po tom nakon desetak generacija (kojih 300 godina) šansa da se prikine veza NRY s prezimenom je ogromna. Zato ajkula ne bi smijo uzet samo svoj uzorak i samo jedan uzorak od ovi drugi Hera, nego najprije naći temeljni uzorak od svoji Hera (možda njegov i nije temeljni već uletijo sa strane :) ), pa temeljni uzorak oni tamo Hera i viditi koliko odgovaraju jedan drugom. A za to već triba "malo" više love i nagovaranja.

Je, je, i o kurvarluku triba vodit racsuna, kojem ni genetika nishta ne mere.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: belevarac - 08 Kolovoz 2008, 10:12:45 prijepodne
žena more rodit eventualno jedno takvo dite, a čovik ih za života more napraviti najmanje petero takvih kod pet različitih žena.


A zsena, jelte, ne mere s pet razlicsiti muzski roditi petero muzski! Kako to ti kontash?
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Insomnia - 08 Kolovoz 2008, 10:16:09 prijepodne
A zsena, jelte, ne mere s pet razlicsiti muzski roditi petero muzski! Kako to ti kontash?

naravno da more. pa ima i muževa koje 5 puta moreš napraviti budalom, a da ne primjete dok su živi na koga mali ima krive noge i zašto je onaj sridnji oćelavio, a ćaća kosmat ko tovar.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: belevarac - 08 Kolovoz 2008, 10:22:03 prijepodne
naravno da more. pa ima i muževa koje 5 puta moreš napraviti budalom, a da ne primjete dok su živi na koga mali ima krive noge i zašto je onaj sridnji oćelavio, a ćaća kosmat ko tovar.

A znash li kako je oni Shvedjanin primitijo? Rodili mu se blizanci, ku sh vetje sritje. Ali jedno bilo bilo, a drugo crno. Pa je tako primitio. A shta mislish kako je to moguche?
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: belevarac - 08 Kolovoz 2008, 10:34:17 prijepodne
mene zanima sljedeće:
kakva se dna analiza od onih silnih sa belevarčevih linkova radi, ako se želi vidjeti imaš li rodbine među američkim indijancima, aboridžinima ili, eventualno, u engleskoj kraljevskoj obitelji?
i mogu li naši savršeni X kromozomi tome poslužiti ili se samo analiza radi na onom jadnom Y krnji?

Ko shto znadesh u Merici imaju tri vrste ljudi: bili i crni su doshli, o crvenin ijonako niko racsuna ne vodi. Prima tomu, Merikanci su narod bez korina i kod nji vlada pomama za utvrdjivanjem podrijetla, loza i rodova. Jer shteta bi bilo umrit a da ne objavish urbi et orbi da ti je na priliku Shakespera daleki pridak. A ako nash nieki nesritnik plati i poshalje pljuvaku tamo kod njizi, u najbolju ruku more ustanovit kojoj haploskupini pripada (recimo je li "Ilir" ili "Slaven", "Avar" csak), a to da tje natji kakva srodnika, malo morgen, poklad nashijenaca u bazi vrlo je mali. A i shta tje mi to, kad su maticsne knjige na Brigu zapalili oslobodioci 1945.

S vashim se X-kromosomom ne mere nishta, od njega samo nastaju zsenska ditca - daklem, shtetan je. Nego, za zsene se izpituje mitohondrijska DNK. To je pricsa koju bash i nisan pratijo ["Drzsi do sina, zsensko je ijonako tudja vecsara!"], a evo trebi ga, moran u kupovinu ...
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Insomnia - 08 Kolovoz 2008, 10:35:13 prijepodne
A znash li kako je oni Shvedjanin primitijo? Rodili mu se blizanci, ku sh vetje sritje. Ali jedno bilo bilo, a drugo crno. Pa je tako primitio. A shta mislish kako je to moguche?

moguće je kod dvojajčanih "blizanaca":
- kad se oplodnja izvrši neposredno jedna iza druge
- kad se čin parenja radi u popularnom manage a trois aranžmanu
- kad se oplodnja vrši umjetno sa dva različita uzorka sperme...
a za sve je potrebno da žena ovulira sa dva jajašca, tj. da su joj oba ovarija aktivna u isto vrijeme.

ili kod nekakvih mutacija melanina kod dvojajčanih blizanaca gdje je mutacijom zahvaćen samo jedan...

drugim richima, meam poooojma, pitaj plamenitana.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 08 Kolovoz 2008, 10:42:05 prijepodne
mene zanima sljedeće:
kakva se dna analiza od onih silnih sa belevarčevih linkova radi, ako se želi vidjeti imaš li rodbine među američkim indijancima, aboridžinima ili, eventualno, u engleskoj kraljevskoj obitelji?
i mogu li naši savršeni X kromozomi tome poslužiti ili se samo analiza radi na onom jadnom Y krnji?

X kromosom ne može poslužiti u ovim testiranjima jer podliježe crossing overu (hijazmi), ali može poslužiti genetski materijal u mitohondrijima koji se prenosi samo s matere, mtDNA. Što se tiče indijanaca, aboridžina i sličnih davno izoliranih skupina već ima dugo su pronađene njihove temeljne haplogrupe i tipovi. Ukoliko vaša osobna haplogrupa upada u taj skup onda ste dijelom njihov potomak i to po direktnoj majčinoj ili direktnoj očevoj liniji. Sigurno. No ako i ne upada to ne znači da niste dijelom potomak tih skupina samo niste direktni. Za pripadnost nekoj obitelji (obično s istim prezimenom) mora se pronaći dovoljno mutacija (markera, mikrosatelita) na NRY kako bi dovoljno jasno i precizno obilježila taj tip kao jedinstven za tu porodicu.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Insomnia - 08 Kolovoz 2008, 10:44:36 prijepodne
X kromosom ne može poslužiti u ovim testiranjima jer podliježe crossing overu (hijazmi), ali može poslužiti genetski materijal u mitohondrijima koji se prenosi samo s matere, mtDNA. Što se tiče indijanaca, aboridžina i sličnih davno izoliranih skupina već ima dugo su pronađene njihove temeljne haplogrupe i tipovi. Ukoliko vaša osobna haplogrupa upada u taj skup onda ste dijelom njihov potomak i to po direktnoj majčinoj ili direktnoj očevoj liniji. Sigurno. No ako i ne upada to ne znači da niste dijelom potomak tih skupina samo niste direktni. Za pripadnost nekoj obitelji (obično s istim prezimenom) mora se pronaći dovoljno mutacija (markera, mikrosatelita) na NRY kako bi dovoljno jasno i precizno obilježila taj tip kao jedinstven za tu porodicu.

hvala na odgovoru. nadam se da me ne persirate, ljubezni gospodine. :)
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 08 Kolovoz 2008, 10:57:18 prijepodne
ne persiran, to je bila prava množina, za sve one koji čitaju, da persiram napisa bi s velikin slovon, Vaše  :P
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Insomnia - 08 Kolovoz 2008, 11:00:55 prijepodne
zbunilo me ono "osobno", ono mi nikako ne paše uz množinu, ali ja ne bih bila ja kad bih te pustila da spavaš na forumu  :pusi
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 08 Kolovoz 2008, 11:04:00 prijepodne
pa nek mi još neko rekne kako nesanica nije zarazna  :zubo
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Insomnia - 08 Kolovoz 2008, 11:06:46 prijepodne
pa nek mi još neko rekne kako nesanica nije zarazna  :zubo

jadan ti kad priđe na te... ;D
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 08 Kolovoz 2008, 11:10:33 prijepodne
Inače još jednom moran reć kako dugo nisan u ovizin vodama (dvi godine) pa sam puno toga pozaboravlja, a knjige i dalje čame u kutijama po garaži. Što se prizimena tiče mogu za sad jedino obećat skenirat popis katolika u BiH iz 1743. i stavit ga na forum. Te popis Imoćana pri zbijegu u Zadvarje iz 1686. Ako neko ima još kakvi popisa neka stavi ko privitak uz post.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 08 Kolovoz 2008, 11:29:06 prijepodne
jadan ti kad priđe na te... ;D

samo nek nesanica priđe na me, ne bojin se ja
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: belevarac - 08 Kolovoz 2008, 13:28:07 poslijepodne
moguće je kod dvojajčanih "blizanaca":
- kad se oplodnja izvrši neposredno jedna iza druge
- kad se čin parenja radi u popularnom manage a trois aranžmanu
- kad se oplodnja vrši umjetno sa dva različita uzorka sperme...
a za sve je potrebno da žena ovulira sa dva jajašca, tj. da su joj oba ovarija aktivna u isto vrijeme.

ili kod nekakvih mutacija melanina kod dvojajčanih blizanaca gdje je mutacijom zahvaćen samo jedan...

drugim richima, meam poooojma, pitaj plamenitana.

Trevila se prva od moguchnosti koje si navela. Shved nieshto radijo prija nego shto tje na posa, a undan nalisha crnac (valjda raznosacs mlika) pa i jon. I eto ti ga djavle, a uvik san govorijo ne valja to radit nasabajle. I tako sad postoje dva brata, jedan crnomanjast a drugi bilaverast. Shta tje ditca, nisu ona nishta kriva.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: glonga - 14 Kolovoz 2008, 20:49:43 poslijepodne

Staroimacka peripatetična: "Voli oru - konji zoblju".

Povika na raznosače pica ("De, raznesi i moju.") a ono raznosači mlika...

U mojim ranijim upisima na ovu temu sigurno ima faktografskih grešaka, vjerujem da ću ponovit gradivo i urediti upise.

Ako je priča o krajinama i okrajcima bila nedovoljna pridodajem google-anje na riječi "Triplex confinium".

(web mjesto projekta)
http://www.ffzg.hr/pov/zavod/triplex/homepagetc.htm (http://www.ffzg.hr/pov/zavod/triplex/homepagetc.htm)

(prikaz projekta)
http://www.iis.unsa.ba/prilozi/30/30_roksandic.htm (http://www.iis.unsa.ba/prilozi/30/30_roksandic.htm)


Naslov: Odg: Prezimena
Autor: glonga - 10 Rujan 2008, 15:22:19 poslijepodne
@Ajkula_87 vidim da si online.
Ne znam jesi li gledao "Stanja duša" i matice u mjestima odakle su ti roditelji.
Prema
IMOart > Mali info centar > PPP - pljuni pa prilipi > Rodoslovni izvori
http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=572.0 (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=572.0)
teško da je pravoslavac i musliman u BiH imao zabilježeno prezime u BiH prije austrijske okupacije 1878.





Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Ajkula_87 - 10 Rujan 2008, 15:30:36 poslijepodne
Pozdrav glonga!
Ne nisam to baš bio snimio, znao sam već to i od prije da su katolici najranije dobili prezimena u odnosu na pravoslavce i muslimane...ali da sam bio uvjeren u to i ne baš...tako da ovi podaci u "rodoslovni izvori" su mi više nego dragi... ;D
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: glonga - 10 Rujan 2008, 15:33:08 poslijepodne
http://www.familysearch.org/eng/library/fhlcatalog/printing/titledetailsprint.asp?titleno=722813 (http://www.familysearch.org/eng/library/fhlcatalog/printing/titledetailsprint.asp?titleno=722813)

http://www.familysearch.org/eng/library/fhlcatalog/printing/topicdetailsprint.asp?subject=617303&first=1 (http://www.familysearch.org/eng/library/fhlcatalog/printing/topicdetailsprint.asp?subject=617303&first=1)

Možeš i online pročačkat što je sačuvano na:
http://www.familysearch.org/eng/library/fhlcatalog/supermainframeset.asp?display=localitysearch&columns= (http://www.familysearch.org/eng/library/fhlcatalog/supermainframeset.asp?display=localitysearch&columns=)*,0,0

Doduše, naši vorumaši ovdje misle da u zagrebačkim arhivima nema ništa vezano za npr. Imotu
;-)

ali za to imaju sluha mormoni u US saveznoj državi Utah
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: batakljun - 10 Rujan 2008, 18:31:08 poslijepodne
Doduše, naši vorumaši ovdje misle da u zagrebačkim arhivima nema ništa vezano za npr. Imotu

 ::)
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: rohe_mesa - 02 Svibanj 2009, 20:58:26 poslijepodne
pozdrav
ja sam Hero iz Hera kod Prozora  :).. autoru ove teme puno zahvaljujem a što se tiće teme, pa imam slična saznanja kao i vi .. ovdje sam naučio neke stvari o tom prezimenu u hrvaskoj
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: FCroaticum - 02 Svibanj 2009, 23:41:46 poslijepodne
Dobro nam došao, Hero :zivili
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: rohe_mesa - 03 Svibanj 2009, 18:08:18 poslijepodne
HVALA  :D
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Ajkula_87 - 29 Lipanj 2009, 14:02:51 poslijepodne
pozdrav
ja sam Hero iz Hera kod Prozora  :).. autoru ove teme puno zahvaljujem a što se tiće teme, pa imam slična saznanja kao i vi .. ovdje sam naučio neke stvari o tom prezimenu u hrvaskoj

Pozdrav!
Da te pitam kad si već tu i kad si iz tog kraja...jeli znaš kojim slučajem kojeg Hrvata ili Katolika sa tim prezimenom na području Prozor-Rama? Ili su baš sve Bošnjaci i Muslimani?
Naslov: Kačić i delije
Autor: Zavelim - 30 Lipanj 2009, 09:24:04 prijepodne
Evo mi i Kačić prezime opisa. Dakle legenda dobro zbori da smo došli negdi od Slimena. Ovaj opisani mora da je bijo nadimkom Šare štono dobi 29 kanapa zemlje ko nagradu pri diobi 1724., čini mi se.

SLIDI PISMA VITEZOVA ZADVARSKIH

Dva bumbula svu noć pripivaše
u Zadvarju, gradu na kamenu:
knez Predoje iz Kotara ravna
i Stanoje od Neretve mutne.

Zapjevaše pjesmu od junaka
Zadvarana, mladih vitezova,
kako Turkom glave odsicaše
i carevu zemlju porobiše.

Sve delije kažu po imenu:
najprvoga mlada kavalira,
od Zadvarja Kosora serdara,
ljutu zmiju rata od Morije,

da je često na mejdan hodio,
na mejdanu glave odsicao,
četrdeset posiče Turaka,
sve po izbor najboljih junaka.

Dužde njemu dade kavalirstvo
za njegovo veliko junaštvo
i za kalpak krilo pozlaćeno,
dvi kolajne i medalje zlatne.

Serdar Bajo silni junak biše,
starinom se Kostojević piše:
dvanaest je glava odsikao,
uno veće živih uhvatio.

Svidoče mu od zlata medalje
i serdarstvo zadvarske krajine,
koje biše na sablji dobio
Beča grada rata i Morije.

Soko sivi Tavra harambaša
od malena sela Žeževice
šest je turskih glava odsikao
i principu Zadvarje pridao.

To svidoče starci krajišnici
i medalje od suhoga zlata,
kojeno je gleda Milovane,
kad je on'da skoro prolazio.

Viteški se dva bumbula slažu
ter i druge još junake kažu:
od Zadvarja Mursel harambašu,
opošteni svu krajinu našu,

jer je tursku zemlju porobio,
s krajišnicim roblje dovodio,
još i turske odsicaše glave
ognjenoga rata od Morije.

Još nam kažu tri silna junaka,
kojino se ne boje Turaka;
sva tri turske glave odsicaše
i pošteno vazda vojevaše.

Jedan biše Raulj harambaša,
drugi, pobre, Goriću Grgure,
a treći je Popoviću Jure,
tri junaka i sva tri jednaka.

Pave Burić na glasu bijaše,
Turke siče, roblje dovodaše;
ništa manje Petkoviću Marko
i delija Šupuković Jure.

Sva tri često u četu iđahu,
od Imote roblje dovođahu;
sva tri ruse odsicaše glave
ter se i sad od junaka slave.

Spomenuše zmije od mejdana,
po imenu Zerića Ivana
i viteza Santrića Matija,
da su ruse glave odsicali
od Morije rata velikoga.

Junačko je selo Žeževica,
u njemu se sivi soko rodi,
po imenu Popoviću Petre,
od starine roda viteškoga.

U četu je često odlazio,
krajišnike Turke pogubio;
za junaštvo imade serdarstvo
i medalje od suhoga zlata.

Ej viteže Omrčenoviću,
od starine Radošević Marko,
tvoja svitla sablja demiškinja
turske se je napojila krvce!

Kada Marko u četu iđaše,
često tursko roblje dovođaše:
junak biše Radošević Marko,
malo manji neg' vojvoda Janko

Delija se pjeva od mejdana,
po imenu Bekavac Nikola:
starinom se Sekulović zvaše,
i on turske glave odsijecaše.

I ovo je lipa dika naša
od Zadvarja silni harambaša,
po imenu Petković Ivane,
od starine roda Orlovića,

koji zemlju porobi carevu,
još i turske odsijeca glave;
i sada je starac od mejdana
u životu od sto godin' dana.

Dokazuju starci krajišnici
barjaktara Bekavca Jurišu
da je tursku zemlju porobio,
svitlu sablju krvce napojio.

Drugoga još barjaktara kažu
dva bumbula ter se lipo slažu,
ljutu zmiju Petković Tadiju,
da je smaka hodžu i kadiju.

I uhvati sužnja Ali-bega
ter ga vodi k dvoru bijelomu:
i sad mu se dževerdan nahodi
u bijelu dvoru Petkovića.

Krajišnici, vi najbolje znate,
što učini Smilojević Mate,
harambaša zadvarske krajine,
silni junak biše od starine.

Prid junacim na vojsku iđaše.
roblje vodi, glave odsicaše;
i pogubi zmaja ognjenoga,
barjaktara od Županjca grada,
po imenu Overušić Muju.

Dvi se zmije čuju od starine,
harambaše zadvarske krajine:
jedan biše Biskupović Marko,
a drugi je Bubalović Mate.

Oba turske odsicaše glave,
vojevaše rata Malenoga
pod barjakom dužda mletačkoga.
od Mostara dovodiše roblje,

Mate Krzić u četu iđaše
i junački vazda vojevaše,
tursko plino biše zaplinio,
svitlu sablju krvce napojio

Na glasu je Vukušiću Lovre,
sivi soko, i Deliću Pavle:
obadva su lipo vojevali
i obadva glave odsicali.

Ništa manje Kekez Mihovile
i delija Zuzule Ilija:
svi su ovi srca Smiljanića,
a desnice Rade Miletića.

Još imade na glasu junaka
od zadvarske po izbor krajine,
al' ih više pivati ne mogu,
jer 'vo sam ti teško obolio

od starosti i druge žalosti
skitajući se od grada do grada,
od nemila, brate, do nedraga.
Vami pjesma, a meni što Bog da!
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: andjeo gabriel - 30 Lipanj 2009, 14:20:57 poslijepodne
Jeli ti to divendid što je ima rep ;D
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 30 Lipanj 2009, 14:44:11 poslijepodne
A nije, Kačić je već bijo pokojni kad je taj moj dlakavi i repati šukundid koji se isto zva Ilija aračijo po Bosni i plašijo lokalce na Krčevcu. :)

Da je bijo živ garant bi mu posvetijo cili ep, a ne samo jednu kiticu.  :zubo
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Insomnia - 30 Lipanj 2009, 15:21:46 poslijepodne
ep za rep i kiticu za.... hm.

aj, neso, leć. reka bi koramac...
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: aurora x - 05 Srpanj 2009, 05:12:26 prijepodne
Prilog za prezime Babić...

http://babicnet.com/Babici%20u%20Rami.pdf (http://babicnet.com/Babici%20u%20Rami.pdf)
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: glonga - 25 Studeni 2009, 15:38:53 poslijepodne
Doduše, naši vorumaši ovdje misle da u zagrebačkim arhivima nema ništa vezano za npr. Imotu
;-)
ali za to imaju sluha mormoni u US saveznoj državi Utah
::)

"U ra­du se koriste slijedeći neobja­vljeni popisi: Deta­ljni popis sa­ndža­ka­ Klis i Krka­ iz­ 1604. godine kojeg se origina­l č­uva­ u T.C. Ta­pu ve Ka­da­stro Genel Müdürlüğü u Anka­ri, pod signa­turom TT 13 (sta­ri broj 475); Deta­ljni popis sa­ndža­ka­ Klis iz­ 1574. godine, origina­l u Ba­şba­ka­nlık Osma­nlı Arşivi u Ista­nbulu, pod signa­turom TT 526 (u ra­du koriš­ten uloma­k koji se odnosi na­ područ­je Ra­vnih kota­ra­ i Bukovic­e); Deta­ljni popis Vla­ha­ Herc­egova­č­kog sa­ndža­ka­ iz­ 1585. godine, origina­l u Ta­pu ve Ka­da­stro Genel Müdürlüğü u Anka­ri, pod signa­turom 82 (sta­ri broj 485). U istra­živa­nju sa­m se služila­ nenumerira­nim xerox-kopija­ma­ koje se na­la­z­e u Hrva­tskom drža­vnom a­rhivu u Za­grebu. Od obja­vljenih deta­ljnih popisa­ u ra­du se koriste: Ahmed Alič­ić, Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina, Sa­ra­jevo, 1985, str. 88-95 (uloma­k koji se odnosi na­ biokovsko-neretva­nsko područ­je), te svi na­vedeni popisi koje je obja­vio Fehim Spa­ho (vidjeti bilješ­ku jeda­n)."
Jurin-Starčević, Kornelija; Demografska kretanja u selima srednjodalmatinskog zaleđa u 16. i početkom 17. stoljeća
http://www.ois.unsa.ba/LinkClick.aspx?fileticket=jP6u3RA65g0%3D&tabid=70&mid=396&forcedownload=true (http://www.ois.unsa.ba/LinkClick.aspx?fileticket=jP6u3RA65g0%3D&tabid=70&mid=396&forcedownload=true)
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Rico - 11 Prosinac 2009, 14:18:35 poslijepodne
Velepoštovani gospodine Zavelime, molim Vas, ako imate podatke ili upute kako najlakše pronaći što detaljnije podatke o prezimenima "Majić" i "Pavić" iz današnje poštovane općine Proložac. Majići su bili prilično raspostranjeni po Imoti (koliko znam), a Pavići su autohtoni Ričičani, ali od kuda, do kuda, zašto...? Molim Vas, kad stignete. Pozdrav, zahvala i naklon do poda.
Rico
Naslov: molim, mogu li ja?
Autor: glonga - 11 Prosinac 2009, 15:22:06 poslijepodne

Evo ja ću ti štogod nabacit, kad nako lipo pivaš. Ne š se valda ljutit, ni Zavelim se ne će ljutit, meščini. Doda će i on svoj prilog temi.

Za početak nađi knjigu (a moga bi i obać fra Vjeku,, i možda nagovarat, i njega, i odgovorne, na tiskanje još jednog izdanje knjige koja je odavno rasprodana):

Vrčić, fra Vjeko; Plemena Imotske krajine, II. dopunjeno izdanje, Franjevački samostan, Imotski, 1996.

1686. Zadvarski zbjeg /

str. 9. Zagvoždani /
str. 20. Pavić Grgo, članova 3
str 22. Jedan dio je ostao u Gornjim i donjim Brelima... Pavić izumrli, iz Krstatica.
str. 47. Cista Griva... Pavić
...
s 242. Ričice / Zemljišnik 1747. god. / Pavić Petar 11 kanapa
s 247. Majić / Prvo krštenje zabilježeno je tek 1800. god... [U župi Ričice. Župa Ričice osnovana 1734. odvajanjem od Prološca.] Doselili iz Drinovaca u Vinjane Donje.
...
Pavić / Zemljišnik je zabilježio 1747. Petra Pavića. U najstarijoj Matici krštenih vode se od 1786. Predaja tvrdi da su doselili od Sinja....
...
itd.
[IMHO, možda i od Livna, ili su i livanjski Pavići od Sinja po predaji. NHF, oprezno s terminom autohtonost u Imoti triba. Do 1718. pa i kasnije.]

Nakon toga, ako ti se da, možeš tražiti stare župske matice, vjerojatno će one koje budeš tražio biti u Državnom arhivu u Zadru kao i stari mletački katastri za Imotu:
http://www.arhiv.hr/hr/drugi-arhivi/fs-ovi/arhivi-hrvatska.htm (http://www.arhiv.hr/hr/drugi-arhivi/fs-ovi/arhivi-hrvatska.htm)

Očekuj da ćeš trebati znati hrvatsku ćirilicu (arvaticu, bosanicu, bosančicu) za čitanje starih matica, možda i nešto latinskoga jezika.

Arvaticu možeš naučiti iz online dostupnog Truhelkinog rada "Prinos bosanskoj paleografiji" <> (http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&ElementId=397793#%23).
Latinski možeš učit i online i offline, izvora ne nedostaje.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Rico - 02 Siječanj 2010, 20:35:12 poslijepodne
Evo ja ću ti štogod nabacit, kad nako lipo pivaš. Ne š se valda ljutit, ni Zavelim se ne će ljutit, meščini. Doda će i on svoj prilog temi.

Hvala od srca, uvaženi gospodine, na ovim velevrijednim uputama koje ću svakako slijediti kad jednog dana ili kad budem, pa ako..., ali, i ovako je dosta! Hvala!
Naslov: Prezimena župe Ričice
Autor: OriloGorilo - 18 Siječanj 2010, 15:45:00 poslijepodne
Velepoštovani gospodine Zavelime, molim Vas, ako imate podatke ili upute kako najlakše pronaći što detaljnije podatke o prezimenima "Majić" i "Pavić" iz današnje poštovane općine Proložac. Majići su bili prilično raspostranjeni po Imoti (koliko znam), a Pavići su autohtoni Ričičani, ali od kuda, do kuda, zašto...? Molim Vas, kad stignete. Pozdrav, zahvala i naklon do poda.
Rico

Glede navedenih prezimena "Majić" i "Pavić" preporučam doći do knjige "Prezimena župe Ričice" koju je napisao gosp. Ante Ivanković. Knjigu koju trenutno nemam ali sam je za blagdane držao u rukama i prelistao na brzinu se može nabaviti u župnom uredu u Ričicama ili kod autora gosp. Ivankovića u Splitu.
Naslov: Odg: Prezimena župe Ričice
Autor: glonga - 18 Siječanj 2010, 19:38:50 poslijepodne
Glede navedenih prezimena "Majić" i "Pavić" preporučam doći do knjige "Prezimena župe Ričice" koju je napisao gosp. Ante Ivanković. Knjigu koju trenutno nemam ali sam je za blagdane držao u rukama i prelistao na brzinu se može nabaviti u župnom uredu u Ričicama ili kod autora gosp. Ivankovića u Splitu.

Nemam ništa protiv Ante osobno.
Glede i unatoč ratno-poratne uzrečice-kletve: — Dabogda ti Ante Ivanković iz kuće izvješćiva.

Nakon čitanja većeg dijela njegove bibliografije opisane na NSK kataloškim stranicama:
http://opak.crolib.hr/bnew/search.html (http://opak.crolib.hr/bnew/search.html)
Ivanković, Ante, novinar [16 naslova]
1 Dobranje (2009) monografija (knjiga)   
2 Duvanjska prezimena (2001) monografija (knjiga)   
3 Hrvatski rodovi u župi Vinjani (2006) monografija (knjiga)   
4 Hrvatski rodovi općine Muć (2007) monografija (knjiga)   
5 Hrvatski rodovi u župi Podbablje (2005) monografija (knjiga)   
6 Nazivi naselja Splitsko-dalmatinske županije (2009) monografija (knjiga)   
7 Podrijetlo hrvatskih rodova u Turjacima pokraj Sinja (2005) monografija (knjiga)   
8 Podrijetlo hrvatskih rodova vrličkog područja (2003) monografija (knjiga)   
9 Podrijetlo hrvatskih rodova u Trilju i okolici (2003) monografija (knjiga)   
10 Podrijetlo hrvatskih rodova općine Otok na Cetini (2004) monografija (knjiga)   
11 Prezimena općine Dicmo (2007) monografija (knjiga)   
12 Prezimena općine Lećevica (2007) monografija (knjiga)   
13 Prezimena župe Ričice (2009) monografija (knjiga)   
14 Prezimena općine Dugopolje (2002) monografija (knjiga)   
15 S kamerom HTV u Domovinskom ratu (1997) monografija (knjiga)   
16 Toponimi Cetinske krajine (2005) analitika (članak)

laički (ne)skromno mogu reć da zamjećujem veću površnost samo u zajednički objavljenim znanstvenim (stručnim, preglednim) radovima koje su potpisali Katica Ivanda i Josip Jurčević.
Npr. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanci_advanced_search&godiste=2006&podrucje=5&next=4801 (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanci_advanced_search&godiste=2006&podrucje=5&next=4801)

Dopuštam mogućnost da je Ričice ipak detaljno i temeljito obradio. Župa je relativno mala i relativno mlada.
Naslov: Odg: Prezimena župe Ričice
Autor: belevarac - 19 Siječanj 2010, 00:32:54 prijepodne
   
laički (ne)skromno mogu reć da zamjećujem veću površnost samo u zajednički objavljenim znanstvenim (stručnim, preglednim) radovima koje su potpisali Katica Ivanda i Josip Jurčević.
Npr. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanci_advanced_search&godiste=2006&podrucje=5&next=4801 (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanci_advanced_search&godiste=2006&podrucje=5&next=4801)

A zashto ti, rechi tjemo ti kazat, ne bi napisao prosudbu sastavka imenovanoga dvojca. Pa ako istu nitko ne bi htio objaviti, objavish je na Imoartu. Voden uvik vali matrijala.
Naslov: milas
Autor: Potjeh - 12 Ožujak 2010, 12:03:43 poslijepodne
u imotskim novinama prošloga je mjeseca objavljen je razgovor s novinarkom vedranom milas. žena onako usput spomenu da su milasi 2300 godina stara loza iz grada milasa u turskoj.
zna li tko što više o tome prezimenu?
Naslov: Odg: milas
Autor: mcora - 12 Ožujak 2010, 12:06:13 poslijepodne
u imotskim novinama prošloga je mjeseca objavljen je razgovor s novinarkom vedranom milas. žena onako usput spomenu da su milasi 2300 godina stara loza iz grada milasa u turskoj.
zna li tko što više o tome prezimenu?

e uz sve  što smo do sada o tebi saznali, samo nam još ova potvrda fali... pa da zaokružimo sliku  ;D

:mcora

Naslov: Odg: milas
Autor: Potjeh - 12 Ožujak 2010, 12:20:02 poslijepodne
e uz sve  što smo do sada o tebi saznali, samo nam još ova potvrda fali... pa da zaokružimo sliku  ;D
nu je vidi. nije tamo bilo turaka prije 2300 godina. ja već odavno imam teoriju da su svi hrvati nastali od milasa. brešale.  ;D
Naslov: Odg: milas
Autor: mcora - 12 Ožujak 2010, 13:50:47 poslijepodne
nu je vidi. nije tamo bilo turaka prije 2300 godina. ja već odavno imam teoriju da su svi hrvati nastali od milasa. brešale.  ;D

a more bit  ::) ...  jer da je kršćanstva (i katoličanstva) od kad i milasa... ne bi nas bilo 4,5 miliona  ...  :P

:mcora
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Potjeh - 12 Ožujak 2010, 13:59:05 poslijepodne
ne ćedu da rađadu. u 'katoličkoj' rvackoj, u 'katoličkoj' novni...piše...Čak 40 posto Hrvatica ne koristi nikakvu kontracepciju
http://www.vecernji.hr/zivot/cak-40-posto-hrvatica-ne-koristi-nikakvu-kontracepciju-clanak-107652 (http://www.vecernji.hr/zivot/cak-40-posto-hrvatica-ne-koristi-nikakvu-kontracepciju-clanak-107652)
nu naslova, nu teksta, nu 60% rvatica, nu katolkinja
...o čemun smo ono...e
Naslov: Odg: milas
Autor: glonga - 12 Ožujak 2010, 14:05:39 poslijepodne
onako usput

Onako usput. Naročito. Još ću nekog počet zvat; Tales od (će)Mileta.
Ako na babinim torbicama nađe bilo koji od motiva sa sljedeće fotke, virujen joj da se i ne skida.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/6/6a/Milashalısı.jpg
Naslov: Odg: milas
Autor: likarija - 12 Ožujak 2010, 14:53:34 poslijepodne
u imotskim novinama prošloga je mjeseca objavljen je razgovor s novinarkom vedranom milas. žena onako usput spomenu da su milasi 2300 godina stara loza iz grada milasa u turskoj.
zna li tko što više o tome prezimenu?

Nako kad gledan neke Milase, pljunuti Turci. :spidom
A kad gledan druge, opet nekako nisu...

 :neznam
Naslov: Odg: milas
Autor: Potjeh - 12 Ožujak 2010, 15:03:50 poslijepodne
Nako kad gledan neke Milase, pljunuti Turci. :spidom
A kad gledan druge, opet nekako nisu...
 :neznam
hahahahahaaaaaaaaaa
nasmija si me do suza likarija.
(http://yelims4.free.fr/MDR/MDR45.gif)
Naslov: Odg: milas
Autor: belevarac - 13 Ožujak 2010, 00:52:02 prijepodne
u imotskim novinama prošloga je mjeseca objavljen je razgovor s novinarkom vedranom milas. žena onako usput spomenu da su milasi 2300 godina stara loza iz grada milasa u turskoj.
zna li tko što više o tome prezimenu?

Undan Milasi mogu biti samo Srbi, jer Srbi imaju razradjena rodoslovlja sve do Mezopotamje i Etrurije.
Naslov: Odg: milas
Autor: Potjeh - 13 Ožujak 2010, 14:06:56 poslijepodne
Undan Milasi mogu biti samo Srbi, jer Srbi imaju razradjena rodoslovlja sve do Mezopotamje i Etrurije.
još nisan čujo za milasa srbina (za milaša jesam). znam za grke i litvance.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: glonga - 13 Ožujak 2010, 23:21:42 poslijepodne

http://www.988info.rs/ (http://www.988info.rs/)
3 komada
irena (nije milanče) iz jagodine, bojan u tem somboru i nevenko od zrenjanin, ne moraju bit srbovi
pa ćemo malo vidit tačka_ba i RS kad se stigne
Naslov: Milasavac
Autor: glonga - 24 Ožujak 2010, 15:56:50 poslijepodne

Za početak nađi knjigu, a moga bi i obać fra Vjeku i možda nagovarat i njega i odgovorne na tiskanje još jednog izdanja knjige koja je odavno rasprodana:
Vrčić, fra Vjeko; Plemena Imotske krajine, II. dopunjeno izdanje, Franjevački samostan, Imotski, 1996.

Milas, Ana; S 112
Lončar Mate rođ. u Podbablju 1869. oženio se (II. žena) Anom Milas rođ. u Podbablju 1869. Financ.

Milas, Nikola S 113
Milas Nikola rođ. u Podbablju oženio se Mostarčić Anom rođ. u Imotskom 1840.

Milas, Vicko p. Marijana S 125 [Stanje duša, Imotski 1943.]
Milas Vicko p. Marijana i p. Grančić Mare rođ. 4.4.1905.

Milas, pr. S 129 [Popis prezimena u Imotskom prema ŽU sv. Frane u Imotskom]
Milas

S 181 [Podbablje]
Podastranom: ... Milas...
[Zemljišnik 1726., DAZD, Katastri Dalmacije 17. 18. st. h 38.]
Milasović Marko i Jure sa 15 čeljadi dobili su 25 kanapa zemlje,

S 183 [Stanje duša župe Podbablje 1739., Arhiv Makarske biskupije]
Milas Mijo osoba 8
Milas Ante osoba 4

S 189 [Podbablje]
Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Jure Milasović s 15 čeljadi dobio je 25 kanapa zemlje. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Ante Milasa 4 čeljadi, u Mije 8 čeljadi. Prema predaji došli su iz Tihaljine u Donje Vinjane a odatle su prešli u Podastranu u Podbablje. Neki se odvojiše i siđoše u Zmijavce. Fra Ivan Tonković složio je njihovo stablo: Marko je umro 1734. Oženio se Ivom Karoglan. Rodili su sinove Grgu i Petra. Križan se oženio s Barbarom Kustura i rodili su sinove Lovru, Matu i Antu. Mate se oženio s Bebušom iz Neretve i rodili su sinove Antu i Stipana. God. 1835. u Podbablju je živjelo 13 obitelji, 1907. 58 obitelji.

S 251 [Runović, škola]
Nakon mnogih pokušaja otvorila se tek 1938. u zaseoku Vuknića. Prvi učitelji bili su Milan Milas,...

S 255 [Posjednici zemalja u župi Runović 1725., DAZD, Katastri Dalmacije, h 38.]
Ante Milas i N..... E.... u Čustevači 1 kanap

S 300 [Vinjani]
Stari vinjanski Mrtvar spominje plemena kojih više nema u župi Vinjani:
... Milas 1783. i dalje, ...

S 336 [Zmijavci]
Zemljišnik 1726. spominje Juru Milasovića s 15 čeljadi koji je dobio 25 kanapa zemlje. Stanje duša Podbablja 1739. zapisalo je Antu Milasa sa 4 čeljadi, Miju sa 8 čeljadi: Prema predaji doselili su iz Tihaljine u Vinjane Donje. Odatle su prešli u Podastranu u Podbablje, pa u Zmijavce. God. 1835. u župi Podbablje živjelo je 13 obitelji, 1907. 58 obitelji.


...
Današnja rasprostranjenost izvan RH prema dostupnim telefonskim imenicima fiksne telefonije:
http://www.988info.rs/ (http://www.988info.rs/)
Zrenjanin 1
Jagodina 1
Sombor 1

http://imenik.tel.net.ba/ (http://imenik.tel.net.ba/)
Mostar 11
Prozor 1
Ljubuški 15
Posušje 4
Tihaljina 12
Vir 2
Prisoje 1

http://www.bhtelecom.ba/imenik.html (http://www.bhtelecom.ba/imenik.html)
Sarajevo 3
Tuzla 1

http://www.mtel.ba (http://www.mtel.ba)
Donji Potočari 1
Naslov: banjolučki
Autor: glonga - 01 Travanj 2010, 23:53:45 poslijepodne


(http://i.imgur.com/Zyb8q.jpg)

GZM Sarajevo, 1.10.1906. str. 115.
idoconline.ba (http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&ElementId=667767#%23)
Naslov: nikoljdanski
Autor: glonga - 04 Travanj 2010, 07:05:04 prijepodne


Milićević, Risto; Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005., str. 498.

Milas (k), u Humcu (Ljubuški). Doselili su u Humac iz Tihaljine (Grude) za vrijeme "gladne godine" da bi preživjeli. Slavili su Nikoljdan (59:303,316). Milasa ima i u Sovićima (Jablanica). Predak im je došao "iz Lisičića u Neretvi na ženovinu u Rogiće, pre 1878. godine" (79:158).

Naslov: Odg: nikoljdanski
Autor: glonga - 04 Travanj 2010, 10:09:32 prijepodne
"gladne godine"

Nekim ljudima koji poznaju nekoliko nositelja toga prezimena nikako ne mogu objasnit da citirana sintagma nema veze s izkonoslovljem prezimena.
http://junke.blog.hr/2004/12/124373/nikoljdan.html (http://junke.blog.hr/2004/12/124373/nikoljdan.html)
Naslov: Odg: nikoljdanski
Autor: belevarac - 04 Travanj 2010, 22:22:12 poslijepodne

Milićević, Risto; Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005., str. 498.

Milas (k), u Humcu (Ljubuški). Doselili su u Humac iz Tihaljine (Grude) za vrijeme "gladne godine" da bi preživjeli. Slavili su Nikoljdan (59:303,316). Milasa ima i u Sovićima (Jablanica). Predak im je došao "iz Lisičića u Neretvi na ženovinu u Rogiće, pre 1878. godine" (79:158).

Ne uzimajuchi u obzir J. Dedijera, zna li tko za kakav trag, izvor i sl. o krsnoj slavi u zapadnohercegovacskih katolika? (Mozsda je vridno novog slida na besidishtu.)
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: glonga - 04 Travanj 2010, 23:05:24 poslijepodne

Misim da imaš ovdje forumaše koji slave po prezimenima i granama prezimena neke svece koji im nisu zaštitnici župe, ni derneci u cilom selu. Negdje su o tom pisali nekad, možda na starom forumu.

Fra Vjeko Vrčić u knjizi Plemena Imotske krajine (1996.) na str. 43.:
"Biorine su selo koje je naseljeno uglavnom 1694. kad su fratri zajedno sa serdarima napučili Ugljane. Doveli su narod iz Zapadne Hercegovine.
...
Doselilo je nešto Poljičana. Razlikuju se od Biorčana po krsnici. Poljičani slave sv. Luku, Hercegovci Sve Svete."

Naslov: Odg: nikoljdanski
Autor: glonga - 04 Travanj 2010, 23:10:45 poslijepodne
Ne uzimajuchi u obzir J. Dedijera
U dostupnom primjerku Miličevićeve knjige mi baš nedostaje bibliografija (i/ili podbilužke). Miličevićev izvor (59) iz teksta same knjige vuče na Dedijerovu knjigu.
Čini mi se da bi ti moga znat koji mu je drugi izvor u citatu. Izvor (79), u citatu označen uz stranicu (79:43)?

Uzput, nikako mi se ne da posložit veza prološkog izgovora métàr, lítàr, (možda: métǎr, lítǎr) i mostarskog mêtār, lîtār. Alilović je družinu dovejo z Goranaca prija neg su te mjerne jedinice bile u uporabi u Večenikama i Imoti. U međuvremenu, do danas, govor se različito razvijao u brâtā i brájā.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: glonga - 05 Travanj 2010, 03:17:21 prijepodne

Evo ga. Ne pomaže ni Guglo ako se zaboravi (senilnost) ključna riječ — brgulja.
http://imotacaffe.yuku.com/topic/2812 (http://imotacaffe.yuku.com/topic/2812)

Izgleda da je i Imota Dinaroid - nikoljdanski.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 05 Travanj 2010, 08:29:54 prijepodne
Brgulju u Imotskom najviše slave Runovićani, brgulju ko krsnu slavu jerbo se to kod drugi zna zaminiti i sa župnim svecem, a isto kad kod kuće slave i nekoga pozovu reknu brgulja. Kažu da je to od latinskog bergolo, bergolare za slaviti, ali googl mi ne zna za tu rič. A ovaj (http://dizionari.hoepli.it/Dizionario_Italiano/parola/bergolare.aspx?idD=1&Query=bergolare&lettera=B) kaže da to znači ili jak ili nešto posvema drugačije. :)

Brgulju u Runovićima je najdetaljnije opisa fra Kutleša u svojoj knjizi o običajima iz tog sela. Iako to nisu današnji zapadnohercegovci većina ji je od tamo stigla.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: belevarac - 05 Travanj 2010, 10:53:38 prijepodne
Ne znam koliko je "brgulja" u vezi s "krsnom slavom", nailazio sam na istu na dosta mista, ali kako "brgulja" u hercegovacskom govoru nieshto posvema nepoznato, to joj nisam ni posvetjivao pozornost.

Moje je pitanje proizteklo iz csudjenja da o krsnoj slavi pa ni o brguljama stari ljudi u Zap. Hercegovini nishta ne znaju, nigdi nikakva ni zapisa, a srbski domoljubi - mislechi, naravno, da je krsna slava njihov patent, pa su svi, koji je slave ili su je navodno slavili, Srbi - kazsu da su je katolici Zap. Hercegovine slavili sve do 1914., kada ju je, navodno, car Franjo Josip dekretom zabranio! I kako to da ste vi Imotjani s "brguljama" kod Jozipa proshli, a hercegovacska "slava" zabranjena? Uvik ste bili privilegirani.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 05 Travanj 2010, 13:16:25 poslijepodne
Pa ako je bit krsne slave, krsnice slavljenje kućnog, obiteljskog sveca onda postoji u katolika od davno i prije je bila zastupljenija. O njoj je još davno napisa rad Ćiro Truhelka ("Larizam i krsna slava") i poveza je s antičkim nasliđem slavljenja lara i penata, odnosno ilirskih ekvivalenata. Po njemu je pokršavanjem još tamo u 6. viku pa nadalje ljudima od strane crkve ponuđena opcija zamine slavenja kućnog pretka nekim tada popularnim svecem. Unutar rada opisuje kako je krsna slava

Evo kako se Mužić koristi Truhelku u svojoj knjizi kao prilog tezi o autohtonosti stanovništva Dinarida:


Citat:
Postojanje krsne slave u Hrvata i u srednjovjekovnoj Bosni potvrđuje da je bio osobito jak paleobalkanski element koji je očuvao tu prastaru svetkovinu vezanu s kultom  ara.213 Kada su Lari zamijenjeni kršćanskim svecima (u vremenskom smislu), moguće je utvrditi ako se sveci, koji se slave kao krsno ime, analiziraju kronološkim redom življenja. Ćiro Truhelka je to učinio s dvadeset i četiri sveca “koji se u grkoistočnjaka u našim krajevima najobičnije slave”. On je, na temelju toga, došao iznenađujućih zaključaka: “22 od njih idu naime u predjustinijansko doba, a samo dva, Alimpije Stupnik Pafl agonac, koji pada na 26. studenoga, a umro je 641., i Martin Papa (14. II. +655.) ide u VII. vijek. I ti se slave vrlo rijetko, može se reći kao izuzetci. Golema većina svetaca raznih slava svakako je predslovjenska, kanonizirana prije dolaska Slovjena
na jug. Zanimljivo je primijetiti, da se među krsnim imenima - osim Save Nemanjića - ne nalazi ni jedan od srpskih nacionalnih tzv. svetaca, premda ih ima s onima iz dinastije Nemanjića lijep broj. Što se sv. Save tiče, on se tako rijetko slavi, da bi u svim slučajevima trebalo ustanoviti, ne radi li se o jednoj recentnoj pojavi, kao rezultatu promičbe ovoga kulta, koji poprima jači opseg tek od karlovačkog sinoda od 3. siječnja 1775., kada su na zahtjev austrijske vlade izabrani kao patron za Srbe sv. Sava, za Grke car Konstantin, a za Rumune sv. Petka. Po ovom se čini, da se krsna slava na Balkanu oblikovala još prije dolaska Slovjena, to jest larizam je ustupio mjesto slavi u  predjustinijansko doba, i to jamačno u vezi sa strogim zakonskim odredbama, izdanim protiv tajnog kulta Lara konstitucijom cara Teodozija od god. 392. Slovjeni su zatekli tu slavu već izgrađenu pri svom dolasku i preuzeli je, prešavši na kršćanstvo, onakvu, kakvu su je našli.”214

Neprijeporan spomen krsne slave ili krsnog imena u srednjovjekovnih Hrvata imamo zabilježen u povelji Pavla Šubića, bana Hrvatske i Dalmacije i gospodara Bosne, koja je izdana 7. travnja 1299. u Skradinu. 215 “Krstno ime slavio je gost Radin na dan sv. Jurja. Istog dana slavio je i župan Bijeljak Sanković. Sv. Mihovila slavio je njegov brat Radić. Banica Elizabeta majka bana Stj. Kotromanića, slavila je sv. Katarinu mučenicu (25. studenog). Čini se, da je i ban Pavao Šubić slavio krstno ime na sv. Ivana Krstitelja. Svakako, on je ovoga sveca uzeo za zaštitnika svoje obitelji.”216

Ć. Truhelka je upozorio da slava krsnog imena kao sasvim narodna svetkovina ima u stanovitim etničkim slojevima na sjeverozapadu Balkanskog poluotoka vrlo velik ugled “može se reći veći, nego li sam Uskrs ili Božić... Pretežni dio pristaša pravoslavne vjere: Rusi, Grci, Bugari i Rumuni tu slavu uopće ne poznaju; ne slave ju dapače ni svi Srbi u
istočnom dijelu kraljevine Srbije, dočim je u Bosni slave i Karavlasi, dakle pleme romanskog porijekla. Prema tomu nije područje, na kome nalazimo krsnu slavu kongruentno ni sa područjem pravoslavlja ni sa područjem srpstva. Još zanimljivija od ove činjenice je druga, da se ‘krsna’ slava nalazi i u katolika i u muslimana”.217


213 O krsnom imenu usporedi M. Kuzmić, Krsno ime. Nastavni vjesnik, knj. XXXV,
1926/27, Zagreb, 1927., str. 202-204; knj. XXXV/1927, str. 334-345. Ćiro Truhelka
je doveo krsnu slavu u vezu s kultom Lara, koji su kao i Geniji, samo muškog roda.
“Genij je, da se etnološki izrazim, osobni totem muškarca kao pojedinca, dočim je
Lar, kao nekadanji totem rodočelnika, porodični totem, a budući da ovaj može biti
samo muškarac, posve je prirodno, da i familia Lar i od njega izvedeno krsno ime


216 Leo Petrović, Kršćani bosanske crkve. Dobri pastir, Sarajevo, 1952., str. 163. L. Petrović
u tom tekstu navodi kako je nekad krsno ime slavljeno kod svih katolika. “Taj
su običaj, radi velikih zloupotreba i pravoga divljanja franjevci zabranjivali i u svojim
župama iskorijenili.” (Ibid.)


217 Ć. Truhelka, Testamenat gosta Radina. GZM, XXIII/1911,3, str. 369-370. Truhelka
je i prije smrti ponovio misao da krsna slava nije svetkovina istočne Crkve, a posebice
je istaknuo ovo: “Vj. Klaić pak je prije desetak godina u jednom članku u
‘Hrvatu’ naveo cijeli niz isprava, po kojima su tu slavu, u davna vremena slavila i
neka hrvatska plemena; dr. I. Erdeljanović našao je taj običaj u katoličkih Arbanasa,
a isto i Miljanov. M. Dj. Milićević navodi, da je slave i Vlasi u Srbiji, a u novije
doba tvrdi Carsten Hoeg, da čak Sarakaćani u Epiru slave sv. Iliju, sv. Petku i Veliku
Gospojinu. Ovaj navod valja uzeti s oprezom, jer se tu često radi o crkvenoj slavi
patrona.” (Truhelka, Studije, str. 65.) O krsnoj slavi u Hrvata usp. i: Vladislav Skarić,
Postanak krsnoga imena. GZM, XXXII/1920, 3-4, 245-272; N. Z. Bjelovučić,
Krsno ime i zdravica banu domaćinu


http://www.muzic-ivan.info/hrvatska_povijest.pdf (http://www.muzic-ivan.info/hrvatska_povijest.pdf)
str. 103-105
Naslov: Guláš ze všech zbytků...
Autor: glonga - 05 Travanj 2010, 19:56:47 poslijepodne


Brzgul(e) i br(z)gulja


Brgulju u Imotskom najviše slave Runovićani
Nomen est omen. U Brzgulu — brzgulja. U Brgorcu nema ništa.

Kažu da je to od latinskog bergolo, bergolare za slaviti
Možda belevarac nešto nađe u suprot moje tvrdnje da to nema izravne sveze, ni s latinskim, ni s talijanskim. U Skokovom rječniku ja ne mogu ništa slično dovest u semantičku svezu s br(z)guljom: brězgb, Brgačel, Brgat, (brgljun), (vergola), břgljez, brgúd...
U Divkovića pod b — ništa: Bergǒmum, (Bergamo), Brǐgantes, ...
Uvijek malo zastanem na Vardi.
"Bardaei, ōrum, m. (Vardaei) Bardejci, narod u Iliriji."
I u Barama Donjim.
Donja Bara > Bardonja > Barzonja (http://www.panoramio.com/photo/9874312)
b > v, v > b
v: Vardaei, Varguntējus, Vergǐlius, Vergǐnius, věrgo, věrgobrětus, vǐr, vǐrāgo, virgǒ, virgǔla, virgultum, virgǔncula, vǐrǐdārium, vǒrāgo, vǒro...

"věrgo, — — 3. 1) intranz. nagibati se, uginjati se, uleći se, spuštati se, ležati...
2) uliti, usuti"
Ovdje bi se dale nadotezati semantike u obadva slučaja pojedinačno i pomiješano. Poklonit se i popit. Pokloni se i počini. Za tvorbu ne znam pojma. A belevarac?

Iz korijena vǐr, mogla bi se vuć semantička nit muških svetaca do vǐrǐdārium-a (vrt za zabavu), pa i ženskih (virgǒ, virgǔncula,). Sve do pergole — odrine i vrtne zabave pod odrinom. Pa svrnut na vǒro (žderati). Virga (mladica, zelena grančica). Šiba. Ima dva semantička kraja. Zelena lovorova za vijenac slave, časti, posvete... Maslinova.

Knjige su teške. Odo odnit Divkovića i Skoka na misto, nek kupe prašinu.
Gugloooo. Slijedom v > b najbližim mi se čini vergolare. Pravac Vrgorac.
Verglaj. Vergleich. (http://books.google.com/books?id=X_ksAAAAYAAJ&pg=RA2-PT528&lpg=RA2-PT528&dq=vergolare&source=bl&ots=lsgz7IY0JF&sig=oNsz4KRpU5KRTaW1vn7q6g3iAqk&hl=hr&ei=4VS5S7WVKoeIOPOtnaEL&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CBMQ6AEwAg#v=onepage&q=vergolare&f=false)
"vergolare — to mark with commas" Obilježavati zarezima. Obilježavati.
Ne zarezivati ni 2%? Ili uzeti u raboš? Semantički je uredno u kontekstu — obilježavati. I zarezivati (uvažavati > poštivati). Tvorbeno također uz v > b i još ponešto.
Ne dati nikom monopol na raboš kao ni na krsnicu. Primjenu raboša vidjeh svojim očima u màstioni, na obojanoj vuni. Ako daščice pašu jedna u drugu ko login i password, ko ključ u bravu — to je. Raboš za obilježavanje, raboš za kalendar. Uzmi i ovo u raboš. (http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/serve/index.cfm?fuseaction=form&ElementId=408171)
Uzput, belevarac, kako no se zove namotaj pređe vunene, smotan na duljinu lakta, a ne u klubko? Mota se priko nadlaktice i udubine između palca i kažiprsta live ruke desnom za dešnjakinje.

Iako to nisu današnji zapadnohercegovci većina ji je od tamo stigla.
Skupina odvojena od matice puno jače i žilavije čuva svoje naslijeđe i svoj identitet od zavičajaca. Čini mi se da su brájē očuvale neke stare naglaske (metar, litar) pa su ih primijenili na riječima koje nisu ni poznavali kad su se rastali od brâtā.

Bundeva. Búndalo, ne búndalo, ovo je deveta. Tikva. Nije kondir. Skloni su mi tomu Runovićani, Imoćani, pa i šire. Ko ona kona što Prdelete iz, kono moja, izkonoslovi iz Perdelletti. Pr(d)ne pa leti. Tako mali Đokica zamišlja raketni pogon. Ko što Rvati smućeni Velikom seobom naroda ne vide da ilirskoga jezika nema. Ni u tragovima. Ko što sustavno niječu i zabašuruju antičke grčke utjecaje.

A nu ovog: Brgulje (http://brgulje.bloger.hr/) < Brgumul < Bargum (Bergamo)

Na kraju, a tko će drugi, do fratara i društva isluženih i odbačenih ratnika za šankom riješiti moju dvojbu oko Brzgula. Fra Martin Brguljanin (http://www.vares.pp.se/bobovac/boblist/broj103-104/103_05.htm). Od Sutiske? Varešak? Nije špaker. Već pratrina.
Nedavno je, u Milijunašu, jedna Labinjanka, u po nastupa isporavila voditelju, onom malom Pilipovića, š u s u jednom svomu prezimenu. Sasi. Kakve veze imaju Sasi? Sve ima veze. Jedan veteran priča o svojim svojedobnim oduševljenjima i svojim razočaranjima. U govoru o hrvatskim enklavama u BiH spominje Žepče kao čudo Domovinskoga rata, Kiseljak, Lašvu, Zovik... Brani socijalnu stratigrafiju zbog koje bi ga na ovomu forumu sasjekli na odiumu dvjesta bogatih. Priča o davnom svom oduševljenju saskim redom, radom i disciplinom viđenim u rudarskom Varešu i Kaknju koji padoše. Po padu izbjegoše kroz Brgule. Priča o triježnjenju u Brgulama (http://www.vares.pp.se/bobovac/boblist/broj103-104/103_05.htm). Triježnjenju uz gulaš u Gulaševcima. Čobanac. Domaći. A la Brguleze. Kojega ovi Brguljani zovu isto kao i svoje selo — Brgule. Zamislite Johna Wayne-a u mađarkoj filmskoj sinkronizaciji kako za salunskim šankom naručuje dupli gulaš.

Gulaš. Da, gulaš. Dopuštam i čobanac i papazjaniju i cušpajz i sataraš i brudet i fiš-paprikaš... i bilo koje jelo spravljeno od brojnih sastojaka. Jer to je br(z)gulja. Autohtona. Ilirska. Kakvi lari i koja Larissa? Bakrači? More, more, mere, jerbo bakar nije inertan pri spravljanju gulaša. Komu se da tražit slavenski (http://recepty.vareni.cz/brgul/) korijen, neka ga traži. Guláš ze všech zbytků...
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Potjeh - 07 Travanj 2010, 13:57:13 poslijepodne
hvala ti na trudu glonga. moja obitelj do danas slavi brgulju, kako s očeve tako i s majčine strane. morat ću razočarat belevarca al ne slavimo krsnu slavu ni nikoljdan. slavimo sv.josipa i sisvete.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 07 Travanj 2010, 22:11:49 poslijepodne
Ako svi Milasi slave istog sveca (makar to bili i sisveti) onda je to krsna slava, krsnica, kod nas znana ko brgulja. Bit krsnice je to da se nasliđuje obiteljski. Nemaju svi u Imotskome krsnicu. Malo sam se raspitiva kod stariji i one obitelji koje je nisu imale su se rugale onima koji su ji imali ko kakav je to svetac kojeg samo oni u kući slave i sviću mu pale. Moguće da je to ruganje došlo od svećenika koji nisu baš volili taj stariji običaj. Ako ga i nisu zabranjivali ono ga nisu poticali i nije im bilo mrsko da ko običaj nestane.

Recimo Crnogorci danas pravoslavci (nekoć katolici), Bokelji Hrvati katolici i zapadni Albanci katolici (Malisori) slave krsne slave:

npr. Bokelji:

Za razliku od malisorskih katolika, kod katolika u Kotoru i šire (skoro u cijeloj Boki) najviše se slave kao krsna slava Sv. Luka 18.XII, Sv. Tripun 1.XI, zatim Svi Sveti 3. II itd. I ovdje se za slavu sprema bogata trpeza. Nekada se za tu priliku obavezno klao dobar brav i služilo se dosta drugih jela. Za slavu se sprema slavski kolac koji se ovdje naziva - krsnjak. On je lijepo ukrašen sa gornje strane raznim figurama od tijesta. U sredinu krsnjaka stavi se dosta debela svijeca, koja pored kandila, gori cijeli dan. Domacin kuce, sa još nekim clanom porodice prelomice krsnjak, što znaci da to ne cini sveštenik, kao kod drugih vjernika u Crnoj Gori. Na slavu se dolazi bez poziva. Jedino se može pozvati kum ili neki poznanik. Gosti obicno dolaze na rucak. Muškarci mogu na dar nositi flašu pica, a žene voce, keks i sl. Slava se slavi samo jedan dan i toga dana se služi sveta misa. Detaljan opis ove slave dala nam je Petrovic Tonka iz Škaljara - Kotor, stara 75 godina.

http://www.montenegro-canada.com/articles/article/1998350/26088.htm (http://www.montenegro-canada.com/articles/article/1998350/26088.htm)

Bjelopavlići koji se spominju su u 17. st. još bili katolici.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Potjeh - 08 Travanj 2010, 08:29:21 prijepodne
Ako svi Milasi slave istog sveca (makar to bili i sisveti) onda je to krsna slava, krsnica, kod nas znana ko brgulja. Bit krsnice je to da se nasliđuje obiteljski. Nemaju svi u Imotskome krsnicu. Malo sam se raspitiva kod stariji i one obitelji koje je nisu imale su se rugale onima koji su ji imali ko kakav je to svetac kojeg samo oni u kući slave i sviću mu pale. Moguće da je to ruganje došlo od svećenika koji nisu baš volili taj stariji običaj. Ako ga i nisu zabranjivali ono ga nisu poticali i nije im bilo mrsko da ko običaj nestane.
ne slave svi milasi istoga svetca. to je po plemenima. zna se točno koje pleme kad ima brgulju. neki su običaj i zapustili. sisvete slavi obitelj moje matere. oni nisu milasi.
malo mi je neobično da su se svećenici tom običaju protivili. pa sv.josip je zaštitnik i našega naroda a to je u saboru izglasano još u 17. stoljeću.
ne znam što bi bilo loše u slavljenju plemenskoga svetca. možda je problem bio što su pravoslavni imali takav običaj. znam da su se pojedine pravoslavne i katoličke obitelji kod nas međusobno pozivale na brgulju odnosno krsnu slavu...ekumenizam na djelu.
Naslov: Šagi-Bunić, Šidak...
Autor: glonga - 08 Travanj 2010, 12:42:06 poslijepodne

"Tomislav Šagi-Bunić: Trebalo bi ponovo uvesti slavljenje obiteljskih zaštitnika, da svaka obitelj ima jednog sveca svojeg zaštitnika. Nekad je to u nekim našim hrvatskim krajevima postojalo, a u Srbiji je to još danas velika religiozna veza. To bi značilo i učvršćivanje obiteljske zajednice baš kao zajednice. Samo je poteškoća kako to sprovesti. Zamisao je svakako vrijedna da se zapamti. Zanimljivo je da se to u povijesti zove krsna slava, a ne imendanska slava ili svetačka slava (na primjer obitelj Leopolda Mandića slavila je krsnu slavu). Slavljenje krsne slave odnosno slavljenje obiteljskog sveca imalo bi danas u vrijeme velikih migracija veliko značenje za življenje kršćanstva unutar obiteljskog života."
Adalbert Rebić; Crtice / Skupna rasprava (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=57006), Bogoslovska smotra, Vol.44 No.1 Svibanj 1974.

"S omanjim numizmatičkim prilogom Truhelka je 1919 zaključio svoju suradnju u muzejskom Glasniku, a 1922 ostavio kao 57-godišnjak i sam muzej. U posljednjih dvadeset godina života objelodanio je razmjerno malo radova, a pogotovo malo znanstvenih priloga; to se zacijelo dade objasniti promjenom u životnim prilikama. Nadovezujući na nekadašnja iskapanja u Donjoj Dolini, on je 1930 dao dvije rasprave: Sojenice kao ishodište pontifikata te Larizam i krsna slava. Kad je 1911 naišao u oporuci gosta Radina na spomen njegova krsnog imena, nazvao je taj običaj bez razloga patarenskim; 1917 postupao je tako i sa šišanim kumstvom. Poslije različitih radova, napose rasprave V. Skarića o "Postanku krsnog imena" (1920), Truhelka je s mnogo erudicije nastojao, da s novim dokazima potkrijepi mišljenje o vezi krsne slave s kultom Lara ili predaka. Zaključio je, da je slava "kršćanski oblik latinskog kulta Lara, koji je s maloazijskim iseljenicima ilirske narodnosti došao u Italiju, odatle rimskim utjecajem opet na Balkan. gdje se je na povoljnom ilirskom supstratu snažno razvio i nasuprot kristijanizaciji i slaviziranju zemlje do danas očuvao". Uza sve to čini se, da Skarićeva opažanja zahvaćaju dublje u to pitanje, upućujući ispod navlake različitih kulturnih utjecaja na društvene preduvjete."
Šidak, Jaroslav; Ćiro Truhelka — njegov život i rad : (u povodu 10-godišnjice njegove smrti), Historijski zbornik 5 (1952), str. 103-110.
http://www.historiografija.hr/hz/1952/HZ_5_7_SIDAK.pdf (http://www.historiografija.hr/hz/1952/HZ_5_7_SIDAK.pdf) (1.171 kB)
Naslov: Hrizostom, Jevto, Leo, Ismet
Autor: glonga - 08 Travanj 2010, 13:36:17 poslijepodne

Jevto i Hrizostom

"Slava se nalazi i kod Srba rimokatolika (u Boki, Konavlima, Hercegovini, Dalmaciji, Sloveniji) pa i kod onih rimokatoličkih porodica čiji su preci bili Srbi. Otuda je i nastala ona narodna izreka: "Gde je slava tu je i Srbin"."
Srpska slava ili krsno ime; U redakciji episkopa braničevskog Hrizostoma (Vojinovića) 1963
http://www.srbijazemljaheroja.com/elektronske-%20knjige/3930918-Srpska-Slava.pdf (http://www.srbijazemljaheroja.com/elektronske-%20knjige/3930918-Srpska-Slava.pdf)

"[41] Krsna slava je slavljena u srednjovjekovnoj Bosni, na području koje nije podudarno ni sa područjem pravoslavlja ni sa područjem Srpstva. Još je zanimljivije to što izvori spominju da se susreću i kod katolika i kod muslimana. Iako danas ovu slavu slavi samo srpski narod, Ć. Truhelka je smatrao da ona nije ni pravoslavnog ni srpskog "nego patarenskog porijekla."
[41] L. Petrović: Kršćani bosanske crkve, Sarajevo 1953, str. 119.
Bušatlić, Ismet; Semiotika Bogumilstva i semiotika Islama, u: Znakovi vremena 26-27
http://www.ibn-sina.com.ba/tekstovi/zv26.pdf (http://www.ibn-sina.com.ba/tekstovi/zv26.pdf)
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Potjeh - 08 Travanj 2010, 13:43:55 poslijepodne
meni se od ovog svega najviše sviđaju riječi tomislava šagi-bunića i one gađaju u samu bit običaja a nek povjesničari istražuju odakle je što. ja nemam problem niti sa svojim identitetom niti od bilo koga prihvatiti nešto što je dobro. oče makarije, jesu li bosanski krstjani štovali svetce? imaš li kakvog znanja o tome?
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 08 Travanj 2010, 14:28:26 poslijepodne
To što svi Milasi nemaju istog obiteljskog sveca, a sigurno su od istog pretka znači ili da nisu slavili prije nego pod uticajem komšija poveli se kasnije za tim običajem, pa kako koja obitelj kojih je tad već bilo više ili im je memorija tako slaba da nisu mogli zapamtiti kojeg sveca im roditelji slave.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Potjeh - 08 Travanj 2010, 14:43:27 poslijepodne
možda su samo bili daleko isprid svoga vrimena.  :spidom kako onda moje matere obitelj (parlov) isto slavi brgulju i otkad znam za se zovu ju brgulja. nisam do nekidan ovde ni čuo da u tome ima nešto 'sporno' jer sam živio s tim cili život.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: glonga - 08 Travanj 2010, 15:09:36 poslijepodne
jesu li bosanski krstjani štovali svetce? imaš li kakvog znanja o tome?
Imam. Offtopic je. Moj stav o bosanskim krstjanima valjda dosad već znaš. Abjuracija na Bilinom Polju. Čega su se tamo odrekli? Koje hereze? Pa današnje turbopismene ovdašnje katolike moš masovno proglasit hereticima. U odnosu turbonepismene današnje i sredovječne Bošnje. Tko zna kolinca naizust? Ajmo! Glavne istine katoličke vjere? Heretici.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Potjeh - 08 Travanj 2010, 15:15:46 poslijepodne
mesčini da bi tribalo ponovit onu temu o krstjanima da ne budemo oftopik. dakako, s ovim o općenitom poznavanju svoje vjere danas se s tobom slažem ali s tim da bosanski krstjani nisu bili heretici ne (gledano u mjerilima tadašnjega doba jer je danas grubo govorit o hereticima). heretik je onaj koji i jednu dogmu ne priznaje. to sam citirao od mandića. o tome smo pisali.
p.s. ne moš proglasit heretikom nekoga tko za neku dogmu nije niti čuo. mandić dokazuje da su bili heretici. ja se samo s njime slažem.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 08 Travanj 2010, 15:26:22 poslijepodne
bilo je tamo i heretika, čak uvozni
Naslov: Vlogimjež
Autor: glonga - 08 Travanj 2010, 15:30:07 poslijepodne
nemaju istog obiteljskog sveca, a sigurno su od istog pretka

„Slava ili Krsno ime je srpski, narodno-crkveni običaj i najvažniji porodični praznik, uvek povezan sa danom određenog hrišćanskog svetitelja. Slava je isključivo srpski običaj, jer i kad je praznuju pripadnici drugih naroda slave je kao srpski i pravoslavni običaj. Slava je veoma obiman kompleks običaja i obreda sa mnogo oblasnih razlika u shvatanjima i u izvođenju, a i sam naziv ima više sinonima. [...] Slava se kod Srba, po narodnoj tradiciji, nasleđuje, ali se i ne deli. Dok je otac živ, sin ili sinovi ne preuzimaju slavu, već je slave sa ocem. Preuzimanje slave za života oca znači da se porodica i formalno podelila. Ako otac nije u snazi, sin preuzima sve obaveze oko slave, ali je otac domaćin slave. Kad otac umre, onda sinovi preuzimaju slavu. Ako ima više braće, mogu se dogovoriti da slavu preuzme samo jedan ili je preuzimaju svi. Prve godine po smrti oca slava se drži u porodičnom krugu, bez gostiju i velikog veselja. Pravoslavna crkva zastupa suprotno mišljenje. Po njenom tumačenju, sin ili sinovi, čim zasnuju sopstveno domaćinstvo i odu od roditelja, počinju sami da slave.“ (Antonić 2000).
[1] Antonić, D.; Običajni bonton : Krsna slava u Srba, 2000, vo: www.glas-javnosti.co.yu (http://www.glas-javnosti.co.yu)
Pjanka, Vlogimjež; Razvojot i stabilizacijata na makedonskiot antropomastički sistem vo sporedba so drugite slovenski jazici, u: XXXIV naučna konferencija na XL megunaroden seminar za makedonski jazik, literatura i kultura, Lingvistika, Skopje 2007. (85)
http://www.ukim.edu.mk/dokumenti_m/2007-Lingvistika.pdf (http://www.ukim.edu.mk/dokumenti_m/2007-Lingvistika.pdf)
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: glonga - 08 Travanj 2010, 15:33:40 poslijepodne
bilo je tamo i heretika, čak uvozni
En ti oblak unjerski. Bilo ji je za potribe unjerskog dvora. Jazuk za Peštu.
Bilo ji je i u Zadru 1202.? Ili se križarima pokvarijo GPS, ili jim je neko reka da je u Zadru Kristov grob? Ili šta?
Bilo je i sredstava za masovno uništenje u Mezopotamiji. Recentno.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: glonga - 08 Travanj 2010, 16:03:25 poslijepodne
p.s. ne moš proglasit heretikom nekoga tko za neku dogmu nije niti čuo.
Hehe. Isto ko što te nepoznavanje zakona oslobađa od odgovornosti za kršenje. Moš mislit kako je to bilo u na doba iza raskola po sredovječnoj Bosni, pa i šire. Poredbe radi, pogledaj što je McCarthy napravio u USA u 20. st.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 08 Travanj 2010, 20:20:48 poslijepodne
En ti oblak unjerski. Bilo ji je za potribe unjerskog dvora. Jazuk za Peštu.
Bilo ji je i u Zadru 1202.? Ili se križarima pokvarijo GPS, ili jim je neko reka da je u Zadru Kristov grob? Ili šta?
Bilo je i sredstava za masovno uništenje u Mezopotamiji. Recentno.

Pa iz Zadra su se i uputili za Bosnu. :D
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: glonga - 09 Travanj 2010, 01:40:54 prijepodne
Pa iz Zadra su se i uputili za Bosnu. :D
Iz zračne baze.
Naslov: Budalasctine od Kumstva strixeni
Autor: glonga - 09 Travanj 2010, 01:41:29 prijepodne
"Najbolje svedočanstvo o nekadašnjoj velikoj raširenosti slave ili krsnog imena kod katoličkih Hrvata predstavlja činjenica da se i danas slavi u nekim krajevima srednje Dalmacije i okolini Dubrovnika, kao i u donjoj ili zapadnoj Hercegovini. Bilo je toga i u Bosni. Ne navodeći bliže izvore, fra J. Jelenić iznosi kako još ni u razdoblju 1780—1878. bosanski i hercegovački katolici nisu bili iskorenili "slavljenja krsnoga imena, kojom bi se zgodom u kući palio tamjan, molilo se zaštitniku kuće, palile se svijeće, jelo se iz istog suda itd."74 Na iskorenjivanju krsnog imena ili slave kod katolika u Bosni i Hercegovini radila je energično sama crkva. Fra Augustin Miletić, biskup u Bosni (1803—1831), izdao je u jednoj knjižici razne naredbe pređašnjih biskupa i svoje, koje su sadržavale razne propise za katoličke sveštenike u Bosni. Knjižica je objavljena u dva izdanja: 1818 u Splitu, i 1828. u Rimu. Pored ostalih, u knjižici je i zabrana krsnog imena, ali nema podataka ko je prvi i kada izdao tu zabranu. Ceo tekst glasi:
"Budalasctine od Kumstva strixeni, od pobratimstva, i slavglena imena Karstni, i drughe ovim priliçne, kojise çine po nekim nashim xupama na naçin Rischianski, nepristojese pravovirnim nasledniszim Isusovim. Poradi scta, kakosu josc od priascgni vrimena zabragnivane, takose i sada zabragnuju, priporuçujuch, dase imadu svagdi ukinut."75 Ipak, naredba nije sprovedena tako brzo: u predelu Lepenici u srednjoj Bosni održavala se slava kod katolika još do oko 1900. U Hercegovini mnogi katolici i danas drže slavu."
74 Fra J. Jelenić; Kultura i bosanski franjevci, II, Sarajevo 1915, str. 10.
75 Fra Augustin Milletich, Naredbe i uprave biskupa namistnika aposctolski proshasti, i sadascgnega..., Rim 1828, str. 25—26.
Filipović, S. Milenko: Slava, služba ili krsno ime u pisanim izvorima do kraja 18. veka, u: O krsnom imenu : Zbornik, Prosveta, Beograd 1985., str. 180—181. [ćirilica]

Iz sadržaja zbornika:
Stjepan Banović; O porijeklu slave krsnog imena (261)
Aleksandar Mitrović; Krsno ime nije ni patarenskog, ni srpskog ni pravoslavnog postanka (277)
Vladislav Skarić; Postanak krsnoga imena (287)
Veselin Čajkanović; Vladislav Skarić, Postanak krsnoga imena (337)
Ćiro Truhelka; Larizam i krsna slava (342)
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Potjeh - 09 Travanj 2010, 08:03:23 prijepodne
Citat:
"Budalasctine od Kumstva strixeni, od pobratimstva, i slavglena imena Karstni, i drughe ovim priliçne, kojise çine po nekim nashim xupama na naçin Rischianski, nepristojese pravovirnim nasledniszim Isusovim. Poradi scta, kakosu josc od priascgni vrimena zabragnivane, takose i sada zabragnuju, priporuçujuch, dase imadu svagdi ukinut."
nemojder da otac henokije vidi ove ludosti jerbo će bit jada a ja ću pravoviran odma bit proglašen šizmatikon su obe strane.  ;D
Naslov: štambak
Autor: Potjeh - 08 Srpanj 2010, 08:07:24 prijepodne
književnik dinko štambak rođen je 21.srpnja 1912. godine u donjem docu na mosoru. do 1919. godine živi u splitu, a zatim u očevu zavičaju imotskom. od 1945. živio i radio u parizu.
znade li tko što više o prezimenu štambak u imotskome?
Naslov: štambaci
Autor: Potjeh - 09 Srpanj 2010, 07:40:38 prijepodne
Nitko me ne prepoznaje, ja nikoga. Odvijorile godine, pomislim, štošta se izmijenilo, mnogi pomrli, moja dva brata, otac, stric i tetka, i tako dalje. Stran gradu, grad stran meni, apsolutni stranac, u sasma nepoznatom mjestu. Sjetih se da jedan od mojih najbližih rođaka, mlađi od mene, radi u jednoj robnoj kući. Krenem k njemu. Ugledam ga, prepoznao sam ga. Gleda me, ne prepoznaje me.

- Imate li riđipeta? - zapitam ga
- Za koga?
- Pa za mene!
- Volite zavitlavati!
- Ni najmanje, odgovorim mu i s kuferom iziđem i krenem preko u Kavanu.


iz pripovijetke 'nikola veliki nikola mali' (zbirka pripovjetki 'oko modroga i crvenog jezera' dinka štambaka), imotski, 1987.
Naslov: pra vjeko
Autor: batakljun - 10 Srpanj 2010, 16:51:16 poslijepodne
znade li tko što više o prezimenu štambak u imotskome?

znade pra vjeko, pa ću ga pitat čim ga sritnem
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: belevarac - 10 Srpanj 2010, 22:58:53 poslijepodne
Shtambak mozse biti inacsica od Shtambuk (matica na Bracsu). Inacse, "shtambuk" = izvor, bunar, puč. U Enciklopediji hrvatskih prezimena ima samo prizime Shtambuk, a Shtambaka ili nema ili ih ima jako malo, pa nisu ushli u prizimenik. Za Zdenka Shtambuka sam csuo u shkolskoj partizanskoj literaturi, a za Dinka csujem prvi put. Ocsito su se politicski jako razlikovali.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 10 Srpanj 2010, 23:21:08 poslijepodne
Ono što bi fra Vjeko reka je to da je Nikola Štambak rođen u Mostaru 1848. ko postolar doša u Imotski i oženijo Katu Rako rođenu 1846. u Imotskome i tu osta. Koliko sam vidio Štambaka ni Štambuka nema u Dragićevićevom popisu iz 1743. pa su preci dotičnog Nikole u Mostar morali doć s neke druge strane.

Valentin Putanec, ETIMOLOŠKI PRINOSI (27–35) (http://www.ihjj.hr/rasprave29.html)
32. Prezime Štambuk u hrvatskoj antroponimiji
Autor prati postanak prezimena Štambuk i izvodi etimologiju toga prezimena iz tal. Stambuco ‘registar plemićkih obitelji’ (germanizamStammbuch).
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 10 Srpanj 2010, 23:44:21 poslijepodne
Mons. Slobodan Štambuk
biskup hvarski

(http://www.hbk.hr/slike/52.jpg)


Rođen je 1. ožujka 1941. u Selcima, na otoku Braču, od oca Josipa i majke Nedjeljke-Perice rođene Jakšić. Gimnaziju i studij teologije završio je u Zadru.

Za svećenika Hvarske biskupije zaređen je 3. srpnja 1966. u Selcima na otoku Braču. Vršio je sljedeće službe: od 1966. do 1968. bio je župnik u Pržnicima i Gornjem Humcu na otoku Braču; od 1968. do 1971. župnik u Vrisniku i Pitvama na otoku Hvaru; od 1971. do 1978. župnik u Vrbanju i Svirču na otoku Hvaru; od 1978. do 1981. župnik u Nerežišćima na otoku Braču; od 1981. do 1989. župnik u Supetru i Škripu na otoku Braču; od 1979. do 1989. urednik lista Bračka Crkva.

Sveti Otac Ivan Pavao II. imenovao ga je hvarskim biskupom 30. ožujka 1989. godine. Za biskupa je zaređen 30. travnja iste godine u Hvaru, na otoku Hvaru.

Službe u HBK:

predsjednik Vijeća HBK za misije
član Biskupske komisije za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu
adresa: Biskupski ordinarijat, 21450 Hvar, p.p. 29
telefon: 021/ 741-152

http://www.hbk.hr/?type=diocesan&ID=22 (http://www.hbk.hr/?type=diocesan&ID=22)

Naslov: Odg: Prezimena
Autor: batakljun - 11 Srpanj 2010, 13:22:41 poslijepodne
Ono što bi fra Vjeko reka je to da je Nikola Štambak rođen u Mostaru 1848. ko postolar doša u Imotski..........

32. Prezime Štambuk u hrvatskoj antroponimiji
Autor prati postanak prezimena Štambuk i izvodi etimologiju toga prezimena............

k'o prvo me zbunjuje što jedni govore o štambAcima, a drugi o štambUcima.
glede i us vezi štambUka, evo što kaže internet:
"...u Pučišćima na otoku Braču posjetili smo jedinstvenu Klesarsku školu. Priča o mjestu, školi i obližnjem kamenolomu, ujedno je i priča o povijesti, tradiciji i slavi bračkoga kamena. Zanatsko kameno-klesarstvo donio je 1713.g. Antonio Standelpergher detto Stambucco iz Češke. Od njega je potekla brojna obitelj vrsnih klesara Štambuka, koji se klesarstvom bave još i danas..."


k'o drugo ako se kojim slučajem radi o istima, onda me čudi kako to da ovi imacki štambu(a)ci ne znaju klesat kamen. i to ne da ne znaju klesat kamen, nego koliko je meni poznato (a poznato mi je) nisu od fizičkog posla uopće. sve mudrac do mudraca, od pisnika iz pariza do informatičara (đavla je on vidio informatike, ali neka se tako piše po jutarnjem) iz zagreba. aa-štaš.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 12 Srpanj 2010, 08:19:55 prijepodne
Nikola Štambak, postolar
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Potjeh - 12 Srpanj 2010, 10:39:39 prijepodne
od pisnika iz pariza do informatičara (đavla je on vidio informatike, ali neka se tako piše po jutarnjem) iz zagreba. aa-štaš.
meni rekoše da je povisničar. da bi glavu da ta mali oda po trafalgar škveru čitajuć noune i oblazi newyorške muzeje ter dikod krstari po dvi hefte.
Naslov: Mijo, zemlja se vrti!
Autor: glonga - 22 Studeni 2010, 19:37:29 poslijepodne
Što još trebaju ostavit (ne)upućenoj javnosti dojam da je po narečenoj tematici najvjerodostojniji Nikodem Milas s kvačicom (http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BC_%D0%9C%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%88)?
ne igraj se zđavlon jes čujo. nisi dokaza da ih brez kvačice imade tamokar.

Tamokar? Izgleda da ih ima puno bliže. Ono što Mijo bez ikakve ograde i navođenja izvora širi danas, ni Nikodim se nije usudio navodit 1901., nit dovodit u kontekst fra Stipana Vrljića, Rošu arambošu, Vuka Karadžića, Srbe sve i svuda…

Ko to širi Vukovske i Nikodimovske predaje bez ograde i za čiji račun?

Ko se tu z đavlon igra? I što bi ti u kontekstu ovoga upisa bilo koji Vlajčić iz Vlajčića sa Zavelima s gnjevom pravednika reka bilo kojem Milasu ili Milašu?
Gori Milas od Milaša?
Nije krv pura?
Kilo — dvi marke?
Ko to tamo…?
Kad no je bijo Tridentski koncil?
Od kad pravoslavni u Dalmaciji vode matice i pišu prezimena?
Za mletačke uprave? Kad?
Za austrougraske uprave? Odkad?
http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=572.0 (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=572.0)
Kad je zapisan prvi Vlajčić u matice i starostavne listine?
http://www.ogorje.net/povijest/maticne-knjige-zupa-muckog-podrucja/15.html (http://www.ogorje.net/povijest/maticne-knjige-zupa-muckog-podrucja/15.html)

Mijo Milas @tomislavcity (http://www.tomislavcity.com/content/view/1871/45/), ponavljam:
"Zanimao me je i zaselak Vlajčići, na padinama planine Zavelima. Prema sačuvanoj predaji iz Hercegovine su došla dva brata Vlajčića u Imotski. Bilo je malo zemlje za obojicu, pa se dogovore da jedan od njih krene dalje. Otišao jedan od braće, našao vodu u Zavelimu i tu se nastanio s obitelji. Posjetio ga hajduk Roša (Ivan Bušić) i naredio mu da prijeđu na katoličku vjeru, inače ce ih sve pobiti. To oni naprave. O ovome znaju Vlajčići iz Imotskoga. Prije Drugog svjetskog rata, kada bi bili srijedom na pazaru u Imotskom, a padala bi velika kiša ili bi zakasnili, Vlajčići iz Vinice bi prenoćili u Imotskom kod svojih prezimenjaka. Sada se lijepo vidi taj zaselak, ali nema u njemu stanovnika, osim jedne starije ženske i muškarca. Poneki dođu vikendom iz Splita, gdje su zaposleni, ali se nitko od njih stalno se ne vraća. "
http://www.tomislavcity.com/content/view/1871/45/ (http://www.tomislavcity.com/content/view/1871/45/)

Tolić, Zvonko. Društvene prilike u Imotskoj krajini za vrijeme mletačke vladavine, u: Runovićki zbornik 2, Runovići, 2003., str. 325—356., fusnote 24. i 25. na str. 334.:

"(24) Godine 1717. oslobodio se Imocki od Turaka i došao pod vlast republike mletačke (na stranici 325. svoga djela Milaš govori da je Imotski oslobođen u svibnju — op. a). Za vrijeme pošljednjih ratova sa Turcima bila je mal ne opustjela imocka krajina, "a tomu biše krivi naši ljudi kršćani jer podjoše bižati", (citira Kroniku fra Stipana Vrljića — op. a.) kažu fratri u svojim knjigama. Po nagovoru arhim. Stevana pređe tada iz Hercegovine u Imocki pod vlast republike 180 srpskih porodica (okolo 1400 duša), koje i sastaviše novu crkvenu opštinu i odj edne turske džamije, koju im ustupi proveditor Moćenigo, urediše privremeno sebi crkvu. Nekoliko godina poslije osobitim dukalom od 10. jula 1722. g. bila je sasvijem uređena ta opština. [92] Između naroda, što je tada doselio u Imocki, neki su bili iz Zubaca blizu Trebinja, nedaleko od crnogorske granice i svoju naseobinu kod Imockog nazvaše „Crnogorci", kao što se dotično selo tu i danas zove. Radi ovoga fratri nazvaše Crnogorcima sav ovaj narod, što se sada u imockoj krajini naselio, a po vjeri gospoda fratri u svojim spisima zovu ih "hrkaći", i poučavaju one, koji hoće da im vjeruju, da „za Turčina ne bijaše nijedne cigle hrkaćke kuće u svem kadiluku." (citira Kroniku fra Stipana Vrljića prema Zlatoviću — op. a.) Da su se mučili fratri da zagospodare oni u Imockom i da su u tome i uspjeli, osnovavši 1735. god. svoj manastir, i da su radi toga morali mnogo da pretrpe od "hrkaća", tο kažu fratri i to pišu, ali neće da kažu, kako su postupali sa pravoslavnima, i kakva su srestva upotrijebili bili da dođu tada do uspjeha, kao što su došli. Činili su ono što su prije učinili bili u vrličkoj krajini i djelomice u Kninu, a što nam je poznato, te nećemo ovdje da istu stvar ponavljamo. Trebalo im je „puka" da sastave svoje parohije i da žive slobodno, pa to su radili sada i u Imockom, uznemirujući pravoslavni narod, dok ne postigoše što su htjeli. Kačić je bio spljetski arcibiskup, pa lako im je bilo goniti "hrkaće". Ali su ti isti "hrkaći" sa svojim sveštenicima znali muški suzbijati fratre, a glavnim načinom blagodareći u prvo vrijeme mudrom crkvenom starješini Stevanu. Vlasti mletačke priznale su svu zaslugu Stevanovu, što je oživjela bila tada imocka krajina, i to priznanje će u javnom spisu 1720. godine središnjoj vladi iskazati svečano proveditor Moćenigo. Nikodim Milaš, Pravoslavna Dalmacija, Sfairos, Beograd 1989., 358—359.
(25) Vidi: Fra Stanko Bačić, Osvrt na osnovne stavove i tvrdnje u knjizi Pravoslavna Dalmacija E. Nikodima Milaša, Zadar 1998."
[92] St. arhiva zad. ep., br. 230.

Da ne bude zabuna, a s ovakvim "povjesničarima" ne bi me ni to začudilo,  ta Milaševa knjiga (http://books.google.com/books?id=y5UYAAAAYAAJ) je izdana 1901. godine.
Uz ovakve .hr-wikipedičare; Ivan Rošo Bušić (?-1783) (http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Ro%C5%A1o_Bu%C5%A1i%C4%87) (nu jopet Ante Ivankovića).
Fra Stjepana Vrljića nema na wikipediji ko ni Stipana, online zavičajci nisu se potrudili navesti godinu smrti, a ni offline se nisu prikinili.
Fra Stjepan Vrljić (oko 1677. — 1742.) prema:
Pezo, fra Bruno. Fra Stjepan Vrljić — svjedok, učesnik i tvorac sudbonosnih događaja imotskoga samostana od 1715. do 1738., u: Čuvari baštine, Imotski 1989., p. 151—172., (vidi str. 152. i opasku [9])

Aleksandar Bačko @imotacaffe (http://imotacaffe.yuku.com/topic/2469), @index.hr (http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t&idf=97&idt=304620&sp=37936336)…

Crnogorci @forum.hr (http://www.forum.hr/showthread.php?t=130161)…

64. selo CRNOGORAC i VINAC timar posadnika tvrđave Čačvine
Crnogorci
pp473:
Natuknica o Kostričićima (alias Crna Gora u Slivnu) može nam nešto reć o ubikaciji defterskog sela Crnogorci u Imoti prije ikakva naseljavanja Montenegrinaca.
Naslov: glonga, zemlja je ravna ploča!
Autor: Potjeh - 23 Studeni 2010, 11:22:35 prijepodne
Tamokar? Izgleda da ih ima puno bliže. Ono što Mijo bez ikakve ograde i navođenja izvora širi danas, ni Nikodim se nije usudio navodit 1901., nit dovodit u kontekst fra Stipana Vrljića, Rošu arambošu, Vuka Karadžića, Srbe sve i svuda…

Ko to širi Vukovske i Nikodimovske predaje bez ograde i za čiji račun?

Ko se tu z đavlon igra? I što bi ti u kontekstu ovoga upisa bilo koji Vlajčić iz Vlajčića sa Zavelima s gnjevom pravednika reka bilo kojem Milasu ili Milašu?
Gori Milas od Milaša?
Nije krv pura?
Kilo — dvi marke?
Ko to tamo…?

molim da se iz rasprave izuzme m.m kao nevirodostojna svidoka zbog radi nekih rodbinskih sveza i odnosa koje ovden ne ću imentovat.
imaš li koga drugoga za svidoka?

Naslov: Plemena, izdanje 2010.
Autor: glonga - 02 Prosinac 2010, 13:54:15 poslijepodne

(http://lh3.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPeWeMpPJOI/AAAAAAAAADY/cXpmsUIPwp8/vrcic_plemena.jpg)
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 02 Prosinac 2010, 15:55:15 poslijepodne
je li išta nadožunta ili je sve isto ko i prije?
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: OriloGorilo - 02 Prosinac 2010, 18:57:41 poslijepodne
Naslovnica je promjenjena :)
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: likarija - 02 Prosinac 2010, 19:09:51 poslijepodne
... i to značajno. :spidom
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: OriloGorilo - 02 Prosinac 2010, 19:29:07 poslijepodne
je li išta nadožunta ili je sve isto ko i prije?

Kako kažu na RIMu:
Citat:
U knjizi Plemena Imotske krajine obuhvaćene su župe,
Aržano, Biorine, Cista Provo, Cista  Velika, Dobranje, Grabovac, Imotski, Krstatice, Lokvičići, Lovreć, Svilić, Medovdolac, Podbablje, Poljica, Proložac, Ričice, Runović, Podosoje, Slivno, Studenci, Svib, Vinjani, Zagvozd, Zmijavci, Župa Biokovska, Srpska pravoslavna parohija.
Treće dopunsko izdanje Plemena Imotske krajine fra Vjeke Vrčića, moći će se kupiti u

Zagrebu 7.prosinca u sklopu Imote u Lisinskom,

 ili pak naručiti na mob:

098 16 98 244 i 
091 222 30 11



Vidimo se u Lisinskom pa će mo zajedno provjeriti ima li kakvih i koliko izmjena, može?
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: belevarac - 02 Prosinac 2010, 21:12:23 poslijepodne
Ja bi kupijo, ima li u kakvoj knjizsari u Zagrebu (iako je davat knjige knjizsaran pishman posa)?
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: golozlo - 07 Prosinac 2010, 23:35:25 poslijepodne
Aahahaha &nbsp;:smil443643319dc3d6ai:

Oj sv.Savo utemeljitelju krsne slave , pre monaških halja kneže Humski , da ti je znati o čemu se govori i raspravlja zagrmeo bi za svoj dan kad ti vreme nije! ;D

http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%91%D1%80%D0%B3%D1%83%D0%BB%D0%B5 (http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%91%D1%80%D0%B3%D1%83%D0%BB%D0%B5)

http://www.youtube.com/watch?v=5GTTqkJTytc (http://www.youtube.com/watch?v=5GTTqkJTytc)

Eh da mi je znati jel Brgulja moguće zvanoj i krsna slava stari običaj raških Babuna(ekstremna struja dualista) , ili bosanskih jeretika(gay-liberalnih kršćana nadasve posebnih Bošnjana) , ili jednostavno hrvatski običaj bez obzira na provenijenciju??! ;D





Naslov: Odg: Prezimena
Autor: belevarac - 08 Prosinac 2010, 02:08:51 prijepodne
Ako si vech brezposlen, ko jesi, jamo malo Truhelku i procsitaj o Larima i Penatima (kako li se to vech zove). Pa ti ne the u glavi biti Jeftina i josh mnogocsija jednacsba: krsna slava = Srbi.

To je isto kao da kazsesh da su svi oni koji su "slavili 29. novembar" bili komunisti i da su volili Jugoslaviju. Moji su tog dana uvik klali krmenja.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 08 Prosinac 2010, 09:37:30 prijepodne
golozlo, glupi i nenačitani ljudi se na ovom podforumu baniraju, tek toliko da znaš
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 08 Prosinac 2010, 09:46:59 prijepodne
http://www.scribd.com/doc/34706104/Ciro-Truhelka-Studije-o-podrijetlu (http://www.scribd.com/doc/34706104/Ciro-Truhelka-Studije-o-podrijetlu)

VI "Larizam i krsna slava"
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: golozlo - 08 Prosinac 2010, 16:53:03 poslijepodne
Ako si vech brezposlen, ko jesi, jamo malo Truhelku i procsitaj o Larima i Penatima (kako li se to vech zove). Pa ti ne the u glavi biti Jeftina i josh mnogocsija jednacsba: krsna slava = Srbi.

To je isto kao da kazsesh da su svi oni koji su "slavili 29. novembar" bili komunisti i da su volili Jugoslaviju. Moji su tog dana uvik klali krmenja.

Pa da , Lari i Peneti su logično objašnjenje i to od Truhelke , ubilo se!

Aspolutno je nebitno jel postoje ti Lari i Peneti , jel krsna slava iliti krsno ime je pre svega narodni hrišćanski praznik kojega praznuju porodice,plemeni  rodovi , i po njoj se rodno svojataju i prepoznaju u prošlosti!

Ja ovo zaista ne razumem?! , jel baš toliko teško reći nešto što je očigledno , a to je da je krsna slava(ime) pre svega srpski praznik i srpski specifikum !
Ima Makedonaca koji slave slavu,takođe i Albanaca i nešto Bugara , ali sasvim je jasno da je to srpski uticaj!

Međutim vama je teško to izustiti jer mislite da vas taj čin čini Srbima , ali ako tako razmišljate onda je zaista još smešnije!


Definitivno nisu svi bili komunisti koji su slavili 20.novembar koljući krmad , ali je to definitivno komunistički praznik koji slavi komunističku tvorevinu SFRJ!
I danas Srbi kad slave sv.Nikolu većinom ne poste i loču do besvesti , a vreme je časnog posta , što ne znači da sv.Nikola(krsna slava) nije hrišćanski prazinik ako su se ovi omrsili krmetine,jagnjetine i piju dok se ne useru!
Tako da ti je argument nevaljan!
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 08 Prosinac 2010, 19:45:18 poslijepodne
Ako ne razumiš onda si glup, a ako si glup onda.... zna se. Jerbo to što se praviš glup znači da provociraš, a ako provociraš onda te se briše. Ko i ostale provokatore. Pročitaj ponovo šta Truhelka piše, onako lagano, rečenicu po rečenicu, možda i shvatiš. Možda i ne budeš baniran.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: golozlo - 08 Prosinac 2010, 20:55:00 poslijepodne
Ako ne razumiš onda si glup, a ako si glup onda.... zna se. Jerbo to što se praviš glup znači da provociraš, a ako provociraš onda te se briše. Ko i ostale provokatore. Pročitaj ponovo šta Truhelka piše, onako lagano, rečenicu po rečenicu, možda i shvatiš. Možda i ne budeš baniran.

Što ti mene nazivaš glupim?! , jel sam ja tebi dao neku takvu kvalifikaciju ?! , zato ne vređaj me jer ja tebe ne vređam!
A sad ću ti reći u vezi ovoga!

Prvo Truhelka je relevantan u tri p.m , čovek koji je Čeh došao u Sarajevo kao austrisjki činovnik gde se u vreme okupacije suzbijala svaka srpska delatnost , a kamoli da neće početi da mašta o nekom Laru i koječemu!
Čovek koji je izmislio naziv Bosansčica dovoljno govori da da je bio na tom putu , što i govori ona knjiga koju si mi postavio!
On je tip iz 19.veka koji se vodio rasizmom i time objašnjavao podelu ljudi na ovim prostorima!
Onda se neverovatno izlupetao u vezi famoznih vlaha njegovih doseljanja vamo i o čistoći hrvatskih katolika i muslimana u odnosu na njih!
Onda , dokazivao je pomoću naziva "vlaških" plemena koji su šatro doselili u 14.veku u Hercegovinu da oni nemaju veze sa njegovim katoličkim i muslimanskim staroswdocima , i naravno lupio je neverovatno jer su sami bosanski vladari imaju tzv.vlaška ieman i rodove!
Samo ime Kulin se pominje u Žičkom natpisu Stefana Prvovenčanog u spisku vlaha , i to je jedini Kulin osim onog bana Kulina koji se pominje!
Znači sve vlah do vlaha!

Ali to je nebitno sad , ovo sam napisao samo da potvrdim nerelevatnost Truhelke!

Taj Lar i koji već Patan je nebitan , jer svaki praznik u hrišćanstvu i bilo kojem narodu ima svog predhodnika , i tu nema ništa specijalno !
Ali ima specijalno da svaki Srbin ima krsnu slavu,  i da je ona spski specifikum! , i da je krsno ime uveo sv.Sava koji je bio knez Humski!
Onda sam herceg od sv.Save Šćepan ima svoga Gosta Radina kojeg Truhelka pominje da ima svoju krsnu slavu sv.Georgija!
Jel ti išta govori ovaj sled ?! , ili je on nebitan i bitan je Čeh Truhelka i njegov Lar i čuda?!

Ako vo nije dokaz , a tvoj Lar jeste , onda ja jesam glup , a ti si neizmerno pametan je prenebregavaš činjenicu da svih oko 9 miliona Srba ima krsnu slavu , a da kod drugih naroda je to retkost , i da oni koji je imaju žive uz Srbe.

I sad je bitan taj Lar jer jbg njega se niko ne seća nit zna šta je to , i time je naravno lakše odstraniti krsnu slavu kao srpski običaj i njegovu osnovnu narodnu odliku kod hercegovačkih,dalmatinskih katolika i ostalih naroda u blizini Srba!

A sad možeš nastaviti da mi govoriš da sam glup koliko te volja i da me treba banovati jel sve što je srpsko tebi je iritantno i ako ima uticaj na tvoj kraj i ljude to treba odstraniti i objasniti nečim sasvim petim!
Naslov: opomena
Autor: FCroaticum - 08 Prosinac 2010, 21:00:07 poslijepodne
Korisnik golozlo
Mjera opomene: Zabrana pisanja 3 dana na IFC-u
Razlog: Kršenje pravilnika IMOart Forum Croaticuma
Trajanje: Zabrana će završiti nakon 3 dana

Hvala na razumijevanju!
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: belevarac - 08 Prosinac 2010, 22:58:46 poslijepodne
Taj Lar i koji već Patan je nebitan , jer svaki praznik u hrišćanstvu...

Ako vo nije dokaz , a tvoj Lar jeste , onda ja jesam glup ,

I sad je bitan taj Lar jer jbg

Pa da , Lari i Peneti su logično objašnjenje i to od Truhelke , ubilo se!
 

Ma Patak je to bio, eba ga patak.
Tezsko Crnogorcu iz suhne Crne Gore koji u Vojvodini svesrdno moli Boga da u Parachinu padne kisha.
Naslov: Žuželj
Autor: glonga - 19 Veljača 2011, 16:55:34 poslijepodne

Žuži Jelinek. Žuž-ul. Žuž-elj. (Žeželj)
Ubicirajuć defterska mjesta u nahiji Mostar, u Broćnu naletim na Žuželj (naseljeno mjesto / populated place) u Google Earth programu s uključenim dodatkom geonames.org:
http://www.geonames.org/3261425/zuzelj.html (http://www.geonames.org/3261425/zuzelj.html)
kad taamo:
http://www.geonames.org/search.html?q= (http://www.geonames.org/search.html?q=)žuželj&country=

Administratori! Kukanje. More li se lako sredit da SMF ne (pri)kida utf-8 URL?
Naslov: Plemena… 2010.
Autor: glonga - 24 Studeni 2011, 22:43:59 poslijepodne
Kako kažu na RIMu:

Vidimo se u Lisinskom pa će mo zajedno provjeriti ima li kakvih i koliko izmjena, može?

Evo prođe Lisinski, nu niko se ne obazdr na izmjene (i dopune).
Još uvik nemam novo izdanje, a ne bi mi virovali koja me moguća izmjena mo(nu)mentalno zanima.

Str. 207. u izdanju iz 1996. Naslov: Proložac. Treći (ili četvrti?) ulomak: Crkva velike Gospe,…
Rečenica: "Na Opačcu su nekada živjeli benediktinci."
I okolne rečenice. "Duga je povijest ovoga svetišta." "Naslijedili su ih franjevci."
Str. 208. (1996.). Ulomak: "Franjevci su imali svoj samostan na izvoru rijeke Vrljike. Naslijedili su benediktince. Napustili su ga dolaskom Turaka u ove krajeve."

Valjalo bi obać pratrinu i porazgovorit se š njimen na temu izvora o benediktincima na Opač(a)cu i na niz drugi tema.
Još da je zaboravit sve moguće izgovore: nema se kad, ne ću ga pometat, nije mi uzput, čizin ću ga darivat, ova mi travarica nije neka, on je i ne pije, onaj mi pajdo još nije sigura onu obećanu ritku butelju vina dostojnu čestite stare pratrine i pisca koji je zadužijo svu Krajinu i čeljad što su iž nje potekla…

Ma bànit, u prvoj prigodi.
Naslov: Tomica, Tomica…
Autor: glonga - 29 Prosinac 2011, 12:36:52 poslijepodne

Tomica Kerčulj. Pokatoličene srpske porodice u Hercegovini.* (http://www.srpskapolitika.com/Tekstovi/Analize/2006/095.html) 2002.

»Mada je jasno da su svi stanovnici Hercegovine Srbi, mi smo ovde markirali samo one hercegovačke katoličke porodice koje su po sopstvenom priznavanju svetkovale slavu.
[…]
101. Milas, nastanjeni u Humcu (Ljubuški). Doselili se u Humac iz Tihaljine (Grude). Slavili su Nikoljdan.
[…]«
Naslov: Odg: Tomica, Tomica…
Autor: Potjeh - 29 Prosinac 2011, 13:30:19 poslijepodne
101. Milas, nastanjeni u Humcu (Ljubuški). Doselili se u Humac iz Tihaljine (Grude). Slavili su Nikoljdan.
:mirbi :mirbi :mirbi
more on gujcu otrat s ton knjigon.
Naslov: Odg: Tomica, Tomica…
Autor: likarija - 29 Prosinac 2011, 15:31:25 poslijepodne
...»Mada je jasno da su svi stanovnici Hercegovine Srbi, ...

a uvik mi je bilo nešto čudno, samo... :spidom
Naslov: Milasović
Autor: Potjeh - 29 Listopad 2013, 20:13:27 poslijepodne
S 189 [Podbablje]
Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Jure Milasović s 15 čeljadi dobio je 25 kanapa zemlje. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Ante Milasa 4 čeljadi, u Mije 8 čeljadi. Prema predaji došli su iz Tihaljine u Donje Vinjane a odatle su prešli u Podastranu u Podbablje. Neki se odvojiše i siđoše u Zmijavce. Fra Ivan Tonković složio je njihovo stablo: Marko je umro 1734. Oženio se Ivom Karoglan. Rodili su sinove Grgu i Petra. Križan se oženio s Barbarom Kustura i rodili su sinove Lovru, Matu i Antu. Mate se oženio s Bebušom iz Neretve i rodili su sinove Antu i Stipana. God. 1835. u Podbablju je živjelo 13 obitelji, 1907. 58 obitelji.
Ovo je bilo najprvo. Pisalo se, znači, Milasović. Unda se posli skratilo. Kako unda njeki kažu da su 'svi -asi Vlasi'? Objasnider mi Glonge.
Naslov: Milašević
Autor: glonga - 29 Listopad 2013, 23:02:22 poslijepodne
Ovo je bilo najprvo. Pisalo se, znači, Milasović. Unda se posli skratilo. Kako unda njeki kažu da su 'svi -asi Vlasi'? Objasnider mi Glonge.

A moj Mìla-Šéviću, ne mogu ti ja sad tutek objašnjavat fiziku i kemiju.
Po mom skromnom mišljenju, Vlasi međ Cetinom i Neretvom pa i šire su ti ekipa koja nije bendala feudalizam i manje više su ti porezna kategorija, nikakva posebna etnička skupina. To u papirima. U razgovornom jeziku to ti je ko današnji Vlaji odprilike. S negativnom konotacijom. Kad oš nekog uvridit.
Ekipa ti je nastavila živit ko ilirska dekurija s dekurionom (knezom) koji ih je zastupa i pogađa porez s feudalcom kojem bi dopala njegova dekurija poveljom kakvog dalekog ili nedalekog, narodnog ili nenarodnog vladara.
Dekurioni, to sitno plemstvo, najskoli nije bendalo okrupnjavanje feuda. Vidi didiće Poljičke i republiku.
Prvi turski defteri za ercegovački sandžak ti u Imotskoj Krajini posiju u Vlahe i Hercegoviće (Vladislava/Vladimira i Vlatka) ili pak Bogavce-Bogavčiće-Radivojeviće-Jurjeviće-Vlatkoviće (Ivaniša?, Vladimira, Vlatka, Tadiju, Žarka), Tadiju i Žarka (Dadoje, Žarkovići, Kačići) dodušnje u Makarskom Primorju.

Turski defteri (Vildan, Sinan-beg, Hamza-beg) za Ercegovački sandžak nisu iz prsta izdojili "Vlaški zakon" već su za vazale po pogodbi i po lokalno običajno važećem "Vlaškom zakonu" primili u svoje (porezno) podaništvo "Ercegovačke Vlahe".

Kakvi su dočeci (-ić) prezimena i kakva su imena Vlaha u Župi Cetina 1436. i koliko sve to skupa liči na današnju što zločestu što neosviještenu predočbu o Vlasima međ Cetinom i Neretvom pa i šire?
Čitaj i prosuđuj sâm. Za početak:
Radoslav Lopašić. Cetinski i lički Vlasi. u:
Ivan Mužić. Vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji. Split. 2010. p 27.

Zakon za hrvatske Vlahe županije Cetinske od g. 1436.

»…Va ime oca i sina i svetoga duha amen. Mi knez Hanž Frankapan, krčki i modruški, cetinski i kliški knez i veće, ban Dalmacie i Hrvat, damo viditi vsakomu človiku, komu se dostoi, po sem našem otvorenu listu, da pridoše prid nas počteni i dobri muži, bivše virne i prave sluge bana Ivaniša Ivanovića, vsi dobri Vlasi: Vigan Dubravčić, Ninoe Sanković, Tomaš Ročević, Matiaš Vukčić, Milić Ostoić, Dragić Prodanić, Blaž Kočić, Hrela Golešević, Vukat Voinović, Ivaniš Grobačić, Budan Grubšić, Bilosav Dražević, Elovac Draživoević, Radivoi Vitković, Bulât Kustražić, Ivan Poznanović i ini vsi dobri Vlasi pitajuće i išćuće ot nas dobrih i počtenih zakonov svoih navadnih, ki im su bili za nih bivšega gospodina bana Ivaniša Ivanovića i za negova oca, kneza Ivana.…«
http://www.muzic-ivan.info/vlasi_u_starijoj_hrvatskoj_historiografiji.pdf

U objavljenim turskim defterima, napose u poimeničnim popisima, moja niskost ne vidi nikakvu razliku i nikakve posebnosti u imenima sinova i očeva onih koji su popisani kao Vlasi od onih koji su popisani kao bilo koji drugi popisni nemuslimani — kršćani, krstjani, hrišćani, nevjernici, ćafiri… niti u imenima (toponimima) njihovih stalnih prebivališta ili pak ljetnih i zimskih rezidencija.
Ako su im u 14. i 15. stoljeću osobna imena ista, oikonimi isti, po čemu bi onda oni bili poseban etnicitet?
Po preplanuloj boji kože u gorštaka stočara, naspram blijedih urbanih lica i crnih leđa, a biela stomaka — ratara? Neoprani su bili u ta doba manje-više svi.

Ostaje samo način plaćanja poreza. S jedne strane glavarina. U kešu. Bez tlake. Po pogodbi dekuriona/kneza s poreznim providerom. S druge strane naturalna desetina i drugi razlomci i ine tlake.

Uzput, iz tog Mužićevog zbornika citiranog, za razumijevanje nekih događaja kritički vrijedi pročitat, preporučujem:

Stjepan Pavičić. Starosjedilaštvo današnjeg hrvatskog naselja u Srednjoj i Sjevernoj Dalmaciji. Prilog k proučavanju porijekla Bunjevaca. 1931. pp 61-105.

Imaj u vidu da Pavičić 1931. najvjerojatnije nije imao uvid u prve deftere sandžaka ercegovačkog. Sveudilj, međ Cetinom i Neretvom pa i šire, ni Vlasi nisu Vlasi, nit su Turci Turci.


A otkud Milašević? Od pra Jandrije.
fra Andrija Nikić. Kretanje stanovništva u Tihaljini. Susreti. Vol. 4. 2010. Matica Hrvatska. Grude. 2010. pp 44-125
Prezime Milas pp 105-106
http://www.maticahrvatska-grude.org/dokumenti/susreti_4_fin.pdf
Naslov: Odg: Milašević
Autor: Potjeh - 30 Listopad 2013, 19:40:01 poslijepodne
A otkud Milašević? Od pra Jandrije.
fra Andrija Nikić. Kretanje stanovništva u Tihaljini. Susreti. Vol. 4. 2010. Matica Hrvatska. Grude. 2010. pp 44-125
Prezime Milas pp 105-106
http://www.maticahrvatska-grude.org/dokumenti/susreti_4_fin.pdf
Hvala na trudu Glonge. Pomogla si. Vele.
Što se tiče prezimena Milosavić, i prije nego sam pogledao u fusnotu:

Moguće da se radi o pogrješnom upisu umjesto Milasović upisano Milosavić. Godišnjak , sv. 1., str. 67.

pomislio sam upravo to.

Godine 1735. u Tihaljini se nalazio Grgo Milas sa svojom obitelji,
a 1742. spominje se domaćinstvo Nikole Milasa koje je imalo deset članova.
Dana 19. rujna 1742. krizmana je Iva Milosavić od pet godina.
Godine 1768. spominje se također obitelj Nikole Milasovića s 9 članova.


Zanimljivo je da se skraćeni i produženi oblik javljaju u isto vrijeme. U Podbablju su Milasovići popisani 9 godina ranije nego  Grgo Milas u Tialjini. 
Naslov: Odg: Milašević
Autor: glonga - 30 Listopad 2013, 20:03:49 poslijepodne
Hvala na trudu Glonge. Pomogla si. Vele.
Što se tiče prezimena Milosavić, i prije nego sam pogledao u fusnotu:

Moguće da se radi o pogrješnom upisu umjesto Milasović upisano Milosavić. Godišnjak , sv. 1., str. 67.

Bogu hvala.

A glede Milosva. Milosava. Milisava.
Milisave, ajd na'rani krave…

Napomeni mi. Smetni ću. Kad i ako sastavim Đakovića (Luku, ne druga tetka Đuru) i skener negdi, da okačim ovde sken stranice rukopisa za:

»Die 19 Septembris 1742 In villa Tiaglina in domo Joannis Colakouich post Sacrum confirmati sunt

Confirmati 1. Joanna Milosauich (Iva Milosavić) Anni 5 Patrini - Matrinae Joanna Pançich (Iva Pandžić)«
http://www.maticahrvatska-grude.org/dokumenti/1Godisnjak.pdf str. 67.

Nešto mi se čini da je dobro upisano (Milasouich), a krivo pročitano iz rukopisa, mala pisana slova a i o.
Nu rukopisa (škljoc2zum):

(http://i45.tinypic.com/mip54g.png) (http://i45.tinypic.com/mip54g.png)

iz ovog (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg41153#msg41153) upisa.

Koliko se sićan isti lik je istom rukom pisao čitavi popis. Malo veći uzorak rukopisa.

(http://imageshack.us/a/img169/4073/rpc1na4.jpg)
 (http://imageshack.us/a/img169/4073/rpc1na4.jpg)
Naslov: Odg: Milašević
Autor: Potjeh - 30 Listopad 2013, 22:24:03 poslijepodne
Confirmati 1. Joanna Milosauich (Iva Milosavić) Anni 5 Patrini - Matrinae Joanna Pançich (Iva Pandžić)«
http://www.maticahrvatska-grude.org/dokumenti/1Godisnjak.pdf str. 67.

Nešto mi se čini da je dobro upisano (Milasouich), a krivo pročitano iz rukopisa, mala pisana slova a i o.
Nu rukopisa (škljoc2zum):

(http://i45.tinypic.com/mip54g.png) (http://i45.tinypic.com/mip54g.png)
Ne moren vidit di piše Joana Milosauich ili Milasouich.  :neznam
Poijo ti skener?
Naslov: Odg: Milašević
Autor: glonga - 30 Listopad 2013, 22:36:36 poslijepodne
Ne moren vidit di piše Joana Milosauich ili Milasouich.  :neznam
Ama nije tu. To je samo primjer rukopisa iz narečenog popisa. Da se vidi koliko lako se a može i pročitat, a ne samo zapisat kao o i obratno. Taj sken tog jednog lista je odnekud pokupljen s interneta. I to je na Raškupolju.
Tek triban nać Đakovića, me š čini da znan di je zadnji put viđen, pogledat je li u njem (mislim da ima) i faksimil s Tijaljinske krizme, pa tek onda sastavit sve to sas skenerom, tinypicom, forumom…
Me š čini da je i Đaković na Raškupolju. Rukam daji, nogam traži.
Naslov: Odg: Prezimena
Autor: Zavelim - 30 Listopad 2013, 23:30:51 poslijepodne
To sa -ić i -ović lako se gubi i dobija. Kaćić spominje da je u Zadvarju koncem 18. vika "delija Žužule Ilija", a u popisu iz 1726. je Križan i Šare Žužulović, da bi opet brzo iza toga opet postali samo Žužuli.
Naslov: Jovanka Milosavić
Autor: glonga - 28 Veljača 2014, 00:19:31 prijepodne

Što se tiče prezimena Milosavić, i prije nego sam pogledao u fusnotu:

Moguće da se radi o pogrješnom upisu umjesto Milasović upisano Milosavić. Godišnjak , sv. 1., str. 67.

pomislio sam upravo to.

a 1742. spominje se domaćinstvo Nikole Milasa koje je imalo deset članova.
Dana 19. rujna 1742. krizmana je Iva Milosavić od pet godina.



Nosan ono obećanje ko piljak u čižmi. Jedva se danas sastavijo i libar i skener.

Žao mi je.
Ivanica je Milosavić. Krizmana 19.9.1742. u selu Tijaljina. Kuma bila Ivanica Ančić.
Prvo pa muško. U popisu prva Iva. Joanna Milosauich. Nema dvojbe.

U tom popisu iz 1742. nema Nikole Milasa. Radi se o Nikoli Milošu koji se u popisu spominje najmanje dvaput u Tijaljini.
Evo ga i na ovom popisu krizmanika. Kum. Pod rednim brojem pet.
Nikola Milošović. Nicolaus Miloƒovich. Nedvojbeno ƒ = š. Oba slova o u prezimenu nedvojbena, i prvo i drugo.

Slova a i o u Ivaničinu prezimenu isto nedvojbena.

Bilo bi mi draže da nije vako, nu kad bolje promislim — šta me se brige.

I da e vidimo komu se podoba.
Kad skineš ovu sliku, javi ako ti se čini da je treba maknut.
Škljoc na sliku za uvećanje. Po potrebi otvorit u novom prozoru pa uvećat škljocom na sliku ponovo. Po potrebi i Ctrl++.

(https://lh5.googleusercontent.com/-9kMzZtifSxw/Uw--irTGz3I/AAAAAAAAAHc/zKTtbSaxoCA/w5628/milosavic.jpg) (https://lh5.googleusercontent.com/-9kMzZtifSxw/Uw--irTGz3I/AAAAAAAAAHc/zKTtbSaxoCA/w5628/milosavic.jpg)
Naslov: Odg: Jovanka Milosavić
Autor: Potjeh - 28 Veljača 2014, 22:56:47 poslijepodne
Nosan ono obećanje ko piljak u čižmi. Jedva se danas sastavijo i libar i skener.

Žao mi je.
Ivanica je Milosavić. Krizmana 19.9.1742. u selu Tijaljina. Kuma bila Ivanica Ančić.
Prvo pa muško. U popisu prva Iva. Joanna Milosauich. Nema dvojbe.

U tom popisu iz 1742. nema Nikole Milasa. Radi se o Nikoli Milošu koji se u popisu spominje najmanje dvaput u Tijaljini.
Evo ga i na ovom popisu krizmanika. Kum. Pod rednim brojem pet.
Nikola Milošović. Nicolaus Miloƒovich. Nedvojbeno ƒ = š. Oba slova o u prezimenu nedvojbena, i prvo i drugo.

Slova a i o u Ivaničinu prezimenu isto nedvojbena.

Bilo bi mi draže da nije vako, nu kad bolje promislim — šta me se brige.

Nu te čudna. Vratimo se unda par upisa natrag na bitno što sam naveo. Sa' ću i podebljat:

Godine 1735. u Tihaljini se nalazio Grgo Milas sa svojom obitelji,
a 1742. spominje se domaćinstvo Nikole Milasa koje je imalo deset članova.
Dana 19. rujna 1742. krizmana je Iva Milosavić od pet godina.
Godine 1768. spominje se također obitelj Nikole Milasovića s 9 članova.

Zanimljivo je da se skraćeni i produženi oblik javljaju u isto vrijeme. U Podbablju su Milasovići popisani 9 godina ranije nego  Grgo Milas u Tialjini.


Eto ti brte i Jovanka i Nikodem Miloš. Vodi ji kući. To unda moji nisu. Grgu mi se ne diraj, a bijo je prije sviju njizi. Dobijen li još koje muško bit će Grgo uizinad tebi.  :mirbi
Naslov: Odg: Jovanka Milosavić
Autor: glonga - 28 Veljača 2014, 23:17:19 poslijepodne

Eto ti brte i Jovanka i Nikodem Miloš. Vodi ji kući. To unda moji nisu.…

Pisano je. Bolje  je, daklem, ne zavjetovati, nego uzalud zavjetovati pa zavjet ne izvršiti.

Hvala ti za iskustvo.
Slijedeći put ću triput promislit prije no što komu, primjerice, obećam da ću mu skenirat komadićak rijetke knjige.
Jerbo me danas ponosni vlasnik knjige mori kako mu je uvez knjige razvrljen i knijga raskupusana baš na onoj stranici di počinje zapis o Tijaljinskoj krizmi 19.9.1742. ter da misli da je to od pričepljivanja otvorena libra na càkā od kopirke ili skenera e da ne ulazi svjetlo na sken ili kopiju glede i u svezi mrčavosti preslike.
Naslov: Odg: Jovanka Milosavić
Autor: glonga - 01 Ožujak 2014, 02:19:48 prijepodne

Eto ti brte i Jovanka i Nikodem Miloš. Vodi ji kući. …

A što meni!? Spremi ji svom omiljenom Belevarcu S Lise^ (http://hr.wikipedia.org/wiki/Dominik_Mandić). Ili s Lísā? "Onom Jugoslovenčini". Ne ovom našem s foruma.

Nu otklen-doklen i šta!? Od svega štiva što mu je bilo pod rukon on vrcon pa faksimilira Jovanu Milosavić…
A toliko pitanja što te okružuju i muče… bar da je faksimilira onaj Torquemadin sažetak o tri bosanska bogumila s druge teme… ili šta-šta mu drágo… o glagoljici, o arvatici…
A on, pokoj mu duši, trka trka, pa škljoc na Milosravu…
A šta š? Jugoslovenski kadar.
Naslov: Odg: Jovanka Milosavić
Autor: Potjeh - 01 Ožujak 2014, 11:21:27 prijepodne
Pisano je. Bolje  je, daklem, ne zavjetovati, nego uzalud zavjetovati pa zavjet ne izvršiti.

Hvala ti za iskustvo.
Slijedeći put ću triput promislit prije no što komu, primjerice, obećam da ću mu skenirat komadićak rijetke knjige.
Jerbo me danas ponosni vlasnik knjige mori kako mu je uvez knjige razvrljen i knijga raskupusana baš na onoj stranici di počinje zapis o Tijaljinskoj krizmi 19.9.1742. ter da misli da je to od pričepljivanja otvorena libra na càkā od kopirke ili skenera e da ne ulazi svjetlo na sken ili kopiju glede i u svezi mrčavosti preslike.
Šta si diga nos ka uvriđena frajla. Jesan li ja triba kolut naprid-kolut nazad od sriće što si mi Milosavu na Vardarot sprehitio. Bolan Glonge, ti si enciklopedija i tvoje je mećat vake dokaze, a tomu pratrini kaži da bude sritan da mu je kogo u libre povirijo, jerbo da će proć i stogodina dok mu još kogod virne u te listine. Da je i mrčavije bilo ja bi ti prizna, a priznan i na rič. Nisan vele ni zagleda. Šalu na stranu bolan. Zeru se šalamo ovo okolo imena i bezimena, al mesčini pamtiš dugo davne uvrjede izrečene u žaru prepirke, a to ti ne valja bolan. Hvala na skenu. Nastavit ću kad stignem.
Naslov: Odg: Jovanka Milosavić
Autor: glonga - 01 Ožujak 2014, 15:35:20 poslijepodne
U Podbablju su Milasovići popisani 9 godina ranije nego  Grgo Milas u Tialjini. [/i]

… Grgu mi se ne diraj, a bijo je prije sviju njizi. Dobijen li još koje muško bit će Grgo uizinad tebi.  :mirbi

Eto, ne ću ti ja Grgu krećat. More bit da i oću. Ako li se dokopam jopet knjige i brzo i lako namìrim na popis kućanstava u Tijaljini 1742.

Vengo, nemoj bit naprišan s imentovanjem. Ko belevarac s imentovanjem visnice. Ko da smo forum žurnih kumova i krstitelja.
Ko skup bezposlenih popova.
Jerbo, šta š ako se pokaže da je na tomu popisu Grgo Milas upisan kao
a) Gregorius Milaƒ
b) Gregorius Miloƒ
c) …?
More bit na kraju bidne da je narečeni Grgo zapravo upisan kao Đuro Milošović (Georgius Miloƒovich). Ajd, dobro. Jure Miloš.
Naslov: U granju Matkovića stabla
Autor: Potjeh - 09 Ožujak 2014, 21:58:44 poslijepodne
Došla mi pod ruke knjiga Josipa Matkovića Dodana: "U granju Matkovića stabla".
Iako je još nisam pročita, nego samo prolista, mogu reć da se s kore vidi koliko je veliki trud tu napravljen. Sve pohvale. Čovik je napravio rodoslovna stabla grubinjskih Matkovića. Priložio je kartu Matkovića plemena od oko 1700. do danas. Napisao je nekih pričica i svega nešto. Svaka čast. Za ovu bi mu knjigu svaki Matković triba ispeć po janje u znak zahvalnosti. Volio bih da netko ovo napravi za moje pleme i već diljan ražanj. Palac gore. Meni je knjiga bitna jer mi je baba iz Matkovića.
Naslov: Happy Nikoljdan!
Autor: glonga - 14 Ožujak 2014, 22:47:14 poslijepodne

U tom popisu iz 1742. nema Nikole Milasa. Radi se o Nikoli Milošu koji se u popisu spominje najmanje dvaput u Tijaljini.
Evo ga i na ovom popisu krizmanika. Kum. Pod rednim brojem pet.
Nikola Milošović. Nicolaus Miloƒovich. Nedvojbeno ƒ = š. Oba slova o u prezimenu nedvojbena, i prvo i drugo.

Nije tako. Ima Nikole Milasa na popisu 1743. u Tihaljini. Stupac drugi, redni broj 22. Nicolaus Milas. Nedvojbeno.
Pošto je isti tajnik popisivao i krizmanike i kućanstva, ni narečeni Nikola Miloš(ović) se ne pojavljuje na dva mjesta u Tihaljini, a u čitavom popisu mora bit još negdje u okolici gdje ima Miloš(ović)a a na popisu kućanstava.

Happy Nikoljdan.

Škljoc za uvećanje. Po potrebi i Ctrl++

(https://lh5.googleusercontent.com/-nRkJcDRHopQ/UyNzHAo9WzI/AAAAAAAAANg/jtbereAWuZI/w651-h906-no/tihaljina1743.jpg) (https://lh5.googleusercontent.com/-nRkJcDRHopQ/UyNzHAo9WzI/AAAAAAAAANg/jtbereAWuZI/w651-h906-no/tihaljina1743.jpg)

Onaj čitatelj i pisac je pročitao 10 članova u kućanstvu Nikole Milasa 1743. Ja čitam 3C + 5P = 8 članova (troje pričešćeni/odrasli i petero ditce).
Da ja pišem povijest Milasa, pod povećalom bi mu se našao i onaj podatak i rukopis o Grgi Milasu u Tijaljini 1735.

Ondak… Grgo mi i dalje ostaje dvojben. Neprovjeren podatak. Ostaje ti Nikola. Ako ti se ne sviđa, a ti jàmi Viktor, ili pitaj belevarca kako će ti prevest Nikolu s grčkog i Viktora s latinskog. Da je žensko moga bi je imentovat Pobjeda (prerevolucijonarno?). Nu za muško ne znam kako bi zdvučalo - Pobjo, Pobjed (liči na Potjeh), Svlado (od s(a)vladati)… Zmago (Janez si ga zmagal?)…
Naslov: Odg: Happy Nikoljdan!
Autor: Potjeh - 16 Ožujak 2014, 20:14:51 poslijepodne
Da ja pišem povijest Milasa, pod povećalom bi mu se našao i onaj podatak i rukopis o Grgi Milasu u Tijaljini 1735.

Ondak… Grgo mi i dalje ostaje dvojben. Neprovjeren podatak. Ostaje ti Nikola. Ako ti se ne sviđa, a ti jàmi Viktor, ili pitaj belevarca kako će ti prevest Nikolu s grčkog i Viktora s latinskog. Da je žensko moga bi je imentovat Pobjeda (prerevolucijonarno?). Nu za muško ne znam kako bi zdvučalo - Pobjo, Pobjed (liči na Potjeh), Svlado (od s(a)vladati)… Zmago (Janez si ga zmagal?)…
Što si bolon navro? Ne ću Nikolu. Oću Grgu. Džabe ti, ne mereš ni pomoću trikova od najčistije rvacke loze učinit srpsku. Hebahi ga. Ja san davno nudio licencu svoga bezimena koje mogu izvozit di me volja. Zamisli kako jadni Amerikenjac lomi jezik govoreć Toni Kukoč? E, ali da je on lipo u mene uzejo licencu bija bi Tony Milas. Moreš brte s tizin bezimenon di oćeš i nije te stid. A rvatsctvo neupitno. Ja čak mislin da je to jedno od prvih rvackih bezimena. Vidit će se kad se bude povist pisat, a neš je ti pisat.  :crveni