IMOart Forum Croaticum

Svakodnevnica => Povijest => Autor teme: Zavelim - 04 Travanj 2014, 10:33:29 prijepodne

Naslov: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Zavelim - 04 Travanj 2014, 10:33:29 prijepodne
Nakon praslona Vinko Ljubas Jablan pronašao je i zanimljiv pečat kurije Roško Polje za kog misle da je iz 18. vika.

http://www.rosko-polje.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1495:peat-kurije-roko-polje&catid=77:roske&Itemid=420

Ili možda nije iz 18. vika?
Naslov: Ko to tamo škopi buve?
Autor: glonga - 04 Travanj 2014, 11:54:40 prijepodne

To bi moralo bit starije. Takav pečat se ne pojavljuje na dostupnim dokumentima, pa i onim iz 18. stoljeća.

(http://www.rosko-polje.com/images/stories/pecat_rp/img_0077.jpg) (http://www.rosko-polje.com/images/stories/pecat_rp/img_0077.jpg)

Starije je to, čini mi se, od Škopibušića. Kojeg ovde pišu i čitaju kao Skočibušića (Scoçibussic). Dosta mi je ovih kreativnih čitača više. Pa jasno piše

Scopibuƒich = Škopibušić.

Nu: kakva ç cedilla c, kakvi bakrači? Jasno piše p. Škljoc za uvećanje. Po potrebi i Ctrl ++

(http://i45.tinypic.com/2l9nodi.jpg) (http://i45.tinypic.com/2l9nodi.jpg)

To bi kako moglo bit iz vremana "stare crkve sv. Ivana Krstitelja" kako piše na gornjoj slici, "roške biskupije".

Daklem, nije iz vremana apostolskih vikara u Otomanskoj Bosni u 18. stoljeću prilično sigurno, nit iz vrimena makarskih biskupa, malko manje sigurno.
Od vremena apostolskih vikara bi bilo pisanog traga u dostupnim dokumentima, ima doduše nešto o tome, o gradnji župne kuće u Rošku Polju u ljetopisima samostana Bosne Srebrene, treba to nanovo pogledat, ali to bi bilo, po maglovitu sjećanju, već 19. stoljeće, na što upućuje i izgled i izradba pečata na prvi pogled. To je možda Rafo Barišić priprema teren za ercegovačku vikariju, a to je 19. stoljeće.
Makarski biskupi ne bi baš lako mogli osnovat/dopustit kuriju u Rošku Polju (1615.-1730.).
To bi moglo lako bit i iz vrimena duvanjskih biskupa. Kakve su tokarilice za drvo imali majstori pečatorezci 17. stoljeća?
Najkasnije 1658.-1663.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Mostarsko-duvanjska_biskupija
Naslov: Ko to tamo škopi buve?
Autor: glonga - 04 Travanj 2014, 12:00:20 poslijepodne

Aj prini ćemo i ostatak slikovnice.

(http://www.rosko-polje.com/images/stories/pecat_rp/img_0123.jpg) (http://www.rosko-polje.com/images/stories/pecat_rp/img_0123.jpg)


(http://www.rosko-polje.com/images/stories/pecat_rp/img_0069.jpg) (http://www.rosko-polje.com/images/stories/pecat_rp/img_0069.jpg)

(http://www.rosko-polje.com/images/stories/pecat_rp/img_0113.jpg) (http://www.rosko-polje.com/images/stories/pecat_rp/img_0113.jpg)

(http://www.rosko-polje.com/images/stories/pecat_rp/img_0078.jpg) (http://www.rosko-polje.com/images/stories/pecat_rp/img_0078.jpg)
Naslov: A gde je pečat?
Autor: glonga - 04 Travanj 2014, 12:30:22 poslijepodne

A di je pečat? Je li ga ono nagriza miš?

(http://s2.pticica.com/foto/0000067854_l_0_iuI3qQ.jpg) (http://s2.pticica.com/foto/0000067854_l_0_iuI3qQ.jpg)



Khm, pošto je pečat pronađen na području BiH, onda je iz 20. stoljeća najranije. Inače nije legalan. Po Markešiću. Samo on ima pečat na pečat. U tačka.ba.

Marin Topić. Fra Markešićnjakov pečat.^ (http://www.pogled.ba/clanak/marin-topic-fra-markesicnjakov-pecat/47992) pogled.ba 31.03.2014 16:33

Papa Franjo pisao Puljiću: Zašto Markešić još uvijek nije ekskomuniciran?^ (http://poskok.info/wp/?p=86218) poskok.info 1.4.2014.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Zavelim - 04 Travanj 2014, 15:59:25 poslijepodne
još par slika
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Zavelim - 04 Travanj 2014, 15:59:58 poslijepodne
i još par slika
Naslov: moglo je biti prošlo stoljeće
Autor: glonga - 04 Travanj 2014, 21:06:57 poslijepodne

A 18.? Mòre, mòre…

Bagarić (1989:231) piše o Bogdanovićevom Pohodu Roškog Polja. 25. 6. 1768.
»Na putu su ga dočekali župljani pa ga je o. fra Ivan Ilić s velikom počašću primio u kuću braće Sutješkog samostana i tu je mirno prenoćio.«

Vidjeti:

Bono Benić. Ljetopis sutješkoga samostana. (http://www.scribd.com/doc/80500984/Ljetopis-Sutjeskog-Samostana-Bono-Benic) Sarajevo. 2003.
Edit.
Ništa u Benića o kući u Roškom Polju (2003;7,289)

Daklem, Bogdanović, osobno.

Marijan Bogdanović. Ljetopis kreševskoga samostana. (http://www.scribd.com/doc/80500408/Ljetopis-Kresevskog-Samostana-Marijan-Bogdanovic)

Prema kazalu izdanja iz 2003. nije ni on (Bogdanović 2003;91,100).

Bagarić (1989;231) veli ispred citiranog o kući braće sutješkog samostana.
»Ovdje donosimo iz Ljetopisa kreševskog samostana što je zapisano o pohodu biskupa Bogdanovića župi Roško Polje, kada je izvršen i ovaj popis vjernika.«

Na kraju će ispast da je u Lašvanina, ili čak Baltića.
Nije u Lašvanina.

Bogdanović (2003:108,109) o pohodu 1768.

(http://htmlimg2.scribdassets.com/5pqe0q1ri81drknf/images/54-41916bc6ca.jpg) (http://htmlimg2.scribdassets.com/5pqe0q1ri81drknf/images/54-41916bc6ca.jpg)

Robert Jolić. Marko Jukić. Župa Roško Polje. Tomislavgrad. 2008. str. 65.

Pra Robert ponovo po svom goni. † pra Marko, pokoj mu duši, ne bi ovo ovako o pohodu Bogdanovićevu.

»Pohod duvanjskoj župi biskup je započeo 19. lipnja 1768. u Rakitnu, gdje je susreo don Tomu Kolaka, kapelana duvanjskoga župnika. Nakon pohoda Duvnu, biskup je 25. lipnja dospio u Roško Polje. Nakon dva sata putovanja po kamenitu brdu srdačno su ga dočekali župljani i njihov župnik fra Ivan Ilić. Biskup je prenoćio u župnikovoj kući, što znači da je prva župna kućica sagrađena u razdoblju između 1761. i 1768. godine. Uz pomoć četvorice svećenika biskup je u nedjelju 26. lipnja ispovijedao puk…«

A zašto se meni čini da je Bogdanović došao priko Pošušlja i Zagorja, a ne iz Rakitna i Duvna?
Naslov: Odg: moglo je biti prošlo stoljeće
Autor: glonga - 04 Travanj 2014, 22:10:50 poslijepodne
A zašto se meni čini da je Bogdanović došao priko Pošušlja i Zagorja, a ne iz Rakitna i Duvna?

(Drmić 1981) Ilija Drmić. Župa Grabovica / kroz 150 godina (1831 — 1981). Kršćanska sadašnjost. Zagreb. 1981.

U priči o Dragičevićevom boravku (Drmić 1981:83) 2. 11. 1741. u selima Vinici i Rošku Polju u župi Duvno veli:

»Župnik nema nikave stalne kuće nego se zadržava po selima župe kao stalni gost. Uz dvojicu franjevaca, župnika fra Martina Gabrića i kapelana fra Miju Paukovića, djeluje kao pomoćni kapelan don Andrija Čavlinović, rodom iz Letke kod Duvna. Znao je i latinski jezik.«

(Drmić 1981:85) 21. 12. 1761. Dragičević je i u Zagorju i u župi Roško Polje.

»Tu župnik nema svoje stalne kuće. Biskup svraća glagoljašu don Tomi Kolakoviću, koji je domorodac toga kraja.«

Odmah zatim slijedi uvodna rečenica digresije o don Tomi zbog koje (rečenice, a ne digresije) ćemo potražit kronologiju bosanskih vikara jer se prosječan čitatelj počme pitat komu je don Tomo bio domaćin tog dana. Dragičeviću ili Bogdanoviću?

Naslov: 10 godina gori doli
Autor: glonga - 04 Travanj 2014, 22:59:48 poslijepodne

Petar Bakula. Schematismus topographico-historicus custodiae provincialis et vicariatus apostolici in Hercegovina sub regimine spirituali Fratrum min. observ. Sancti Francisci pro anno Domini 1867. Split. 1867. str. 154. (https://archive.org/stream/schematismustopo00fran#page/154/mode/1up)

»Actualis domus, solida, aedificata fuit circa annum 1828 ab Admodum Rendo: Dno: Thaddaeo Čalić.«

Bagarić (1989:232) to pomiče za 10 godina dalje:

»Sadašnju solidnu kuću sagradio je oko gog. 1838. mnp. gosp. Tadija Čalić."

Je li Bagarić tih deset godina razlike pokupio od Kosira i njegova prijevoda 1970. ili se radi o omašci u nizu (gog. 1838.), ne da mi se sad gledat.

Ne vidim razloga da bi 1828. don Tadiji trebao pečat u Miletićevo vrime (1828.) pa ni u Barišićevo vrime (1838.).

Međutim sutješkoj braći je pečat (~1768.) vjerojatno trebao iz istog razloga kao i župa na granici diskontinuirano i eksteritorijalno mimo Fojnicu i mimo Kreševo, a s export-import razlogah. Da se radilo o solidnijoj (kurijskoj) građevini (ili je bila drvena), valjda bi o(p)stala od 1768. do 1828. pa i 1838.

Je. Izgorila 1773. Bakula. Prema Bagarić (1989:238). Opet stara pratrina proturječi sama sebi.
»Fra Petar Bakula piše da je 1773. u Roškom Polju izgorjela župna kuća. Kakva i kolika je bila, ne znamo, ali znamo da župnici dugo poslije toga nisu imali župnog stana. Prvi primitivni župni stan — kućicu slamaricu — sagradio je don Tadija Čale 1828. Popravljan, preuređivan, dograđivan gotovo stoljeće i pol nestaje 1970.«

Raško Polje, crkva od ševara,
žali Bože drvenog o'tara.


Pa, pratrino, pokoj ti duši, je li solidna, ili je slamarica? Je li 1828., ili je 1838.?

Da vidimo i tu Bakulinu 1773.
Je. U prvoj rečenici. Str. 153. (https://archive.org/stream/schematismustopo00fran#page/153/mode/1up)

Naslov: (Bogdanović 1984:235,236)
Autor: glonga - 05 Travanj 2014, 14:06:50 poslijepodne

U izdanju (Ljetopisa kreševskog samostana) iz 1984. (Veselin Masleša. Sarajevo) među prilozima na str. 235. — 236. je opis Bogdanovićeva pohoda župi Roško Polje 1768.

Daklem, ipak je kuća braće sutiškog samostana.

(https://lh6.googleusercontent.com/-_sCr1eqGRms/Uz_uso_CdPI/AAAAAAAAAQk/5u4WFnU3ABw/w1267-h889-no/234-235-.jpg) (https://lh6.googleusercontent.com/-_sCr1eqGRms/Uz_uso_CdPI/AAAAAAAAAQk/5u4WFnU3ABw/w1267-h889-no/234-235-.jpg)

(https://lh3.googleusercontent.com/-LooQpN5fPJQ/Uz_vEjnF9cI/AAAAAAAAAQ4/Mrp58KuVeMw/w1266-h875-no/236-237.jpg) (https://lh3.googleusercontent.com/-LooQpN5fPJQ/Uz_vEjnF9cI/AAAAAAAAAQ4/Mrp58KuVeMw/w1266-h875-no/236-237.jpg)
Naslov: (Bakula 1970:141,142)
Autor: glonga - 05 Travanj 2014, 14:21:56 poslijepodne

Je li Bagarić tih deset godina razlike pokupio od Kosira i njegova prijevoda 1970. ili se radi o omašci u nizu (gog. 1838.), ne da mi se sad gledat.

Viđeno. Kosir (Bakula 1970:141,142)

str. 141.

»Roško Polje
Župa sv. Ivana Krstitelja
Ona je jedna od najstarijih župa u Hercegovini, ali zbog požara stare kuće nema matica nego od god. 1773.«

str. 142.

»Sadanju solidnu kuću sagradio je oko 1828. mnp. gosp. Tadija Čalić.«
Naslov: Bog ti pomoga! Míšić
Autor: glonga - 05 Travanj 2014, 17:01:33 poslijepodne
Ipak se čini da je najvjerojatnije pečat iz 20. stoljeća.
Pregledom dostupne heraldike provincije Bosne Srebrene, samostana Bosne Srebrene, apostolskih vikara…

Od online dostupnih i slabo vidljivih, nije kreševski unatoč dijagonalnosti

(http://www.svjetlorijeci.ba/slike/upload/2013/vijesti/bih/andric_pismo.JPG) (http://www.svjetlorijeci.ba/slike/upload/2013/vijesti/bih/andric_pismo.JPG)

Heraldika jasno upućuje na biskupa Mišića (Bog ti pomoga.)
Ostaje pitanje o grbu/pečatu biskupa Dragičevića, Bogdanovića… pa i apostolskog vikara i bosanskog pa i ercegovačkog Rafe Barišića.
Dklem, je li Mišić samo preuzeo u nasljeđe heraldiku grba prvog ercegovačkog apostolskog vikara, a ovaj preuzeo od bosanskih (Dragičević i dalje)? Konačno, je li Dragičević preuzeo heraldiku duvanjske biskupije?

Mišić je mostarsko-duvanjski biskup 1912.-1942. Njegov grb/pečat ima heraldiku bosanskog grba/pečata roške kurije.

(http://www.zupa-krusevo.org/wp-content/uploads/2013/09/osnutak_Zupe_Dekret.jpg) (http://www.zupa-krusevo.org/wp-content/uploads/2013/09/osnutak_Zupe_Dekret.jpg)

Daklem, zasad sve upućuje na to da je Mišić osnivač/pokrovitelj roške kurije najranije 1912.

Današnji pečat mostarsko duvanske biskupije, točnije rečene pečat biskupov vidi se u logotipu biskupijskog web mjesta
http://www.cbismo.com/

(http://www.cbismo.com/img/logo1.gif) (http://www.cbismo.com/img/logo1.gif)

U biskupijskom službenom vjesniku se jasnije vidi:
http://www.cbismo.com/files/file/Vjesnik_2013_3.pdf

Na BK BiH

(http://www.bkbih.ba/upload/image/Biskupi_BK_BiH/peric.jpg) (http://www.bkbih.ba/upload/image/Biskupi_BK_BiH/peric.jpg)

Još malo recentne mjesne biskupske heraldike. Grb nadbiskupa Petra Rajiča^ (http://www.cbismo.com/index.php?mod=vijest&vijest=507)

(http://www.cbismo.com/files/GrbMonsRajic.jpg) (http://www.cbismo.com/files/GrbMonsRajic.jpg)

E, sad, motiv ukriženih ruku, doduše neprigetih u laktu ko na bosanskom grbu, od recentnih biskupa ima na grbu Mons. dr. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki. Valjda on zna odakle mu to.

(http://www.bkbih.ba/upload/image/Biskupi_BK_BiH/semren.jpg) (http://www.bkbih.ba/upload/image/Biskupi_BK_BiH/semren.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 05 Travanj 2014, 17:21:58 poslijepodne
...sličnosti ili
https://archive.is/YfxVa
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 05 Travanj 2014, 17:25:50 poslijepodne
na kupreškom stoji in Re(gno) Bo(snae)....na ovom roškom IRB,što bi bila kraćenica
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 05 Travanj 2014, 17:31:45 poslijepodne

Dobrodoša' vinx.

...sličnosti ili
https://archive.is/YfxVa

Nijesam ti neka eraldičarka, nu to je heraldički identičan znak. Tri (dva) potpuno jednaka elementa u potpuno jednakom odnosu.

»Pečat župe Kupres. Latinski natpis na pečatu: Si(gillum) Curae d(e) Kupris in Re(gno) Bo(snae) MDCCCII. U prijevodu: Pečat župe Kupres u Kraljevstvu Bosanskome 1802.«

(https://archive.is/YfxVa/84be7cd9500600ddc7ecfcad1dc051dbf8b19799.gif) (https://archive.is/YfxVa/84be7cd9500600ddc7ecfcad1dc051dbf8b19799.gif)

Ako je ovo (1802.) točno, ondak Míšić samo nasljeduje i poštiva staru heraldiku.
Pošto je ercegovački apostolski vikarijat osnovan 1846. onda Mišić ovo preuzimlje (izravno ili neizravno) od bosanskog apostolskog vikarijata, što bi nas heraldički moglo dovest do duvanjskih biskupa (zadnji: Mihalj Jahnn, franjevac iz Praga (1658.-1663.)).
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 05 Travanj 2014, 17:38:56 poslijepodne

na kupreškom stoji in Re(gno) Bo(snae)....na ovom roškom IRB,što bi bila kraćenica

Znaš di ovo vodi? U "rošku biskupiju" najkasnije, kad se duvanjski biskup sklonio pred Turcima u Roško Polje (što mi je čudno jer Vildanovi (Aličić) defteri ercegovačkog sandžaka 1477. spominju utvrdu Rog, a Duvno nikako. Ako smjestimo ovaj pečat u vrijeme "roške biskupije" onda utvrda Rog u defterima 1477. sigurno nije u Roškom Polju. Ili kurija, ili utvrda Rog? Oboje ne može.)

Daklem IRB. A ne IBO — in Bosna Othomana.

Daleko?

U doba duvanjskih biskupa u bosanskom kraljevstvu.^ (http://hr.wikipedia.org/wiki/Mostarsko-duvanjska_biskupija)
Jeronim Trogiranin, franjevac (1439.-1459.)
Nikola Zadranin, franjevac (1460.-1464.)
Vid de Ruscis (spom. 1489. i 1495.)
Toma de Corduba, cistercit (copm. 1507.)
Alvaro de Salas, augustinac (1514.-1520.)

A da nije Vid de Roscis? Roški biskup?

Heraldika?
Franjevački grb prema povijest.net^ (http://povijest.net/v5/srednjevjekovni/2013/vjerske-predodzbe-u-razvijenom-srednjem-vijeku/)

(http://povijest.net/v5/wp-content/uploads/2013/02/franjevacki-grb.jpg) (http://povijest.net/v5/wp-content/uploads/2013/02/franjevacki-grb.jpg)

»The Franciscan insignia shows two hands crossing in front of a tau cross. A Latin cross is commonly found in missions in the Americas. The picture here is from a carving at Mission San Carlos Borrormeo in Carmel, California. One hand is the crucified hand of Christ, the other is the stigmata hand of St. Francis.«^ (http://www.crosscrucifix.com/tau2.htm)

(http://www.crosscrucifix.com/francesinsigniaW.jpg) (http://www.crosscrucifix.com/francesinsigniaW.jpg)

The Franciscan insignia: the arm of Christ and the arm of St. Francis.^ (http://www.nps.gov/history/history/online_books/kcc/chap4e.htm)

(http://www.nps.gov/history/history/online_books/kcc/images/fig4-38.jpg) (http://www.nps.gov/history/history/online_books/kcc/images/fig4-38.jpg)

Franjevački grb prema http://hr.wikipedia.org/wiki/Franjevci

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/07/Francescocoa.png) (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/07/Francescocoa.png)
Naslov: Vid Roščić
Autor: glonga - 05 Travanj 2014, 18:07:40 poslijepodne

Privremeni rezime.

O Vidu Roščiću (Vid de Ruscis) ne znam baš ništa.

Zadnji duvanjski biskup franjevac u bosanskom kraljevstvu je bio Nikola Zadranin (1460.-1464.).

Po ovome bi se mirne duše pečat roške kurije mogao smjestit u njegovo doba (1460.) i pripisat baš njemu, ili možda Vidu Roščiću.

Ostaje pokazat da se drveni držak pečata oko 1460. onako izrađivao i da se impregniran voskom od uporabe i tko zna još čime mogao do danas održati u onakvom (dobrom) stanju.
Naslov: Nazad u 19. st.
Autor: glonga - 05 Travanj 2014, 18:54:25 poslijepodne

Sigillum Parochiae

(http://www.rkkerkbadhoevedorp.nl/sigillum%20parochiae.gif) (http://www.rkkerkbadhoevedorp.nl/sigillum%20parochiae.gif)

(http://www.chatillens.ch/Armoiries_fichiers/image004.jpg) (http://www.chatillens.ch/Armoiries_fichiers/image004.jpg)

Sigilum curiae

(http://www.veikkos.com/bilder/9/sigillum_curiae_episcopalis_metensis_w0234909.jpg) (http://www.veikkos.com/bilder/9/sigillum_curiae_episcopalis_metensis_w0234909.jpg)

(http://www.historicseals.net/images/Admiralty%20of%20England,%20Supreme%20court.jpg) (http://www.historicseals.net/images/Admiralty%20of%20England,%20Supreme%20court.jpg)

Sigillum curae

(https://lh6.googleusercontent.com/-Eo8PZtkiRjw/U0Azm37mdII/AAAAAAAAASA/_JXzg-dgTS8/w128-h150-no/scdk.jpg) (https://lh6.googleusercontent.com/-Eo8PZtkiRjw/U0Azm37mdII/AAAAAAAAASA/_JXzg-dgTS8/w128-h150-no/scdk.jpg)

(https://lh4.googleusercontent.com/-pFwUpEkUl1o/U0AzVADun_I/AAAAAAAAARs/J_KgMOvpIWk/w271-h303-no/scrp.jpg) (https://lh4.googleusercontent.com/-pFwUpEkUl1o/U0AzVADun_I/AAAAAAAAARs/J_KgMOvpIWk/w271-h303-no/scrp.jpg)

Po ovoj slikovnici bi i Dominik Mandić smjestio ovaj tematski pečat najranije u 19. stoljeće.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 05 Travanj 2014, 19:02:52 poslijepodne
Nismo mogli biti predloženi za Biskupiju ni iz čega bili smo i tada barem župa
http://www.palladiomuseum.org/annali/2005/9/pdf
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 05 Travanj 2014, 19:21:57 poslijepodne
http://speedy.sh/5Jkn8/a17-09-santos.pdf
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 05 Travanj 2014, 19:28:21 poslijepodne
Nismo mogli biti predloženi za Biskupiju ni iz čega bili smo i tada barem župa
http://www.palladiomuseum.org/annali/2005/9/pdf

I u prvoj matici umrlih župe Roško Polje uvodni upis jasno upućuje na to da se radi o obnovi drevne župe ("stare crkve Ivana Krstitelja").
Caramuel nije bio franjevac pa je ovaj pečat i zbog toga teško povezat s njim. Lakše s Nikolom Zadraninom unatoč premodernom izgledu pečata za njegovo doba (1460.).

Na kupreškom i na roškom pečatu riječ "curae" upućuje na dušebrižništvo, a ne na biskupsku, ili pak kanoničku kuriju.

Dušebrižništvo na recentnim pečatima (1935. i nije baš recentno).

(http://zupa-simici.org/foto-kronika_/01_povijesne-fotografije/image-09.jpg) (http://zupa-simici.org/foto-kronika_/01_povijesne-fotografije/image-09.jpg)

Pečat livanjskog obćinskog zastupstva iz 19. st. (1879.)

(http://litragovi.files.wordpress.com/2014/03/austro-ugarska-002a.jpg) (http://litragovi.files.wordpress.com/2014/03/austro-ugarska-002a.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 05 Travanj 2014, 19:46:34 poslijepodne
.... iz matice vjenčanih župe roško polje 1809-1838.g.
Naslov: in partibus infidelium
Autor: glonga - 05 Travanj 2014, 21:52:33 poslijepodne

»14. Prior to his nomination to the sees in partibus infidelium of Königsgratz (modern-day Hradec Králové, Slovak Republic) and Rosco (Rosko Polje, Bosnia Herzegovina), Caramuel was considered for auxiliary bishop of Mainz. Yet we are now sure that he was neither confirmed as Weihbischof of Mainz nor as titular bishop of Mysia. F. Jürgensmeier, War Johannes Caramuel y Lobkovitz (1606-1682) Weihbischof von Mainz?, in "Archiv für mittelrheinische Kirchengeschichte", XXIV, 1972, pp. 259-266: pp. 260-261. Velarde, Juan Caramuel…, cit. [cf. note 1], p. 253, quotes a minute dated 1 September 1655, kept at the ASCV, p. III, b. 8, C. 7, related to the preliminary review of the Abbot Caramuel required for confirmation to the bishopric of Rosco in partibus infidelium. The meeting was presided by Cardinal Girolamo Colonna and witnesses included the Mercedarian Miguel de Alcántara and Fernando de Galarza as well as Giacomo Zotini. Caramuel was unsuccessful in obtaining confirmation of these bishoprics in Rome. He did not give up all hopes of gaining confirmation till 1658, a year after he was promoted bishop of Campagna and Satriano (Catalano. Juan Caramuel…, cit. [cf. note 10], pp. 380-389).«

Karamuelovo Roško nije Roško Polje u BiH.

Radi se o slijedećem Roškupolju:

(http://i.imgur.com/rnsFq.jpg) (http://i.imgur.com/rnsFq.jpg)

Kao i o pokušaju da se sudobne svjetovne granice usklade s granicama biskupija.

»Makarska je bila jedina turska luka na Jadranu. Bila je (1568.g.) utvrđena s tri kule povezane zidinama s istoka na zapad. Te je utvrde podigao Hajrudin Mlađi, arhitekt koji je 1566.g. sagradio glasoviti kameni most u Mostaru.«^ (http://blog.dnevnik.hr/marinjurjevic/2010/05/1627630317/islam-u-dalmaciji.html)

Mletačka Republika je imala planove u Caramuelovo vrijeme za oslobađanjem Makarskog Primorja. U tom slučaju Zabiokovlje (Roškopolje s gornje karte) koje nije pripadalo duvanjskoj biskupiji kroz povijest trebalo je biti posebnom biskupijom. Utjecaj splitske nadbiskupije je bio takav da ta biskupija nikad nije ni osnovana i cijela stvar je odgođena do osnutka apostolskog vikarijata za otomansku Bosnu (1735.) i do osnivanja franjevačke Provincije sv. Kaja (1735.).

»Opći komesar Reda fra Josip Marija od Ebore odredio je 1735. god. dekretom "Inter gravissimas" da se od jedne provincije stvore tri: Provincija Bosne Srebrne pod turskom vlašću, Provincija sv. Ivana Kapistrana u Hrvatsko-ugarskoj državi i Provincija sv. Kaja pape i mučenika na području Mletačke Republike. To je tek djelomično sprovedeno jer se Provincija sv. Ivana Kapistrana iste godine ujedinila s Bosnom Srebrnom, a odcijepila se nešto kasnije, (1757.).

Provincija sv. Kaja promijenila je 1743. god. ime u Presvetog Otkupitelja. U dekretu od 1735. god. naglašeno je kako će joj pripasti Hercegovina i dijelovi zapadne Bosne do rijeke Rame kad se ti krajevi oslobode od turske vlasti - ali do toga nije došlo.«^ (http://hr.wikipedia.org/wiki/Franjevačka_provincija_Presvetog_Otkupitelja)

Još jednom pogledati duvanjske i makarske biskupe kroz 17. stoljeće:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Mostarsko-duvanjska_biskupija
http://hr.wikipedia.org/wiki/Makarska_biskupija


Roškopolje je zapravo Zabiokovlje, istočno od Radobilje, zapadno od Neretve.

Preciznije - zaleđe Makarske Rivijere, Makarskog Primorja (jer uključuje i sjeverne padine Biokova) - Makarska Zagora, Makarsko Zagorje, eno ga opet neprecizno.

Pierer's Universal-Lexikon 4. Auflage 1857–1865 (http://www.zeno.org/Pierer-1857)
kaže pretipkano (http://5dic.de/Pierers_Universal_Lexikon/page/Macarsca.111836/)
»Macarsca, 1) sonst Kreis im österreichischen Dalmatien, jetzt zu Spalatro gehörig; theilt sich in die Landschaften Radobiglie u. Roscopoglie, 45 2/3 (39 3/10) QM.; 44,000 Ew.; 2) Kreisstadt darin am Kanale Brazza, am Berge Bloccovo (4840 Fuß) u. am Adriatischen Meer, Sitz eines Erzbischofs, Kathedrale, Hafen, Fischerei; Handel mit Südfrüchten; 2000 Ew.«

dr. Šandor Romano bi reka - što u protivnom znači:
Makarska, 1) inače kotar u austrijskoj Dalmaciji, sad Splitu pripadni; dijeli se u dva predjela Radobilje i Roškopolje, 45.66 (39.3) kvadratne milje; 44.000 stanovnika; 2) Kotarski grad u njemu (kotaru) na Bračkom Kanalu, na brdu Blokovo (4840 stopa) iznad Jadranskog Mora, sjedište nasljednog biskupa, katedrala, luka, ribarnica; trgovina južnim plodinama; 2000 stanovnika.

Franz Xaver Krones (Ritter von Marchland). Handbuch der Geschichte Oesterreichs von der ältesten bis neuesten Zeit: Mit besonderer Rücksicht auf Länder-, Völkerkunde und Culturgeschichte. (http://books.google.com/books?id=5phDAAAAYAAJ) 1876.

»… und Fort Opus als wichtigen Küstenplatzen. Im Hinterlande (Roscopoglie), nächst der Grenze, liegt der alte ort Imoschi. … «

… i utvrda Opuzen kao značajna obalna mjesta. U zaobalju (Roškupolju), pored granice, leži staro mjesto Imocki. …



(http://books.google.com/books?id=5phDAAAAYAAJ&hl=hr&pg=PA357&img=1&pgis=1&dq=roscopoglie&sig=ACfU3U26WJ0sJ_97d0JWNZUuh2YYNb-L4A&edge=0) (http://books.google.com/books?id=5phDAAAAYAAJ&hl=hr&pg=PA357&img=1&pgis=1&dq=roscopoglie&sig=ACfU3U26WJ0sJ_97d0JWNZUuh2YYNb-L4A&edge=0)
Naslov: biskupija rošnjače
Autor: glonga - 06 Travanj 2014, 01:26:01 prijepodne

Biskupija Rošanjačka ili Rošanjočka (Rosanensis seu Rosonensis, … o vero Rocen)

Daklem, Rošnjače, kao i Buschigrad, Ruschigrad, Roschigrad…

http://it.wikipedia.org/wiki/Diocesi_di_Mostar-Duvno

»Nel 1465 la città fu conquistata dai Turchi, così come tutta la Bosnia. La diocesi tuttavia sopravvisse all'occupazione ed anzi si ingrandì: infatti durante l'episcopato di Vid de Ruscis al suo territorio fu annesso anche quello di Macarsca. Nella seconda metà del XVI secolo al vescovo Daniel Vocacio fu data l'amministrazione di tutto il territorio usque in Bosniam et Serviam. Questo fatto tuttavia è indice di come oramai la presenza cristiana nel territorio si era ridotta di molto e le antiche sedi episcopali erano date in amministrazione ad un unico vescovo.

Tra i vescovi di questo periodo sono da ricordare in particolare: Nikola Zadranin, che percorse l'Europa alla ricerca di aiuti economici e militari contro gli invasori Turchi arrivando ad organizzare anche una crociata contro di essi; Vid de Ruscis, che mantenne viva la fede cristiana nei primi anni dell'occupazione. Dopo la sua morte i vescovi di Dumno, ritenendo insicura la città, preferirono risiedere altrove facendosi rappresentare da vicari generali. Non mancarono lunghi periodi di sede vacante, durante i quali la diocesi fu assegnata come sede titolare a vescovi per lo più di origine spagnola.[1]

1. Negli atti vaticani, i titolari assunsero anche il nome di episcopi Rosanensis seu Rosonensis. Cfr. Eubel, op. cit., vol. IV, p. 297, note.

Konrad Eubel, Hierarchia Catholica Medii Aevi, vol. 1, p. 230; vol. 2, p. 146; vol. 3, pp. 188–189; vol. 4, pp. 178 e 297«


Eubel. vol. 4 pp. 178.:
»2) De illis epis, qui initio saeculo XVII "epi Rosonen." [al. Rosen. et Rosanen.] in actis consist, vocantur, Mandić, Dom., O. F. M., modo satis diffuso tractat. In suo opere "Acta Franciscana Hercegovinae tempore dominationis Othomanae", vol. I [Mostar 1934], argumentis [in lingua vernaculari] minime spernendis demonstrat epatum Rosonen. initio saeculi XVII [tractatur utique de epis tit. qui non residebant] identicum esse cum epatu Dumnen. et nihil habere cuin eccl. Risanen. Idem auctor de hoc agit in alio suo opere, "Series episcoporum Dumnensium ab initio saeculi XVI ad medium saeculum XVII" [Mostar 1934]. Cf. infra Rosonen.«^ (http://sul-derivatives.stanford.edu/derivative?CSNID=00002719&mediaType=application/pdf)

Eubel. vol. 4 pp. 297.:
»Rosanen. sea Rosonen.
1) Huiusmodi eccl. in actis consist, etiam Rosen. vocatur. Uti iam supra (ef. Dumnen.) dictum est, Mandic D., O. F. M., in Acta Franciscanae Hercegovinae I [Mostar 1934] argumentis linguae vernacularis minime spernendis tenet hanc sedem, utique tit. quia epi ob Turcarum tyrannidem ib. residere non poterant, initio saeculi XVI esse identicam cum eccl. Dumnen. Nam a. 1635 Hieronymus Lucich a Vares in Bosna, ep. Drivasten., scripsit: "Il titolo Dalma [Dumma] o vero Rocen., ch' è l'istesso"; et circa a. 1631 ep. Macarien., Bartholomaeus Kacic, scripsit: "A. 1617 … Vindobonae vidi dominum epum Dumnen. nomine Alphonsum" (l. c. n. 47 p. 60, p. 61 n. 5, n. 102 p. 114 seq.). Ulterius in promotione Alphonsi 30 Aug. 1610 expresse dicitur "eccl. Rosonen. in Croatiae finibus", ideoque antiqua dioec. Rosen, in civitate "Risanj", seu Risano in Bocca di Cattaro, non est una eademque cum eccl. Rosonen. in finibus Croatiae, cum Risano non inveniatur in finibus Croatiae sed Albaniae Venetae sic dictae. Locus, a quo eccl. Rosonen. denominata est, hodie vocatur Rosco seu Roscopoglie in districtu civili Duvno seu Tomislavgrad in Hercegovina, qui locus initio saeculi XVII principalis in dioec. Dumnen. erat. Notandum est quod ilia "Series eporum Dumnensium ab initio saeculi XIV usque ad medium saeculum XVII", quae a Mandic in fine a. 1934 edenda esset (cf. Dumnen.), adhuc non est publicata; in ista "Serie" de identitate eccl. Rosonen. cum eccl. Dumnen. fusius tractabitur. A. 1627: Taxa 66 2/3 flor., non habentur fructus (AC 16 f._202').«^ (http://sul-derivatives.stanford.edu/derivative?CSNID=00002719&mediaType=application/pdf)

Pogledati i ostale citate Eubela (vol. 1, p. 230; vol. 2, p. 146; vol. 3, pp. 188–189; vol. 4, pp. 178 e 297) s gornje talijanske wiki stranice.

Uzput pogledati i:
http://it.wikipedia.org/wiki/Sede_titolare_di_Dulma
Naslov: Biskupija Rošnjače
Autor: glonga - 06 Travanj 2014, 02:04:56 prijepodne

.... iz matice vjenčanih župe roško polje 1809-1838.g.

Na kojoj je stranici ta, očito biskupska, insignija? Za koju godinu? Kojem se biskupu može pripisat?
Grgo Ilijić OFM (1798.-1813.)
Augustin Miletić OFM (1813.-1832.)
Rafael Barišić OFM (1832.-1846.)

Ima li možda na Rošnjačama crkva ili kapelica Srca Isusova i/ili Marijina i danas? Ili kakav spomen "derneka" na neku od tih svetkovina?

(https://lh5.googleusercontent.com/-fTiH-_vjXV4/U0CYtEZkkNI/AAAAAAAAASc/Q5GJ06Mput4/w693-h476-no/matica_vjencsanih.jpg) (https://lh5.googleusercontent.com/-fTiH-_vjXV4/U0CYtEZkkNI/AAAAAAAAASc/Q5GJ06Mput4/w693-h476-no/matica_vjencsanih.jpg)

A onda bi Tosolini^ (http://www.zupa-medulin.com/nedjelja-blagdani/653-srce-isusovo73) mogao povezat i križ iz Podbile (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2311.0) s Rošnjačama.

(http://www.zupa-medulin.com/images/2012g./mart--------------------------/Tosolini.jpg) (http://www.zupa-medulin.com/images/2012g./mart--------------------------/Tosolini.jpg)

(http://www.imoart.hr/portal/images/phocagallery/podbila/thumbs/phoca_thumb_l_podbila12.jpg) (http://www.imoart.hr/portal/images/phocagallery/podbila/thumbs/phoca_thumb_l_podbila12.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 06 Travanj 2014, 09:12:41 prijepodne
..još jedan detalj:na roškom  se pojavljuje zvizda Danica(osam krakova), na kupreškom je ne vidim
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 06 Travanj 2014, 12:18:25 poslijepodne
..još jedan detalj:na roškom  se pojavljuje zvizda Danica(osam krakova), na kupreškom je ne vidim

Kupreški ima još pet heraldičkih elemenata više. Stiliziran štit, dvije životinje na štitu, nekavo lišće na vrhu štita, lòzu? lijevo i desno od štita i danica mu je vjerojatno u podnožju štita. Kad smo već počeli gatat. Taj bi mogao po brojnosti elemenata bit kurijski, ali jasno piše "curae", a ne "curuiae", daklem, "pretrpanost" heraldičkim elementima ovdje može upućivat samo na to da je kupreški pečat stariji, pa makar jedan madat apostolskog vikara, recimo da je pravljen u vrijeme Grge Ilijića, a roški u vrijeme Augustina Miletića.
Prelistat ću ponovo ovdje one slike s prve roške matice umrlih i pogledat biskupske pečate na revizijama, ako postoje i ako su čitke.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 06 Travanj 2014, 13:01:49 poslijepodne
Prelistat ću ponovo ovdje one slike s prve roške matice umrlih i pogledat biskupske pečate na revizijama, ako postoje i ako su čitke.

Radi se o skeniranoj fotokopiji (prve matice umrlih) i vrijedilo bi pogledat originale.

Matice od 1763-1777. (pisane bosančicom) nalaze se u samostanu Kraljeva Sutjeska, matice umrlih od 1758-1809. u arhivu franjevačke provincije u Mostaru, a sve ostale do 1838. u biskupskom arhivu u Mostaru. Treba još dodati dio matice krštenih iz 1750, koji je danas u muzeju fojničkog samostana.

Osim naslovnice i nedostajućeg Dragičevićeva pečata (vidi se mjesto pečata), u skenu su vidljiva i mjesta otpalih pečata na revizijama biskupa Okića, Dobretića i Miletića.
Jedan Miletićev pečat je očito bio očuvan na originalu. Onaj sa zadnje revizije matice umrlih od 11.9.1809.^ (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2715.msg58377#msg58377)

(http://i1060.photobucket.com/albums/t443/glonga/132-05.png) (http://i1060.photobucket.com/albums/t443/glonga/132-05.png)

Normalno, na skenu fotokopije se ne vidi ništa osim da je makar dio pečata očuvan na izvorniku. Ako postoje pečati na sačuvanim izvornicima matica, vjerujem da pra Robert može pribavit kvalitetne faksimile tih pečata ili barem pomoć (lipom besidom) pri njihovu pribavljanju.
Možda i onaj Livnjak, kako 'no se zove Tomislav? Perković? Onaj što je pisao "Stoljeća moga kraja", ponajbolju monografiju u prostornom i vremenskom bližem i daljem okolišu, i još nekakve libre o stanovništvu Livanjskog polja na temelju starih matica.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Ivan od Rog-a - 06 Travanj 2014, 13:26:36 poslijepodne
Upravo sam imao u rukama pečetnjak "kurije Roško Polje". Sklon sam vjerovati da je ovo pečetnjak kojega je fra. Stjepan Budimir dao napraviti za župu Roško Polje, čiji je on neposredno nakon oslobođenja Imotskog 1717.g. imenovan župnikom....naravno potrebna su još detaljna istraživanja...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 06 Travanj 2014, 14:21:21 poslijepodne
… pečetnjak kojega je fra. Stjepan Budimir dao napraviti za župu Roško Polje, čiji je on neposredno nakon oslobođenja Imotskog 1717.g. imenovan župnikom....

Doba pra Satipana Vrljića. Prerano. Klesari u to vrijeme ovako^ (http://www.samostan-imotski.hr/o-zupi-146/povijest-samostana-i-upe) klešu franjevački grb po Imotskom. Pečatoresci… ne znam.

1774.

(http://www.samostan-imotski.hr/images/stories/stalne_slike/Povijest-samostana/FranjevackiGrbStari.jpg) (http://www.samostan-imotski.hr/images/stories/stalne_slike/Povijest-samostana/FranjevackiGrbStari.jpg)

1841.

(http://www.samostan-imotski.hr/images/stories/stalne_slike/Povijest-samostana/FranjevackiGrbNew.jpg) (http://www.samostan-imotski.hr/images/stories/stalne_slike/Povijest-samostana/FranjevackiGrbNew.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Ivan od Rog-a - 06 Travanj 2014, 14:37:00 poslijepodne
argument je bez osnova, kao i povezivanje grada Roga sa Rošnjačama...Grad Rog ime veze sa Rošnjačama kao i Taholskijeva famozna ubikacija Roga sa Rogotinom...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 06 Travanj 2014, 15:39:39 poslijepodne

Ivane od Roga, dobrodošao na forum.
Uđi voda je odlična, a nema ni neke gužve.

… ovo pečetnjak kojega je fra. Stjepan Budimir dao napraviti za župu Roško Polje, čiji je on neposredno nakon oslobođenja Imotskog 1717.g. imenovan župnikom…

Odakle ti ovaj Budimir. Izvor? Nema ga na Soldinom popisu umrlih provincije sv. Kaja. (Zbornik Kačić 1985. I dio)

I zašto bi fra Stipan Vrljić sla župnika u Roško Polje? Zar nije bilo kapelana iz župe Duvno u to vrime? Čini mi se baš da je bio neki prvi stari domaći roški pop glagoljaš u to vrime zadužen za Roškopolje.

… i povezivanje grada Roga sa Rošnjačama...Grad Rog ime veze sa Rošnjačama kao i Taholskijeva famozna ubikacija Roga sa Rogotinom...

Grad Rog po svim dostupnim izvorima bliže je Rogotinu nego Roškom Polju. Uz svekoliko poštovanje spram tvoga lokalpatriotizma glede forumskog nadimka.

Najviše o tvrđavi Rog donosi Aličić 1985. Vidi ovaj upis (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg47888#msg47888) na ovom forumu i slijedeći iza njega.

Kad proučiš trase ilirskih oputina, rimskih cesta, solarskih putova, templarskih staza… i turskih kaldrma, Roškopoljska ubikacija tvrđave Rog nema nikakvih taktičkih ni strateških temelja.

Nekakvih utvrda na području prijelaza vijenca Kamešnica-Zavelim-Radovanj je bilo, međutim tamo gdje bi trebao bit Rog nalaze se Ruschigrad, Buschigrad, Moschigrad… i slično, a na starim kartama kojih je dio već objavljen na spomenutoj ovoforumskoj temi.

Ruschigrad
tamo negdje gdje se sastaje put iz Podbile i put s Prisike (Presni Klanac) za Roškopolje, u planini Zavelin (Monte Xavelin) Žavelin

(http://lh3.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ69TC5sXI/AAAAAAAAACY/B8SyhdjL3sM/P1010079_roschopoglie.jpg) (http://lh3.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ69TC5sXI/AAAAAAAAACY/B8SyhdjL3sM/P1010079_roschopoglie.jpg)

Buschigrad na putu iz Podbile u Roškopolje a ispod križanja s oputinom od Grabovice na Posušje.

(http://lh5.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ69EvksUI/AAAAAAAAACQ/BSFxatC57rQ/P1010072_buschigrad.jpg) (http://lh5.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ69EvksUI/AAAAAAAAACQ/BSFxatC57rQ/P1010072_buschigrad.jpg)

Ruschigrade, istočno od Roškapolja — definitivno Rošnjače

(http://lh4.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ68wyM-8I/AAAAAAAAACM/rkWrMfRogvU/P1010059_ruschigrade.jpg) (http://lh4.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ68wyM-8I/AAAAAAAAACM/rkWrMfRogvU/P1010059_ruschigrade.jpg)

Bušigrad negdje iznad Vinice, a istočno od Roškapolja

(http://lh4.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPPgLWdLqTI/AAAAAAAAABA/OT4zjfrhNbk/P1010035_web.jpg) (http://lh4.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPPgLWdLqTI/AAAAAAAAABA/OT4zjfrhNbk/P1010035_web.jpg)

Ima toga koliko hoćeš, ali ništa ne upućuje ni na Rog nit na to da je mjesto s dočekom -grad i prefiksom Ruschi-, Buschi-, Buxi-, Moschi- … na području današnjeg Roškog Polja, osim onih ruševina na oputini s Roškapolja u Zagorje kod kojih, ako se dobro sjećam, piše Moschigrad, ne mogu sad nikako nać tu kartu, a cilo vrime se mota oko nogu dok ne zatriba, a onda je nema ni za likarije.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 06 Travanj 2014, 16:41:09 poslijepodne
..još jedan detalj:na roškom  se pojavljuje zvizda Danica(osam krakova), na kupreškom je ne vidim

Revival of Danicza, Danicza Ilirska, Danicza Horvatska… još jedan pokazatelj da je pečat mlađi od kupreškog i da je do njegove izrade do pečatorezca i naručitelja dopro Hrvatski narodni preporod u vidu Danicze uz pratarski grb. Daklem, najranije okolo 1813.^ (http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_narodni_preporod)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Ivan od Rog-a - 06 Travanj 2014, 16:56:26 poslijepodne
Naklapanja su jedno a sustavno istrazivanje na temelju vrela (a ne literature!) nešto sasvim drugacije. Tko nikada nije zavirio u Državni arhiv u Zadru ne može znati za fra. Stjepana Budimira. Nerelevantno je spominje li ga Soldo ili ne. Postoji dokument (sporazum od 11.8.1717.g. sklopljen između biskupa Blažegovica i providura Mocenigia o postavljanju novi župnika u tada oslobodjenim teritorijama. Između ostalog spominje se da je za župnika u Roškom Polju tada postavljen fra. Stjepan Budimir.  Slažem se da je do tada rošku župu posluživao domaći pop glagoljaš koji je tada postao pomoćnik Roške župe koja tada prelazi u ruke franjevaca. Da je grad (duhovni i administrativni centar ovdje predmetnog kraja ) bio na Rošnjačama nebi se Vinica odcijepila od matične roške župe, već obratno...nemože kći biti starija od metere. Slićan slučaj imamo sa poljičkom (Imotska Poljica) župom. Ona je 1717. nespominje kao franjevačka niti se tada spominje neka župa Podbablje, ali se "župa od Poljica" spominje u spiscima fra. Vrljića. Župnik je bio don. Luka Zujić; ergo: ne može biti govora o tome da se je poljička župa 1747. odijelila od famozne župe Podbablje, već obratno.
Što se pak tiče ubikacije grada Roga, on se i po svim od Vas priloženih zemljovida nalazi između Ričica odnosno Podbile i Roškog Polja. Trebalo bi biti nesporno da se na tome potezu ne nalaze Rošnjače. No čini mi se da Vi svoju tezu temeljite na krivoj predpostavci. Naime, Vi tvrdite: "Bušigrad negdje iznad Vinice, a istočno od Roškapolja"...to veze nema jer Vi očito u lokalitetu "VISNICZA" vidite Vinicu koja se na predhodnoj mapi bilježi kao "UNICZA"  - ove Vaše mape gdje su uočljive i VISNICZA i UNICZA (Vinica) - za razliku od ove druge mape
http://lh5.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ69EvksUI/AAAAAAAAACQ/BSFxatC57rQ/P1010072_buschigrad.jpg

U ostalom VISNICZA je od Podbilje udaljena od prilike toliko koliko je  Podbila udaljena od Ricica...slijedom toga ne može biti govora od tome da se iza VISNICZA krije Vinica, vec danas nepoznati toponim...

p.s. ja sam starijeg kalibra pa nisam višt novotarijama zvanim računalo...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 06 Travanj 2014, 17:54:35 poslijepodne

Što se pak tiče ubikacije grada Roga, on se i po svim od Vas priloženih zemljovida nalazi između Ričica odnosno Podbile i Roškog Polja. Trebalo bi biti nesporno da se na tome potezu ne nalaze Rošnjače. No čini mi se da Vi svoju tezu temeljite na krivoj predpostavci. Naime, Vi tvrdite: "Bušigrad negdje iznad Vinice, a istočno od Roškapolja"...to veze nema jer Vi očito u lokalitetu "VISNICZA" vidite Vinicu koja se na predhodnoj mapi bilježi kao "UNICZA"  - ove Vaše mape gdje su uočljive i VISNICZA i UNICZA (Vinica) - za razliku od ove druge mape
http://lh5.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ69EvksUI/AAAAAAAAACQ/BSFxatC57rQ/P1010072_buschigrad.jpg

U ostalom VISNICZA je od Podbilje udaljena od prilike toliko koliko je  Podbila udaljena od Ricica...slijedom toga ne može biti govora od tome da se iza VISNICZA krije Vinica, vec danas nepoznati toponim...

Ne ubiciram ja Rog po tim kartama, nit tvrdim da je tvrđava Rog na narečenim kartama pod bilo kojim imenom. Tvrđava Rog iz Vildanovih deftera 1477. (Aličić 1985) je, po meni, u Nahiji Blagaj, vidi ovaj upis (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg47888#msg47888) i slijedeće iza njega.

Na spomenuti kartama nisu samo dvije Vinice. I dva Posušja su skoro pa redovita. Possoychje i Tosutzie. Dvije Vinice se ponavljaju i na ranim austrougarskim kartama (Vinicza i Becken Vinjica), pa i na nekim starojugoslavenskim (Velika i Mala Vinica).
To ne isključuje ni dva Roška Polja nužno, jednom zapisano kao Ruschigrad/Buschigrad, a drugi put kao Roscopoglie/Ruscopoglie.

I ja pogešno pišem komentare uz te karte. Npr. slika jasno demantira tekst. Ruschigrade je zapadno od Roškapolja.


Ruschigrade, istočno od Roškapolja — definitivno Rošnjače

(http://lh4.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ68wyM-8I/AAAAAAAAACM/rkWrMfRogvU/P1010059_ruschigrade.jpg) (http://lh4.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ68wyM-8I/AAAAAAAAACM/rkWrMfRogvU/P1010059_ruschigrade.jpg)

Čitanje starih karata prije pojave kronometra i mogućnosti preciznog određivanja zemljopisne širine je priča za sebe. Zemljopisna širina se puno ranije "lako" određivala kutom prema Sjevernjači. Tako da na duljim potezima (kao i na kraćim) po pravcu istok-zapad nešto može završit nakrivo relativno istočnije ili zapadnije nego što stvarno jest. Po meni su ucrtane oputine koje povezuju mjesta na takvim mapama najrelevantniji grafički podatak, Udaljenosti, napose po pravcu istok-zapad su također neprecizne i nepouzdane.

Eubel i Mandić. In lingua verniculari.
Daklem i po njihovom načinu Rošnjače (Rosonensis) su bliže episcopi Rosanensis seu Rosonensis pa čak i Ružići (kod Gruda) (Rosanensis) nego Roškopolje (vernikularni roscopoglianensis - - - rožanensis).

Ruschigrad i/ili Buschigrad sa spomenutih mapa su i po čitanju položaja s takvih mapa i očuvanjem (In lingua verniculari) starog imena u novom također najbliži Rošnjačama.
Poprilično sigurno je isključena mogućnost da su ostaci Ruschigrada/Buschigrada na području današnjeg Roškog Polja (sela, katastarske općine, župe).

Eubel. vol. 4 pp. 178.:
»2) De illis epis, qui initio saeculo XVII "epi Rosonen." [al. Rosen. et Rosanen.] in actis consist, vocantur, Mandić, Dom., O. F. M., modo satis diffuso tractat. In suo opere "Acta Franciscana Hercegovinae tempore dominationis Othomanae", vol. I [Mostar 1934], argumentis [in lingua vernaculari] minime spernendis demonstrat epatum Rosonen. initio saeculi XVII [tractatur utique de epis tit. qui non residebant] identicum esse cum epatu Dumnen. et nihil habere cuin eccl. Risanen. Idem auctor de hoc agit in alio suo opere, "Series episcoporum Dumnensium ab initio saeculi XVI ad medium saeculum XVII" [Mostar 1934]. Cf. infra Rosonen.«^ (http://sul-derivatives.stanford.edu/derivative?CSNID=00002719&mediaType=application/pdf)

Eubel. vol. 4 pp. 297.:
»Rosanen. sea Rosonen.
1) Huiusmodi eccl. in actis consist, etiam Rosen. vocatur. Uti iam supra (ef. Dumnen.) dictum est, Mandic D., O. F. M., in Acta Franciscanae Hercegovinae I [Mostar 1934] argumentis linguae vernacularis minime spernendis tenet hanc sedem, utique tit. quia epi ob Turcarum tyrannidem ib. residere non poterant, initio saeculi XVI esse identicam cum eccl. Dumnen. Nam a. 1635 Hieronymus Lucich a Vares in Bosna, ep. Drivasten., scripsit: "Il titolo Dalma [Dumma] o vero Rocen.,
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Ivan od Rog-a - 06 Travanj 2014, 18:02:43 poslijepodne
VISNICZA je po Vama današnje selo....?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 06 Travanj 2014, 18:21:46 poslijepodne
VISNICZA je po Vama današnje selo....?

Najistočniji zaseoci, čini mi se, po sjećanju.

Nisam vam ni ja odavno u cvitu mladosti, a ni kratkoročno ni dugoročno pamćenje me više baš ne služi. Zadnji put sam privrćala ove karte okolo 2010. Dobar mi je onaj Gink(g)o za pamćenje, samo zaboravim kad sam ga zadnji put popila, a kad zapišem često ne mogu nać cedúlu.

(http://lh5.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ69EvksUI/AAAAAAAAACQ/BSFxatC57rQ/P1010072_buschigrad.jpg)

Ako se dobro sjećam, gornju kartu, uz okolne, tumačim opet prema stazama, putovima, oputinama, a koje su očuvane i na kasnijim (i modernim) kartama. Meni se čini da mi je onda bilo jasno kako je Unicza kod današnjeg Aržana ili Mala Vinica, a Visnicza bi bilo mjesto današnjeg puta sjever-jug (Studenci-Zidine) kod groblja i stare crkve u groblju, a po oputinama koje se provlače na kasnijim kartama i istočnije kroz istočne zaseoke. Ima oputina sa Studenaca preko istočnog ruba viničkih zaselaka na Rošnjače i na modernim kartama očuvana i vjerujem da je na njoj, na toj oputini, ucrtavana "istočnija Vinica" na tim starim kartama.

Uzput, i ove karte su ti mogle bit pod rukom, kad si već bio u DAZd-u.
… i još uzput, na ovom forumu niko nikog ne persira, a kad neko nekog počne persirat to zvuči neprijateljski.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 06 Travanj 2014, 18:39:33 poslijepodne

Da je grad (duhovni i administrativni centar ovdje predmetnog kraja ) bio na Rošnjačama nebi se Vinica odcijepila od matične roške župe, već obratno...nemože kći biti starija od metere. Slićan slučaj imamo sa poljičkom (Imotska Poljica) župom.


Je li se po tebi Hrvatska odcijepila od Jugoslavije?
Ja ne nastojim tvrditi da su Rošnjače ili čak Vinica tadašnji duhovni ili administrativni centar na području. Ne š ti područja i ne š ti duha i ne š ti administracije na području, kako onda tako i danas. NHF. Brez nakane da ikog uvridim.

Grad kao utvrda i kao tvrđava ima smisla na Rošnjačama. Kontrolira planinski prijevoj, planisku usedlinu, koja od prapovijesti povezuje različite žlibine (polja, doline), mjesta sa značajnijom razlikom u nadmorskoj visini.
U ovom slučaju s razine 600+ (posuška nadmorska, viničko, aržansko područje - ispod vijenca Kamešnica-Zavelim-Radovanj) na razinu 700+ — razinu Bušku i Rošku.
Stara ruševina na starim kartama na najvišoj točki oputine iz Zagorja na Roško Polje isto ima smisla.
Tamo gdje ubiciraju Rog, negdje na Midenu, ili u Zaljiće, to tamo nema nikakve sveze, ako se dobro sjećam tih ubikacija.
Daklem, na području u zadano vrijeme, ne govorimo o gradu kao administrativnom, duhovnom… središtu, već o "tvrdom gradu", utvrdi, tvrđavi(ci) koja ima obrambeni (prvenstveno) značaj i koja najčešće kontrolira raskrižja i priplaninske dionice starostavnih putova.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Ivan od Rog-a - 06 Travanj 2014, 19:36:28 poslijepodne
Drzim da VISNICZA nipošto ne može biti Vinica (na mala ni velika) jer je  to mjesto ucrtana tik uz vodotečinu (potok, rijećica) , pritok Suvaje odnosno Ričine koja se ulijeva u Prološko blato (jezero). No niti se mala niti velika Vinica ne nalazi na pritoku Suvaje/Ričine.  Na karti Imotske krajine iz godine 1795. koju sam imao u rukama u DA Zadar taj potok izvire kod toponima Lokvica i teće prema Ceri  te se između Ričica i Poda (stari i poznati put Ričice - Poda - Roško Polje) spaja sa Ričinom. Mislim da nije opravdano u nazivima ROG, KOG, BOG s jedne i BUŠIGRAD, RUŠIGRAD vidjedi sinonime. Hoću reći, nesporim da se je nedaleko Vinice, preciznije Rošnjaća nalazila jedno utvrđenje i da je isto zabilježeno kao Bušigrad ili Rušigrad. No, da se je grad Rog (sa svim atributima grada, kastel, podgradje, crkva, nekropola, pa čak i  benediktinskim samostanom nalazio  na brežuljku nedaleko prastare crkve sv. Ivana trebalo bi biti nesporno. Pije dvadesetak godina vodio sam razgovore sa tada starim ljudima Roškog polja koji su mi tvrdili da su se na gradu Rogu u vremenu njihova čobanovanja mogle vidjeti puškarnice te prostorija sa alkama (možda tamnica). Osim toga su mi rekli gdje se ima tražiti podgrađe, naime između grada i lokaliteta Mlakva (govorili su da su se nadzirali temelji više kuća, ali i veće zgrade na njivi danas zvanoj "Duge Njive". Gabariti grada Roga su impozantni, ako se nevaram 120 * 80 metara. Danas se ne vide puškarnice, ali se jazna vide zidine sa strane Krnjina a i manjom mjeri sa strane Pavlovića...početkom 18 stoljeća napušteni grad mještani su koristili kao kamenolom....
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 06 Travanj 2014, 20:24:11 poslijepodne

Jedna od posljednjih karata starog tipa, a koja je već pomalo hibridna (s mrežom i preciznijom zemljopisnom širinom) je Scheda karta.

Ja takve karte čitam kao karte "topografa putnika". Po stazama. U slučaju ove karte i spomenute Vinice, lik putuje ispod planine Zavelim, uz Suvaju (Sutinu) i bane u Vinicu s istoka i zapiše Unica ispod toponima Vrelo. Usput ucrta zapadnu granicu Ercegovine. 1856. je u vrijeme objave pa su skupljači podataka ograničeno pristupali turskom području.
Onda s Aržana pođe na istok i opet ga dočeka odmah na granici Vinjica. Topološku rupu između Unice i Vinjice aproksimira.
Bušigrad je uz istočnu usedlinu na padinama Zavelima. Južno je oputina ucrtana kroz kanjon.
Rog se na u ovom objavljenom isječku taktički i strateški može ubicirat samo u toponimu zapisanom kao Roktok. Unatoč tome što su Seonica i Omolje (Homolec) ucrtani tako kako jesu, jedina suvisla ubikacija Roga je na Roški Brig (http://www.geonames.org/3286362/roski-brig.html) ili kakvu hrid na brdima istočno. I vernikularno i strateškotaktički.

Scheda Karte 1856. Composite XIII, XIV, XV, XVIII, XIX, XX: Karte Des Oesterreichischen Kaiserstaates. Expeditions-Bureau Wien
@ Rumsey collection online (http://www.davidrumsey.com/luna/servlet/detail/RUMSEY~8~1~201923~3000970:-Composite-XIII,-XIV,-XV,-XVIII,-XI?sort=Pub_List_No_InitialSort%2CPub_Date%2CPub_List_No%2CSeries_No&qvq=w4s:/where/Bosnia+and+Hercegovina;sort:Pub_List_No_InitialSort%2CPub_Date%2CPub_List_No%2CSeries_No;lc:RUMSEY~8~1&mi=0&trs=5)

Škljoc na sliku za uvećanje.

(https://lh5.googleusercontent.com/-CA8JkVqpxoY/U0GX8ksWHPI/AAAAAAAAAS0/kq9NtU2oTAk/w1267-h749-no/scheda.jpg) (https://lh5.googleusercontent.com/-CA8JkVqpxoY/U0GX8ksWHPI/AAAAAAAAAS0/kq9NtU2oTAk/w1267-h749-no/scheda.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 06 Travanj 2014, 20:49:11 poslijepodne

Prva meni poznata karta ovog područja s označenom (i približno točnom) mrežom zemljopisne širine i duljine
1896. Travnik 1:200.000 3rd Military Mapping Survey of Austria-Hungary (http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/3felmeres.htm)

Isječak (škljoc za uvećanje):

(https://lh3.googleusercontent.com/-R4LEoI5MhlY/U0GewRFVseI/AAAAAAAAATM/vEEuXBDaCq4/w1267-h778-no/travnik75k.jpg) (http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/3felmeres.htm)

Kad smo se svezali višekratnih Vinica, i na ovoj karti imaš zapadno toponim "Vinica ml" (Mala Vinica) uz Aržano, i Vinica u polju uz koju je omah iza slova a oznaka za crkvu.
Ako pratiš oputine sa starijih karata, onda se, barem meni, nameću zaključci iz mojih ranijih upisa.

Negdje je na sličnom (češkom?) web mjestu online bila dostupna i serija austrougarskih karata u mjerilu 1:75.000 i s te se sjećam ruševina ucrtanih i upisanih kao "Ruinen" na Zavelimu, a na oputini sjeverno od Zagorja - prema Vojkovićima ili prema Meshiovini.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 06 Travanj 2014, 21:14:26 poslijepodne

Još karata? DMA karte 1:50.000 su ti dostupne ovdje (https://www.lib.utexas.edu/maps/topo/former_yugoslavia/).

Za ovo područje, pošto je ispresijecano, treba skinut barem sekcije: Imotski, Arzano i Duvno.

Vidljivi su neki zagubljeni toponimi, a na pravim tiskanim kartama se dobro vide i starostavne oputine.

Na sekciji Duvno od interesa može bit toponim Rogovi na Rošku Polju (sjeveozapadno od toponima "Pavin Dolac").

U području Roškog Briga imaš znakovit toponim "Crkvine" i toponim "Rošci" istočnije pod brdom, a na putu između Seonice i Omolja.

Na sekciji Arzano imaš toponim "Mala Vinica" kao i toponim "Vinica" zapisan topografskim stilom slova kao area (područje).

Stare oputine su zbog kvalitete skena slabije vidljive nego na tiskanim kartama.
Naslov: hibiscus rosonensis
Autor: glonga - 06 Travanj 2014, 23:53:51 poslijepodne
»14. Prior to his nomination to the sees in partibus infidelium of Königsgratz (modern-day Hradec Králové, Slovak Republic) and Rosco (Rosko Polje, Bosnia Herzegovina), Caramuel was considered for auxiliary bishop of Mainz. Yet we are now sure that he was neither confirmed as Weihbischof of Mainz nor as titular bishop of Mysia. F. Jürgensmeier, War Johannes Caramuel y Lobkovitz (1606-1682) Weihbischof von Mainz?, in "Archiv für mittelrheinische Kirchengeschichte", XXIV, 1972, pp. 259-266: pp. 260-261. Velarde, Juan Caramuel…, cit. [cf. note 1], p. 253, quotes a minute dated 1 September 1655, kept at the ASCV, p. III, b. 8, C. 7, related to the preliminary review of the Abbot Caramuel required for confirmation to the bishopric of Rosco in partibus infidelium. The meeting was presided by Cardinal Girolamo Colonna and witnesses included the Mercedarian Miguel de Alcántara and Fernando de Galarza as well as Giacomo Zotini. Caramuel was unsuccessful in obtaining confirmation of these bishoprics in Rome. He did not give up all hopes of gaining confirmation till 1658, a year after he was promoted bishop of Campagna and Satriano (Catalano. Juan Caramuel…, cit. [cf. note 10], pp. 380-389).«

Pretraga interneta za pojam "rosonensis" daje hrpu zanimljiva štiva za koje nemam vrimena, ali najmanje jedan izvor demantira gornji citat.

Njemačka wiki stranica popisa titularnih biskupa u ugarskom kraljevstvu (http://de.wikipedia.org/wiki/Liste_von_Titularbisch%C3%B6fen_im_K%C3%B6nigreich_Ungarn) uz njemački solidan popis izvora navodi Caramuela kao titularnog biskupa biskupije Rosonensis (http://de.wikipedia.org/wiki/Liste_von_Titularbisch%C3%B6fen_im_K%C3%B6nigreich_Ungarn#Roson) Ind.Real. p.294 [Schem. 1807: Rozzano]

»Johann Caramuel (7. November 1654 bis 1658 †)«
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 07 Travanj 2014, 17:52:32 poslijepodne
 ...pečat sa matica krštenih(Roško polje) 1927.g.... istina ove su matice „parice“ valjda su naknadno prepisivane jer su orginalne izgorile ili ne znam(o) što,  a možda  je naknadno i pečat udaren....

 iz matice krštenih 1918-1946
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 07 Travanj 2014, 17:59:52 poslijepodne
...ovaj pečat je sa matica umrlih župe Roško Polje 1839-1900.g.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 08 Travanj 2014, 09:30:12 prijepodne
..još malo karti 1:75 000
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 08 Travanj 2014, 09:33:38 prijepodne
-katastarska
Naslov: Grčka Gradina
Autor: glonga - 08 Travanj 2014, 15:00:43 poslijepodne
… Pije dvadesetak godina vodio sam razgovore sa tada starim ljudima Roškog polja koji su mi tvrdili da su se na gradu Rogu u vremenu njihova čobanovanja mogle vidjeti puškarnice te prostorija sa alkama (možda tamnica). Osim toga su mi rekli gdje se ima tražiti podgrađe, naime između grada i lokaliteta Mlakva (govorili su da su se nadzirali temelji više kuća, ali i veće zgrade na njivi danas zvanoj "Duge Njive". Gabariti grada Roga su impozantni, ako se nevaram 120 * 80 metara. Danas se ne vide puškarnice, ali se jazna vide zidine sa strane Krnjina a i manjom mjeri sa strane Pavlovića...početkom 18 stoljeća napušteni grad mještani su koristili kao kamenolom....

Možda idemo offtopic jer postoji tema "roško polje" na ovom forumu. Pošto na podforumu (povijest) ne vidim moderatora, izgleda sa smo sami sebi mjerilo oko toga koliko ćemo se udaljit od naslova (teme).

Ne znam za lokalitete o kojima govoriš (Mlakva, Duge Njive, Pavlovići). Živo me zanima je li lokalitet grada o kojem govoriš na mjestu koje je na slijedećoj karti označeno kao Grčka Gradina i/ili Grčinovac. Otprilike na sredini lijevog ruba (slike) karte.

Škljoc na sliku za uvećanje.

(https://31.media.tumblr.com/666a535f6186de49e4cbeaab9a1c58d9/tumblr_n3pqiqZGtg1txjp1wo1_1280.jpg) (https://31.media.tumblr.com/666a535f6186de49e4cbeaab9a1c58d9/tumblr_n3pqiqZGtg1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Slavuša
Autor: glonga - 08 Travanj 2014, 16:13:35 poslijepodne
-katastarska

Neke toponime na ovoj karti ne mogu (100%) jasno pročitat. Vinx, ako imaš uvid u kartu, a ne samo ovakav faksimil, molim za pomoć.

Prva elipsa slijeva: Gradina
Radi se o zanimljivoj gradini koju ne spominju ni Patsch, ni Radimsky, nit je ima u arheološkom leksikonu BiH.
Ako se dobro sjećam, brdo na kojem se nalazi zove se Vruljak.

Druga elipsa slijeva: Janjik Bunar?

Treća elipsa slijeva na crvenoj poligonalnoj crti: Kalinovac?
Točno čitanje ovog toponima mi se čini najbitnijim na ovoj karti.

4. elipsa: Slavuša
Ovo mi je zanimljivo iz drugih razloga. Radi li se o toponimu Slamuša? Iz izreka koja Slamušu označuju kao kraj svijeta. "Otiša u Slamušu." "Baci ću te u Slamušu" i slično. A i zbog oputine Slamuša-Stražbenica.

5. elipsa: Vr. Petrovac?
Ispod Šapina.

6. elipsa: Kratić?
Ispod Stražbenice (sic!). Stražbenica.

7. elipsa: Vrelo ??
Na sastavku oputina sa Zavelima i od Škorića prema Roškupolju.

(https://24.media.tumblr.com/67a15ed6fb1ae75324d3a4138ded7b48/tumblr_n3pt9xPFaf1txjp1wo1_1280.jpg) (https://24.media.tumblr.com/67a15ed6fb1ae75324d3a4138ded7b48/tumblr_n3pt9xPFaf1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 08 Travanj 2014, 16:31:20 poslijepodne
-na brzinu..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 08 Travanj 2014, 16:33:29 poslijepodne
-na brzinu..ne znam jesam li uvatio
Naslov: Toponim Karta na karti?
Autor: glonga - 08 Travanj 2014, 16:38:06 poslijepodne
...slijedom toga ne može biti govora od tome da se iza VISNICZA krije Vinica, vec danas nepoznati toponim...

Takvo što se može zaključit na temelju jedne mletačke karte. Uvidom u niz karata stvari postaju malo jasnije. Praćenjem mletačkih karata i mapa, pa potom ranih austrougarskih neke stvari postaju jasnije, a neke se dodatno zakompliciraju.

Uzalud pokušavam nać onu austrougarsku s "Ruinen" u Zavelimu iznad Zagorja.
Međutim našao se loš faksimil jedne na kojoj stoji toponim "Becken Vinjica" koji sam spominjala.
Na ovoj su i staze malo "pročišćenije." Kod mletačkih kartografa za ovo područje vodotoci i jezera su neumjereno uvećana produljena i proširena. Ko da se radi o Norveškoj. Na mletačkim kartama u boji čitavo područje se plavi.

Nego, vezano za Ružigrad, Bužigrad… na ovoj karti je nestao, a u okolici mjesta gdje bi trebao bit on piše nešto meni nečitko. Karta? Huta? Korita? Kor'ta (od Kor'ta). Daklem malo iza sastavka oputine od Ržana i crkve Svih Svetih (Tutti Santi) i Vinjice prema Sedlu Prevor i oputine iz Rúpe Vinice (Becken Vinjica) prema Prevor Sedlu. Oputina ispod Zavelima prema karti prati Ričinu, zapravo Sutinu neumjereno produljenu na zapad. Mjesto na kojem se uključuje u oputinu prema Sedlu Prevor je nakarti iznad slova k u riječima Becken Vinjica i moglo bi bit na području koje je na prethodnoj vinx-ovoj karti (https://24.media.tumblr.com/67a15ed6fb1ae75324d3a4138ded7b48/tumblr_n3pt9xPFaf1txjp1wo1_1280.jpg) označeno kao Gradina (Vruljak).
Podavelim ili Podbila ili čak Ričice se na ovim kartama pojavljuju pod imenom Rakovica. Ričice malo teže s obzirom na granicu, a Vir isto teško jer je upisan kao Vir (iako se na kartama toga doba pojavljuju duplikati o čemu je pisano u ranijim upisima na ovoj temi).

(https://31.media.tumblr.com/fbcff04a5e90cf9d0774254e71f87563/tumblr_n3pudbC3621txjp1wo1_1280.jpg) (https://31.media.tumblr.com/fbcff04a5e90cf9d0774254e71f87563/tumblr_n3pudbC3621txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 08 Travanj 2014, 16:43:43 poslijepodne
-na brzinu..ne znam jesam li uvatio

Hvala, vinx. Ja za ubiciranje Ružgrada, Bužigrada nemam više vrimena, a i volje mi ponestaje.

Najlašnje mi se dogovorit sa sobom da je Rušigrad = Rošnjača. Ne današnje naseljeno mjesto Rošnjače, već Rošnjača na koti 1183 m.n.m s ovih starostavnih karata.

Da se nađe volje i vrimena valjalo bi obić onu Gradinu (Vruljak) na koti 766 m.n.m. s tih karata iako je ona samo na putu za Ružigrad po ovim kartama.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 08 Travanj 2014, 16:53:01 poslijepodne
-nešto iz daleka ...(u sebi) Rošnjača-Mošnjača
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 08 Travanj 2014, 16:55:07 poslijepodne
Rog
http://planinarenje.hr/kt/gorja/bih-gorje/zapadna-hercegovina-cvrsnica/zavelim-vrh-kolakovac/crkva-svetog-ivana-rog-vrh-kolakovac-zavelim-mocil/
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 08 Travanj 2014, 17:27:54 poslijepodne
Rog
http://planinarenje.hr/kt/gorja/bih-gorje/zapadna-hercegovina-cvrsnica/zavelim-vrh-kolakovac/crkva-svetog-ivana-rog-vrh-kolakovac-zavelim-mocil/

Je li to opća roška ubikacija Rog-a? Lokacija Grad (http://www.geonames.org/3283598/grad.html)?
Istočno od lokacije Rošca (http://www.geonames.org/3283603/rosca.html)?

A meni se činilo da na lokaciji Grčke Gradine treba tražit u najmanju ruku Dalmion ili kakav grad u klasi Daorsona (Ošanići) i Burnuma.

To nedvojbeno jest Grad. Nu nije Rog. Ni "Rogu Vdumpno" iz povelje Alfonsove (taj je između Seonice i Omolja, (zašto li je Barišić sjedište hercegovačkog apostolskog vikarijata plasira baš u Seonicu? i zašto baš Mandić sve do Eubela provlači biskupiju Rosanensis kao Roško Polje, a ne Rošce, Roški Brig i Seonicu-Omolje, to je dio posebne pričea o D. Mandiću)), ni kasniji Herceg Stjepanov u Roškovcima. Zašto bi Erceg po prihode (vidi drugu temu (roško polje) )u Džubrovnik slao Rožanina koji nije iz Roškovaca kod Blagaja?
Prvi defteri također pokazuje da Rog o kojem goveore nije u duvanjskom kraju već u Nahiji Blagaj. Ercegovački sandžakbeg jaše u rat s posadom Roga, a stoluje u Blagaju (u vrime Vildanovih deftera 1477.). Ne bi ubicirala taj Rog u Roško Polje ni da su u ta doba (1477.) jašali na motorima i sazivali se u pohod mobitelima.

A Rošku kapetaniju ni Šabanović ne zna kamo bi š njomen. Biskup Bijanković je bio u Rošku polju kod dizdara neke tvrđave u gostima, nu nigdje ne piše da je ta tvrđava — Rog. Osobno ne mislim da bi ta utvrda bila na narečenoj lokaciji Grad (http://www.geonames.org/3283598/grad.html). Kakva im je to zaštita od Mlečana s juga 1718. i kasnije? Ta utvrda Sutlijaševića u Roškom Polju u 18. st. je bila kakva drvena utvrda tipa "palanka" sklepana iza 1718. (1721. i li još kasnije) za potrebe smještaja turske vojske u novu granicu iza Požarevačkog mira.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 08 Travanj 2014, 18:16:36 poslijepodne
..sa vojne,,
Naslov: Konačno, Vèlim!
Autor: glonga - 08 Travanj 2014, 19:20:51 poslijepodne
..sa vojne,,

Otolen mi dođi.
Grad (http://www.geonames.org/3283598/grad.html) je Velim, a ne Rog. Grad Vèlim između Imoskog i Duvna.
Konačno. Tražim ga ima sto godina. Ona Gradina (Vruljak) je bila ozbiljan kandidat ali je pala iz jezičnih razloga, kao i ove dvi "Gradine" u Zagorju, ova zapadnija Gradina (na karti iz citata) u Zagorju i "Valj" pokraj nje su bili posebna zavrzlama (od Velim do Valj).

Ne stankovačka^ (http://hr.wikipedia.org/wiki/Stankovci#Povijest) utvrda Velim. Ni poljičko brdo (http://www.geonames.org/3279538/velim.html).
Ni slivanjski zaselak (http://www.geonames.org/3283402/velim.html).

Ni ovaj viš Zdilarove Drage:
Jedna slika gori-doli. Samo za Zavelima.
Velim.

(http://imgur.com/VLU9w.jpg)

Izvornik (http://www.imotski.hr/imotski.hr/list17.jpg)

Kako se zovu greblja (http://www.geonames.org/3283606/velesovo-greblje.html)? Velešova ili Velesova.

Tu piše još Sv. Ilija. Je li tu neka kapelica sv. Ilije?

Na toj vojnoj se vidi i znak za crkvu ili kapelicu uz naziv Srce Isusovo sjevernije od brda Rošnjača. Čini se kao pravo mjesto za kontrolu usedline Privor, ako je Ružigrad Bužigrad osiguravao taj putni pravac, a trebao bi. Doduše uz svekolike mape to bi tribalo pogledat s lica s mista. Oputina kroz Škorića Brijeg sjeverno od crkve Srca Isusaova ide na prijevoj Privor. To je ta oputina sa starih karata.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 08 Travanj 2014, 19:54:15 poslijepodne
--mislim da je Veleše(o)va greblje...opet tribalo bi bolje priupitat
Naslov: Nije Karta, nego Kula?
Autor: glonga - 08 Travanj 2014, 20:04:15 poslijepodne
A ima li ikakva kapelica sv. Ilije?

Nego, ne mogu sebi virovat, ni svojim očiman, de ti pogledaj (bez sugestije) piše li na ovoj karti "Kula" na mjestu gdje je na drugima Ružigrad-Bužigrad.

(https://31.media.tumblr.com/fbcff04a5e90cf9d0774254e71f87563/tumblr_n3pudbC3621txjp1wo1_1280.jpg) (https://31.media.tumblr.com/fbcff04a5e90cf9d0774254e71f87563/tumblr_n3pudbC3621txjp1wo1_1280.jpg)

Može li se od starijih stanovnika Rošnjača izvuć sjećanje na kakvu Kulu?
Ipak je ovo malo mlađa karta u odnosu na mletačke, iz vremena kad su austrougari počeli crtkarat detalje na području.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 08 Travanj 2014, 20:25:34 poslijepodne
Pozzz svima...Evo  da i ja kao novi dam svoj mali doprinos ovoj temi...

Na ovoj vojnoj karti pogrešno je upisano sv Ilija naime radi se o groblju i crkvi sv Ivana podno grada Roga...Između Roga  i crkve sv Ivana je lokalitet  zvan Mlakve ili Mlokve na kojem se nalazi nepresušni izvor pitke vode pomalo neuobičajen jer je u rupi veličine omanjeg bunara...Upotrijebit ću jedan Glongin raniji komentar "Hamdija Kreševljaković ("kapetanije u Bosni i Hercegovini") sam logički preskače nelogičnost svoje dvije rečenice koje nekritički prenosi Bagarić (1989:223)
»Grad Rog po kome se zvaše ova kapetanija, stajao je na brežuljku što se diže na južnom rubu Roškog Polja. Preko toga brežuljka vodi put iz Roškog Polja u Dalmaciju. Desno od toga puta vide se ostaci toga grada. Na Austrijskoj špecijalkarti označeno je to mjesto (kao) "Ruine Rošac" (Razvaline Rošac)"...Dakle ovaj opis u potpunosti odgovara jer lijevo doista i je put za Dalmaciju dok se desno neposredno uz lokalitet "Bunjevača" nalazi izvor Rošca....Idući prema Rošcima uz "Ruine" razvaline vododerine vidljivi su ostaci su i malenih kamenih nastambi mlinova itd.

Što se tiče prastare crkve sv Ilije koju turci porušiše ona se nalazi ispod zaseoka Pavlovići ili kako je u vojnoj karti navedeno Nevistići (Prezime Nevistić je  većinsko u tom zaseoku)....Evo i jedne legende o toj crkvi  i "hodajućem" križu...

http://www.tomislavcity.com/index.php/teme/vjera/2906-rosko-polje-prica-o-krizu-koji-je-hodao
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 08 Travanj 2014, 20:29:39 poslijepodne
..pozdravljam Delmatu D....kao što on reče,
a za ovo kula?ja kao da vidim .ula(ne bi se dalje usudio)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 08 Travanj 2014, 20:37:37 poslijepodne
Radi se o ovom križu koji je u neposrednoj blizini Pavlovića i lokaliteta "Džamija" gdje je nekad  bila crkva sv Ilije prepunog arheoloških ostataka koje nito istraživao nije...Put na slici vodi prema crkvi sv Ivana i gradu Rogu...Pozzz Vinx...,)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 08 Travanj 2014, 20:46:49 poslijepodne
Kako nebi ispalo da pričam prazne priče o lokalitetu "Džamija" podno Pavlovića koja je i u neposrednoj blizini ovog priloženog križa evo postavit ću još jednu fotku "čudne" kamene ploče...Ne bih ulazio u to o čemu se radi  i kakvi su to znakovi na kamenoj ploči...
Naslov: Velimstan
Autor: glonga - 08 Travanj 2014, 21:45:57 poslijepodne
…u još jednu fotku "čudne" kamene ploče...Ne bih ulazio u to o čemu se radi  i kakvi su to znakovi na kamenoj ploči...

Dobrodošao Delmata Dinaroide. Zašto bi ta ploča bila čudna? Srenjovjekovna nekropola pločastih (uvjetno rečeno — stećaka) nadgrobnih spomenika koja je dočekala malo drukčiji način ukopavanja (ravna ploča i uspravan križ).

Po ploči kod "hodajućeg križa" čini se da je i taj križ nadgrobni. I da je prohodao pola koraka mimo mjesta na kraju ploče gdje bi uobičajeno trebao bit.

(http://www.tomislavcity.com/cache/multithumb_thumbs/b_800_600_0_10_images_Religija_2.jpg) (http://www.tomislavcity.com/cache/multithumb_thumbs/b_800_600_0_10_images_Religija_2.jpg)

(http://www.tomislavcity.com/cache/multithumb_thumbs/b_800_600_0_10_images_Religija_1.jpg) (http://www.tomislavcity.com/cache/multithumb_thumbs/b_800_600_0_10_images_Religija_1.jpg)

Veles/Veleš/Velež… i sv. Ilija (uz ostalo) su mi sasvim dovoljni da u roški Grad, koji Rožani smatraju gradom Rogom, ubiciram zagubljeni grad Vèlim.

Uzput, Stankovčani, koliko je meni poznato, svoj Velim nikad nisu nastojali proglasit starim gradom koji bi se valjda trebao zvat Stán.
Možda i bi da se takav pojavio u vrelima i/ili literaturi?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 09 Travanj 2014, 00:15:24 prijepodne
... ;)nego di smo stali,di ćemo smjestiti(vrime)ovo s početka(SIG CVRE ROSCO POGLE IRB),evo jedan iz Fojnice neka stoji..
http://www.fojnica-samostan.com/grbovnik/
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 09 Travanj 2014, 00:20:24 prijepodne
…nego di smo stali…

Daklem, najranije okolo 1813.

u te mìre…
»… godine 1813., fra Andrija odlazi preko Biokova u Bosnu…«^ (http://pubwww.carnet.hr/ofm/st/biobibl/dorotic/zivot.html)

A da se nađe štogod 'vako, ili slično^ (http://en.wikipedia.org/wiki/Knights_Templar_Seal), e… okolo bilo koje crkve sv. Ivana Krstiitelja na području…

(http://imgcdn.geocaching.com/cache/large/7975b305-68e5-4ce6-a09f-85e9ebd61127.jpg) (http://imgcdn.geocaching.com/cache/large/7975b305-68e5-4ce6-a09f-85e9ebd61127.jpg)

Stare, nepripomišćene crkve sv. Ivana Krstitelja, roški sv. Ivan je od sv. Ilije priportan prema Delmati Dinaroidu. Slično ko sv. Abo u Sovićima u sv. Stipana u Goricu. Da nije stara crkva sv. Ivana na Ružigradu-Bužigradu-Božigradu? Tamo di je danas kapelica Srca Isusova. Božigrad i božjačka crkva sv. Ivana Krstitelja — božjaci — templari.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 09 Travanj 2014, 01:05:01 prijepodne
Ima i starijih župnih pečata što se dobro drže. Evo jedan iz 1633., samo daleko… daleko… je donja Elba^ (http://www.niederelbe.de/ostemarsch/linksunten-0504.htm).

(http://www.niederelbe.de/ostemarsch/sigillum.jpg) (http://www.niederelbe.de/ostemarsch/sigillum.jpg)

Pečat utvrde Łódź iz 1577.^ (http://ookaboo.com/o/pictures/picture/190623/Sigillum_oppidi_Lodzia_1577)

(http://images.ookaboo.com/photo/m/Lodz1577_m.jpg) (http://images.ookaboo.com/photo/m/Lodz1577_m.jpg)

Evangelici u Koblencu 1803.^ (http://www.kirchenkreis-koblenz.de/roedix-historisches-133.html) već štembiljaju na papir a ne na vosak.

(http://www.kirchenkreis-koblenz.de/userfiles/image/ueberuns/1803_siegel_gemeine_coblenz.jpg) (http://www.kirchenkreis-koblenz.de/userfiles/image/ueberuns/1803_siegel_gemeine_coblenz.jpg)

Nu Rvata u gradu Ellrichu 1300.^ (http://www.genealogy.net/reg/THU/NDH/ellri.html)

(http://www.genealogy.net/reg/THU/NDH/ellr_01.gif) (http://www.genealogy.net/reg/THU/NDH/ellr_01.gif)

Pančevo 20. st.^ (http://www.edition-musik-suedost.de/html/pancevo.html)

(http://www.edition-musik-suedost.de/assets/images/Pantschowa_-94-Siegel.jpg) (http://www.edition-musik-suedost.de/assets/images/Pantschowa_-94-Siegel.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 09 Travanj 2014, 02:37:34 prijepodne

ama 19. st.

Santa Chiara di Crotone^ (http://www.archiviostoricocrotone.it/chiese_castelli/estinzione_monastero_s_chiara_crotone.html) samostan klarisa

(http://www.archiviostoricocrotone.it/images/2012/12/Foto%201%20Crotone.%20Sigillo%20del%20monastero%20delle%20Clarisse.jpg) (http://www.archiviostoricocrotone.it/images/2012/12/Foto%201%20Crotone.%20Sigillo%20del%20monastero%20delle%20Clarisse.jpg)
Naslov: la stemma francescano
Autor: glonga - 09 Travanj 2014, 03:05:04 prijepodne

Servus Gieben. Lo Stemma Francescano - origine e sviluppo, Roma 2009, Istituto Storico dei Cappuccini
prikaz (http://santantoninob.altervista.org/index.php/component/content/article/48-articoli/106-lo-stemma-francescano.html)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 09 Travanj 2014, 08:22:57 prijepodne
..VOSAK..papir,a da malo to priberemo
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 09 Travanj 2014, 08:58:27 prijepodne
...izgleda da su roški i kupreški radili isti pečatoresci. Di??! Kupreśki 1802?(mislim da je Basler ovo rekons._ízvor?)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 09 Travanj 2014, 12:35:30 poslijepodne
...izgleda da su roški i kupreški radili isti pečatoresci. Di??! Kupreśki 1802?(mislim da je Basler ovo rekons._ízvor?)

Izvor je Miroslav Džaja. Sa Kupreške visoravni… 1970.
Baš mu se nešto ne virujem. Lišpe rečeno, prlično kritički ga čitan. Draganovića ko koautora ne navodim jer on piše u istoj fizičkoj knjizi (1970.) Naselja i migracije na Kupresu.
Jedan u nizu gafova u toj knjizi (ponovljeno izdanje je dodatno sasadila tipografija) je onaj krivo čitani Šilobadović. Ne sjećam se detalja, ali u nemoguće malom razdoblju je Bojičić posika pet pratara u Rošku Polju, a kolik sutra su ga ubili na Dubcima. U makarskom samostanu o tim događajima su i dan danas, čini mi se, dostupna najmanje dva izvora na arvatici. E sad Šilobadovićev rukopis bosanicim ili bilo čiji je takav da triba dobro uprt prstom u glavu pa pročitat Roško Polje zanamisto Baško Polje pa ostat pri tom i par redaka kasnije kad pročita da su aktera događaja malo zatim ubili u šipilji kod Dubaca.

(Džaja 1970:210) uz ono što piše na onom web mjestu u opisu slike piše i:
»Pečat se rastalio u požaru u noći od 14. na 15. kolovoz 1942. Skicu pečata vjerno je izradio prema brojnim otiscima arheolog Đuro Basler.«

Brojni otisci? Što se time pečatilo? Službene potvrde i pisma? Je li taj kupreški bio u uporabi i 1942.?
Kupris baš te 1802. postaje župom (Džaja 1970:209,210) objavljuje i prijepis izvornog dekreta o osnivanju župe (župa) i prijevod dekreta po D. Mandiću.
Ako "curae" znači (dušo)brižništva u 19. st. isti natpis na kupreškom pečatu je mogao bit i prije 1802. dok je Kupris bio kapelanijom.
Daklem, jedina razlika na pečatu bi bila u godini (MDCCCII).

Kad su župe i kapelanije in Bosna Othomana počele rabit pečate? Ovo treba vidjet s nekim muzejem franjevačkog samostana. Humac, najbliži.
Ili Gorica, ali di će Duvnjanin Livnjanina nešto priupitat? Bliže je Humac, ista franjevačka provincija i ista biskupija, još da je biskup Mirko, a ne Ratko.
Džaja spominje brojne otiske, pra Robert je moga (ali nije mora) vidit i starih župnih pečata i njihovih otisaka.
Pra Ante Tomas, arhivar u samostanu u Mostaru je, pretpostavljam, isto moga vidit niz otisaka župnih pečata.
Za ABOM (Arhiv Biskupskog Ordinarijata u Mostaru) ne znam. Moji kontakti s njima oko neke građe prije 15-ak godina su neslavno propali isto kao i sa samostanima u Kreševu, Fojnici i Sutisci. I sad imam dojam kako oni imaju popis osoba stalnih vanskih suradnika koji imaju kakav-takav pristup arhivskoj građi.

Roški pečat nema godinu. Po meni nije pronađen prvi, onaj dok je Roško Polje bilo kapelanijom, ako su u ta doba uopće bili na uporabi pečati kapelanija i župa. Nije pronađen ni onaj mogući drugi pri osnivanju župe 1718. prema ovoforumskom upisu Ivana od Rog-a jer bi morao imat neki razlikovni element u odnosu na kapelanijski. Ni drugi/treći iz 1758. kad je osnivana župa iz istih razloga. 1773. je kuća braće sutiškog samostana izgorila, a i Bogdanović je umro. Možemo vjerovati i da je sudobni župni pečat izgorio 1773. sa svim ranijim mogućim pečatima ako ranije nisu službeno uništavani kad bi se mijenjao pečat.
Dakle, ostaje otvorena mogućnost da je pečat iz 1773./1774. ovisi o tom koliko su bili skočni pečatoresci i naručitelji.

Jedino očuvanost pečata navodi na pomisao da je iz ili oko 1828. kad je napravljena (solidna) župna kuća prema Bakuli.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Zavelim - 09 Travanj 2014, 12:38:31 poslijepodne
Citat:
Veles/Veleš/Velež… i sv. Ilija (uz ostalo) su mi sasvim dovoljni da u roški Grad, koji Rožani smatraju gradom Rogom, ubiciram zagubljeni grad Vèlim.

je li to onda (Za)Veli(m) vezano uz Veles (http://hr.wikipedia.org/wiki/Veles_(mitologija)), a ne uz velik, krupan?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 09 Travanj 2014, 12:48:32 poslijepodne
je li to onda (Za)Veli(m) vezano uz Veles, a ne uz velik, krupan?

Je li ti vuna?  *wel- = "vuna"
Znači i — vunast. Ne prtèn. A i ti sâm si prilog tvrdnji. Hehhe.
Šta misliš da ti i podsvijest nije birala forumski nadimak?

Što tebi znači na onoj vojnoj karti područja to što imaš toponim Sveti Ilija uz toponim Veleševo greblje?
»U slavenskoj mitologiji Perun je gromovnik, a Veles mu je protivnik.«
I to u kraju koji je morao bit stočarski. Htio — ne htio. Ne š ti polja i ratarstva u Roškom Polju.
A oni se svezali rogokva, ko da su rogonje.
»Jedan od atributa, uz rogove, bila je i ovčja vuna.«
Raspored topnima — Sveti Ilija pri Zavelimu, a Veleševo greblje k polju.
»Veles je bio zaštitnik pastira, a Perun zemljoradnika, što je još jedna suprotnost. No, Veles nije imao utjecaja na poljoprivredu ni na žetvu.«

Slovak i Belevarac bi mogli pomoć ili odmoć. Vélim ja. Korijen Vèl- i dočeci -es i -im.

Hrvatinićima je Imoski ko i Župa Gorska iz Kreševske Povelje transalpinska, Roško Polje im je cisalpinsko.

Zagorje na rimskom putu od Imoskog u Duvno je imentovano transalpinski. Iza kakvog gorja bi na putu iz Imoskog priko Zagorja i Zavelima bilo — Zagorje?
Na tako kratkom potezu je prilično nemoguće da bi Zavelim bio iza nekog Velima južno ili čak zapadno. Ona Gradina (Vruljak) na zapadnim padinama Zavelima je isključena i zbog Podzavelima, jer bi trebalo u tom slučaju — Podvelim, Privelim, Dovelim… ili slično.
Ivan od Roga i drugi Rožani navode ozbiljne tvrdnje o ostacima ozbiljnog grada na mjestu Grada kod izvorišta Rošca u Roškom Polju, a najmanje jedan Velim iz starih papirina nedostaje i ne paše nikako stankovačkom Velimu.

Dvarje i Zadvarje su imentovani od Dubaca, a ne od Šestanovca. Šestánovac po HTV-u.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 09 Travanj 2014, 13:25:04 poslijepodne
Sa mob., pa mi malo nezgodno...toponim velešuša postoji i uz krivače uz Gajac(od Krnjina prima r.polj),zatim vrtline poviš Krnjina(prve kuće)-Veleševac.,
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 09 Travanj 2014, 13:51:32 poslijepodne

Stankovačko-Budački Velim.

(http://img132.imageshack.us/img132/8255/dsc02129y.jpg) (http://img132.imageshack.us/img132/8255/dsc02129y.jpg)

Sve se nešto pitam bi li i Zavelimov Velim da je dočeka nauzgor rošku Torcidu proša vako?^ (http://blog.dnevnik.hr/broduboci/2008/12/1625730427/okit-budak-klicevac.html)

(http://oi43.tinypic.com/14ryo2.jpg) (http://oi43.tinypic.com/14ryo2.jpg)
Naslov: Rogu Vdumpno
Autor: glonga - 09 Travanj 2014, 14:30:18 poslijepodne
Što, daklem, glede Roga, piše u povelji Alfonsa V. od 19. 2. 1444.?

»…, Prolosatz vposutro castello con lo contato Rogu, Vdumpno castello con lo contato, Imozchi huimoth castello et contato Crezeuacts, Vbelach castello con contato Radobiglia, un contato senza castello, …«

Lajos Thallóczy. Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter. 1914. str. 361. (http://bildsuche.digitale-sammlungen.de/index.html?c=viewer&bandnummer=bsb00066381&pimage=378&v=100&nav=&l=de) — 362 (http://bildsuche.digitale-sammlungen.de/index.html?c=viewer&bandnummer=bsb00066381&pimage=379&v=100&nav=&l=de).

Rogu Vdumpno je 1444. sjeverozapadno od sela/zaseoka Rošci (http://www.geonames.org/3286184/rosci.html).
Ostaci vidljivi i sa satelita, sve da je pravljen na ilirskoj gradini.
Čini se da je odatle lako kontrolirat i pristup s Blidinja kroz Grla, nu trebalo bi stat nogom na tu ruševinu među Rošcima, Šatulijom i Vujinom Dràgom pa vidit s lica s mista.

(https://31.media.tumblr.com/d7c9523af7f129f741c7f4112d64cd78/tumblr_n3rjtraJvJ1txjp1wo1_1280.jpg) (https://31.media.tumblr.com/d7c9523af7f129f741c7f4112d64cd78/tumblr_n3rjtraJvJ1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Buško polje i Buški grad
Autor: glonga - 09 Travanj 2014, 14:47:57 poslijepodne

Nestade mi Ivana od Rog-a da mu malo vadim mast (i vunu) i tvrdnjom da je Roško Polje zapravo — Buško Polje, jerbo Bužani imaju i Blato i Polje i Grad Buški Grad. Samo zato da malo više počme mislit glavom, a ne srcem. Hladne glave, a vruća srca.

Ona njegova tvrdnja o poznatoj oputini Roško Polje — Podi — Imotski i slijedeća slika.
Biskup Bijanković nije iz njegova Roga (Velima) tom oputinom valjda poša u Studence. Prije iz Bužigrada. Pri ovome se jasno vidi da je i imenom (zajedničkim korijenom) pa bilo Ruški, Buški… kako oćeš Grad bliži i pripadniji Roškom Polju nego bilo čemu drugom (Vinici, Zidinama, Grabovici).

Treba napomenuti da Roško Polje u to doba načitanu strancu znači nešto drugo. U slijedećem upisu opet ću nešto pridodat.
A vodotoci? Ovdje je kartograf pritra rječicu Sutinu do prijelaza Tatinci između Vinice i Studenaca. Tu je i danas granični prijelaz Studenci-Vinica, kod tih Tatinaca (http://www.geonames.org/3286501/tatinci.html).

(https://24.media.tumblr.com/22d1ed067bceaddc5199d8009b841f0d/tumblr_n3rki4C89I1txjp1wo1_1280.jpg) (https://24.media.tumblr.com/22d1ed067bceaddc5199d8009b841f0d/tumblr_n3rki4C89I1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Roscopoglie u 19 st.
Autor: glonga - 09 Travanj 2014, 15:13:38 poslijepodne

Kako se Roško Polje sa sjevernih padina Biokova preselilo na sjeverne padine Zavelima?
Da i ono nije u klasi toponima Veles, Perun… a znači ugrubo — zaravan sjeverno od planine.

Ne samo strancima (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg58537#msg58537), već i Račkom i to prilično kasno (1881.) Roško Polje primarno znači područje sa slijedeće karte.

U prilog tvrdnji da zaboravljeno Roško polje leži iztočno od Radobilje u Zabiokovlju kao na ovoj (http://i.imgur.com/rnsFq.jpg) mletačkoj karti dodajem i Račkoga.
Župa biokovska bi po tomu lako mogla bit drevna župa St. Joannis s najstarijim župnim knjigama u ovom dijelu Europe, koje su izgorile ali stoji stari pisani trag da su vođene neposredno iza Tridenta.

Rački, dr. Franjo; Hrvatska prije XII. vieka / glede na zemljišni obseg i narod, u: Rad JAZU [LVI.], Zagreb, 1881., str. 63.—140.

Str. 69.
"Imotska župa bješe pogranična s jedne strane neretvanskoj zemlji, s druge strane Zahumju; te se k prvoj prostirala do makarske župe, od koje ju je dielila po svoj prilici kosa koja se danas Roško polje zove; naprama drugoj valjda do bližega gorja, koje čini razvodnicu neretvanske kotline."

Šćeta što http://hazu.arhivpro.hr/index.php (http://hazu.arhivpro.hr/index.php) nije osmišljen na način da daje trajan link na rezultate pretrage.
Evo ga, posložili akademici:
http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=767&page=72

(https://31.media.tumblr.com/b66db0d3b3c767a7d64e3f535c64919e/tumblr_n3rlralUIO1txjp1wo1_1280.jpg) (https://31.media.tumblr.com/b66db0d3b3c767a7d64e3f535c64919e/tumblr_n3rlralUIO1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Zavelim - 09 Travanj 2014, 15:24:09 poslijepodne
Ako je tu Veles unda bi u blizini mogli bit i Perun i Mokoš postavljeni u mitskom slavenskom trokutu kako to Vitomir Belaj tumači. Evo kako su ga našli na Pagu.

PAŠKI SVETI TROKUT (http://hrcak.srce.hr/file/27082)

Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 09 Travanj 2014, 15:55:39 poslijepodne
Ako je tu Veles unda bi u blizini mogli bit i Perun i Mokoš postavljeni u mitskom slavenskom trokutu kako to Vitomir Belaj tumači. Evo kako su ga našli na Pagu.

PAŠKI SVETI TROKUT (http://hrcak.srce.hr/file/27082)

Pa obližnja Mo(k)ošnjača ti oči kopa na toj vojnoj karti. Na ovoj vinx-ovoj, zaokružena, zapravoktničéna…
Čak dvi, e jesu ovi Rožani neumjereni…
Velika Mošnjača (http://www.geonames.org/3194840/velika-mosnjaca.html) i Mala Mošnjača (http://www.geonames.org/3283011/mala-mosnjaca.html). Dobar je dernek mitski tu bijo kad su obe Mokošice tutek.

(http://24.media.tumblr.com/0d99676d788459ee96179b03dab77a62/tumblr_n3ro6sqF8K1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/0d99676d788459ee96179b03dab77a62/tumblr_n3ro6sqF8K1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Ivan od Rog-a - 09 Travanj 2014, 17:09:27 poslijepodne
Glonga, evo me hladne glave i vruća srca. Slažemo li se bar u tome da je do osnivanja Duvanjske kapetanije (1711.) postojala Roška kapetanija i da je kapetan roške kapetanije 1710. bio Zelilaga Sutljašević koji je svoje sjedište imao u gradu Rogu po kojem je ta kapetanija dobila svoje ime…bez obzira na to je se grad Rog nalazio negde u Duvanjskom Polju, u Roškom Polju, na prostoru današnjih (viničkih) Rošnjača ili negde drugo?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 09 Travanj 2014, 17:41:35 poslijepodne
Slažemo li se bar u tome da je do osnivanja Duvanjske kapetanije (1711.) postojala Roška kapetanija i da je kapetan roške kapetanije 1710. bio Zelilaga Sutljašević koji je svoje sjedište imao u gradu Rogu po kojem je ta kapetanija dobila svoje ime…bez obzira na to je se grad Rog nalazio negde u Duvanjskom Polju, u Roškom Polju, na prostoru današnjih (viničkih) Rošnjača ili negde drugo?

Postojala je Roška kapetanija, a ako se dobro sjećam i Kreševljaković je imao problema š njomen.
Meni je nadasve čudno da joj ne nalazim traga u dosad objavljenih defterima (ercegovačkog sandžaka Vildanovim, kliškog sandžaka, sumarnim … nigdi ni traga u nijednom objavljenom defteru).
»Po svjedočenju Evlije Čelebije (17. stoljeće) u Duvnu nema kula.«^ (http://www.most.ba/120/066.aspx#08)
Rogu Vdumpno 1444. i turski zeman nisu daleko, tako da ne vjerujem da je prie roške bila duvanjska pa opet poslije roške duvanjska — Seddidžedid-gradska (Novozidna, Novogradska) u Županj-potoku.
Je li Zejnilaga bio kapetan, ne znam, i je li baš 1710. ne znam, moram pogledat je li kapetan ili dizdar. Ako je dizdar, nije kapetan. Pogledaj deftere. Koliko se sjećam u priči Bijankovićevoj je Zejnilaga dizdar, nu moram opet pogledat.
Ne zna se ni gdje je stolovao ni koliko je utvrda imao. Oko toga moram pročitat ponovo dostupne izvore. I Kreševljakovića i Bijankovićeve dnevnike i putopise.
Rošnjače su i geomorfološki i etimološki i kaoko god oćeš — roške, da su viničke bile bi valjda Višnjače ili slično, a da je Velim u onoj Gradini (Vruljku) u Vinici, Vinica bi bila V(el)i(m)nica. Velimnica.

O kapetaniji valjda štogod znaju duvanjski Kapetanovići, ako ih još ima. Štogod bi valjda znalo i ovo dvoje Jarića. Jesu li i oni Duvnjaci? Čini mi se da bi mogli bit.

Anela Jarić i Abid Jarić. Seddidžedidski kapadanluk i Duvanjske kule. (http://www.most.ba/120/066.aspx) Most. vol. 209.(120.) 2007.

»U carskom beratu iz 1723. (1136.) godine između ostalog piše:

”Palanka Županj-Potok u Duvanjskoj nahiji i Hercegovačkom sandžaku skrajnja je granica pa je malo vojnika koji je čuvaju, a službe im je mnogo. Osim toga je na 4-5 sahata blizu gradova Sinja, Makarske i Zadvarja pa je prema tome suviše skrajnja granica. Naredih ovo: Spomenuti Hasan-aga, bila mu čast ponizna, neka ode pa nek bude aga i kapetan nad spomenutim džematom i neka vrši službu agaluka i kapetanluka.”10

10 Kreševljaković navodi kako je originalni berat (i mnoge druge) vidio kod Izet-bega Kapetanovića dok je boravio kod njega u Duvnu.«

Utvrda Roške kapetanije u Roškom Polju je po mom skromnom sudu morala kontrolirat prijevoj Privor, a držim da u Roškom Polju nit je bilo sjedište nit je bila glavna kula Roške kapetanije.

»Kule su se mogle nalaziti u sjedištu kapetana (i one bi tada služile za njihovo uredovanje) i izvan njih (pa bi bile korišćene za stanovanje vojnika kapetanije koji bi bili postavljeni najčešće kao straža na karavan putevima i u gluhim klancima).«

Ne da mi se sad tražit Kreševljaković nu roška kapetanija nije bila duga vika. Osnovana u 18. stoljeću, a ukinuta 1711.
»U XVIII stoljecu osnovano je 28 kapetanija pored onih 12 sto su preostale iza Karlovackog mira. Njih 13 organizirano je izmedju 1699. i 1716, i to skoro sve uz granicu.

Rog,

Kako je 1711. ukinuta Roska, a u ratu 1716 - 1718. propala Brodska, to su nakon Pozarevackog mira bile u svemu 23 kapetanije.«^ (http://www.camo.ch/bih/turski-period-bih/kapetanije-bosne-i-hercegovine/)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Ivan od Rog-a - 09 Travanj 2014, 18:06:02 poslijepodne
Prijatelju, nisam navikao na takvu diskusiju, već na konkretan upit očekujem konkretan odgovor. Pustimo – bar za sada – Duvansku (Seddidžedsku) kapetaniju koja je osnovana 1711., pustimo za sada i „Rogu Vdumpo“ iz 1444 te deftere. O tome svemu će mo kasnije.
Očekujem jasan odogovor na jasno pitanje: Slažemo li se u tome da je do 1711. na duvanjskom prostoru (za sada ne ulazeći u pitanje gdje joj je bilo sjedište) postojala Roška kapetanija i da se  prema sačuvanom pisanom i nesumljivom izvoru (biskup Bijanković iz 1710.) spominje kapetan Zelilaga Sutljašević i dizdar Admed Izaković. Na kratki i jasni upit molim jasni i kratki odgovor.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 09 Travanj 2014, 18:16:13 poslijepodne
Prijatelju, nisam navikao na takvu diskusiju, …
Nisam se ni ja nikad bila svikla na diskusanta druga Lazu i njegove diskusije.
Nisam ni navikla na pišce poput ovoga Periše… A šta š? Livnjak. Ko slon u caklari.

Pitala sam u ranijim upisima svašta. Između ostalog za Srce Isusovo i/ili Marijino. Pa niko ni mukajet. Da nije tetke Gugle, mogla san se slikat po vami.^ (http://www.zavelim.hr/index.php/zvini/330-srce-isusova-ronjae-zavelim-13)

Zanima me i di je u Seonici bilo sjedište Barišićevo za onih sedam godina. U kojoj je kući bila biskupija? Je li bliže Rošcima i Omolju ili Seonici ta kuća? Je li to nauzgor? Ima li išta ploče na toj kući, ruševini?

Nijedan izvor izravno ne spori postojanje Roške kapetanije 1711., ali dopusti, daj mi vremana da opet pogledam Kreševljakovića, a ne Perišu ni Jariće ko zadnje izvore. Isto tako i Bijankovića, ne prenesenog u lokalne monografije već od Vidovića.

Nu ovog Periše.

Darko Periša. Geopolitički položaj, administrativna i crkvena pripadnost i regionalni identitet Hrvata u Livnu, Duvnu, Glamoču i Kupresu. Status. vol 15.^ (http://status.ba/wp-content/uploads/2013/01/status15.pdf) 2011. str. 311., 313.


»Tek su u drugoj polovici 17. st. nahije Duvno i Buško Blato bile kratko vrijeme izdvojene iz Hercegovačkog sandžaka i priključene Kliškom, ali je nahija Duvno ubrzo ponovno vraćena prvom sandžaku.
Nahija Duvno naslijedila je istoimenu srednjovjekovnu župu, a sjedište joj je u početku također bio grad Rog, pa se ta nahija prvi put spominje 1477. kao roška. {A gdje to, moj Periša. U defterima je nema.} Polovicom 16. st. na Duvanjskom polju uz potok Seget osnovana je osmanska kasaba koja je dobila ime Županj-Potok, nesumnjivo prema nekom starijem toponimu koji je izveden iz titule župan. Nahija je pripadala prvo fočanskom kadiluku {ovo je biser i po, fočanskom} (ili području turskog sudskog uređenja) da bi negdje prije 1519. bila priključena mostarskom u čijem je sastavu bila do 1576., s prekidom između 1528. i 1537. kada je pripadala neretvanskom u Bosanskom sandžaku.61 Od 1576. pripadala je imotskom kadiluku do osnivanja zasebnog duvanjskog kadiluka najkasnije 1633. Vjerojatno iz razloga što je bila sjedište duvanjske nahije, kadiluka i kapetanije, kasabu Županj-Potok (kasnije Županjac) domaće je stanovništvo počelo paralelno zvati Duvno. Tu je kasabu pod imenom Duvno (turski Dune) 1660. zabilježio znameniti turski putopisac Evlija Čelebi uz podatak da je tada bila u sastavu Kliškog sandžaka.62

Početkom 18. st. bila je osnovana duvanjska kapetanija sa sjedištem u Rogu, da bi već 1711., zbog strateških razloga, njezino sjedište bilo premješteno dublje u unutrašnjost – u kasabu Županj-Potok u kojoj je izgrađena tvrđava znakovitog imena Seddi-džedid (Novi zid). Najkasnije do 1757. bila je osnovana i kupreška kapetanija.78



61 H. Šabanović, n. dj. (55), 189. Na tom mjestu stoji da je nahija Duvno pripala neretvanskom kadiluku već 1520., ali je očito riječ o tiskarskoj pogrešci posljednjeg broja što se može vidjeti ako se usporedi stranica 151. {Periša, da si gledao druge izvore, vidio bi da je u ta doba neretvanski kadija Drina uredova po Duvanjskoj nahiji}

62 Evlija Čelebi, Putopis. Odlomci o jugoslovenskim zemljama, Biblioteka Kulturno nasljeđe, “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1973., 194. Iako je upravo Hazim Šabanović preveo Čelebijinu knjigu i popratio ju mnogobrojnim komentarima, u svojoj je knjizi o Bosanskom pašaluku previdio Čelebijin podatak o pripadnosti Duvna Kliškom sandžaku. Suprotno Šabanoviću, Srećko Džaja je, na karti koja prikazuje sandžake unutar Bosanskog pašaluka, smjestio Duvno u Kliški sandžak iako se ono u njemu nalazilo samo kraće vrijeme. Usporedi: Srećko M. Džaja, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine, Zajednica izdanja Ranjeni labud, knjiga 105, Biblioteka Stećak, knjiga 4, Mostar, 1999., 41.

78 Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, “Svjetlost”, Sarajevo, 1980. (prvi put u:Djela Naučnog društva Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1954.), 127-135, 189-192, 247-252. Tu se roška kapetanija razmatra kao zasebna od duvanjske, odnosno kao njezina preteča. Prije će biti da je riječ o jednoj te istoj kapetaniji kojoj je vrlo brzo poslije osnivanja samo premješteno sjedište.«
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Ivan od Rog-a - 09 Travanj 2014, 18:25:59 poslijepodne
Curo moja lipa, dajem ti vremena koliko god želiš, ali me nemoj maltratirati sa - za sada ! - nebitnim detaljim. Znaj, ja sam prilićito u godinama tvoje rodice Pave Džoline...velim ti da, ako ti ni uspjela ubicirati VELIM, ja tebe po tvom rošnjačkom lokalpatriotizmu jesam; bar vjerujem da jesam...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 09 Travanj 2014, 18:35:27 poslijepodne
Curo moja lipa, dajem ti vremena koliko god želiš, ali me nemoj maltratirati sa - za sada ! - nebitnim detaljim. Znaj, ja sam prilićito u godinama tvoje rodice Pave Džoline...velim ti da, ako ti ni uspjela ubicirati VELIM, ja tebe po tvom rošnjačkom lokalpatriotizmu jesam; bar vjerujem da jesam...

Rodijače, nemam ti ja tu nikakva lokalpatriotizma. Pavu Jolie ne znam, to je bi će nekakva lokalna, mjesna zvijezda. A svickoj Anđi Đolinoj (Angelina Jolie) bi ja mogla bit mater, ako je istina da je sedamdespeto.

Područje Božigrada me zanima, a to ti stari raspravljači i čitatelji na ovom forumu znaju, zbog templara i putova koje su u svoje doba kontrolirali na ovom području po mom skromnom mišljenju.
Naravno da me zanima i razgraničenje oko Imotskog iz vremena Požarevačkog mira.
U Ruschigradu-Buschigradu pa čak i u Roškom Polju čitam božjake - templare. Tek mi je vinx i ona njegova vojna karta pokazala da sv. Ivan u Roškom Polju možda i nije dovoljno star za božjake i templarsku povezanost s sv. Ivanom Krstiteljem (i kasnije Ivanovci i Hospitalci), jer je zamijenio sv. Iliju.

Nu opet se zbog slijedećeg članka mogu vratit ideji da je Roško Polje — Boško Polje, pa makar mu i ne kumovali templari već "staroslavenska-indoiranska" mitologija.

PAŠKI SVETI TROKUT (http://hrcak.srce.hr/file/27082)

I nemoj se ni šalat oko otkrivanja identiteta na ovom forumu. Pročitaj pravilnik (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=3.0). Točka 6.
Nisi se ni primaka mom identitetu, ali jedan administrator na forumu je priličito živčan oko točke 6. pravilnika i osim brisanja upisa dodjeljuje i "ban" bez obrazloženja, ne bi mu bilo prvi put glede točke 6.

Na ovom forumu se zna i za moje favoriziranje pjesnika Marune.
Evo sad vidim da je zagubljen prijepis jenog članka na novom i/ili starom forumu.
I da se slažem s Maruninom pozijom (i prozom) prečesto. A Maruna u Ograničenjima (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2093.0) u članku O piscu veli sâm o sebi i

»Zacijelo, nemam nikakvih simpatija za bilo kakav oblik kampanelizma.«

Ja sam još malo zločastija od Marune. Duša mi po forumima razpaljivat kampaneliste.
Moj grij.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Ivan od Rog-a - 09 Travanj 2014, 19:05:55 poslijepodne
Tvoje pravo je tvrditi što god hoćeš, ali to moraš podkrijepiti nesumljivim izvorima a ne naklapanjima. Dići te i drago mi je da istraživaš Rušigrad - Bušigrad, no: Rušigrad-Bušigrad su jedno, a grad Rog nešto sasvim drugo. Veliš da crkva Sv. Ivana u Roškom Polju nije dovoljno stara za "tvoje" templare. Čudna konstantaciji kada iz nesumljivih izvora znamo da je postojala u vrijeme benediktinaca iz vremena kada su oni franjevcima (oko 1370.) prepustuili svoj matični samostan na izvoru Vrljike te se preselili u danaslje Roško Polje. Inaće moram reći da se ne mogu oteti dojmu da imaš nešto protiv Roškog Polja, uopće Rožana i ubiciranja grada Roga u tome mjestu. Naime u jednom ranijem postu si napisao da je prije fra. Stjepana Budimira (1718.) u Roškom polju mogao djelovati jedan svećenik iz Duvna. Pri tome očito svjesno ignoriraš (jer vjerujem da ti je poznato!) činjenicu da je u izvješću biskupa fra. Bartula Kačić-Žarkovića 1626. spominje samo jedna crkva na području čitavog duvanjskog kraja; i to upravo ona Sv. Ivana u Roškom polju, tada JOŠ vjerskom i administartivnom centru toga kraja...ni stoljećima kasnije traga kapelici Srca Isusova ni glasa ni traga...kao ni arheološkim ostatcima nekog SREDNJOVJEKOVNOG!!! grada na području današnje duvanjske općine, osim onoga u Roškom Polju (dimenzija120 * 130 * 40 metara; bez podgrađa) i onoga znatno manjeg kod izvora Šuice...tragova srednjovjekovnih gradova nema ni na duvanjskom Polju (tako ni kod zaseoka Rošca izmedju Seonice i Omolja, ali na tvoju veliku žalosti ni na području Rošnjaća...
Naslov: Rog Rogovima, Velim Zavelimu
Autor: glonga - 09 Travanj 2014, 19:32:19 poslijepodne
Tvoje pravo je tvrditi što god hoćeš, ali to moraš podkrijepiti nesumljivim izvorima a ne naklapanjima. Dići te i drago mi je da istraživaš Rušigrad - Bušigrad, no: Rušigrad-Bušigrad su jedno, a grad Rog nešto sasvim drugo. …

A šta š… gnjevni Rožanin.

Evo na karti imaju Rogovi na Rošku Polju i ja bi tu tražila neku utvrdu Rog koja s Grčke Gradine, Stražbenice ili okolo toga kontrolira prijevoj Privor kao i pristup u Roško Polje od Buška Blata.

Zavelime, imaš Velji Kličinovac na ovoj DMA karti u blizini onoga što ja zovem Velim. Doduše tu je i Mali Kličinovac. Imaš i Livački Brig. Kalinovac je mogao postat od Kulinovac, od kule (Kula? na onoj ranoj austrougarskoj mapi). One "Ruinen" s one karte koju još ne mogu nać bi mogle bit toponim Grad (u elipsi s brojem 25 mreže).

(http://37.media.tumblr.com/4ef2fa90dbbf2167a17a661910cd22ce/tumblr_n3rx6nOnoX1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/4ef2fa90dbbf2167a17a661910cd22ce/tumblr_n3rx6nOnoX1txjp1wo1_1280.jpg)

Da se razumimo, odavno na ovom forumu naganjam Opačac i izvore koji upućuju da su na njemu bili benediktinci i franjevci. Ujević, knjiga Imotska Krajina etc. i zamućeni izvor "ad claram aquas".
I što se našlo na kraju. Fermendžin.
Slično se išlo s roškom biskupijom u rošku polju do uvaženog Eubela. I kad se našao Eubel i objavio i na ovoj temi — ispane da je iza ujdurme Dominik Mandić.

Konačno. Analecta franciscana… sv. IV. i sv. V.
Sv. IV.
http://www.archive.org/details/analectafrancisc04coll (http://www.archive.org/details/analectafrancisc04coll)
download različitih formata datoteka
http://ia600508.us.archive.org/25/items/analectafrancisc04coll/ (http://ia600508.us.archive.org/25/items/analectafrancisc04coll/)
Sv. V.
http://www.archive.org/details/analectafrancisc05coll (http://www.archive.org/details/analectafrancisc05coll)
download različitih formata datoteka
http://ia700602.us.archive.org/21/items/analectafrancisc05coll/ (http://ia700602.us.archive.org/21/items/analectafrancisc05coll/)

Međutizin, pogledom na podbilužke na str. 555 u sv. IV i općenito na Analecta jasno je ko dan - Euzebije. Fermendžin.


Ja razumijem nastojanja određenih krugova da se sa sedam pečata zametne trag templarima kao i slavenskoj mitologiji na ovom području pa i šire. U taj kontekst smještam i promicanje Svetog Ilije u sv. Ivana na Roškom Polju. To mi se ne čini slučajnim. Razbijanje mitološke toponimije. Ali ostalo negdi zapisano — Sveti Ilija. Vojsku nije brigalo. Nije svako zlo uvik za zlo.

Pozivanje na Eubela kao i na kuću Ad Claram Aquas, veličanje "svojih" izvora i omalovažavanje tuđih mi odmah jasno zamiriše.

I dalje smatram da su templari kontrolirali Opačac i put kroz Podbilu (klanac) preko prijevoja na Zavelimu i Roškog Božkog Polja do Roga na Duvanjskom Polju i dalje u Bosnu. Božigrad na mletačkim mapama se taman lijepo uklopio.
Kako je Fermendžin nabacio franjevce i kako je Montekasinska kronika nabacila benediktince na područje to i sam znaš.
Uzeo lik Antoninijev itinerar i Peutingerianu i pripisa sve na benediktince što god je naša da je spomenuto u ovom području. Ili ćeš i to sporit?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 09 Travanj 2014, 20:50:32 poslijepodne
Pomalo rodijače. Ovo ti ne ću uzet za zlo, jerbo smo oboje stariji (i pèrisani), a Ginko ne dèluje ko što se váli…

… Čini mi se baš da je bio neki prvi stari domaći roški pop glagoljaš u to vrime zadužen za Roškopolje.

…Slažem se da je do tada rošku župu posluživao domaći pop glagoljaš koji je tada postao pomoćnik Roške župe koja tada prelazi u ruke franjevaca. …

… Naime u jednom ranijem postu si napisao da je prije fra. Stjepana Budimira (1718.) u Roškom polju mogao djelovati jedan svećenik iz Duvna. …

I nemoj mi se krit iza vrelah i izvorah za koje misliš da su nedostupni. Tako je bilo i s Ujevićevim Ad Claram Aquas, i fra Vjekom glede benediktinskog pa franjevačkog Opačca, i s Eubelom i Mandićem glede roške biskupije i…

Drag mi je fra Vjeko, nisi mi ni ti mrzak, drag mi je i Platon, nu draža mi je istina.

Pra Vjeko mi je drag i kad krsti glagoljaše u pratre. Pa ga Kovačić diplomatski opravdava i baca talju na Mikulića.
Opaske u vitičastim zagradama u slijedećem citatu su moje.{}

»Don Bartul Režić… Mikulić ga je čudnom zabunom pretvorio u fra Bartula92, što je poslije zavelo Vrčića93. {Teško ti par Vjeku zavest kad nešto ide u prilog benediktincima, pratrima, Imackom, ko i Mandića kad po njegovu sudu iđe u prilo "Rvackoj Stvari"}

92. Usp. Milan Mikulić, De vita et gestis Nicolai Bianković episcopi Makarskenskis (1645.-1730.), Romae 1964., str. 87.
93. Usp. Vrčić, nav. dj. str. 75. {Župe Imotske Krajine II. Imotski . 1980.} Dakle, Bijanković je tada (1706.) postavio don Bartula Režića, kojega je uklonio imotski gvardijan turskom silom, na što je se onda Biskup žalio Zboru za širenje vjere i u tom pismu naglasio, da je Režić »uzoran svećenik« (Usp. Vidović, nav. dj. {Nikola Bijanković splitski kanonik i makarski biskup 1645.-1731. Split. 1981.} str. 434. i 140.)«
Slavko Kovačić. Glagoljaši na području Imotske Krajine za turske vladavine. u: Čuvari baštine. Imotski. 1989.

Pra Vjeko 1967. (Odjeci 250-godišnjeg rada župe imotske 1717.1967. Imotski. 1967.), a ni danas  ne objavi onoaj ugovor Mocenigov s pra Vrljićem gledefra Satipana Budimira i Roškapolja, a dok ga ti ili on ne objavite, ja vam se u to ne virujem, a za to ne kanim potezat do DAZd-a. To tretiram ko pra Vjekin kampanelizam i Imacki iredentizam spram Roška Polja (a i Klobuka), nu njemu ne ću uzet za zlo, nu kad Rožanin nasjedne na to, onda se zabrinem.

Treba znat čitati mletačke karte, mletačka pisma, mletačke ugovore. Oni jedno pišu, drugo pamte, treće rade. Uzmi na primjer samo silne mletačke opomene protiva gole sječe drvlja… Oni znaju i oduvijek su znali šta je papir "for the record", a što naputak za provedbu.
Osobno ne vjerujem da je pra Budimir ikad doša u Roško Polje, pa i kad i ako se pokaže takav papir po kojem je triba otić u Roško Polje.
Svi izvori se slažu da već 1718. od te priče nije bilo ništa.

Uzput, Kovačić u nav. dj. veli da je 29.1.1700. Bijanković imenovao don Matija Pipličića za župnika Sudenaca i Vinice.
Nekakva prerađena verzija toga Kovačićeva rada (valjda iz Zagvoškog župnog lista verzija rada prilagođena za župu Zagvozd)^ (http://www.scribd.com/doc/5481332/1) je dostupna i na internetu.

A ono za duvanjskog glagoljaša u Rošku Polju u ta doba, ko što vidiš iz citata, ja nisam rekla. To si ti reka. Rekli bi "Iz prsta izdojijo". Nemoj se odma ljutit. Pomalo.
Ja ti u bócu ne znam ni di je u ta doba bila župa ni di župnici (u Brišniku, u Kongori, u Seonici…) ni kako se točno zvala. Što se mene tiče mogla je bit kómótno u Rošku Polju, ma koliko se to ne uklapalo u pra Vjekinu priču i ugovor Vrljić-Mocenigo.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Ivan od Rog-a - 09 Travanj 2014, 21:29:07 poslijepodne
Trebalo bi biti nesporno da se je na prostoru Roškog Polja nalazio srednjovjekovni grad. Za sada može ostati otvoreno pitanje spominje li se, i kojim se imenom spominje u sačuvanim pisanim izvorima. Da je taj roški srednjovjekovni grad bio smješten tik povrh prastare crkve Sv. Ivana je nesporno jer se ostatci grada i danas vide, a arheološka istraživanja su dokazala da je bio značajnih dimenzija. Zašto onda taj grad tražiti, kako Ti hočeš,  na Rogovima, ili na Ilirskoj (u narodu zvanoj "Grčkoj gradini") ili Stražbenice?

Zar ti sporiš da se u podnožju Zavelima na jednom brižuljku tik uz crkvu Sv. Ivana i mjesnog groblja nalaze ostatci srednjovjekovnog grada. Za sada molim samo odgovor na ovo pitanje.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 09 Travanj 2014, 22:12:27 poslijepodne
Zar ti sporiš da se u podnožju Zavelima na jednom brižuljku tik uz crkvu Sv. Ivana i mjesnog groblja nalaze ostatci srednjovjekovnog grada.

U Boga virujen, sve ostalo provjeravam. Pa kako bi ubicirala Velim tu, ako ne vjerujem da su tu ostaci kakvoga grada?
Drugo je pitanje, je li to baš i samo srednjovjekovni grad? Imal li kontinuitet od ilirske gradine, preko rimske utvrde, kasnoantičke utvrde/naselja…? Ili kakav diskontinuitet?
To se ne zna dok se ne vidi. A koliko je napisano na ovoj temi i koliko mi je dostupno, to nitko istraživao ni iskopavao nije, isto kolik nad Rošcima SeoničkoOmoljskim.
Naslov: Lijepi zvonik 1640.
Autor: glonga - 09 Travanj 2014, 22:55:11 poslijepodne

Lijepi zvonik u slijedećoj priči je lako pripisat crkvi u Roškom Polju 1640., iako to izričito ne piše.
Stereotipi o Crvenoj Bukovici 500 godina kasnije su takvi kakvi jesu. Smješta li se i ona recentna anegdota o obiteljskoj slozi i nenasilju ("Kome glumiš ovna!?) u Bukovicu ili tu negdi?

Nobili Memoria della visita del M. R. P. Paolo di Rovigno, commissario in Provincia di Bosna Argentina nell' a. 1640.

»Il Venerdi matina all' Alba partissimo da Imota otto frati e 4 famigli. Qui principiò il Padre Pietro Cumbat d' Imota a servirmi e per secretario e per maggiordomo, il Padre Guardiano d' Imotta con un capellano, doppo havermi accompagnato lungo tempo, ritornarono al Convento e 10 noi continuassimo il viaggio. Pransassimo nella cima d' una montagna. Doppo haver cavalcato un pezzo passassimo pocho lungi ad una terra de Turchi, che haveva un bel campanile; e giungessimo nella valle di Dumno, arivassimo ad una villa chiamata Bukoviza, ne fossimo ricevuti per alloggio in una casa di devoti Christiani. In questa casa vidi a confusione de nostri paesi il vero modo di conservar le case e le facoltà. Erano più fratelli amogliati, uno tra gl' altri, che era più habile al governo, teniva la borsa, e tutti gl' altri rendevano a quello l' ubidienza, ne mai si separano, tutti stano insieme, cosi sono allevati dalli Frati.

Griunti a Rama il sabato in Albis ad hora di mezzo giorno; …«

Stipan Zlatović. Izvještaj o Bosni god. 1640 o. Pavla iz Rovinja. Starine JAZU. vol. 23. 1890 str. 23. (http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=1428&page=26)

Prijevod (Ujević 1991:140)

»U petak u zoru otišli smo iz Imote, nas 8 svećenika i 4 sluge. Ovdje je otac Petar Kumbat iz Imotskog postao sekretarom i upraviteljem dvora. Otac gvardijan Imotskog s jednim kapelanom vratio se u samostan pošto me pratio dugo vremana, a nas 10 nastavismo put. Ručali smo na vrhu jednog brežuljka. Kada smo neko vrijeme jahali, prošli smo pokraj jedne turske zemlje čija je crkva imala lijep zvonik i stigli u dolinu "Dumna". Došli smo u selo Bukovicu i bili primljeni u jednu kuću pobožnih kršćana. U ovoj kući vidio sam, na sramotu našeg kraja, pravi način da se sačuvaju porodica i vlast. Bilo je više oženjene braće. Jedan između njih, koji je bio sposobniji da upravlja, držao je upravu i novac, a svi su ga slušali, nisu se nikad dijelili, svi su skupa stanovali. Tako su bili odgojeni od fratara…«
Ante Ujević. Imotska Krajina. 1991. str. 140.
Naslov: Za-vršni (Za) za Velim
Autor: glonga - 09 Travanj 2014, 23:53:09 poslijepodne
Južno od toponima Crkvene Njive je Sveti Ilija kasniji Sveti Ivan Krstitelj, crkva i groblje.
Mlakve su daklem tu.
Za-Velim je neposredno iza Velima?
Izvor Smrtenjača je tu glede smrti Velešove i Velešova Greblja i orijentacije na drugim kartama.
Za-vršje je imentovano sa sjevera opet, npr. iza toponima Vršak sa slijedeće slike (koja slijedi iza ove u slijedećem upisu.)


(http://24.media.tumblr.com/c8472bc4d4a7048ee014cd31250f3dea/tumblr_n3s9myJ5TL1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/c8472bc4d4a7048ee014cd31250f3dea/tumblr_n3s9myJ5TL1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Za-Vršje
Autor: glonga - 09 Travanj 2014, 23:54:27 poslijepodne

Za-Velim je opet tu.
Pavlovića gaj upućuje na Pavloviće u blizini.
Jednu (Veliku) Mo(ko)šnjaču prate dvije gradine.
Vršak je tu, valjda ispred Za-Vršja s prethodne slike.

(http://25.media.tumblr.com/51678b4ab3d0de4203871cd00248c098/tumblr_n3s9vtnbaR1txjp1wo1_1280.jpg) (http://25.media.tumblr.com/51678b4ab3d0de4203871cd00248c098/tumblr_n3s9vtnbaR1txjp1wo1_1280.jpg)

Pošto su vrhovi Roškog trokuta (vidi: "Paški sveti trokut") pali izvan jedne karte, to će se lakše i grublje na kakvoj drugoj karti skicirat.
Naslov: Velika Mošnjača 23º
Autor: glonga - 10 Travanj 2014, 02:24:40 prijepodne

(https://31.media.tumblr.com/4e044ff4788c7bbf8346492935e11052/tumblr_n3sh2ehsIe1txjp1wo1_1280.jpg) (https://31.media.tumblr.com/4e044ff4788c7bbf8346492935e11052/tumblr_n3sh2ehsIe1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Mala Mošnjača 23º
Autor: glonga - 10 Travanj 2014, 02:28:18 prijepodne

(https://31.media.tumblr.com/c9ebf9c80e5fd1a537b2ee21ef79afcf/tumblr_n3sh83omTc1txjp1wo1_1280.jpg) (https://31.media.tumblr.com/c9ebf9c80e5fd1a537b2ee21ef79afcf/tumblr_n3sh83omTc1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Roški trokut 1
Autor: glonga - 10 Travanj 2014, 02:31:15 prijepodne

(http://25.media.tumblr.com/5b19815c98bc0aad922bce0d11b80244/tumblr_n3shdgQre71txjp1wo1_1280.jpg) (http://25.media.tumblr.com/5b19815c98bc0aad922bce0d11b80244/tumblr_n3shdgQre71txjp1wo1_1280.jpg)

Velika Mošnjača - Grad
A = 177º
L = 1342 px

Velika Mošnjača - Velešovo Greblje (Greda)
A = 153º
L = 1392 px

Grad - Velešovo Greblje (Greda)
A = -80º
L = 571 px

Odnosi stranica

1392/1342 = 1.04
1342/571 = 2.35

Kut Grad - Velika Mošnjača - Velešovo Greblje (Greda)

157º-153º = 24º
Naslov: Roški trokut 2
Autor: glonga - 10 Travanj 2014, 02:34:22 prijepodne

(http://37.media.tumblr.com/eec68a997aa5921186463cbe0e5ffb28/tumblr_n3shhpuJVZ1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/eec68a997aa5921186463cbe0e5ffb28/tumblr_n3shhpuJVZ1txjp1wo1_1280.jpg)

Velika Mošnjača - Sveti Ivan
A = 167º
L = 1034 px

Velika Mošnjača - Velešovo Greblje
A = 143º
L = 886 px

Sveti Ivan - Velešovo Greblje
A = -135º
L = 426 px

Odnosi stranica

1034/886 = 1.17
886/426 = 2.07

Kut Sveti Ivan - Velika Mošnjača - Velešovo Greblje

167º-143º = 24º

Vitomir Belaj. Goran Pavel Šantek. Paški sveti trokut. Stud. ethnol. Croat. vol. 18, str. 153-183, Zagreb, 2006.

- tri kuta su mjesta, u pravilu s međusobnim vizualnim kontaktom, od kojih se, kako smo već rekli, dva mogu povezati s nekim muškim poganskim mitskim likom (Perun, njegov zmijski protivnik Veles, te Juraj/Jarylo, Perunov sin kojega je Veles bio oteo pa može biti zastupljen ili na prvoj, ili na drugoj poziciji), a jedan sa ženskim (Perunova žena Mokoš kao predmet svađe prve dvojice);

{Perun - Sveti Ilija u potonjem Sveti Ivan
Perun u drugom slučaju - Grad (Velim) koji je preoteo Velesu.
Mokoš - Velika Mošnjača
Mokoš u drugom slučaju - Mala Mošnjača
Vizualni kontakt? Na licu mjesta lakše provjerit nego računat ili simulirat u GIS programima.}

- jedan od kutova ima oko 23 stupnja;

{U dva slučaja imamo takav kut. Toponim Velešovo Greblje na satelitskim slikama nema markantne točke pa je u jednom slučaju uzeto podnožje brežuljka Greda s križanjem putova za poziciju Velesa. Očito je da se Velesa može tražiti i na drugim mjestima pa čak i zadovoliti odnos duljih (a ne kraćih) stranica u ovom slučaju.}

- dvije kraće stranice trokuta odnose se jedna prema drugoj približno kao 1:√2;

{U našem slučaju netupokutnog trokuta, dulje stranice su odnosa oko 1:1.1, dvije su nam stranice znatno dulje od treće}

- najduža stranica trokuta obično povezuje muške točke (udaljenost između Peruna i Velesa je veća od njihove udaljenosti od Mokoši);

{Ovdje nije obično. Perun i Veles su bliži jedan drugomu nego bilo koji od njih Mokoši. Drevni Rožani nisu bili homofobni?}

- Perunova je točka uvijek negdje na povišenom;

{Ako uzmemo Grad - na povišenom je. Ako uzmemo crkvu sv. Ilije, kasnije sv. Ivana, i ona je koliko mi se čini na brežuljku, zato postavljam Velesa u podnožju brežuljka Greda (u jednom slučaju), a ne na vrhu jer ne znam odnose visina Grede i brežuljka na kojem je crkva.}

- ženska točka obično je uz vodu;

{Ne znam je li obično, i postoji li vrelo Mošnjača. Uglavnom postoji Smrtenjača i uvala od nje kojom je u drevna doba i mogla teći neka površinska tekućica. A i Lepuv je tu negdi.}

- između ženske točke i točke Perunova protivnika je u pravilu voda, obično tekuća.

{Ako je Smrtenjača tekla površinom, onda je Mokoš presjekla sveze s obojicom. Za presjecanje veze do Velesa ostaje Lepuv.}
Naslov: Roški trokutovi
Autor: glonga - 10 Travanj 2014, 03:05:18 prijepodne

Evo kad preklopim geološku, ako su izvori nekad tekli površinom, sve su veze osim jedne u jednom slučaju mogle bit presječene vodom.
Posebno Mokoš-Veles.

(http://31.media.tumblr.com/0aba39b6adccfe42721c14b1e859b9cb/tumblr_n3siutDx8t1txjp1wo1_1280.jpg) (http://31.media.tumblr.com/0aba39b6adccfe42721c14b1e859b9cb/tumblr_n3siutDx8t1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 10 Travanj 2014, 11:25:19 prijepodne
--nešto sa Mošnjače,,na brzinu izdvojeno-hodalački
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 10 Travanj 2014, 11:27:07 prijepodne
..pa još..i jedan pogled sa grčke gradine
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 10 Travanj 2014, 11:36:09 prijepodne
--pa sa Roga-Grada,,koliko se to može fotografijom dočarati..(impozantno itd),a tražim još bolje,izmišalo se(fotografija)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 10 Travanj 2014, 11:37:52 prijepodne
--Rog-Grad-NASTAVAK
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 10 Travanj 2014, 12:35:16 poslijepodne
nešto naša...u kontekstu pogleda na grla-blidinje..mislim da je dovoljno...LIVO_DESNO
Naslov: Odg: Rog Rogovima, Velim Zavelimu
Autor: belevarac - 10 Travanj 2014, 12:53:55 poslijepodne
Kalinovac je mogao postat od Kulinovac, od kule (Kula? na onoj ranoj austrougarskoj mapi).

Jelte? Imash li josh koji primir za u>a u hrvatskom jeziku. Ja znam za "ajam" (oyum), "badanj" (budin), "maštuluk" (mustuluk) i "mast" (mustum), ali to su tudjice.
Naslov: Odg: Rog Rogovima, Velim Zavelimu
Autor: glonga - 10 Travanj 2014, 13:22:48 poslijepodne
Jelte? Imash li josh koji primir za u>a u hrvatskom jeziku. Ja znam za "ajam" (oyum), "badanj" (budin), "maštuluk" (mustuluk) i "mast" (mustum), ali to su tudjice.

A di si belevarac, krme te ubolo? Ovdek mi vàli kakv smile za iskreno oduševljenje.
Blažene oči koje te čitaju.
Nemam. Šta pitaš, kad znaš da nemam?
Nego, po demografskom propuvu i kartografima i Kalinovac je tuđica. Zapisa strani kartograf, narod smetnijo s uma ili nije nikad ni zna, a malo pisansko u na karti je, more bit, neko pročita ko a i tako ostalo.
Sličito me muče Donje Bare na Blidinju. Ćuj ba, Barzonja. E, da mi je Barzonju réšit, pa umrt.
Naslov: Tobožnja Roška kapetanija
Autor: glonga - 10 Travanj 2014, 13:27:33 poslijepodne

Valjda bi Škegro ovo naslovio: Tobožnja Roška kapetanija.

Evo ga, sve što je Kreševljaković objavio o Roškoj kapetaniji u knjizi Kapetanije u Bosni i Hercegovini (Sarajevo. 1980.) je na str. 227. i očito se mučio da popuni stranicu.

»56. Roška kapetanija

Grad Rog, po kome se zvaše ova kapetanija, stajao je na brežuljku što se diže na južnom rubu Roškog polja. Preko toga brežuljka vodi put iz Roškog polja u Dalmaciju. Desno od toga puta vide se ostaci toga grada. Na austrijskoj špecijalkarti oznaćeno je to mjesto "Ruine Rošac".

Grad Rog spominje se prvi put 1444. U doba tursko-ugarskog ugovora iz 1503. i 1519. krivo je napisan; prvi put kao "Kog", a drugi kao "Bog". Godine 1513 došao je u Dubrovnik Gregorius Cherchich Bosnensis de Rog, da podigne dohodak za Balšu Vladisalića, unuka hercega Stjepana.(1)

U ovom su gradu bar jedno vrijeme držali Turci svoju posadu. Početkom XVII stoljeća Rog je imao i kapetana i dizdara. To znamo iz dnevnika makarskog biskupa Nikole Bjankovića. kuji je postjetio Roško polje u svibnju 1710. g. Tu čitamo:

"Ovo je (Roško polje) malu krajina kojom upravlja turski kapetan Zelilaga Sutlijašević i dizdar Ahmed Izakagić. U svrhu slobodnog djelovanja u korist duša dogovorismo se da posjetimo ova dva zapovjednika, da im iskažemo poštovanje i dademo darove. Bili smo srdačno primljeni i premda teško bolestan, zadrža nas (kapetan) uz svoj krevet u dugom razgovoru, nudeći nam za okrepu razna pića, koja pnmismo u znak zadovoljstva.

I dizdar nas je primio vanrednim poštovanjem i usrdnošću. On je pred dvije godine poslao u Makarsku na službu biskupu mladića Grgu Kardumovića, sina nekog kršćanskog kmeta, preporučujući ga velikim preporukama da bude svećenik.
U ovoj prilici, kad se je ponovno sastao s biskupom, ponovio je svoje preporuke, tražeći tvrd i siguran odgovor o vremenu kad će biti zaređen. Mons biskup, poznavajući sposobnosti i godine preporučenog mladića, udovolji molbama i obeća da će mu ga za idući Uskrs poslati kao svećenika, samo ako bude imao dostatan patrimonij. Na to on odgovori da će mu ga on dati i zahvaljujući na stotinu načina, obaveza se u zamjenu odvratiti milošću u svakoj potrebi, čak i istim životom.(2)
I to je jedini spomen ovoj kapetaniji. Biće da je ubrzo ukinuta i Rog napušten, jer je godinu dana kasnije (8. svibnja 1711) osnovana Duvanjska kapetanija.


1 Dr M. Dinić, "Zemlje Hercega Svetog Save," Glas SKA, CLXXXII, str. 196.
2 Don R Jerković, Pastirski pohodi Nikole Bijankavića, biskupa Makarskog po Dalmaciji, Bosni i Hercegovini (Izvješće godine 1703. i 1706. i dnevnici 1706. i 1710). Sarajevo, 1942. str. 26.«


Lokaciju grada Roga Kreševljaković opisuje vjerojatno po opisu kakvog Rožanina s kojim je bio u kontaktu okolo 1954. kad je prvi put objavio ovo.
Dopuštam mogućnost, iako teško da je to izagatao s karte na kojoj piše "Ruine Rošac".
Nagledala sam se karata u potrazi za utvrdom templarskom božjačkom ("Bog"), nu na austrijskim kartama se sjećam samo jednih ruševina označenih s "Ruinen" (ni Rošac ni išta dalje), ali te su bile ucrtane i upisane između Zagorja i Vojkovića (ili čak Mesihovine) na stazi. To je na trasi stare rimske ceste (Ballif) i to baš na ili oko prijevoja, kasnije je to bio turski karavanski put, a i na modernim mapama se vidi upečatljiv toponim Kazdrma, a ne Kaldrma, na padinama prema Zagorju, a približno paralelno tijeku Žukovice. Mjesto na putu koje templari ne bi propustili kontrolirat.

Grad Rog koji se spominje u Alfonsovoj povelji 1444. je iznad Rošaca (Ruinen Rošci) između Seonice i Omolja.

Nešto i o Kog-u. Urednik ili auktori (Stojan Rubić i Anđeo Nuić) članka Duvno (Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, JAZU, Zagreb, 1899., str. 244.—291.)
Roško polje pišu kao Koškopoļe, odma na prvoj stranici - evo (http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=1364&page=253):

»Duvno graniči od sivera sa selom Šuica (! Ur.), od iztoka sa planinom Ļubuša i Vran. Od podne Trobukva, od zapada Koškopoļe i Grabovica, kao i Buško blato.«

U narednim brojevima ZZNŽIO nema nikakvih popravaka, kao ni u ovomu na kraju.

Hercegov Rog je u Roškovcima na što jasno upućuju defteri hercegovačkog sandžaka iz 1477., a noviji će to čim se objave, nadam se, i jasnije pokazati. U dubrovačkim arhivima i literaturi će se naći još ovih od Roga kod Blagaja (u Roškovcima) koji su dolazili po ercegove prihode. Ili je ovo kod Bagarića još samo preneseno od Dinića ili od Kreševljakovića? Valjda su prihodi bili redovni, a Dubrovčani revni u priznanicama. Meni se po sjećanju vrti još nekakav de Rog koji je iša po prihode, ne za unuka, nego za ercega.

Druga je stvar što je netko ovdje nastojao potrpat sve Rogove u istu vriću.

Ivo Bagarić. Duvno. Povijest župa duvanjskog samostana. Prigodom 150. obljetnice današnje Župe Duvno 1839 - 1989. Sveta baština. Duvno 1989. p 223

»U doba tursko-ugarskog rata iz 1503. i 1519. (krivo je napisan: prvi put kao "Kog", a drugi kao "Bog". Godine 1513. došao je u Dubrovnik Gregorius Bherchich Bosnensis de Rog - Grgur Berčić iz Roga — da podigne dohodak za Balšu Vladisalića, unuka Hercega Stjepna.«

Po sjećanju mi se vrti i da probuđeni Bošnjaci ovih godina kopaju po turskim izvorima i da nema nikakva turskoga izvora koji spominje Rošku kapetaniju.

Grgo Kardumović je mogao umrt, poginut… vučarna su bila vremena. Znakovito je da se taj Grgo više ne pojavljuje u nijednom izvoru, nit ijedan izvor povezuje Kardume i Kardumoviće s Roškim Poljem. Znakovito, makar je demografski propuh bio velik, a starih matica i memljivih papirina sam se načitala.
Izakagića i Sutlijaševića u turskim izvorima, napose vezanim za Duvanjsku nahiju i/ili Kliški sandžak — nema.

Daklem ponavljam. Kreševljaković za Bijankovićev opis veli:
»I to je jedini spomen ovoj kapetaniji.«
A načitao se izvora o kapetanijama. Turskih i kaurskih.
Mudromu dosta.
U Bijankovićevoj priči možemo reć da su mu turski vojnici na rubu korumpirana carstva napravili predstavu kako bi izmuzli darove, jer se nisu usudili napasti biskupa i njegovu pratnju. Što mu je preostalo nego prihvatiti igru?

Pogledat Vidovića? Ne ću. Još ga ne nađo. Zašto ne ću?
Kreševljaković u tekstu Bijankovićeve stavlja u zagrade (Roško polje) i (kapetan). Krati izvornu priču? Prepričava po sebi?

Rošku kapetaniju je krstio Bijanković. Dok se ne nađu turski izvori o njoj.
Motiv je jasan. Proširiti biskupiju na (njemu) novo Roško polje. Njemu je do pohoda ionako pojam Roško polje značio isto što i Račkom (1881:69 (http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=767&page=72)), Piererovim leksikografima^ (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg58537#msg58537) 1865., Franzu Xaveru Kronesu^ (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg58537#msg58537), Ritteru od Marchlanda 1876., a to ono što veli je ova karta (https://31.media.tumblr.com/b66db0d3b3c767a7d64e3f535c64919e/tumblr_n3rlralUIO1txjp1wo1_1280.jpg).

Glede Budimira i Vrljića moram još pripomenut da je Vrljić Sovićanin, ter da je Imotski samostan nesporno po nizu izvora pastorizirao područje Gorice i Sovića. Njegovi motivi za Roškim poljem mi se ne čine autentičnim, jer nema drugih izvora o tome da bi pratri Imotskoga samostana pastorizirali u Rošku polju (sjeverno od Zavelima). Zagvoški i drugi glagoljaši s Roškog polja (onog sa starostavnih karata, neposredno sjeverno od Biokova) su druga priča. Ne isključujem da je pričuvni plan u "for the record" neobjavljenom (i nikad provedenom) ugovoru Mocenigo-Vrljić, u krajnjem slučaju pribjeći tumačenju termina "Roško polje" u ugovoru prema Roškom polju Račkog i drugih s one karte starostavne.
Naslov: Ruinen Rošca
Autor: glonga - 10 Travanj 2014, 14:35:17 poslijepodne
Dok ne nađem onu kartu s "Ruinen" u Zavelimu, moram Kreševljakoviću vjerovat da je na nekom izdanju špecijalkarte i vidio "Ruinen Rošca".

U tom slučaju Velim/Rog nakrivo ubiciram u Grad (http://www.geonames.org/3283598/grad.html). Preko tog Grada ne vodi ni oputina sa starih karta koju je neki pametnjaković digitalizirao za Google kao cestu.

Oputina vodi baš preko toponima Rošca (http://www.geonames.org/3283603/rosca.html).

Ne da mi se sad to crtkarat, ali mi se čini da bi u tom slučaju Roški trokut zadovoljio i odnos  stranica 1:√2 (kao u modernog formata papira, A4 npr. 297/210), kad bismo Velim/Rog smjestili u Rošca (cca. 960 m.n.m, prema geonames. org, naspram Grad 1058 m.n.m.).
Možda ovo na kraju završi na ili oko vrha Jastreb (http://www.geonames.org/3283601/jastreb.html), zbog nadmorske visine i preglednosti. Belevarac, ima li išta zanimljivo u etimologiji riječi jastreb? A okolo same božje Orlovače i Orlokuci? Da nije to još jedna kartografska Barzonja u nizu?
Naslov: Odg: Tobožnja Roška kapetanija
Autor: Delmata Dinaroid - 10 Travanj 2014, 14:48:41 poslijepodne
Valjda bi Škegro ovo naslovio: Tobožnja Roška kapetanija.

Evo ga, sve što je Kreševljaković objavio o Roškoj kapetaniji u knjizi Kapetanije u Bosni i Hercegovini (Sarajevo. 1980.) je na str. 227. i očito se mučio da popuni stranicu.

»56. Roška kapetanija

Grad Rog, po kome se zvaše ova kapetanija, stajao je na brežuljku što se diže na južnom rubu Roškog polja. Preko toga brežuljka vodi put iz Roškog polja u Dalmaciju. Desno od toga puta vide se ostaci toga grada. Na austrijskoj špecijalkarti oznaćeno je to mjesto "Ruine Rošac".

Grad Rog spominje se prvi put 1444. U doba tursko-ugarskog ugovora iz 1503. i 1519. krivo je napisan; prvi put kao "Kog", a drugi kao "Bog". Godine 1513 došao je u Dubrovnik Gregorius Cherchich Bosnensis de Rog, da podigne dohodak za Balšu Vladisalića, unuka hercega Stjepana.(1)

U ovom su gradu bar jedno vrijeme držali Turci svoju posadu. Početkom XVII stoljeća Rog je imao i kapetana i dizdara. To znamo iz dnevnika makarskog biskupa Nikole Bjankovića. kuji je postjetio Roško polje u svibnju 1710. g. Tu čitamo:

"Ovo je (Roško polje) malu krajina kojom upravlja turski kapetan Zelilaga Sutlijašević i dizdar Ahmed Izakagić. U svrhu slobodnog djelovanja u korist duša dogovorismo se da posjetimo ova dva zapovjednika, da im iskažemo poštovanje i dademo darove. Bili smo srdačno primljeni i premda teško bolestan, zadrža nas (kapetan) uz svoj krevet u dugom razgovoru, nudeći nam za okrepu razna pića, koja pnmismo u znak zadovoljstva.

I dizdar nas je primio vanrednim poštovanjem i usrdnošću. On je pred dvije godine poslao u Makarsku na službu biskupu mladića Grgu Kardumovića, sina nekog kršćanskog kmeta, preporučujući ga velikim preporukama da bude svećenik.
U ovoj prilici, kad se je ponovno sastao s biskupom, ponovio je svoje preporuke, tražeći tvrd i siguran odgovor o vremenu kad će biti zaređen. Mons biskup, poznavajući sposobnosti i godine preporučenog mladića, udovolji molbama i obeća da će mu ga za idući Uskrs poslati kao svećenika, samo ako bude imao dostatan patrimonij. Na to on odgovori da će mu ga on dati i zahvaljujući na stotinu načina, obaveza se u zamjenu odvratiti milošću u svakoj potrebi, čak i istim životom.(2)
I to je jedini spomen ovoj kapetaniji. Biće da je ubrzo ukinuta i Rog napušten, jer je godinu dana kasnije (8. svibnja 1711) osnovana Duvanjska kapetanija.


1 Dr M. Dinić, "Zemlje Hercega Svetog Save," Glas SKA, CLXXXII, str. 196.
2 Don R Jerković, Pastirski pohodi Nikole Bijankavića, biskupa Makarskog po Dalmaciji, Bosni i Hercegovini (Izvješće godine 1703. i 1706. i dnevnici 1706. i 1710). Sarajevo, 1942. str. 26.«


Lokaciju grada Roga Kreševljaković opisuje vjerojatno po opisu kakvog Rožanina s kojim je bio u kontaktu okolo 1954. kad je prvi put objavio ovo.
Dopuštam mogućnost, iako teško da je to izagatao s karte na kojoj piše "Ruine Rošac".
Nagledala sam se karata u potrazi za utvrdom templarskom božjačkom ("Bog"), nu na austrijskim kartama se sjećam samo jednih ruševina označenih s "Ruinen" (ni Rošac ni išta dalje), ali te su bile ucrtane i upisane između Zagorja i Vojkovića (ili čak Mesihovine) na stazi. To je na trasi stare rimske ceste (Ballif) i to baš na ili oko prijevoja, kasnije je to bio turski karavanski put, a i na modernim mapama se vidi upečatljiv toponim Kazdrma, a ne Kaldrma, na padinama prema Zagorju, a približno paralelno tijeku Žukovice. Mjesto na putu koje templari ne bi propustili kontrolirat.

Grad Rog koji se spominje u Alfonsovoj povelji 1444. je iznad Rošaca (Ruinen Rošci) između Seonice i Omolja.

Nešto i o Kog-u. Urednik ili auktori (Stojan Rubić i Anđeo Nuić) članka Duvno (Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, JAZU, Zagreb, 1899., str. 244.—291.)
Roško polje pišu kao Koškopoļe, odma na prvoj stranici - evo (http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=1364&page=253):

»Duvno graniči od sivera sa selom Šuica (! Ur.), od iztoka sa planinom Ļubuša i Vran. Od podne Trobukva, od zapada Koškopoļe i Grabovica, kao i Buško blato.«

U narednim brojevima ZZNŽIO nema nikakvih popravaka, kao ni u ovomu na kraju.

Hercegov Rog je u Roškovcima na što jasno upućuju defteri hercegovačkog sandžaka iz 1477., a noviji će to čim se objave, nadam se, i jasnije pokazati. U dubrovačkim arhivima i literaturi će se naći još ovih od Roga kod Blagaja (u Roškovcima) koji su dolazili po ercegove prihode. Ili je ovo kod Bagarića još samo preneseno od Dinića ili od Kreševljakovića? Valjda su prihodi bili redovni, a Dubrovčani revni u priznanicama. Meni se po sjećanju vrti još nekakav de Rog koji je iša po prihode, ne za unuka, nego za ercega.

Druga je stvar što je netko ovdje nastojao potrpat sve Rogove u istu vriću.

Ivo Bagarić. Duvno. Povijest župa duvanjskog samostana. Prigodom 150. obljetnice današnje Župe Duvno 1839 - 1989. Sveta baština. Duvno 1989. p 223

»U doba tursko-ugarskog rata iz 1503. i 1519. (krivo je napisan: prvi put kao "Kog", a drugi kao "Bog". Godine 1513. došao je u Dubrovnik Gregorius Bherchich Bosnensis de Rog - Grgur Berčić iz Roga — da podigne dohodak za Balšu Vladisalića, unuka Hercega Stjepna.«

Po sjećanju mi se vrti i da probuđeni Bošnjaci ovih godina kopaju po turskim izvorima i da nema nikakva turskoga izvora koji spominje Rošku kapetaniju.

Grgo Kardumović je mogao umrt, poginut… vučarna su bila vremena. Znakovito je da se taj Grgo više ne pojavljuje u nijednom izvoru, nit ijedan izvor povezuje Kardume i Kardumoviće s Roškim Poljem. Znakovito, makar je demografski propuh bio velik, a starih matica i memljivih papirina sam se načitala.
Izakagića i Sutlijaševića u turskim izvorima, napose vezanim za Duvanjsku nahiju i/ili Kliški sandžak — nema.

Daklem ponavljam. Kreševljaković za Bijankovićev opis veli:
»I to je jedini spomen ovoj kapetaniji.«
A načitao se izvora o kapetanijama. Turskih i kaurskih.
Mudromu dosta.
U Bijankovićevoj priči možemo reć da su mu turski vojnici na rubu korumpirana carstva napravili predstavu kako bi izmuzli darove, jer se nisu usudili napasti biskupa i njegovu pratnju. Što mu je preostalo nego prihvatiti igru?

Pogledat Vidovića? Ne ću. Još ga ne nađo. Zašto ne ću?
Kreševljaković u tekstu Bijankovićeve stavlja u zagrade (Roško polje) i (kapetan). Krati izvornu priču? Prepričava po sebi?

Rošku kapetaniju je krstio Bijanković. Dok se ne nađu turski izvori o njoj.
Motiv je jasan. Proširiti biskupiju na (njemu) novo Roško polje. Njemu je do pohoda ionako pojam Roško polje značio isto što i Račkom (1881:69 (http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=767&page=72)), Piererovim leksikografima^ (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg58537#msg58537) 1865., Franzu Xaveru Kronesu^ (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg58537#msg58537), Ritteru od Marchlanda 1876., a to ono što veli je ova karta (https://31.media.tumblr.com/b66db0d3b3c767a7d64e3f535c64919e/tumblr_n3rlralUIO1txjp1wo1_1280.jpg).

Glede Budimira i Vrljića moram još pripomenut da je Vrljić Sovićanin, ter da je Imotski samostan nesporno po nizu izvora pastorizirao područje Gorice i Sovića. Njegovi motivi za Roškim poljem mi se ne čine autentičnim, jer nema drugih izvora o tome da bi pratri Imotskoga samostana pastorizirali u Rošku polju (sjeverno od Zavelima). Zagvoški i drugi glagoljaši s Roškog polja (onog sa starostavnih karata, neposredno sjeverno od Biokova) su druga priča. Ne isključujem da je pričuvni plan u "for the record" neobjavljenom (i nikad provedenom) ugovoru Mocenigo-Vrljić, u krajnjem slučaju pribjeći tumačenju termina "Roško polje" u ugovoru prema Roškom polju Račkog i drugih s one karte starostavne.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 10 Travanj 2014, 14:52:32 poslijepodne
"Na početku 18. stoljeća Bijanković više puta pohađa nekadašnju biskupiju, sada siromašnu župu Duvno i njezin dio Roško Polje. U dnevniku s pohoda 1710. zabilježen je uz ostalo i slijedeći događaj. Upravo na prvom od svojih biskupskih pohoda (1710) u Roškom Polju makarski biskup Bijanković doživo je jedan od neugodnih trenutaka. Iako su ga srdačno primili i kršćani i muslimani, našlo se i takvih koji su ga htjeli opljačkati. 0 tome čitamo: „Nalazeći se u velikom strahu radi jučerašnjeg slučaja dok je putovao u Duvnu je morao podmititi skupinu Turaka da ga puste na miru  odlučismo povratiti se u rezidenciju (u Makarsku). Prešavši preko velikog Duvanjskog polja stigosmo u Roško Polje i javismo se ponovo kapetanu i dizdaru toga mjesta.  Lijepo su nas primili, te se oprostismo, praćeni iskazima velike ljubavi. Pošto je rečeni dizdar predosjećao neku zavjeru ili izdaju, dao nam je za stražu svoga brata Bajrama. U njegovoj pratnji stigosmo na krajnu granicu Roškog Polja, u kuću Nikole Ljubasovića, na konak iduće noći. Nakon što smo stigli u rečenu kuću, da poslije toliko truda malko otpočinemo, očuju se oko tri sata noći šapat glasova i štropot kamenja, koje su bacali neki razbojnici što su došli da nas napadnu. Sluteći izdaju domaćin kuće i Turčin naše pratnje iziđoše dobro naoružani u susret napadačima. Ovi, u mrkloj noći, sakriše se u onim šumama, radi čega nam nije ostalo drugo nego da uronjeni u tisuću tjeskoba bdijemo cijelu noć, makar smo padali od sna i umora. Mislili su ovi opaki ljudi da siromašni biskup nosi sa sobom — kao što se govori o bosanskim biskupima — svotu u zlatu i srebru; zato su nas željeli rasteretiti, ali Bog htjede da ostaše prevareni i razocarani. U jutro, svi slabi i bodreći se međusobno, uzjahasmo konje i uputismo se u Studence, selo blizu granice presvijetloga dužda, da izmaknemo zasjedama izdajica. . ." ...A di su to Ljubasi ako nisu u Roškom Polju?...I kani se Rošaca između Seonice i Omolja i nekakvog grada tamo jer bi to Jolić svakako navijački iskoristio za župu Seonica  kao što je u nju i Biskupiju smjestio...
Naslov: dan ȍda (i nóć)
Autor: glonga - 10 Travanj 2014, 15:30:18 poslijepodne
…Prešavši preko velikog Duvanjskog polja stigosmo u Roško Polje i javismo se ponovo kapetanu i dizdaru toga mjesta.  Lijepo su nas primili, te se oprostismo, praćeni iskazima velike ljubavi. Pošto je rečeni dizdar predosjećao neku zavjeru ili izdaju, dao nam je za stražu svoga brata Bajrama. U njegovoj pratnji stigosmo na krajnu granicu Roškog Polja, u kuću Nikole Ljubasovića, na konak iduće noći.

 ...A di su to Ljubasi ako nisu u Roškom Polju?...I kani se Rošaca između Seonice i Omolja i nekakvog grada tamo jer bi to Jolić svakako navijački iskoristio za župu Seonica  kao što je u nju i Biskupiju smjestio...

Pa kako su odali? Pišice?
"na konak iduće noći"
Di danas ima Ljubasa? U Krnjinu (http://www.geonames.org/3197169/krnjin.html)? U Okruglicama (http://www.geonames.org/3283576/okruglice.html)?
Koje je se selo danas smatra krajnjom granicom Roška Polja? Administrativno? Po katastarskoj općini? Di su danas najzapadniji lokalni Ljubasi?
Ja to ne znam. Pomozi.
Po samom opisu tadašnja turska kula/utvrda ne može bit ni u Gradu (http://www.geonames.org/3283598/grad.html) ni na Rošcima (http://www.geonames.org/3283603/rosca.html).
Jer odatle po satelitskim slikama i kartama, ni biskupskom šetnjom, ne možeš od jedne do druge noći proboravit odajuć. Ni da je ispovidijo sve stanovnike  u zaseocima uzput. A šta mu još piše o brojnosti katoličkih kuća u tom izvještaju. Moga im je svima podilit sve sakramente pa otić na konak u krajnje Ljubase na putu od Roškog Polja prema Studencima.
Ta utvrda bi uz normalno biskupovo zadržavanje uz stanovništvo usput (a koje nije opisano) morala bit kod onih "Ruinen" na trasi Zagorje - Vojkovići/Mesihovina. Samo tako su se imali di zabavit do "na konak iduće noći".

Što se tiče Seonice, nitko mi ne reče u kojoj je kući bila biskupija. Je li u Rošcima? Te podatke pra Robert nije izdojio iz prsta, ako ih igdje i navodi. Pra Rapo Barišić je tamo stolova i kao bosanski i kao ercegovački apostolski vikar. Nemoj mi na pra Roberta glede kampanelizma. Imam ja šta lanut pra Robertu, nu to ni u kom slučaju nije kampanelizam, niti kakva duvanjska ni ina posezanja za roškim stvarima i tako tomu slično.

Druga stvar je što Seoničani i Omoljani nisu s austrougarskim arheolozima (Patsch) i rudarima (Radimsky) pa je tako to područje preskočeno.
A tu bi moglo bit i još jedno rimsko naselje na duvanjskom polju. Je li ono u Crvenicama ili tuda negdi nađen onaj kameni ulomak vezan za Ad Novensis (Runoviće)?

Ako Imotsko-bekijsko polje može nosit tri rimska naselja (Proložac, Kamenmost, Runović), nako poplavljeno i u rimsko i u mletačko doba (vidi mletačke karte), zašto ne more Duvanjsko ponit i pet rimskih naselja?

Karlo Patsch. Prilog topografiji i povijesti Županjca-Delminiuma. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini. vol. 3. (16.). Sarajevo. 1904. str. 339.-365.

Omolje i Seonicu svekoliko sveza u jedan paligrapčić.

str. 359.:

»Izmegju sela

Omolje i Seonica

jedan je predjel u dolini označen u specijalnoj karti imenom Crkvine. Pošto se ovim imenom obično označavaju ruševine, to sam u obadva sela 6. juna 1901. stao raspitivati ο tome mjestu, no sve moje nastojanje ostalo je bez uspjeha; možda mi seljaci ne htjedoše kazati istinu. Svakako je u blizini ležala rimska naseobina, jer su svi u Borčanima nagjeni monumenti izdjelani od vapnenca, koji se još i danas lomi u selu Seonici (isporedi naprijed na ovoj strani).«

Da nije i onaj kamen za građanina rimskog iz Runovića djelan na duvanjskom polju od kamena za koji Patssch veli da se u njegovo doba još lomi u kamenolomu u Seonici? Ko da oko Runovića nije bilo dobri stina za spomenike? I dobri klesara rimske kapitale? Ili nije?

Vaclav Radimskẏ. Starine kotara županjačkog u Bosni. Glasnik Zemaljskog Muzeja. Sarajevo. 1894. (283.-319.)
Sveza Seonicu i Omolje u jednu rečenicu. Svega. Nacrta sve gradine naokolo Duvna. A onu iznad Rošaca koja se od svih njegovih nacrtanih i danas najbolje vidi sa satelita nije ni spomenuo.
»Na daljem putu prama Seonici ima u jednome redu oko 20 gromila, onda na seoničkom groblju njih četiri, a dalje sjeverno pred selom Omoljem opet su dvije, a na jednoj od zadnje dvije položene su dvije starobosanske nadgrobne ploče. «

Ja imam sto godina i trista kila nu čini mi se da bi i dan-danas od Pecukića do najzapadnijeg Ljubasa u Rošku Polju došla od konaka do konaka, sve se zadržavajuć od kone do kone i na kavi i na kolačima.

Nu, iz Rošaca međ Seonicom i Omoljem, jal na konj'ma, jal pišice, mogli su priko Roškog Briga ili kud god, ostavit dan putovanja pa banut na konak iduće noći u najjugozapadnijeg Ljubasa u Roškom Polju.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 10 Travanj 2014, 15:39:25 poslijepodne
Ljubasi-u Krnjinu
http://velika-vinica.blogspot.com/2012_10_06_archive.html

--za Seonicu ,mislim da znam..al' triba priupitat,,sada ćemo vidit
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 10 Travanj 2014, 15:57:28 poslijepodne
--priupito,,odma uz današnju crkvu(tu je sada garaža),,je li ovo na ovom linku 1806 g.
https://sites.google.com/site/seonicamz/novine/seonica1889godineimala792ovce
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 10 Travanj 2014, 16:02:59 poslijepodne
Ljubas-i pribilugano žutim kvad.,,katastarska ne znam iz koje..ovo crveno su valjda granice Roškog polja
Naslov: Rui(nen). Rošac?
Autor: glonga - 10 Travanj 2014, 16:44:28 poslijepodne

Kreševljaković: »Na austrijskoj špecijalkarti označeno je to mjesto "Ruine Rošac".«

Vinx ti imaš tu kartu koju je gledao Hamdija, ili neku iz izdanja njoj bliskog.

Uz desni rub. Malo sam šarala oputine, ali uz desni rub oko polovice je znak za ruševine i slova "Rui…" i kráj slike.
Baš me zanima piše li samo "Ruine", "Ruinen" ili pak ko u Amdije — "Ruine Rošac".
E, jesan oćorila! Tek danas to ugleda'.

(http://24.media.tumblr.com/618c0feb60ada0cb77e6f402611f3682/tumblr_n3tkn6y7m81txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/618c0feb60ada0cb77e6f402611f3682/tumblr_n3tkn6y7m81txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Ivan od Rog-a - 10 Travanj 2014, 17:14:26 poslijepodne
@Glonga...Evo odgovorit ću umjesto Delmate Dinaroida jer je on zauzet i računalo mu je nedostupno....(Peče janje povodom 10 travnja)

Glonga,  nastojati ću ti ja pomoći koliko mogu. Pišice sigurno nisi išli već jahali konje. „Prešavši preko velikog Duvanjskog polja stigosmo u Roško Polje i JAVISMO SE (Upitno je u kolko sati su se javili ali je očito da se nisu dugo zadržavali pa će biti da se krenuli na konak  prema Ljubasovićim pred samu noć) ponovo kapetanu i dizdaru toga mjesta.  Lijepo su nas primili, te se oprostismo, praćeni iskazima velike ljubavi Da si proućio izvor sam si morao doći do toga zaključka jer je zabilježeno da se je Ljubasovićeva kuća nalazila na krajnoj granici Roškog Polja gdje jedva konj može doći. U svakom slučaju je rijeć o današnjem zaseoku Krnjinu (Krnjin u širem kontekstu – obuhvaćajuci i današni predio Okruglice). U doba biskupskog pohoda današnji dio sela Krnjina zvani Okruglice nije bio naseljen. Naime jedan dio Križica je iz zaseoka Zaljuć u drugoj polovici 19. stoljeća prešao u Krinjin a drugi dio se je gotovo istodobno nastanio na svojoj kozarici (staja) u Okruglicama. Na jednoj kući tih Križića koji su se izravno naselili iz Zaljuća u Okruglice uklesana je godine (kamen je ugrađen u jednu kasnije sagrađenu i danas se vidi), ne sjećam se sada točno koja, negdje oko 1880. To su današnji Križići zvani Peričići). Oko 1900. iz Krnjina je nakon diobe sa braćom na svoju kozaricu u Okruglicama prešao Stipica Križić (Puto – današnji Križić zvani Bilkanovići u Okruglicama). Današni najzapadniji zaseok Roškog Polja, Vranjaće, u vrijeme ovdje predmetne biskupske vitizacije također nije bio nastanjeno mjesto. Slijedom toga je najzapadniji naseljeni dio Roškog Polja 1710. bio današnji Krnjin, stara postojbina Ljubasovica / Ljubasa…U Krnjinu, od Moćila prema Krnjinu i danas teće potok tik uz njive zvane „Zgona“ ispod predjela zvanog „Oplanići“. U jednom od deftera (literatura mi nije pri ruci) upisano je da „Vilinski potok sa Zgonima i Oplaniću“ pripada tvrđavi Rog; znači da Rog imamo tražiti na prostoru današnjeg Roškog Polja.
“Ta utvrda bi uz normalno biskupovo zadržavanje uz stanovništvo usput (a koje nije opisano) morala bit kod onih "Ruinen" na trasi Zagorje - Vojkovići/Mesihovina. Samo tako su se imali di zabavit do "na konak iduće noći"….
Ovo tvoje naklapanje je bez ikakvog osnova. Naime, biskup (i drugi izvori) jasno luče izmedju „sela Vojkovići“ i „sela Roško Polje“, a i drugih suvremenih izvora znamo da se i „Žukovica“ spominje kao zasebno selo. Možda postoje neke ruina (čije?, ilirske, rimske, srednjovjekovne???) na trasi Zagorje/Mesihovina); no biskup je nedvojben u svojoj tvrdni da su kapetan i dizdar (zapovjednik tvrđave) rezidirali u Roškom Polju. Ergo, tvrdjava/grad Rog (sjedište nahija/kapetanija Rog) se je mogao nalaziti isključivo u granicama tada naseljenog sela Roško Polje, na potezu od zaseoka Radoši – Krnjin.
Što se pak tiče Grgura Kardumovića on po ovome izvoru a i drugima roški kapetan je već 1707. ponovo 1710. od biskupa tražio da njegovog mjestanina (Rožanina) zaredi za svećenika i postavi župnikom Roškog Polja. Kapetan je biskupu za to darovao konja i plaćao školarinu za Kardumovića a 1710. mu je darovao 30 kanapa zemlje (1 pavovanski kanap = cca. 3,6 duluma). U jednome dokumentu blisku tome vremenu potpisuje se i „don. Grgo Kardumović“ iz Roškog Polja. Znaći izvori se međusobno potvrđivaju i nadopunjavaju.


Naslov: Odg: Rui(nen). Rošac?
Autor: vinx - 10 Travanj 2014, 17:30:00 poslijepodne
Kreševljaković: »Na austrijskoj špecijalkarti označeno je to mjesto "Ruine Rošac".«

Vinx ti imaš tu kartu koju je gledao Hamdija, ili neku iz izdanja njoj bliskog.

Uz desni rub. Malo sam šarala oputine, ali uz desni rub oko polovice je znak za ruševine i slova "Rui…" i kráj slike.
Baš me zanima piše li samo "Ruine", "Ruinen" ili pak ko u Amdije — "Ruine Rošac".
E, jesan oćorila! Tek danas to ugleda'.

(http://24.media.tumblr.com/618c0feb60ada0cb77e6f402611f3682/tumblr_n3tkn6y7m81txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/618c0feb60ada0cb77e6f402611f3682/tumblr_n3tkn6y7m81txjp1wo1_1280.jpg)


..ko u Amdije  "Ruine Rošac"
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Ivan od Rog-a - 10 Travanj 2014, 18:20:50 poslijepodne
Glonga, tvrdiš li još uvijek "Grad Rog koji se spominje u Alfonsovoj povelji 1444. je iznad Rošaca (Ruinen Rošci) između Seonice i Omolja"? ili pak na Rošnjačama;  nakon što je sada dokazana da se na svim kartama jasno vidi da se "Ruinen Rošici/Rošac" nalazi na brežuljku povrh mjesnog groblja u Roškom Polju, gdje su i danas vidljivi ostatci srednjovjekovnog grada Roga? Hoćeš li i u  buduće tvrditi da Rožani nisu Rožani i da je "Rosko Poglje" spomenuto JEDAN JEDINI PUT (i to samo na nekoj karti) oko Zagvozda? Lipa moja nisi ti tek sada oćoravila, jer si iste karte objavljivala već ranije ....ali ti nisu išle u prilog tvojim željama da diskreditiraš Roško Polje i Rožane...baš si zločesta cura...hahaha. Svako ima pravo na oprost, nakom što prizna pogrešku. Bilo bi ljepo da se ispričaš Rožanima, ne samo za Tvoje nastojanje krivotvorenja povijestui, već i vrijeđanje poput KNOJ i slićna. No, mene se to manje tiče jer sam Škutur. Ako obećaš da ćeš se popraviti mogli bi diskutirati o templarskim posjedima oko Vrane i Krupe nedaleko od Obrovca...o tome tobože izvorno pravoslavnom manastiri iz navodno vremena cara Dušana pripremio sam studiju koja će možda uskoro biti objavljena...Templarski samostan Krupa je pravoslavni kao i tvoj grad Rog izvan Roškog Polja...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 10 Travanj 2014, 18:31:04 poslijepodne
Čini mi se da je ova tema apsolvirana i sada bi se trebali vratiti na prvotnu temu....Pečetnjak Kurije Roško POlje !
Naslov: Odg: Rui(nen). Rošac?
Autor: glonga - 10 Travanj 2014, 18:57:01 poslijepodne


Vinx, možda te gnjavim, ali zanima me imaju li (i) na toj karti ikakve "Ruinen" istočnije po priici na pravcu Zagorje - Vojkovići (ili Mesihovina).

Oj Ivane, pobratime mio, "Ruinen Rošci" nemaju nikavu prevagu u ubikaciji Roga Vdumpno 1444. u Rošce (a ne u Grad) pred njegovom ubikacijom u Rošce između Seonice i Omolja.
Uz sve što sam ovdje napisala na tu temu, pogledaj još jednom najkvaliteniju fotografiju izbliza "slavne utvrde Rog" na roškoj monografiji iz 2008., a na stranici 38. pa usporedi s onim što se sa satelita vidi iznad Rošaca među Seonicom i Omoljem.
Imaj na umu i to da se te ruine međ Seonicom i Omoljem nisu još nikom ovdje prikazale s austougarskih karata iste klase.

Još u antrešelj?
Ista roška monografija iz 2008. na str. 31. spominje Sladoja Semkovića kao "Dominus de Roqui", a na najmanje jednoj staroj karti koju sam prikačila negdi i na ovu temu, oni Rošci između Seonice i Omolja su ti upisani kao Roktok. Što je sličnije i priličnije? Semkovića, koliko znam, u Duvnu odavno nema. Čini mi se da ima Sladoja. Zanima me što bi oni tvrdili odakle im je korijen? Iz Roškog Polja, Seonice ili tamo oko Kola i Jošanice?

A koji je vitar zapuva u ubikaciju Roga u Roško Polje? Pa pra Blaž Jerković koji u roškoj monografiji (2008:31,32) bása o etimologiji Roškog Polja, rodijak onog don Radovana Jerkovića koji je Kreševljakoviću prvi izvor za iskićenu i ishitrenu priču o tobožnoj roškoj kapetaniji.

I šta sad? Kad ubiciramo Bijankovićevu utvrdu u "Ruine Rošac", opet mu je priča o putu od Rošaca na kraj Krnjina, u Privor, u Vranjače… i ubacivanje onog "na krajnjim granicama" pritralo sve mire za opis puta od "Ruine Rošac" do konaka u Ljubasa.

I što je bilo s onim KNOJ? Ne znam.

A i onaj Kardumović. Pojavljuje se samo u relacijama makarskih biskupa i duvanjskih muslimana toga doba.
Nema ga na Soldinu popisu (Kačić god. 17. vol 85. iz 1985.) među umrlim fratrima provicije. Od tri Karduma koji su pomrli redom 1785., 1922. i 1928. i popisani na str. 330. u tom broju Kačića, onaj što je umro 1785. se je zva "Ivan Kardum iz Grahova".
Zadnjih 30-ak godina u silnim poplavama lokalnih monografija takvoga nema ni među popovima glagoljašima ni među svjetovnim svećenicima, a ne spominje ga ni Leo Petrović. Ne pojavi se dosad potpisan ni u jednoj staroj matici iz njegova doba.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 10 Travanj 2014, 19:16:18 poslijepodne
...evo karta
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 10 Travanj 2014, 19:27:13 poslijepodne
...evo karta

Hvala vinx. Ne vidim tamo očekivane ruševine, ni znak, ni natpis, ništa nova tamo osim da je Klanac označen kao "Sattel Klanac" (Sedlo Klanac) - opet prijevoj na putu.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 10 Travanj 2014, 19:44:54 poslijepodne
--iz 1750 g.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Ivan od Rog-a - 10 Travanj 2014, 21:12:00 poslijepodne
Glonga, o gradu Rogu u Roskom Polju napisati su drugom prilikom (kada mi budu izvori pri ruci) svoj stav pozivom na izvore pa Ti argumentirano odgovori. To pitanje nije pitanje ovdje predmetnog pecata.

Sa ovoga mjesta samo toliko. Uporno tvrdis da se don. Grgura Kardumovica spominje jedino I izvjestaju biskupa Bijanovica. No, don Grgur Kardumovic i don Bartul Kuncevic, obojica iz Roskog Polja nevedeni su kao svedoci na jednom dokumentu. (Ante Skegro, „Na rubu opstanka duvanjske biskupije“ s.148). Osim toga spominje se i 1712. Kada su se svecenika glagoljasa don Mije Ivancevica i don Grgura Kardumovica na duvanjskom podrucju, unato odredbi biskupa Bijankovica i trazenju duvanjskih begova. (Vidovic, Nikola Bijankovic, s. 41-42).

O gospodarima  roskopoljskog grada Roga, Semkovica, ocito malo znas. Sa ovoga mjesta samo toliko:  Rijec je o plemicima iz Usore. Uoci ili pak upravo prilikom zenidbe ban Tvrtka oni banu daju svoje usorsko selo Jelsanicu u zamjenu za kraljevske posjede oko duvanskog polja, prvenstv selo Kolo gdje ban mora uvjesti reda nakon sto su na Kolu bili opljackani trgovci. Ime svoga usorskog sela Jelsanica Semkovici prenose na danasnje selo Josanica. Kasnije postaju vojvode vojvode u gospodari glavnog i (zu  Strazanj na izvoru Suice) jedinog srednjovjekovnog duvanjskog grada, Roga u Roskom Polju. Prije osmanlijskih navala danas nepoznatim okolnostima (zamjena, zenidbena veza, kupovina) dolaze i u posjed Igrana. Neposredno prije pada bosanskog kraljevstva dubrovacka republika i dozvoljava da se mogu nastaniti u Lovistu (na Peljescu). Od tamo se nakon nedugo vremena sele na otok Brac gdje sam prije negoliko godina posjetio ostatke njihovih dvora.
Naslov: Rog
Autor: glonga - 10 Travanj 2014, 21:32:20 poslijepodne

Što se mene tiče ova američka karta je jača od one austrougarske glede ubikacije sredovječnoga Roga Vdumpno.
Pa čak i uz činjenicu da nisam sigurna je li seonička crkva i sjedište biskupa Barišića tamo di pišem "Crkva?".
Dvić.

(http://25.media.tumblr.com/808c10ba34b950978136e8cef0a04cb4/tumblr_n3ty55prsz1txjp1wo1_1280.jpg) (http://25.media.tumblr.com/808c10ba34b950978136e8cef0a04cb4/tumblr_n3ty55prsz1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Rog 9
Autor: glonga - 10 Travanj 2014, 21:35:22 poslijepodne

Ova slika s meričkog satelita je puno jača od one slike sa str. 38? roške monografije iz 2008. glede ubikacije Roga Vdumpno.
Devetka.

(https://31.media.tumblr.com/197a56a6702eaa2fc58eedab8dcc2c02/tumblr_n3tybeEm6b1txjp1wo1_1280.jpg) (https://31.media.tumblr.com/197a56a6702eaa2fc58eedab8dcc2c02/tumblr_n3tybeEm6b1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Rog (kralj)
Autor: glonga - 10 Travanj 2014, 21:38:41 poslijepodne
Ovaj link na sliku meričke organizacije za toponime geonames.org je jaka ko kralj.

Ovdek je krunjen kralj na Duvanjskom Polju. Argumenti moji za tu tvrdnju nisu ništa slabiji od bilo čijih drugih za tvrdnje o Tomislavu ili Mandićevu Budimiru.

kralj

Roški Brig
http://www.geonames.org/3286362/roski-brig.html

što se mene tiče glede ovog kartanja bele na temu ubikacije roga ja niti ne kanim brojit punte
jastno ko dan

Game Over
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 10 Travanj 2014, 23:28:30 poslijepodne
Game Over?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 11 Travanj 2014, 00:03:22 prijepodne
Game Over?

Ama glede iznošenja oko ubikacije s nekim sugovornicima. Nema tu štofa za sredovječno, duhovno, kulturno i administrativno središte.
Za doba Burnuma i Daorsona more bit i na "tanjim" podlogama, jer drugo je vrijeme i drugi "way of life" u prostoru. Druga toplogija. Teško pratit dva parametra, prostor i vrijeme.

Evo u ovom "reporteru" Nadreality Show-a nema štofa za Woodstock. A on ne bi nešto prozaičnije.

Na Roškom Brigu bi bilo dobro napravit štogod ko na Woodstocku, ako poljar ne bi rastra čeljad.

Nadreality Show 6 [4/7] / Neobična zanimanja / Ivica Krajač / 2:52

Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: belevarac - 11 Travanj 2014, 01:08:57 prijepodne
Glonge, boja, zašto mislish, da su mericske karte bolje od ostalih? Zar su merikanci odali tudan s onin shchapovin i razmirali? Ja znan, da mogu odsgor snimiti i kutiju sheverinjacsu, ali bona na brdin ne pishe, kako se koje imentuje. Eto oni "ROGOVI" SZ od Rožka Polja, odklin jin to? Shta su odali tudan i ljude pitali, kako se shto zove?

Imali josh koja karta, osim one jedne, na kojoj je Rožko Polje cila siverna strana Biokova?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 11 Travanj 2014, 03:15:48 prijepodne
...Šatulija(sv.Ilija),mlad sam ja,još tribam čorbe izist...u razgovoru mi neko pripovidi,:Sutulja,Sutinlija,Satinlija,Satulija ili kako već da je pojam za usjek,klanac,klisura?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 11 Travanj 2014, 09:52:03 prijepodne
...za bele još karti,meričke 1:50 000
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 11 Travanj 2014, 09:54:07 prijepodne
..nastavak ,meričke
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 11 Travanj 2014, 09:58:58 prijepodne
-pa vojne 1:100 000+ ona jedna austrougarska što vali da bude kompletna.--neka stoji
Naslov: Odg: Merika Čemerika
Autor: Delmata Dinaroid - 11 Travanj 2014, 10:20:28 prijepodne
..nastavak ,meričke
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 11 Travanj 2014, 10:23:10 prijepodne
A da nam Merikanci s pomoću svojih satelita otkriju toplu vodu ha?...Ili barem još pokoji prsten pečetnjak da možemo razavit turizam....Samo nek ne dolaze vamo....:P


Doba bosanskih vladara
Duvno je s čitavim područjem do Jadrana. Cetine i daleko preko Neretve došlo oko 1325. pod upravu Stjepana Kotromanica, bana Bosne. Otad ovo područje visokih polja (Duvno, Livno, Glamoč) tzv. Završje, osvajanjem bana Stjepana otkinuto je od kraljevine Hrvatske: dio je Bosne do njezine propasti, dio bosanskog pašaluka nakon toga. Samo kratko vrijeme kao kraljevski posjed vratit će ga godine 1356. kraljevini Hrvatskoj Ljudevit Veliki (1342-1382). Poslije njegove smrti Duvno je u posjedu kralja Tvrtka. Da su tada Kotromanići ovdje imali zadnju riječ i punu vlast, dokaz je i zahvat kralja Stjepana Tvrtka: zbog međusobnog pokolja „na viri Gospodskoj" (sedam mrtvill) on rastjera tadašnje Koljane i selo Kolo dade duvanjskom vlastelinu Semkoviću u zamjenu za Jelšanicu — Jošanicu. Osim Semkovića, posjede na području Duvna kao niži vlastelini imaju i članovi obitelji Klešić koji su ovdje dočekali i tursko osvajanje Duvna, da onda zauvijek ostave svoju porobljenu domovinu. Uz Semkoviće i Klešiće (niže plemstvo Duvna) treba spomenuti i čuvenu obitelj Vukčiča-Hrvatinića koji manje-više neovisno vladaju zapadnom Bosnom i susjednim dijelovima Hrvatske na prijelazu iz 14. u 15. stolječe. Njihov je posjed i Duvno. Nakon smrti Hrvoja Vukčića - Hrvatinića (1416) Završje (Duvno, Livno, Glamoč) posjed je Kotromanića do pogibije Stjepana Tomaševiča i propasti Bosne 1463.
Potrebno je naglasiti koliko su bosanski vladari držali do moći i ugleda duvanjskih župana i feudalaca. Kada je 1393. nakon smrti kralja Tvrtka njegov nasljednik Dabiša morao ustupiti Sigismundu dio Hrvatske i Dalmacije, koje je Tvrtko bio pridružio svojoj državi, ugovor s ugarskohrvatskim kraljem uz kralja Dabišu potpisuje najmoćniji velikaš kraljevstva Hrvoje Vukčić Hrvatinić i duvanjski velikaš Vukmir Semković. Kao i njegov sin - nasljednik Ivan bio je župan Duvna. STOLOVALI SU U SVOM GRADU TVRĐAVI ROGU odatle Roško polje. lz te duvanjske plemićke obtelji potječe plemenita Jelena Semković, kći župana Ivana. Nakon propasti Bosne (1463) Jelena s još dvije bosanske plemkinje prati u izbjeglištvo bosansku kraljicu katarinu, kćerku Stjepana Kosače, ženu kralja Stjepana Tomaša Kotromanića da bi joj u Rimu olakšala teške dane prognanstva. I druga duvanjska plemićka obitelj - Klešići bila je veorna cijenjena. Posebno se ističe pataren Pavao KleŠić. Kralj Tvrtko naziva ga „vojvoclom kraljevine Hrvatske": Na povelji - listini u korist Dubrovnika 5. veljače 1399. uz potpis kralja Ostoje nalazi se i njegov. Pavlov sin posljednji je gospodar Duvna.
Otad povijest ga češće spominje; još točnije. spominje se grad - utvrda Rog po kojemu je čitav kraj i dobio ime. U 15. stoljeću grad Rog, a onda sigumo i čitavo područje Roškog Polja u posjedu je duvanjskih plemenitaša Semkovića. Da su osim njih tu živjeli ili se privremeno zadržavali feudalci u 14. ili 15. stoljeću, potvrduje TRIDESETIH GODINA NAĐENI ZLATNI PRSTEN - PEČETNJAK. Pod selom Hambarom, na njivi, nađen je dok se kupilo pokošeno žito. UGRAVIRANA KUNA ILI LISICA SVJEDOČE DA  MU JE VLASNIK BIO  NETKO OD BOSANSKIH VLADARA ILI FEUDALACA. SAMO TAKVI IMALI SU U TO  DOBA SVOJE PEČATE I PEČETNJAKE.

Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 11 Travanj 2014, 10:29:09 prijepodne
Evo nesmim s ovcam u Rogove dok mi Merikanac ne rekne da su to Rogovi jerbo bi mogo i zalutat a još k tome vučarljivo rode pa ako mi vuk udari u ovce neću moći ubicirati ono "mamo njizi"...Cilu noć googlam i  tražim lokaciju "Mamo Njizi" i nigdi ništa eh ti grebeni merikanci...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 11 Travanj 2014, 11:23:59 prijepodne
...Šatulija(sv.Ilija),mlad sam ja,još tribam čorbe izist...u razgovoru mi neko pripovidi,:Sutulja,Sutinlija,Satinlija,Satulija ili kako već da je pojam za usjek,klanac,klisura?

Moga ti je to belevarac réšit. Ima više auktora što razglavljuju slične toponime, nu evo jedbog online, Ćek rodon iz Beča.
Konstantin Jireček. Die Romanen in den Städten Dalmatiens während des Mittelalters. Bd.: 1. Wien. 1901. str. 58. (http://daten.digitale-sammlungen.de/0006/bsb00066385/images/index.html?fip=193.174.98.30&id=00066385&seite=65)

Usjek, klanac, — sutiska — nešto mi se čini da na području Dalmata to nemaš nigdi, mislim ne š čut sutisku ni iskrivljenicu za klanac.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 11 Travanj 2014, 11:48:31 prijepodne

… Shta su odali tudan i ljude pitali, kako se shto zove?

Imali josh koja karta, osim one jedne, na kojoj je Rožko Polje cila siverna strana Biokova?
Ti ko da ne vidiš komu su oni upisi upućeni.
Pokupili gotovu bazu, o koju im je lomit noge i jezik.

Ima sigurno, možda čak i objavljenih na ovoj (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.0) temi .
Otkud te sad odjednom zanimaju više toponimi zapisani na karti, nego knjiški zapisi (Rački, Pierrerov lekikon, Krones)…)?

Je li to već vidim teoriju?
Iza sv. Ilije na Bijakovi je veliko Roško polje, široko nekeliko puta više nego što je on na višem od njeg.
Onda je iza sv. Ilije (pokazalo se da nije izvorno sv. Ivan) iza Zavelima opet takvo Roško Polje.

Sad bi ispod Šatulije seoničke, samo s druge strane, tribalo opet bit Roško Polje, samo što vaskoliko duvanjsko zovu duvanjskim, nema zaljeva. Ili?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 11 Travanj 2014, 13:01:27 poslijepodne

Crkve (i/ili kapelice) na ovoj karti.

Seonica, ispod slova a u riječi Seonica. Postoji li danas? Patron? Je li kod nje zapravo bilo sjedište apostolskog vikarijata za vrime Rafe Barišića?

Između Omolja i Borčana. Borčanska današnja? Omoljska? Kapelica? Patron?

Kongora. Čini se da je i danas tu (baš ta) crkva.

Dràge među kojima se nalazi Rog su promijenile imena. Nekad su se zvale Jazoniška i Glinska. Oba zapisa su mi sumnjiva. Glinska? Kažu li današnji Omoljani glina ili gnjìla? Gnjilska draga.
Ova druga po govoru puka je lakša za izgovor ko Jazon(j)ićka.

I što piše iza desno iza crvenog upitnika? Ne mogu pridignit.

Koji se svetac krije iza crveničkog(?) vrila Šepur? (Qu. Šepur, Quelle Šepur, izvor Šepur).

Zanimljivost, Guber postoji i između Bukovice i Mrkodola? Ispor radara (1:50.0000 toponimija) geonames.org. Još jedan, meni dosad nepoznat Guber (http://www.geonames.org/3283786/guber.html), u Prisoju.

(http://37.media.tumblr.com/fd813449d9587c30dc852cd16e0916cb/tumblr_n3v4ijvFcC1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/fd813449d9587c30dc852cd16e0916cb/tumblr_n3v4ijvFcC1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 11 Travanj 2014, 13:14:54 poslijepodne

Imali josh koja karta, osim one jedne, na kojoj je Rožko Polje cila siverna strana Biokova?

Dok su Mlečani upravljali tim područjem - oni to područje uvijek tako imenuju na kartama i u tekstovima.
Na svim mletačkim kartama koje su takvoga tipa da imaju upisana područja te veličine, redovito se uz Primorie (Makarsko primorje), Radobiglie (Radobilja), (Comitato di) Poglizza (Poljica) pojavljuje i Roscopoglie Roškopolje.

Mislim da se ime održalo dosad u toponimu Rašćane. E, sad ti puno bolje znaš kao ono može a > o i o > a, i jesu li Rašćane mogli bit Rašćani i/ili Rošćani.

Nemam dobre faksimile takvih karata. Nije ni ovaj dobar, ali se valjda može pročitat Rosco Poglia pored Radobiglia.

(http://37.media.tumblr.com/bc4102883339e2a84ae6b8861e898764/tumblr_n3v5i6x69d1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/bc4102883339e2a84ae6b8861e898764/tumblr_n3v5i6x69d1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 11 Travanj 2014, 13:20:51 poslijepodne

Sad bi ispod Šatulije seoničke, samo s druge strane, tribalo opet bit Roško Polje, samo što vaskoliko duvanjsko zovu duvanjskim, nema zaljeva. Ili?

Šta radi Roški Brig u jugoistočnom zaperku Duvanjskog polja? Roški Brig spada u(z) Roško polje.
Ima li po Duvanjskom polju još naziva za lokalna polja, unutar toga velikoga polja, kao dijelove cjeline? Nešto kao Brišničko polje, Mrkodoljsko polje…?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 11 Travanj 2014, 14:04:25 poslijepodne

Izvornik ove karte vridi ponovo pogledat i napravit dobar faksimil.
Od ilirskih oputina, preko rimskih cesta, do onog što je ostalo iza templara i potonjih i Turaka i dočekalo Mlečane. Daklem, od templarske Vrane na moru se k Rami izbijalo vjerojatno na Prisiku s Trilja. Privala je po ovoj mapi u međuvremenu izgubila značaj.

Održala se trasa Ugljane - Roško polje - Sonica - Doljani - … kao dio puta od mora, više ne od vranske luke već od Splita i Omiša.

Od Makarske prem Rami izgubila se (barem na ovoj karti) dionica (rimska) Imotski - Zagorje - Vojkovići/Mesihovina.

Ostalo je Roško polje kao Y-čvor na putu Makarska - Imotski (Proložac, jezero) - Roško polje - Seonica - Doljani - ….

Rog koji je mogao bit zapisan ko Bog (a nečijom omaškom neizbrisan ko templarski božjački trag) izgubio je u ovoj raspravi bitnu vezu s templarima. Crkva sv. Ivana Krstitelja u Roškom Polju je u templarsko vrijeme najvjerojatnije bila crkva sv. Ilije. Ponovo k sv. Ivanu Krstitelju u Zagvozd, Župu Biokovsku, Rašćane/Rošćane.

Zbog Šatulije ni Rog nad Duvanjskim poljem, vjerojatno nema izravnu jaku vezu s božjacima. I dalje na sjever - ništa do Podmilačja.

Uzput. Crna Gora, koja se i na ovoj karti vidi zapisana, je dovoljno stara po starim kartama da nositelje prezimena Crnogorac okolo Imackog i Pošušlja i zaseoke zvane Crnogorci nitko utemeljeno ne može povezivat s doseljenim iza 1717. godine i još k tome pravoslavnim Crnogorcima.

(http://24.media.tumblr.com/4bc0acbffbc873d9d7fd27fa5883e468/tumblr_n3v83i2eWQ1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/4bc0acbffbc873d9d7fd27fa5883e468/tumblr_n3v83i2eWQ1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Hvala ti za KNOJ
Autor: glonga - 11 Travanj 2014, 14:43:45 poslijepodne
… Bilo bi ljepo da se ispričaš Rožanima, ne samo za Tvoje nastojanje krivotvorenja povijestui, već i vrijeđanje poput KNOJ i slićna. …

Hvala ti za KNOJ. Proguglala. Nije to moje. Sad znam u koje budaletine mi je ostao izvornik rijetkog primjerka one Marunine knjige. Možda mi to pomogne da se sitim u koga mi je Vidovićev libar o Bijankoviću jerbo ga ne mogu nać.
Za Marunu se ne sikiram jer ga imam skeniranog. Ali Vidović!

Koliko se sićam radilo se o tome da (14. 12. 1946. ± misec dana) KNOJ nije moga mobilizirat dovoljno jahaćih konja za jedan konjički vod sa šireg područja, a niti ga je moga priranit od užeg područja drevne župe Roško Polje. Prepiska nekakve jedinice KNOJ-a stacionirane u Roškom Polju s mjesnim narodnim odborima Roškog Polja, Zaljuti, (Mijakova Polja?), Vinice… po prilici drevna župa Roško Polje. Čitavo područje s prepiske ni pod terorom KNOJ-a i OZN-e i mjesnih odbornika nije moglo uzdržat konje jednog konjičkog voda.
Ako ćemo ih pravdat domoljubljem i sabotažom i otporom, zapreminska masa sijena koje se traži u tim dopisima je takva kakva je, ne moš ga lako sakrit, nije zob, ni raž. Daklem, ne ide. A si(je)na nestalo i prije Božića. Dipli do Jurjeve.

Kad pogledaš Vildanove deftere (Aličić 1985.) (ovaj upis (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg47888#msg47888)) vidiš da posadnici tvrđave Rog iz tih deftera jašu sa sandžakbegom koji stoluje u Blagaju.
Stoji i popis. 36 jahača. A Roško Polje ni 1946. nema sijena za toliko jahaćih konja (uz svu ostalu marvu). Ko bi reka uz tolike sjenokose makar na Zavelimu, ako je na Roškom, Viničkom, i Mijakovom polju i krškim poljcima i docima samo slama rađala? Uzmi u obzir i ranu i kasnu (XVIII. st.) logistiku turske vojske i treba ti bit jasno iz kojih razloga ne možemo govorit o sjedištu i glavnoj vojarni tobožnje Roške kapetanije u Roško Polju. Nema tu štofa za sredovječnu konjicu.

A tamo di si naša to o KNOJ-u, te slike sigurno imam negdi arhivirane, na nekom starom disku, neindeksiranom. Ako te zanima mogu to i potražit.
Ne vidim potrebu da se bilo ja, bilo ona budaletina u koje mi je ostala zbirka Ograničenja, ispričavamo bilo kome. To je komad nesretne narodne povijesti, a ako se nesretni tadašnji lokalni odbornici i njihovi potomci nisu ispričali svojim susjedima i sumještanima i potomcima, to je i njihov i naš opći narodni problem. Od KNOJ-evaca koji su tu i po jeziku i po rukopisu uvezeni sa strane svakako nije očekivat ispriku.
Nego, kad smo kod toga, još ima živih koji pamte to doba, a rijetko koji će ti priznat i ispričat kako je dragovoljno (pod prisilom) oda po Zavelimu i Kamešnici (koju Mlečani na kartama pišu i Tovarnica) i Vranu u potrazi i za Kapulicom i za Geganom. To su zvali akcija, akcije. Očito se nije radilo o radnoj akciji/akcijama. A štofa za akcije je bilo. Ivica Krajač. Opet. VKV krojač i prekrajač povijesti. Za neki Woodstock tu nema štofa. Sorry. Ujála bi crna majka da ima.


Za Pavu Džolinu se još nisam raspitala. Nu znam, kad smo već kod KNOJ-a i OZN-e, čula sam davno za jednu drugu žensku iz toga kraja slično konstruiranog imena (ime/nadimak + patronimik), i čitala skeniranu dokumentaciju o njoj. Ne znam je li se njoj itko ispričao. Ja je nisam mogla prijavit ni KNOJ-u, ni OZN-i, ni UDB-i, ni Navodnoj Miliciji. Prijavili su je bit će oni koji su je mogli čut, jopet njezini, Rožani ili Rošnjačani ili Viničani. Kako no je se zvala? I je li živa još? Gara Cvikavčeva?

Kapulica, što no si u Vranu,
sestra će ti donositi ránu.


Možda se ne sjećam dobro detalja iz te priče i iz dokumentacije o tomu slučaju, ali pamtim da u zapisniku sa suđenja stoji nešto zanimljivo o međupresudi u jednoj presudi. Još jedan u nizu različitih sudskih presedana sudske prakse toga doba.
Kad joj je pročitana kazna (3 ili 6 mjeseci, ne sjećam se, uglavnom "manja" kazna koja se broji u mjesecima) tad već osuđenica je rekla nešto kao:
— Zar vi mislite da ćete toliko vladat?! — nakon čega je suđenje nastavljeno i izrečena joj je (više)godišnja zatvorska kazna.
Naslov: Satulija - Rašćane
Autor: glonga - 11 Travanj 2014, 16:01:17 poslijepodne

Konstantin Jireček. Die Romanen in den Städten Dalmatiens während des Mittelalters. Bd.: 1. Wien. 1901. str. 58. (http://daten.digitale-sammlungen.de/0006/bsb00066385/images/index.html?fip=193.174.98.30&id=00066385&seite=65)

Geonames.org ima još dvi Satulije. Toj bazi podtaka o topinimima je osnovica baza imena s DMA karata 1:50.000.
Po Dalmaciji postoji na kartama krupnijeg mjerila čitav niza Satulija/Šatulija i sve su vrhovi. (Perun, pa sv. Ilija).

Jednu iznimku donosi geonames.org, vodotok Satulija. Kad ponovo pogledam mletačke karte zaključujem da Mlečani nisu Sutinu s dionice Podzavelim-Vir ucrtavali kao vodotok već baš ovu Satuliju. Vjerujem da je ova Satulija dobila ime po brdu koje se isto zove, a nisu međusobno daleko.
Satulija, (http://www.geonames.org/3280303/satulija.html) brdo i, ako se dobro sjećam, arheološko nalazište, čini mi se da je naširoko opisano u studenačkoj monografiji. Oops, ova na linku je Satulija kod Rašćana. E sad triba zavirit i u studenačku monografiju. Nu čini mi se da oni imaju brdo Satulija.

Nego, uzorak se ponavlja. Satulija - Rašćane. Sveti Ilija - Roško Polje. Skoro pa redovitu u paru. Šatulija - Rošci (Roški Brig).

Satulija (http://www.geonames.org/3285520/satulija.html) kao hidronim, nedaleko od onog studenačkog oronima.

Kartirana seonička Šatulija je oronim. Ne tvrdim da se vodotok koji je mogao teći dràgom nedaleko od te Šatulije nije mogao zvat isto ili slično.
Ili nije oronim? Geonames.org i satelitska slika jasno pišu da se radi o dolini sa slike i (valley) dolini u zapisu o toponimu. Nu, svejedno je na vr brda i po uzoru na hidronim Šatuliju, tu je negdi i vrh, pa može bit i zagubljenog imena, koji ima vezu s Perunom i/ili sv. Ilijom.

Edit.
Izgleda da ne postoji Satulija kao brdo u Studencima. Samo ona ista udolina kroz koju Mlečani crtaju vodotok. Zasad s njihovog web mjesta:
»Tu je još i velika plodna prodolina Satulija. Najveći dio tla građen je od kredina rudisnog vapnenca koji se javlja u debelim naslagama, a manji je dio od dolomita. Pristranci polja građeni su od alveolinsko-numulitnih vapnenaca poslije kojih slijede eocenske tvorbe: vapnenačke breče, laporasti vapnenci i eocenski lapori.«^ (http://www.studenci.hr/index.php/studenci/geografski-poloaj)
I koji je patron župne crkve u Studencima? Slučajno(?) opet sv. Ilija.

(I) Zato me zanima koji je patron one crkve/kapelice u Seonici s one austrougarske špecijalkarte.
Naslov: Odg:@glon(dž)ga uhhhhhhh... Živ živ...
Autor: Delmata Dinaroid - 11 Travanj 2014, 16:25:56 poslijepodne
Dobro, inčije. Kako? I što je po tvojim ričnicima rževina? Što plìva? Što trìna? Slamom koje žitarice su se pokrivale stare kuće i pojete u Belevariji? Kako se zvala ta žitarica? Danas ju očito (ni ušito) nitko ne zove. Je li njezina slama rževina? Je li kruv od nje — rženi kruv? I što je, konačno, kàrišik? U koja doba od godišća su sijali stari Belevarci tu žitaricu za koju tvrdiš da se inčije zove ?

Sasvim neargumentirano tvrdim da je ne samo grucko gradacko vranićko kočerinsko Raško polje dobilo ime po rži već su to i Ružići.
Nisu valjda po Rûži? Ili je tamo bio nečiji ružičnjak?

rȃž (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=dlpmWxA%3D) rȃž ž 〈G rȁži, I rȁži/rȁžju, bot. jednogodišnja biljka (Secale cereale) iz porodice trava (Gramineae), uzgaja se najviše na područjima s umjerenom klimom radi zrna za krušno brašno; hrž ♦ pr. (nadimačka): Hòržić (160, Novi Marof, Sisak), Hòržinek (Kostajnica, Prigorje), Hȑžān (Zagreb), Hȑžek (Sesvete), Hržènjāk (Hrženjȃk) (990, Zagorje), Hȑžica (130, Pregrada), Hȑžić (530, Samobor, Brač, Primorje, Međimurje, Krk), Hȑžina (180, Zagreb, Zagorje, Moslavina), Rážnjević (160, Benkovac, S Dalmacija, v. i ražanj1), Ràžov (430, Zadar, Dalmacija) ◊ mikrotop. (ob. za oranice na kojima se sadi): Ràžen, Ràžīšte, Ȑžīšće ◊ top. (naselje): Hržènīk (Hrženȋk) (Jastrebarsko, 154 stan.) ✧ prasl. *rъžь (rus. rož', polj. reż), lit. rugys ≃ stnord. rugr

H se ne čuje i ne izgovara u ovom dijelu Europe pa i šire. Napominjem. Za svaki slučaj.
Dodajem:
pr. Raškopoljac (Ržkopoljac)
mikrotop. (ob. za oranice na kojima se sadi [valjda se sije Aniću i drugi]): Ražina (Ržina), Raško polje (Ržko polje, Grude)
top. (naselje): Raškopolje (Ržkopolje, Raško Polje, Roško Polje; Tomislavgrad), Aržano (Ržano, Imotski), Ružići (Ržići, Grude)

Koji sve samoglasnici mogu doć između r i ž u riječi ?
Secale cereale (http://species.wikimedia.org/wiki/Secale_cereale) Беларуская: Жыта; Català: Sègol; Česky: Žito; Dansk: Rug; Deutsch: Roggen; English: Rye; Español: Centeno; Français: Seigle; Hrvatski: Raž; Magyar: Rozs; Polski: Żyto; Русский: Рожь; Slovenščina: Rž; Suomi: Ruis; Svenska: Råg; Українська: Жито

Ovo što i Raškopoljci uz Rožane oće kupit bolju mjesnu povijest i provodit hegemoniju nad okolnim mjestima prema njemačkom Roggen, unjerskom Rozs, oblak im unjerski, ruskom Рожь… kad-tad će bit danski Rug i ne će ni za jotu primaknut tvrđavu Rog s Rošnjača na Raškopolje.
Nešto je trulo u državi Danskoj, i bolesno…
Rog (Roschigrad) je iznad Rošnjača na zavelimskoj uzvisini na kojoj je danas rošnjačka kapelica Srca Isusova. Na onom brdu iznad Zaljića na koje ubiciraju Rog nema nikakva traga ruševinama, ni kamenje se golo ne plavi, nit ijednoj civilizaciji ima logike ondje podizat utvrdu, nema ni gromila ni gradina ni blizu, tek gola brda i opuvani doci, nema ni traga nikakvom putu povijesnom čije bi putnike ta utvrda obsluživala.

Belevarac, roški opanak kao produkt, rukotvorina, kao obuvalo ne postoji, to je umotvorina. Ganga koju, prema Mijatoviću, navodiš je prosvjed duvanjski protiv srbskog, gedžinog opanka. Odkud sad Srbi, pitaš se? Najmanje od dolazka K. und K. Srbi su upravljali Duvnom, čak je i srezki, a ne kotarski, pisar bio Srbin, među inim i jedan Kosanović iz imackoga kotara, među prvim hrvatskim kolaboracionistima i srezkim kohabitantima u srezkoj vlasti su bili Rožani, a ne Raškopoljci. Po inerciji, nepotizmu, zemljaštvu… do danas, me š čini, Rožani drže ključne pozicije u duvanjskim mjesnim vlastima. Odatle je Duvanjka željna roškog opanka. Roški opanak je tu figurativna tuđa čizma. Na strateškim mjestima njihovi ljudi. Zvuči poznato. Tehomanageri, socijalistički direktori, rvacki novi riberali, zlatni dečki iz Hennessy-ja, kulturni krug Steve Krajačića…

Postoji Roško Polje i Raškopolje i još polja u Ržkupolju. Zbog Roškog Polja u Ržkupolju ni danas nisu za javnost stari župni ljetopisi, Roško Polje je samo spalilo svoje stare župne matice 1970-ih, u Roškom Polju su OZN-a i KNOJ bili ko kod kuće sve do 1952. Vjerujem da je Etnoseksualac u raljama života svjestan svoga Ržkopoljstva ko i njegov lik Živac kad kaže:
— Pa oni su jèbogati bacali cvijeće pred kralja dok su nas žandari kundačili... — kao što je svjestan i anoniman narod, epsko pjesničko kolo koje ganga:
U Krnjinu trije'st i šest kuća,
muško, žensko, svi ko vatra vruća.

[Strah od križa (http://inkvizitor2002.blog.hr/2005/11/1620412470/strah-od-kriza.html), objavljeno 26.11.2005.]

Nemam iluzija o tome da će po ko zna koji put u miru Roško Polje pobijediti Ržkopolje, iako ga nikad nije pobijedilo u ratu.
O tomu se ovdje radi a ne o komediji absurda u kojoj je državni liferant prometnih zakova propustio grešku svoga polupismena i neobaviještena radnika u grafičkoj pripremi kroz nikakvu kontrolu državnih i lokalnih uprava za državne i lokalne ceste.

Rz rže od rzati. Može li se po tobožnjoj starinskoj pučkoj kletvi puknut od rževine ko od diteline?
— Dabogda pukla od rževine!

— Rš Garine izili te vuci!
Šta ti čine po ćupriji Turci?

Je li u izvorniku Mrš, , ili ? Mrškati od mrš, ja l trškati od drž? Natrškati pašče, p(a)sa. Paščetno. Pas ne rže, pas reži. Nije konj krme da priživlje. Napucikat: — Puci ga! Drž ga! —, Trš!? Od drž. Š. Kako i kad ž iza r prelazi u š i d ispred r u t? Glasovna promjena zvana rzanje, od glagola réžati? Ili pak rškanje, ili roškanje roško? I trškanje uzputno. Bože, je li još živ Dane Roško?

Rožani, Raškopoljci, Ržkopoljci, Rimljani, braćo i zemljaci, ako već mrčite gaće i papir, budite ono što jeste, stavite tablu Ržkopolje. Košta će vas promina dokumenata. Više nego što vam se čini.

Zavelime, moj debeli lade,
šta po tebi Roškuljice rade?

Siku grane, od muva je brane,
a osičke guraju u sličke.

I ne zamirite na inglendi. Injunjuc.

Ržkuljice, umiljata seko,
doša bi ti da nisi daleko.

Nadodatak. Čini se da je i slijedeća ganga, relativno nova zbog riječi beba, roška ganga, jerbo u gangaškim krajevima u rijetko kojem mjestu sve do danas mater rođenu zovu nana pa i u psovci jedan drugom i jedna trećoj psuju milu nanu koja ji je rodila.

Daj mi nane kruva ječimena
u meni je beba načinjena.

Rženi kruv ržki je tu izostao zbogradi rime, a do će rima kad nadođe klima. Pro će ovo globalno zatupljenje koje se dobro prodaje iako ni ove godine od Mladog Lita do danas nije bilo dana za kratki rukava ni na njivi, ni u docu, ni na plaži… Ničija nije do zore gorila. U međuvremenima će se Rožani i Ržkopoljci roškat. I trškat. Pomalo.
Naslov: Odg:@glon(dž)ga uhhhhhhh... Živ živ...
Autor: glonga - 11 Travanj 2014, 16:52:09 poslijepodne

Bilo bi ljepo da se ispričaš Rožanima, ne samo za Tvoje nastojanje krivotvorenja povijestui, već i vrijeđanje poput KNOJ i slićna.

A to? Pa jesi li ti Ivan od Rog-a ili Delmata Dinaroid? On me je proziva za ispriku glede KNOJ-a.
Jeste li pročitali pravilnik (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=3.0)
»16 - zabranjuje se korištenje 2 ili više "nick"-ova na forumu.«

Ne kanim se ispričavat ni za to. Ima, doduše nije kod mene, dovoljno skeniranog štofa i za takve tvrdnje.
Za štof oko Gare Cvikavčeve, koji sam među otalim štofom koji podržava tezu o KNOJ-u i Rošku Polju iz toga upisa, vidila, ako se i ne sićam svih detalja i imena, se jasno sićam za što ga nisam dobila i zašto mi ga glava koja ga ima dade samo na uvid, a ne dade prisnimit.
Veli da još nije prošlo (tada) a ni sad 70 godina od događaja i da bi objava milicijskih, sudskih, odborničkih… papira mogla samo napravit nered među živim akterima i/ili njihovim potomcima i dan danas, a da sam ja sklona svašta nakeljit na internet neselektivno i nepromišljeno.

Po tomu ti se Rožani ne razlikuju bitno od drugih mista u okolici pa i šire. Po tomu pitanju pomirbe i aktera događaja 1941.-1952. pa i šire.
Tri Rožanina četri pulitičke stranjke. Ovdje umjesto Rožanina u tu rečenicu moš umetnit bilo koje mjesto iz uže i šire okolice.

Zato mi se i čini, jer je taku dvojicu teško nać na tako malom prostoru pa još i sastavit skupa, da ste ti i Ivan od Rog-a isti lik.
Ako mislite da makar onom jednom administratoru ovoga foruma možete i znate zamest forenzički trag o tome da se radi o istom liku, varate se. A ža bi mi bilo da vas banira. Dragi ste mi. I korisni. Ma koliko iritantni bili, ipak motivirate na razsvitljenje nekih zamračenih i nerazjašnjenih stvari na roškom i širem području.

A tvrdnja da je Rog na Rošnjačama iz toga upisa? Pa màšilo se. Shit happens. Nije se znalo za Rošce Seoničke. Događa se.
Takav promašaj ne godi mojoj oholosti, al' šta š. Nu da nisam bacala stine u bus, ne bi se ni pokazali oni Rošci kod Seonice.
Ovo se pritrese svake četvrte godine, (2005., 2010., 2014…) a Ginko, i linost… taman se pola gradiva zaboravi o temi, kad opet nešto ispliva ko ovaj tematski pečat roškog dušobrižnišva (curae), a ne kurije (curiae).
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 11 Travanj 2014, 17:22:13 poslijepodne
@glonga..Ja nisam Ivan od Roga iako se jako dobro poznajemo pa se čak i prijavio na ovaj forum sa moga računala...Gle o KNOJU  u R.P. sam ja više zaboravio negoli si ti ikada znao kao uostalom i roškim odbornicim koje mi ne pada na pamet štititi no izreći takvu LAŽ da se KNOJ ugodno osjećao u R.P. unatoč 192 roške žrtve (niti 5 pod zvijezdom petokrakom svi ostali su poginuli u hrvatskoj odori) može izreći samo netko tko jako jako mrzi Roško Polje i Rožane...Uz ujaka i strica poginulo mi je 20-ak članova uže obitelji što je sličan slučaj sa mnogobrojnim Roškim obiteljima i sad ti zamisli kako li se svi mi osjećamo godinama čitajući tvoje neistine i nebuloze spram Roškog Polja i Rožana?...Da godinama jer ja već dugo pratim ovaj forum i znam svaku riječ koju si napisao no cijenići ovaj forum i forumaše na njemu  a poznajući samog sebe i svoju eksplozivnu (na neistine) narav i znajući da ću prije ili poslije doći u "sukob" sa tobom nisam se želio prijavljivati na ovaj forum sa kojega ću nakon ovog mog komentara i otići....KNOJ je upravo  znajući sve ovo iz straha od ustanka ostao u R.P. do 1952.g.....Sada ću otići sa  foruma uz dvi Roške a ti  mućni tom glavom...Zagreb pao Roško Polje nije u njemu se Kapulica (o njemu sam revidirao mišljenje) krije....U njemu je i Križića Ile ubiše nam izdajnici (zna se i tko) Ilu u mitskome našem Zavelimu Ile biše ppsljednji ustaša kog je krila oba gora naša tada pjesnik pjesmu i sačini o toj našoj Zavelim planini...Zavelime mojoj majci kaži da me više po tebi ne traži"! Pozdrav ovom forumu i cijenjenim forumašima  a glon(dž)ga ni tebe neću zaboravit!
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 11 Travanj 2014, 19:18:31 poslijepodne
…Gle o KNOJU  u R.P. sam ja više zaboravio negoli si ti ikada znao kao uostalom i roškim odbornicim koje mi ne pada na pamet štititi no izreći takvu LAŽ da se KNOJ ugodno osjećao u R.P. unatoč 192 roške žrtve (niti 5 pod zvijezdom petokrakom svi ostali su poginuli u hrvatskoj odori) može izreći samo netko tko jako jako mrzi Roško Polje i Rožane...

Ne volim kad netko kostima mrtvih nešto pokušava o sebi reć. Svim žrtvama na svim stranama mir i pokoj. Ja govorim o preživjelima, ako ti možeš hladne glave i vruća srca, i ti i Ivan od Rog-a čitati o tim stvarima. Jesi li se ikad zapitao koliko je od tih 192 poginulo u Roškom Polju, a koliko daleko od Roškog Polja, na primjer? Da si bez pretjeranih emocija čitao onaj moj davni upis koji maloprije citiraš vidio bi čiju stranu u tomu upisu držim, držim li stranu narodnu, ili držim stranu kolaboracionista. Ivan od Rog-a ističe svoje godine iako ga nitko za njih ne pita, a iz svakoga mu upisa bije emocionalna mladost, da ne kažem emocionalna nezrelost, ili, ne daj Bože, emocionalna neuravnoteženost.

Veliš da pratiš ovaj forum. Pa je li ti promaklo da sam ovdje (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2715.0) baš na ovom forumu uložila dosta truda i vremena u čitanje i objavljivanje najstarije sačuvane roške matice umrlih?
Šta misliš da me je na to tjerala mržnja spram Roškog Polja?

Kad govorim o konjici, pa i o KNOJ-u u Roškom Polju, ne govorim o tomu na pamet, o tomu postoje pisani dokumenti.
Ivanu od Rog-a u nekom ranijem upisu reko da ću mu nać to o konjima i slami iz 1946. i o okružnicama i prepisci jedinice KNOJ-a stacionirane u Roškom Polju sa susjednim mjesnim narodnim odborima oko problematike prehrane konja koje se javlja već potkraj kalendarske godine i prepiska se oko toga nastavlja početkom naredne kalendarske godine.

Kako ću ti objasnit da nije jedini problem sa strane i u strancima nego baš o čeljadi u mjestu o kojem se radi. Anegdotom?
1990-ih se na jednom općinskom vijeću raspravljalo o tome koja će sela i zaseoci dobit malko asvalta.
U prijedlog i obranu prava jednog sela (poprilično udaljenog od sebi susjednih sela) na malo više asvalta jedan je vijećnik rekao:
— A njima bi tribalo dat. Oni su za današnjicu. Oni su u onom sistemu uvik pivali, pa ji je zatvaralo.
Vijećnik koji je htio malo više asvalta na drugu stranu reče:
— A znaš ti koliko je erara između nji i najbližeg sela? Nije ji niko tuđi moga čut da su pivali na razglasu na vr brda. Sami pivali — sami se prijavljivali! Ajmo dalje!

Nekako mi se čini da je to tebi jasno, nego da se enonako oćeš s menon priričivat. Pa de! Šta vàli. Za ake stvari forumi i služe.
Uzput, nemoj se odma ljutit. Prvi moj dojam o tebi je po nick-u. Imota Dinaroid, stari forumski lik, prva asocijacija. † Ljubo Stipišić Dalmata, druga. Ne znam ko je pokojnom Ljubi prišio Dalmat i ono a na kraju. Nu kad netko sam sebi prikači Delmata, šta se odma ljutiš, to mi zazvuči ko kad netko sam za sebe kaže da je hrvatski nacionalista, što je paradoks, jer najmanje što nacionalist (bez -a, u hrvatskom slučaju) može uradit za svoj nacionalizam, je  — dobro upoznat svoj nacionalni jezik.

A, da. Okružnica komandira jedinice KNOJ-a stacionirane u Rošku Polju i odaslana okolnim narodnim mjesnim odborima 14.12.1946. u kojoj se traži sijeno za konje "jer ne mogu konji da se rane samo sas slamu". Dio bogate korespodencije o konjima, mobilizaciji konja, prehrani konja… na roškom području iz tih godina.

(http://37.media.tumblr.com/e0fcc354c38763b1347b36cde288b0fb/tumblr_n3vlgvlWls1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/e0fcc354c38763b1347b36cde288b0fb/tumblr_n3vlgvlWls1txjp1wo1_1280.jpg)

A da te ne volim ko brata rođenog, misliš li da bi ti se uopće obratila ikakvim upisom? Takvog kakav jesi. Sa svim manama i vrlinama.
Na forumima i na internetu još od vremena IRC-a postoji opcija ignoriranja. "Put on Ignore."

Na kraju samoj sebi mogu citirat biblijsku mudru:
Mudre izreke 26 : 17 - Psa za uši hvata tko se, u prolazu, umiješa u raspru koja ga se ne tiče.
Za ubuduće.
Naslov: Pecukića pečat?
Autor: glonga - 11 Travanj 2014, 19:40:46 poslijepodne

Evo još nešto iz toga doba. 21. 11. 1945. Okružnica. Glede pečata.
Iz toga doba (1945.-1952.) i sa istoga područja ima i stvari koje nisu ovdje na ovoj temi offtopic.
Je li u ovom dopisu Pecukića pečat? Di su Pecukići rizali pečate, kod koji pečatorezaca?
A di mjesni narodni odbori? Di je 1945. najbliža državna pečatoreznica?

(http://24.media.tumblr.com/b918ef68c65bd63264418f4425e7ac15/tumblr_n3vnkh0NRF1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/b918ef68c65bd63264418f4425e7ac15/tumblr_n3vnkh0NRF1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 11 Travanj 2014, 19:55:54 poslijepodne
Crkve (i/ili kapelice) na ovoj karti.

--ajmo dalje..da dignem kartu

Borčani,greblje Radoševine -sv.Ilija
Omolje
Seonica -Uznesenje B.M.D.
Šepur-? u blizini Karačić -Snježna kraljica
Kongora -Srce Isusovo

"gnjila"
-Duvanjskom polju koliko mi je poznato Suhopoljina(od Kola ,uz magistralni pravac-naselje Bobara),;zatim nešto kao Mesihoviča polje-mesihovina;poljica-poviše Mrkodila....

Naslov: velika seoba konjā
Autor: glonga - 11 Travanj 2014, 20:20:57 poslijepodne
--ajmo dalje..da dignem kartu

Hvala vinx. Kako ti čitaš onaj toponim uz koji stoji upitnik na toj karti koju sam nakeljila u nekom ranijem upisu na koji odgovaraš, ono desno od Crkvina? Nešto kao Dolkovac? Na tom mjestu, a na drugim kartama, još malo desno piše "Rošci" kojih na ovoj karti nema upisanih.
U samoj Seonici na ovoj karti su tri znaka za crkvu/kapelicu, tek sad vidim.

Uglavnom, crkva posvećena sv. Iliji postoji i ovdje dovoljno blizu toponimu Šatulija/Satulija.

Offtopic mi je pri ruci još jedan dokument iz prepiske o konjma na području (1945.-1952.) čisto ko prilog tvrdnji da su vojne vlasti na području, domaće i strane, više držale do konja nego do ljudi i imale su ažurnije očevidnike o njima nego o ljudima.

16.6.1951. jedan je konj odselio u Jošanicu, a mjesni narodni odbor promptno javlja, vjerojatno zbog "oskudacije" (kako sami pišu po toj dokumentaciji) u konjima i hrani za konje tih godina.

(http://31.media.tumblr.com/801e7b3234656074796989c89f9ae6e8/tumblr_n3vp8hUqg81txjp1wo1_1280.jpg) (http://31.media.tumblr.com/801e7b3234656074796989c89f9ae6e8/tumblr_n3vp8hUqg81txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Nisu Grla već put od Rakitna?
Autor: glonga - 11 Travanj 2014, 22:09:24 poslijepodne

Čitam ponovo Ballifa (1893:30 (https://archive.org/stream/rmischestrasse01balluoft#page/30/mode/1up)) i referencu na Bakulu (1867:135 (https://archive.org/stream/schematismustopo00fran#page/134/mode/2up)). Osim podatka da je i u Bučićima crkva sv. Ilije, očito je da Ballif navodi više podataka nego što ih je pokupio od Bakule.

Kontrolirao se s te ruine iznad Rošaca (i) put od Rakitna u Duvno / Duvanjsko polje. Ta oputina je očuvana i na novijim kartama.

»… über die Römerstation Gradac bei Posušje und weiter über Trebistova in das Hochthal von Rakitno geführt hat. Von Petrovići lief diese Strasse über den Jaramberg, wo sie nach Pater Bakula 1) auf 500 Schritte in den Felsen gehauen ist, in das Thal Duvno und an der römischen Niederlassung bei Borčani vorbei in das heutige Županjac, in dessen Nähe die Reste einer grösseren römischen Ortschaft vorkommen und wo wiederholt römische Inschriftsteine gefunden wurden."

1) Schematismus topographico-historicus custodiae provincialis et vicariatus apostolici in Herccgovina, Spalato 1867, pag. 135.«
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 11 Travanj 2014, 22:23:01 poslijepodne
Nešto kao Dolkovac?

--ne isključujem ni B(olkovac),mada prije sliči na ovo gori.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 11 Travanj 2014, 22:23:47 poslijepodne
..i ova
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 11 Travanj 2014, 23:28:59 poslijepodne

U RH se još u vijek može imat problema zbog objavljivanja sadržaja tih karta, iako ih RH nije izdavala, osim kao pretisak, i iako je dopunjeni i nedopunjeni sadržaj tih karata za područje RH objavljen i javno dostupan na nekoliko službenih geoportala.

Je li na kartama te serije ono što je na austrijskoj špecijalkarti ozbačeno kao "Ruine Rošac" u Roškom Polju, prikazano neposredno zapadno od izvorišta Rošca i označeno kotom 962?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 11 Travanj 2014, 23:38:58 poslijepodne
..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 11 Travanj 2014, 23:49:33 poslijepodne
...ne
Ma ne tu nego u Roškom Polju. Ovde:

(http://37.media.tumblr.com/ae2b696cd379e5476fe5e2f6771da720/tumblr_n3vziwputr1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/ae2b696cd379e5476fe5e2f6771da720/tumblr_n3vziwputr1txjp1wo1_1280.jpg)

(http://37.media.tumblr.com/3cc956846871a4dd50c3b4f509f29375/tumblr_n3vzoklEN61txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/3cc956846871a4dd50c3b4f509f29375/tumblr_n3vzoklEN61txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 12 Travanj 2014, 00:00:55 prijepodne
,,,viđeno
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 12 Travanj 2014, 00:07:19 prijepodne
,,,viđeno
Ne razumijem. Što viđeno?
Lako je meni što je viđeno, no ja još ne znam i nemam predodžbu o mikrolokaciji roškog Roga kako je uslikan na str. 38? roške monografije iz 2008.
Je li to na izvorištu Rošci ili na koti 962?

A ovo je drugo u Seonici i "seoničkim" Rošcima koji su naseljeno mjesto, roška Rošca su izvorište.

(http://37.media.tumblr.com/7a8a8dffc28250c53e6e871a68a8459e/tumblr_n3vzyxRBYK1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/7a8a8dffc28250c53e6e871a68a8459e/tumblr_n3vzyxRBYK1txjp1wo1_1280.jpg)

A i ova seonička ruina mi je malo ublidila na ovoj sliki.

(http://37.media.tumblr.com/16ef4b780c150157630f96f5ba6052fd/tumblr_n3w0avA57n1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/16ef4b780c150157630f96f5ba6052fd/tumblr_n3w0avA57n1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 12 Travanj 2014, 00:13:10 prijepodne
Grad 1012
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 12 Travanj 2014, 00:22:50 prijepodne
Grad 1012
Hvala. Lakonski mi pišeš, pa te uvijek ne razumijem. U ovom forumskom thread-u već sam to bila označila kao Grad, ali me onda zbunila monografija i potvrda "Ruine Rošac" na austrougarskoj špecijalkarti.

Ona zanimljiva "Gradina" na koti 766 i na oputini za Ruschigrad s juga je ovdje negdje.

(http://24.media.tumblr.com/f8f9c183431761156f988bafb0e19ab3/tumblr_n3w0lcCY441txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/f8f9c183431761156f988bafb0e19ab3/tumblr_n3w0lcCY441txjp1wo1_1280.jpg)

Enonako je zaokružen i jedan dolac/ogreda od prastarog suhozida u obližnjem zaseoku - prilično savršen krug za seockog zidara suvozida.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 12 Travanj 2014, 00:27:15 prijepodne

U SZ podnožju ovog zaokruženog koje je navodno od nekakvog cementa su navodno nađeni zanimljivi komadi keramike.

(http://37.media.tumblr.com/c98ebdcd878c167255e6e1c9c6ea3fc3/tumblr_n3w0xtQfuo1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/c98ebdcd878c167255e6e1c9c6ea3fc3/tumblr_n3w0xtQfuo1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 12 Travanj 2014, 00:28:40 prijepodne
Grad
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 12 Travanj 2014, 00:30:47 prijepodne

U vodoravno položenoj elipsi je navodno nepresušni bunar. Na vr brda vrba mrda.

(http://31.media.tumblr.com/7da6d34586184aff34922255d3d479cd/tumblr_n3w149vYHn1txjp1wo1_1280.jpg) (http://31.media.tumblr.com/7da6d34586184aff34922255d3d479cd/tumblr_n3w149vYHn1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 12 Travanj 2014, 00:39:51 prijepodne

Na ovoj seriji aereial fotografija ne mogu nać ruševina Ruschigrada, ovo što se našlo mi izgleda previše sjeverozapadno, no to bi lako moglo bit to. Ovo u vodoravno položenoj elipsi. Desna elipsa je za orijentaciju.

(http://24.media.tumblr.com/042421c4403b4ad3e2c1468a13bba0eb/tumblr_n3w1alY4Kk1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/042421c4403b4ad3e2c1468a13bba0eb/tumblr_n3w1alY4Kk1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 12 Travanj 2014, 00:42:03 prijepodne

Ozbljan kandidat za ruševine Rušigrada.

(http://37.media.tumblr.com/7854e20d61762e7637e74f9d850d6d93/tumblr_n3w1o0Royd1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/7854e20d61762e7637e74f9d850d6d93/tumblr_n3w1o0Royd1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 12 Travanj 2014, 00:45:32 prijepodne
....poškljocamo(skoro)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 12 Travanj 2014, 00:52:25 prijepodne
....poškljocamo(skoro)

Bi će valjda i dogodine drago (poškljocat), najskoli ako je već ozelenilo. Ostavit za jeseni kasne. Bez lišća i trave.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 12 Travanj 2014, 00:58:07 prijepodne
...možda se i uspije.
Eno danas dobi informaciju da će nešto po Roškom Rogu čeprkat...okasnili(ovo zelenilo),al'ajde de, neka,upaliće georadar...laka noć.
Naslov: Sutina
Autor: glonga - 12 Travanj 2014, 12:38:06 poslijepodne
…u razgovoru mi neko pripovidi,:Sutulja,Sutinlija,Satinlija,Satulija ili kako već da je pojam za usjek,klanac,klisura?

Na Delmatskom području je Sutina — usjek, klanac, klisura… Geonames.rg daje nekoliko Sutina i oko svake je nekakav klanac, s vodotokom, povremenim ili stalnim ili bez njeg.
Koliko je jezički Sutina daleko od Sutulja, Sutulja, Šatulija… to bi meštar za jezična pitanje - belevarac moga reć i ima li osnove za takvu pokratu.
Pod Zavelimom su Sutina i Satulija preblizu i preparalelno položene pa bi takva pokrata dovela do toponimske zbrke, ili bi je pak uklonila? Ne znam.
Ako Sutina nije o sv. Ilija, od kojeg je sveca? Sut-Ina. Sveta Ina, Agneza, Janja, Jane - Džejn…
Jireček i Muljačić, lino čitat…

Kartograf nije bez veze napisao "Ruine Rošac". Na takvim kartama, mislim da se nigdje nitko ne spori oko takvog imena zapisanog na austrougarskoj karti toga doba. Utvrda Rošac i — amen. Mi smo fenomen. Radovanu Jerkoviću i Amdiji Kreševljakoviću je tu trebao Rog pa im ne pàše.
Meni tuda treba božjačka utvrda Bog prvenstveno, a ako je nema onda mi paše Velim…
Po broju gradina područje izgleda prilično nebranjeno iz blizine, što može značit da se branilo iz daljine i da je tuda siguran grad klase Daorson i Burnum. Barzonja. Belevarac će me ubit.

Jesu li stari stanovnici mogli i glas d i glas v i glas z izgovarat ko Englezi u riječi the? Oćemo li ji za tu svrhu okrezavit? Jer onda Bardonja može bit zapisana ko Barzonja šoto.
I otvara mi nadotegnutu tvrdnju i rastezanje

Dalmion < Valmion < Velmion < Velim

A ovo me stalno vraća nazad. U krug. Ko pile u kučine. Ona kota 962? na Rošca-ma. Utvrda bi i po satelitskoj slici mogla bit baš na mjestu Rošca na oputini, a Grad — normalno u/na Gradu.

Oputina vodi baš preko toponima Rošca (http://www.geonames.org/3283603/rosca.html).
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 12 Travanj 2014, 13:08:53 poslijepodne
....da ne priskačem,neka ostane ubilježeno:glonga"Što će Roški brig u(uz) Roško polje.
Obitelj Kelava su navodno u 19 stoljeću otišle u Bukovicu(Kelavin brig)...da on nije prošeta do kote 886 ,vrati ćemo se na ovo.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 12 Travanj 2014, 13:17:57 poslijepodne
--i još nešto da ostane zabiljuženo,pa posli:
glonga:Znaš di ovo vodi? U "rošku biskupiju" najkasnije, kad se duvanjski biskup sklonio pred Turcima u Roško Polje (što mi je čudno jer Vildanovi (Aličić) defteri ercegovačkog sandžaka 1477. spominju utvrdu Rog, a Duvno nikako. Ako smjestimo ovaj pečat u vrijeme "roške biskupije" onda utvrda Rog u defterima 1477. sigurno nije u Roškom Polju. Ili kurija, ili utvrda Rog? Oboje ne može.)

Daklem IRB. A ne IBO — in Bosna Othomana.

glonga:.... taman se pola gradiva zaboravi o temi, kad opet nešto ispliva ko ovaj tematski pečat roškog dušobrižnišva (curae), a ne kurije (curiae).
Naslov: I Rog i Rošac
Autor: glonga - 12 Travanj 2014, 13:55:45 poslijepodne

Negdje u literaturi je Rog ubiciran na Midenu, netko je to negdje tako ubicirao.
Čini mi se da to olako odbacujem.

Kad se promotre druga vremena lako je dopustit Rog očuvan u toponimu Rogovi koji u nekim drugim vremenima kontrolira prilaze iz Buška Blata a možda i od Brišnika, pregledat ću to na satelitskim slikama za tragove ruševina.

"Ruine Rošac" su Rošac, zasad je to najtvrđe povezano imenom i mjestom na karti koja je starija od 3. austrougarskog premjera, jer su špecijalkarte trećeg premjera na tom području, ako se dobro sjećam, u nijansama zelene, a ova je u nijansama smeđe i sive na području.
Rog su iz tog izveli Radovan Jerković (Bijanković preko Roške kapetanije) i Amdija Kreševljaković.

Oko Rogu Vdumpno dodatna nelogičnost je ta što su okolne utvrde pobrojane 1444. godine i danas očuvane. Ako je Topana u Imotskom na Modrom jezeru očuvana jer su je nastavili koristiti Turci, onda je čudno da utvrda/kula Proložac stoji nauzgor iako nema pisanih tragova da su je koristili Turci. Možemo nagađat da je kakav aga bašo i stanovao u njoj. Možemo, a to je najlakše, zaključit da je Rog zbog naše predočbe današnje o bogatstvu šume bio pretežito građen od drveta pa izgorio.

Današnja predočba Posušja je takva da današnjem razmatraču Prolosatz Vposutro nikako ne leži. Šta će Proložac u Posušju, ako je Imota Huimoth? I, što će konačno, utvrda Imot i utvrda Prolosatz tako blizu jedna drugoj. Jesu li Badnjevice bile prohodan putni kanjon? Ima li tragova, danas je to poligon za ekstremne športove. Ili su to utvrde različitih posjednika posjeda Vposutro i Huimoth? Ali to otvara mogućnost da i na području Roškog Polja imamo i Rošac i Rog, koji mogu postojat istodobno i/ili naizmjenično u vremenu.
Naslov: Dizdaruša-Gradina-Sinjal
Autor: glonga - 12 Travanj 2014, 14:27:32 poslijepodne

Jezik je kuća bitka.

Utvrdu roške ili duvanjske kapetanije, a u koju je navraćao i Bijanković, po opisu hoda i po vojničkim užancama najlakše mi je locirat na Dizdarušu ili Gradinu. Sinjal je tu promatračko mjesto i optička (relejna, ime mu sve kaže - Signal, nije pasta za zube) veza Roškog s Duvanjskim poljem.

Dizdaruša nije tu bez veze, ili je dizdarov posjed ,ili je kula u kojoj je dizdar, ili je oboje? Posjed mi se čini tankim i za turski timarski sustav ne priliči dizdaru, jedina mu je prednost što mu je "s ruke" i blizu.

Nekih ruševina se i ne vidi, ali znakovit je toponim Gradina i nekakve nelogične potkovičaste zidine istočno od Gradine.

Po geloškoj karti podloga je K21,2, a satellitska slika mi je zanimljiva jer rijetko koji K21,2 ima takav odsjaj na satelitskim fotografijama, ili me dans peku oči ko što i jesu.

Ne mislim da je ovo Rog, već da je turska utvrda iz XVIII. stoljeća, a možda i od prije (kontrolira put), koju spominje Bijanković. Odavde mu se priča o putovanju do krajnjih granica Roška Polja sasvim uklapa.

(http://37.media.tumblr.com/bfbb4aabbe8fa0ca00d31ceb0b70ce13/tumblr_n3x3hfJCCa1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/bfbb4aabbe8fa0ca00d31ceb0b70ce13/tumblr_n3x3hfJCCa1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Rog
Autor: glonga - 12 Travanj 2014, 15:03:15 poslijepodne

Ima mjesta i za Rog. Možda ne za Rog Vdumpno, ali, nemojte se odma ljutit, za Rog spram Buško.
Rog ili Mitra, ili oboje kako je zeman gradio i zeman razgrađivao? Pristup iz područja Buška Blata. Kod Mitrove glavice se vide nekakve ruševine, nekakva gradina. Ne vjerujem da je to glavica nekog Dimitrija - sina Mitra, već da je vezana uz rimske ceste koje su na slijedećoj slici vrlo neprecizno potegnute. Daklem, Mitra, rimsko božanstvo, očuvano uz rimske putne utvrde. Kao i na prijelazu iz Gorice i Imotskog, dakle Imotsko-bekijskog polja u Posuško polje.
Ne vjerujem da su posuški Mitri dobili prezime kao patronimik, već po očuvanu toponimu iz ilirskog/rimskog doba.
Mitri (http://www.geonames.org/3284012/mitri.html) posuški. U ovom području posuških Mitara čini mi se da su nađeni i Mitrini žrtvenici, ili malo dalje na istok od njih.

Od rimskog do turskog zemana putna utvrda se mogla pomaknut k Rogovima, jer ni onaj za Konak tamo mi se ne čini da je dobio ime s Marsa, moglo je bit kakvo konačište na turskom karavanskom putu koji se vidi i na onim mletačkim kartama, na pravcu … - (Livno) - Grabovica - Roško Polje - Posušje - (Mostar) - …

(http://31.media.tumblr.com/a8eca9ec496e8f805e9773677d39f58a/tumblr_n3x51bJ40g1txjp1wo1_1280.jpg) (http://31.media.tumblr.com/a8eca9ec496e8f805e9773677d39f58a/tumblr_n3x51bJ40g1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 12 Travanj 2014, 15:20:45 poslijepodne
--upute:ne mogu postaviti slikovnicu
Naslov: trt
Autor: glonga - 12 Travanj 2014, 15:22:22 poslijepodne
trt - treći roški trokut

Ne imajuć markantne točke na Velešovu Greblju, pođo mu tražit kuću. Na specijalki TK25 ima nekakva kota 937 u Pavlovićima/Nevistićima.
Google Earth kaže da točke nemaju međusobnu vidljivost, ili se ja ne znam s tim služit. Na terenu i na satelitskoj slici valda je lako nać tu kotu 937 možda na kakvoj gromilici jer se oko nje vide međe na karti, a na satelitskoj slici su te međe slično obrasle drvlje (i kamenjem). Ako ima optičku vidljivost, ima sve kriterije za mitski trokut. Može bit ta kota ili kakav obližnji vršak na mjestu gdje je u prirodi markantan na tom krajnjem kraju toga rta kojim Zavelim upada u polje. Ako se tu na terenu ovariše kakva točka s koje se vidi i Velika Mošnjača i Grad, to je to. Ako je nema, a šta ću joj ja, dogovorit ću se da je to raznila erozija i zatvorit trokut. A di no mi je onaj Vršak koji odgovara Završju?

(http://37.media.tumblr.com/6bd09f2fcb3746b48608d62bb607d2ee/tumblr_n3x5vkPFXM1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/6bd09f2fcb3746b48608d62bb607d2ee/tumblr_n3x5vkPFXM1txjp1wo1_1280.jpg)

Uzput. Ono IBO (In Bosna Othoman) mi se omaklo. Uz IRB na kupriškom stoji godina 1802., kad RB-a nije više odavno bilo. Daklem IBO vjerojatno nikad nije ni zapisan kao takav, osim u mojoj manitoj glavi.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 12 Travanj 2014, 15:28:43 poslijepodne
Obitelj Kelava su navodno u 19 stoljeću otišle u Bukovicu(Kelavin brig)...da on nije prošeta do kote 886 ,vrati ćemo se na ovo.

Prije mi se čini da Rožani, Roščani iz Seonice-Omolja imaju tu svoje njive, livade, šta li već — zemlju.
Baš me zanima koristi li narod danas ime Rošci u Seonici-Omolju i kako se zovu mještani sela/zasoka Rošci? Roščani?

Druga stvar je ime izvorišta "Rošca" u Roškom polju. Kako to zovu mještani? Rošca su mi vrlo neobčan toponim/hidronim.
Rosica? Od rose i rosne trave? Je li Kosica roška daleko od Rošca-a. Evo belevarac kako bi ti složio genitiv od imenice Rošca? Rošaca?
Kosica - pa od nje Nuićevo i Rubićevo Koškopolje, i Rosica i Roškopolje.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 12 Travanj 2014, 15:44:58 poslijepodne
--upute:ne mogu postaviti slikovnicu
Ne razumijem. Ako misliš postavit sliku uključenu u forumski upis i vidljivu i logiranim korisnicima i posjetiteljima, onda trebaš nać neki online image hosting service, tamo postavit sliku i ubacit joj u upis punu URL adresu ovako na primjer:

[img]http://www.puna-putanja-do-slike.jpg[/img]
Ovaj BB kôd za sliku (img u uglatim zagradama) ti je prva ikona u drugom redu ikona za formatiranje upisa, ispod one za podebljanje teksta sa slovom B na sebi.

Forum ima ograničenje za veličinu prikaza slike, meni se čini nešto oko 640 piksela po duljini ili širini ili tako nešto. Ja obično u ovaj forum zbog mogućnosti uvećanja slike u samom upisu (jer ga mora uklopit u formatiranu "tabelu"/shemu), a ne u novom prozoru, umećem takvu sliku u ugniježđene BBC tagove, npr.:

[url=http://www.puna-putanja-do-slike.jpg][img]http://www.puna-putanja-do-slike.jpg[/img][/url]
Windowsima i Internet Explorerom se ne služim, tako da ne znam kako oni reagiraju na takav link. Sjećam se da mi se jednom belevarac ili netko baš na ovom forumu požalio kako mu uduplanim linkovima zbunjujem web preglednik.

Od image/picture hosting servisa, ako pogledaš moje upise na ovoj temi vidi ćeš, ako otvoriš zadnje slike i pogledaš u adresni redak da sam odustala od Google Drive i Google Photos koji mi ne pašu jer automatski rade na slikama neke stvari koje ja ne tražim i koje lako ne mogu spriječit i ubiše me reklamama. Nakon što sam se napatila s raznim image/picture providerima, zlorabim tumblr account (www.tumblr.com) koji nije predviđen za to (image/picture hosting) već za blogove i blogere. Valjda tamo imaju hrpu photoblogera pa je upload i objava slike jednostavan. Treba je samo otvorit u novi prozor/karticu/tab nakon uploada i kopirat joj adresu (ne znam za Internet Explorer, ali trebalo bi na desnom škljocu i odgovarjućem izborniku bit nešto kao Open Image in new Tab/Window ili Copy Image Location i odatle pridignit URL slike u punoj razlučivosti).

imgur.com i tinypic.com i slični kod kojih se ne treba i/ili ne može registrirat su mi pogubili gomilu slika i na ovom forumu (funnypics), ti i takvi brišu slike ako ih nitko ne otvori neko određeno vrijeme. Tu okačim slike za koje mi se čini da i ne moraju trajat na internetu. Međutim danas više ne mogu nać one za koje mi se danas čini da mi trebaju, ali tu su sve one koje mi danas ne trebaju. Isto ko Vidovićeva knjiga o Bijankoviću. Imageshack.us je nekad bio dobar, pa sad naplaćuje usluge. Flickr.com je dobar za fotografe.
Ja sam na ovoj temi počela koristit tumblr.com iako je to zapravo provider za (micro)blogove, ali ne pametuje mi i ne popravlja slike bez pitanja, a i ne pita ništa.

Pošto mi se čini da ti znaš šta fotografiraš u prirodi i da znaš šta je dokumentarna fotografija sa svrhom i razlogom, rado bih vijela tvoje fotografske zabilješke prostora na, čini mi se, trenutačno najboljem web mjestu za to - panoramio.com, taj uključuje slike na google maps, earth i slično.
Doduše oni podcjenjuju prosječna turista već i samim imenom, ne zanima svakog samo panorama, ima i bitnih detalja i za turiste obične pučke vulgaris i za one koje zanima nešto više, ili nešto drugo, ili neki drugi detalj ili sadržaj, vezan za prostor prikazan na online karti.

Dobra fotka postavljena na panoramio.com (ili sličan servis koji veže fotografije za mjesto na online karti), po mom skromnom mišljenju, privuć će više znatiželjnih modernih nomada (i hobista i tmurnoozbiljnih znanstvenika) na neko njima zanimljivo mjesto (iz nekog njima znanog razloga) nego svekolika promičba preplaćenih Turističkih Zajednica.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 12 Travanj 2014, 16:20:31 poslijepodne
...samo ću na brzinu,oči mi ispadoše,triba mi malo vrimena...trebam ovo sve sortirati,,ali izgleda da imamo taj trokut(nisam još 100 posto siguran ,ali je blizu)dok sortiram,našao sam dosta toga(fotografija),posložim stavim itd...malo poslije dok odmorim
Naslov: Kuline
Autor: glonga - 12 Travanj 2014, 16:28:59 poslijepodne
Jesi li ikad bio na ovim Kulinama?
http://www.geonames.org/3284187/kuline.html

kuline < kuletine < (velike) kule

I tu je Bijanković moga svratit u dizdara, ali prije će bit da je oko Dizdaruše, ipak je jezik kuća bitka.

Imaju eliptične ruševine (malo na istok od znaka) i kontroliraju (i današnji) ulaz iz Duvanjskog polja u Roško.

Ima još jedan toponim, mogu mislit kako će ovo djelovat na belevarca kad ovo povežem s Delminiumom, — Delibenovac, na DMA karti ga ugleda na putu od Mitrove Glavice, odma jugoistočno od Drmića. Re će belevarac, beno jedna de-li-beno.
Evo ga na geonames
http://www.geonames.org/3285125/delibenovac.html
Ništa, možda samo vrlo izdaleka upućuje na Delminum, tek klanac na putu.

A isto triba dobro uprt pa iskrivit tur. derbent - klanac, do del(i)benta i del)i(ben(t)ovca?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 12 Travanj 2014, 22:29:03 poslijepodne
-na facebook...profil Rosco Poglie(bez fotografije profila) objavljujem slikovnice :)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 12 Travanj 2014, 22:31:45 poslijepodne
zaboravi Kuline-nisam bio,jesam priko puta,idu fotografije
Delibenovac-nisam bio,nemam ništa blizu
Naslov: a glede pečata
Autor: glonga - 12 Travanj 2014, 22:35:14 poslijepodne
Gledam stranicu franjevci.info.
Da je pečat kod mene lipo bi otvorila stranicu (http://www.franjevci.info/index.php/rasporedosoblja) i redom po adresama i telefonima…
— Valjenisusimarija, jasamtaita i stvar je takaitaka…
Muzej na Umcu  (039) 832-581
Provincijski arhiv  (036) 333-488, vidim da provincijski arhivar ima i adresu elektroničke pošte
i jednu elektroničku poruku pra Otonu Biliću, ne vidim mu telefon, ali vidim adresu elektroničke pošte, priča se da ta pratrina more dešifrirat stare rukopise koje ne mogu dešifrirat ni junaci iz merički vilmova i vorenzičarski serija, bi će je se nagleda i pečata uzput.

-na facebook...
Nemam profil na fb, a koliko znam, tamo neulogirani nemaju jednak pristup sadržajima. To što misliš objavit ovdje postavi kao općenito dostupno.

Nego, mislim otvorit novu temu ili probudit kakvu staru temu na ovom forumu glede ubikacija utvrda iz Alfonsove povelje i povelje Fridriha III. s nastavkom na deftere glede ubikacije i topografije ercegove Ercegovine i snadžaka ercegovačkog s posebnim naglaskom na zapadne rubove.

Pa da ipak ostane ova tema o pečatu, samo za novu priču o to i možda kakvim drugim sličnim pečatima i lokalno pronađenoj heraldici.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 12 Travanj 2014, 22:54:37 poslijepodne
--ubacio sve-što sam pripremio(na face..)-pa dalje po potribi
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 12 Travanj 2014, 22:58:52 poslijepodne
--ma objavio bi,ali mi šteka...ajde pokušam nešto;pa se vratim brzo
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 12 Travanj 2014, 22:59:47 poslijepodne
Ja ti to ništa ne vidim neulogirana, ako je to na ovom profilu (https://www.facebook.com/people/Rosco-Poglie/100008196514466).
A nema ti te sile koja će me utrat u vejsbuk registraciju i logiranje.
Nu, nikad ne reci — nikad.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 12 Travanj 2014, 23:02:18 poslijepodne
--ma evo i meni mala(kći)otvori vejsbuk---a je,vajda je taj
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 12 Travanj 2014, 23:16:51 poslijepodne
glonga pomoć...sa ovom teknikom nisam nešto na Ti
kad ubacivam privitak,koji su u dozvoljenoj rezoluciji izbaciva mi
Direktorij za prihvat datoteka je pun. Pokušajte sa manjom datotekom i/ili prijavite ovu grešku administratoru.
-upute-hvala
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 12 Travanj 2014, 23:33:54 poslijepodne

Ne znam do čeg je. Ne administriram na ovom portalu ni forumu. Ima podforum za to ovdje
http://www.imoart.hr/forum/index.php?board=21.0

Pretpostavljam da si zavalio privremeno spremište privitcima ovih dana. Iz tog razloga ja obično držim slike na trećim mjestima pa ih uključujem na forum.
Ne znam kakve uvjete ima udruga ImoArt sa svojim web hosting providerom i koliki diskovni prostor i promet (bandwidth) imaju ugovoren za portal i forum, nit znam kako je administrator ovog SMF foruma razdijelio diskovne kvote za privitke korisnika foruma, obrati se administratorima na onom podforumu ili izravno pp-om nekom od administratora, nit znam kako se to podešava na SMF forumima, nit imam ikakve ovlasti ovdje.

Ako ti je svjedno koliko će slike bit žive online okači ih na imgur.com ili tinypic.com ili slično i zalinkaj na forum.
Ako ti je stalo da ostanu negdje na mreži i da su ti dostupne, ako ti se "zloporaba" www.tumblr.com čini kompliciranom valjda je photobucket.com jednostavan, ili yfrog.com ili štajaznam, nešto od ovog:
http://en.wikipedia.org/wiki/Image_hosting_service
http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_photo_sharing_websites
Ja probala svašta od tog i danas za take stvari koristim tumblr.com, niko ga ne navodi za takve svrhe (image /photo hosting service), ali meni se zasad čini najboljim. Baš mi je na ovoj temi dodija jogunasti
https://plus.google.com/photos
a i photobucket account sam zatrpala slikama s prve roške matice umrlih pa se sad otvara ko zla godina, ako otvoriš neku sliku s te teme (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2715.0) vidi ćeš po URL-u da su na photobucketu. (Edit, eno ga, prva pa na tinypic-u, al još se drži, dokle će ne znam.)
Tumblr je zakon za to. Meni su to pokazali puno mlađi od mene, a tumblr mi se činio ko bezvezna novotarija za modne blogerice i slične celebrity-je.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 12 Travanj 2014, 23:42:52 poslijepodne
ok!Hvala
Naslov: Odg: Kuline
Autor: belevarac - 13 Travanj 2014, 00:14:13 prijepodne
Ima još jedan toponim, mogu mislit kako će ovo djelovat na belevarca kad ovo povežem s Delminiumom, — Delibenovac, na DMA karti ga ugleda na putu od Mitrove Glavice, odma jugoistočno od Drmića. Re će belevarac, beno jedna de-li-beno.
Evo ga na geonames
http://www.geonames.org/3285125/delibenovac.html
Ništa, možda samo vrlo izdaleka upućuje na Delminum, tek klanac na putu.

A isto triba dobro uprt pa iskrivit tur. derbent - klanac, do del(i)benta i del)i(ben(t)ovca?

Ako tje ti pomoch u tim tvojim jezicsnim vratolomijama, postoji imenica dèlimen m > davna vrimena, staro doba, davnina <, koje nema u ricsnicima i koju nisam izkonoslovno rishio. Mozsesh i nju izvesti od Delminium, kao ono davno je bio Delminium.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: belevarac - 13 Travanj 2014, 00:27:11 prijepodne
Druga stvar je ime izvorišta "Rošca" u Roškom polju. Kako to zovu mještani? Rošca su mi vrlo neobčan toponim/hidronim.
Rosica? Od rose i rosne trave? Je li Kosica roška daleko od Rošca-a. Evo belevarac kako bi ti složio genitiv od imenice Rošca? Rošaca?
Kosica - pa od nje Nuićevo i Rubićevo Koškopolje, i Rosica i Roškopolje.

Koliko se ja razumin u mehaniku, izvor "Rošca" su mnozsina od "Rošce" sr; rodnik mnozsine je "Rošaca". "Rozsce" bi mogla biti umanjenica od "Rog", ali neobična. Jer umanjenice na -ce su od sr (uvce, zvonce, poljce). Ne vidim kako bi moglo biti od "rosa"; jedino, mozsda, od "rosice", umanjenica u nazovniku mn., pa onda odpalo "-i-" u "rosce" > "rošce". Ali Hrvati toga kraja nisu gubili "i" u tom polozaju, nisu oni Vlaji od Benkovca. Tribalo bi proviriti kod mistnih govornika kazsu li "ova, nasha Rošca" ili kako. Koji je naglasak i dr.?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 13 Travanj 2014, 00:39:29 prijepodne
..ova naša Rošca,,,poša,iša,doša
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 13 Travanj 2014, 00:44:47 prijepodne
Prije mi se čini da Rožani, Roščani iz Seonice-Omolja imaju tu svoje njive, livade, šta li već — zemlju.
Baš me zanima koristi li narod danas ime Rošci u Seonici-Omolju i kako se zovu mještani sela/zasoka Rošci? Roščani?



---mislim  da nemaju(Omoljani,Seoničani),opet?Raspitao se za ime Rošci u Seonici-Omolju,izgleda !da toga više nema,možda stariji znaju i izgleda zaseoka nema,to su Omoljani
Naslov: Odg: trt
Autor: vinx - 13 Travanj 2014, 01:49:39 prijepodne
trt - treći roški trokut

Ne imajuć markantne točke na Velešovu Greblju, pođo mu tražit kuću. Na specijalki TK25 ima nekakva kota 937 u Pavlovićima/Nevistićima.
Google Earth kaže da točke nemaju međusobnu vidljivost, ili se ja ne znam s tim služit. Na terenu i na satelitskoj slici valda je lako nać tu kotu 937 možda na kakvoj gromilici jer se oko nje vide međe na karti, a na satelitskoj slici su te međe slično obrasle drvlje (i kamenjem). Ako ima optičku vidljivost, ima sve kriterije za mitski trokut. Može bit ta kota ili kakav obližnji vršak na mjestu gdje je u prirodi markantan na tom krajnjem kraju toga rta kojim Zavelim upada u polje. Ako se tu na terenu ovariše kakva točka s koje se vidi i Velika Mošnjača i Grad, to je to. Ako je nema, a šta ću joj ja, dogovorit ću se da je to raznila erozija i zatvorit trokut. A di no mi je onaj Vršak koji odgovara Završju?

(http://37.media.tumblr.com/6bd09f2fcb3746b48608d62bb607d2ee/tumblr_n3x5vkPFXM1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/6bd09f2fcb3746b48608d62bb607d2ee/tumblr_n3x5vkPFXM1txjp1wo1_1280.jpg)

Uzput. Ono IBO (In Bosna Othoman) mi se omaklo. Uz IRB na kupriškom stoji godina 1802., kad RB-a nije više odavno bilo. Daklem IBO vjerojatno nikad nije ni zapisan kao takav, osim u mojoj manitoj glavi.

glonga de mi malo prošaraj preko eartha,ako ti mogu dočarati,,al'priđi,gledaj od roška polja-naselje
od ove kote 937 idi prema koti 1012 nekih 200 metara,neka ti to bude jedna stranica,sad napravi trokut poviše Pavlovića,ostale su malo duže...uglavnom u ovim zidinama sve daje  oko 937.Zagledaj se malo u rastinje po ovim suhozidinama.Što ti misliš ima li ovdje kapaciteta...obrati pažnju i na šire područje u kontekstu odudara li,,,ne bi bilo loše malo se i dignuti ovom vododerinom,,,vidiš li ti neke prokope pa smotaj cijelom dužinom ispod V.mošnjače.Ja sam se tuda naoda,nešto mi uvik miriši na nešto,...
nadam se da sam ti uspio dočarati,s obzirom da sam trenutno hendikepiran,
Naslov: Odg: trt
Autor: glonga - 13 Travanj 2014, 11:44:03 prijepodne
Zagledaj se malo u rastinje po ovim suhozidinama.

Tu se najprije triba zagledat u kamenje u tim prizidama. Otkud te stine tu? Tu ne bi tribalo bit stina.
Ako imaš kakva pajdu geologa, a geomorfologiju s terena uživo moš najbolje pročitat sâm, daj mu da ti to pogleda i s karte i na licu mista.
Po mom amaterskom znanju geologije i geomorfologije, one su stine donesene.

(http://37.media.tumblr.com/f1531ae3381b59fdd8da6ec7d082e2d2/tumblr_n3yqt3OSTT1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/f1531ae3381b59fdd8da6ec7d082e2d2/tumblr_n3yqt3OSTT1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 13 Travanj 2014, 12:25:51 poslijepodne

Presjek kroz geološku na ovom dijelu karte je ona kosa crta što siječe slovo i u riječi Krnin.

(http://24.media.tumblr.com/19a6fe353ab22d5b496b75c417b4e09f/tumblr_n3ysvsCHQI1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/19a6fe353ab22d5b496b75c417b4e09f/tumblr_n3ysvsCHQI1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 13 Travanj 2014, 12:52:00 poslijepodne

Preklopljena geološka. Velik je tektonski, erozijski i geološki dernek tu na malom prostoru.
Geološka je mjerila 1:100000, pa sve da je topografska vuče grešku od 100 metara. Google Earth reljef je na bazi SRTM 3"x3" a to je na ovoj zemljopisnoj širini ugrubo 100x70 metara.
Tako da je lako pogriješit i to vrlo grubo.

Područje na kojem su one prizide je područje s kojeg su voda i morene tribale odnosit, a takva mu je i podloga K21,2. Vododerine su kratke, što triba opet vidit na TK25, a na sjevernim padinama dinarski planina i obrasle vegetacijom puno jače nego južne, podloga u vododerinama s juga je E,OI i ne dere se lako, ova jaruga s jugoistoka je teško tu mogla taložit stine formata "zidnjak". Područje je relativno podignuto jer se ta navlaka oko Mošnjače uzdiže u odnosu na okolni teren.
Za duljine vododerina ovde, moram ponovo bacit oko na TK25, po Google Earhu mi se čini da je to kratko. Kako god okrenem ne liči mi ni na materijal koji je ostavljao vodotok, ni ledenjak, jer je taj K21,2 je ogoljen, nedostaje mu u najmanju ruku puna visina susjednog sloja E,OI.

Materijal iz vododerina je završio u polju, nu ja nikako ne mogu izgatat da bi krupniji zidnjaci ostali baš na tom jezičku tla na kojem su te prizide. Ne znači da ne griješim, i to vrlo grubo.

Rasjed između Mošnjače i tog jezička (rta) zemlje s prizidama a koji se pruža po prilici zapad-istok je presjekao taj komad navlake i teren je smaknut po pravcu istok-zapad, tamo di je čelo "navlake Mošnjača" prekinuto, baš taj jezičak s prizidama je pomaknut prema Lepuvu.

Na terenu se valjda vrlo lako mogu očitat ovi tragovi navlake i rasjeda. Tamo di prestaju oni lučni slojevi sedimenta od Lepuva na istok.

Na sastavu padina Zavelima i polja i okolo samo su ovde prizide.

Na južnim padinama Zavelima koje su i golije i strmije bujice su na par mjesta napravile oblike vidljive iz Imotske Krajine, a na tim dionicama je drukčiji raspored s geoloških slojeva i vododerine su puno dulje. Toponim Žalo na južnim padinama Zavelima.
http://i.imgur.com/D14OXVW.png
http://i.imgur.com/PzO7NHP.png
Ove dvi slike se od lani drže na imgur.com, a vezane za jednu drugu ovoforumsku temu. Moš pobacat fotke i na imgur.com, pa dok dùr — dùr.

(http://37.media.tumblr.com/41ef8c21546c86e4cb0a5997e65b3141/tumblr_n3yt1zRggo1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/41ef8c21546c86e4cb0a5997e65b3141/tumblr_n3yt1zRggo1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: trt
Autor: vinx - 13 Travanj 2014, 13:34:31 poslijepodne
Tu se najprije triba zagledat u kamenje u tim prizidama. Otkud te stine tu? Tu ne bi tribalo bit stina.
Ako imaš kakva pajdu geologa, a geomorfologiju s terena uživo moš najbolje pročitat sâm, daj mu da ti to pogleda i s karte i na licu mista.
Po mom amaterskom znanju geologije i geomorfologije, one su stine donesene.

(http://37.media.tumblr.com/f1531ae3381b59fdd8da6ec7d082e2d2/tumblr_n3yqt3OSTT1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/f1531ae3381b59fdd8da6ec7d082e2d2/tumblr_n3yqt3OSTT1txjp1wo1_1280.jpg)

..zamolio,nadam se odgovoru..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 13 Travanj 2014, 13:59:34 poslijepodne

Nego, previše je preciznih geometrijskih elemenata na tim prizidama tih parcela. Jesi li ikad izbliza zagledā kamenje iz tih prizida?
Jesu li mještani zaseoka nalazili tu išta zanimljivo?
Elementi parcelacije, evo i meni izgleda da nadotežem tezu dok ne pukne, liče na grčku horu, ajde, na rimski ager, ili su prizide samo malo porazmišćene od nekih ruševina. Previše je pravilnih geometrijskih elemenata, pravaca, kutova.

Jedino objašnjenje je da je sudeć ugrubo po raslinju na prizidama, ako ga nitko nije baš sika i podkresava,  možda polovicom prošlog stoljeća kakav bujični incident nanio hrpu kamenja kao ono na južnim padinama Zavelima, pa da su onda mještani otribili i oziđali pod špagu i u vinklo i u suvislije kutove i pravce, ali mi za to nema štofa ni u materijalu na površini rasjeda u E,OI materijalu i očekivanu vegetaciju, a pogotovo ne mogu zamislit da bi kamenje veličine koje se obično koristi u suvozidu završilo na tom jezičku zemlje. Nu, bujična provala je čudo po sebi. Ako postoji sjećanje kod starijih mještana na takav bujični incident ili više njih, onda je ovo vrlo nadotegnuto. Uglavnom, zbunjujuće.

(http://37.media.tumblr.com/ed4b8fc670e5ccb3cf57f195f22b0c82/tumblr_n3ywwgBCst1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/ed4b8fc670e5ccb3cf57f195f22b0c82/tumblr_n3ywwgBCst1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 13 Travanj 2014, 14:05:23 poslijepodne

I ova Gradina istočno od te lokacije. Nu. Previše mi je grčka. Malo ih je viđeno, ako ne i nijedna da su joj zidine vako smotane u grčko vinklo i pripadne pravce. Grčki utjecaj? Vuče na Daorson i Ošaniće. Kako se zove ta gradina? Boomerang?
Uz one geometrijske elemente na parcelaciji, kad vidim vako nešto… ne znam. Čudno.

(http://24.media.tumblr.com/c30d87e7d842eadd2d648aee52bb853a/tumblr_n3yxephCNA1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/c30d87e7d842eadd2d648aee52bb853a/tumblr_n3yxephCNA1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 13 Travanj 2014, 14:12:54 poslijepodne
..proslijedio geologu..ma imam hrpu tih slika,sa svim tim akcentima,,meni cilo"brdo"izgleda kao ....cjelina
PS.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 13 Travanj 2014, 14:15:33 poslijepodne
imamo pojam Vrata-ovaj klanac unutra, našao ostatke,građevne....a skroz u šumi ispod velike Mošnjače,mnoštvo podina,ravnih;;zidina..što se priko Google earth teško može uočiti
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 13 Travanj 2014, 14:27:57 poslijepodne

Ne znam zašto odbacuješ Kuline. U kontekstu onih povelja s obzirom na kontrolu duvanjskog prostora, ove su položajem s obzirom na tu funkciju odmah iza one ruševine iznad seoničkih Rošaca, od dosad razgledanih ruševina iz ždraka.

A ova ima potencijala, posebno mi se zanimljivom, vako iz ždraka, čini ona istočnija cjelina.

(http://24.media.tumblr.com/30074a8aec108d40ea5bbb3ebf5aabcc/tumblr_n3yy8qwaTK1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/30074a8aec108d40ea5bbb3ebf5aabcc/tumblr_n3yy8qwaTK1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 13 Travanj 2014, 14:31:41 poslijepodne
..dok ne stanem na to ne mogu ništa iznositi...opeklo me to.Izgled(foto)da privarit
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 13 Travanj 2014, 14:33:14 poslijepodne

Bijanković je ponajprije bio kod dizdara ovde negdi oko ovih Gradina i ruševina oko Dizdaruše.

Ovo oko Mošnjače je druga priča i drugo vrime. Puuuno starije. Bar tako mislim. Zeman gradi, zeman razgrađuje.

(http://37.media.tumblr.com/ccdf45a2b27c9bda8fa4902c55595555/tumblr_n3yyqkA52A1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/ccdf45a2b27c9bda8fa4902c55595555/tumblr_n3yyqkA52A1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 13 Travanj 2014, 14:35:00 poslijepodne
..dok ne stanem na to ne mogu ništa iznositi...opeklo me to.Izgled(foto)da privarit

To i ja znam, međutim, more mi stat u obraz, bar vako na forumu, bacat stine u svaki bus. Pa, šta izleti - izleti.
A i taština mi more podnit grube promašaje. Ne shvaćam se preozbiljno. Ili bar sebi tako umišljam.

Evo ovo područje, čistina jugozapadno od mjesta zapisanog kao Omažići (http://www.geonames.org/3285528/omazici.html), valjda Omazići. U potrazi za Božigradom, ovo mi se učinilo preblizu preblizu onoj Gradini (Vruljak) na 766 m.n.m.
A da se uživo ne usudim iznit ikakvu tvrdnju o tomu što je to baš na ovoj slici, jok. A da mi je čudno, ovako iz ždraka — je. I to vrlo i veoma.
Između čistine i ruba šume sjeverno i zapadno, i zapadno kod oputine onaj oputinom odsječeni dio s jačim drvljem (i možda kamenjem ispod drvlja).

(http://24.media.tumblr.com/7d8a9ec8ab36c160146a9015d0287d7c/tumblr_n3yzflJWYj1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/7d8a9ec8ab36c160146a9015d0287d7c/tumblr_n3yzflJWYj1txjp1wo1_1280.jpg)

Geometrija kamenja na rubovima čistine i niz elemenata okolo. Može bit da je ne tako davno napušteni zaselak. Može bit da se mještani ne sjećaju da je tu bio neki zaselak.

Nakon bijega na Zadvarje, dok su se iza 1717. mještani vratili u zagranična područja iza Požarevačkog mira, niz toponima se mogao zagubit, a novopridošli su mogli štogod preuzet, a štogod po sebi imentovat. Ovi kartografi i mjernici i turski i mletački su mogli znat toponime, kad su dilili granicu oko Imackog, i to jezički iskrivljeno, a stanovništvo je moglo, a nije moralo, tko zna odkud je tu sve naseljeno iza Zadvarskog zbjega i puta Ramske Gospe u Sinj, i koliko su oni koji su se vratili i kad su se vratili (koja generacija?) mogli vratit i nametnut stare imena mikrolokacija.
Naslov: stup
Autor: glonga - 13 Travanj 2014, 16:03:30 poslijepodne

Ako će kogod, u prolazu još gatat u geologiju, tektoniku i geomorfologiju te lokacije… prilažem i geološki stup s te karte.

(http://37.media.tumblr.com/4dccd5fabede6281018d26d8015f55a6/tumblr_n3z2ogMBfn1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/4dccd5fabede6281018d26d8015f55a6/tumblr_n3z2ogMBfn1txjp1wo1_1280.jpg)

Na tom komadićku zemlje na K21,2 uzdignutom "navlakom Mošnjača" pa prisičenom i gurnutom na zapad k Lepuvu, nedostaje svih normalnih 900 metara E,OI i svi međulojevi do 2M i 1M sjevernije, ali to je valjda završilo u Duvanjskom polju, jer po ovom presjeku na geološkoj, u Roškom nije, nit je moglo stàt, sve da je duboko dva kilometra ko Duvanjsko po Ivanu Gamsu.
Ivan Gams. Tectonics impact on poljes and minor basins (Case studies of Dinaric Karst).^ (http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-MVG18WX6/7fd82343-5bd8-4ef7-b96f-56844941e89c/PDF) Acta carsologica. 2005.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 13 Travanj 2014, 16:40:24 poslijepodne
...a skroz u šumi ispod velike Mošnjače,mnoštvo podina,ravnih;;zidina..

Ovde? Južno do zapadno od ADZ-ja?
Uzput, čisto radi pravilnosti, je li tu nekad pisalo "Tito"? Ko na onom nasipu u livanjskoj Podgradini i mnogim sličnim mjestima.
Izgleda da područje vabi sve generacije na preslagivanje kamenja. Zeman sláže, a zeman prisláže.

(http://24.media.tumblr.com/6c8e9b3540b61cc083fff98459efee05/tumblr_n3z4ajEkKO1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/6c8e9b3540b61cc083fff98459efee05/tumblr_n3z4ajEkKO1txjp1wo1_1280.jpg)

Ili ovuda? U okolici ovog mista di su, bi će magarad, čudno zaoblazila bus pa ostali malko neobični tragovi na tlu od oputine jedne ili dviju.

(http://24.media.tumblr.com/2d91f0549eef76761e286ab580a21b7c/tumblr_n3z4b2BCaD1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/2d91f0549eef76761e286ab580a21b7c/tumblr_n3z4b2BCaD1txjp1wo1_1280.jpg)

Još ću napisat traktat o ulozi presudnoj ulozi magaradi u trasiranju ilirskih oputina pa sve do modernih komunikacija.
Kažu da magare pod tovarom samo probire trasu puta koja je ujednačenog pada/nagiba kad iđe uzbrdo, a najskoli kad iđe nizbrdo.
A tamo di se uzdužni nagib naglo lomi da su to su Rimljani skraćivali trase popriko.
Naslov: Odg: stup
Autor: vinx - 13 Travanj 2014, 18:22:35 poslijepodne
Ako će kogod, u prolazu još gatat u geologiju, tektoniku i geomorfologiju te lokacije… prilažem i geološki stup s te karte.

(http://37.media.tumblr.com/4dccd5fabede6281018d26d8015f55a6/tumblr_n3z2ogMBfn1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/4dccd5fabede6281018d26d8015f55a6/tumblr_n3z2ogMBfn1txjp1wo1_1280.jpg)

Na tom komadićku zemlje na K21,2 uzdignutom "navlakom Mošnjača" pa prisičenom i gurnutom na zapad k Lepuvu, nedostaje svih normalnih 900 metara E,OI i svi međulojevi do 2M i 1M sjevernije, ali to je valjda završilo u Duvanjskom polju, jer po ovom presjeku na geološkoj, u Roškom nije, nit je moglo stàt, sve da je duboko dva kilometra ko Duvanjsko po Ivanu Gamsu.
Ivan Gams. Tectonics impact on poljes and minor basins (Case studies of Dinaric Karst).
^ (http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-MVG18WX6/7fd82343-5bd8-4ef7-b96f-56844941e89c/PDF) Acta carsologica. 2005.

--oće,oće-progatati će:večeras oli sutra
Naslov: oputine opet
Autor: glonga - 13 Travanj 2014, 18:34:47 poslijepodne
 
Pribilježit ću ovdje "razmišljanje" o oputinama na području i pravcu more - unutrašnjost, svakako smo temu zaprznili i učinili nepreglednom.
Ako ništa drugo, kud je se sô gonjala, u koja doba. Nije se valjda iz Tuzle dogonila.

Grad kod izvorišta Rošca u Roškom Polju mogu smjestit u kontekst rimskih cesta na području.
Rimljani navodno nisu bendali prevelik nagib na svojim cestama, nisu žalili diferncijal kako bi rekli današnji vozači. Ova trasa im je mogla bit "ljetna preko planine", ko što su imali "ljetne priko poplavljenog polja" na primjer od Kamenmosta prema Imotskom.

Jedna takva je mogla vodit od Grabovice, Drmića, preko Mitrove Glavice na Rošca pa priko Zavelima u Podzavelim^ (http://24.media.tumblr.com/618c0feb60ada0cb77e6f402611f3682/tumblr_n3tkn6y7m81txjp1wo1_1280.jpg), taj pravac sjever-jug. Ta je putna postaja mogla imat istu i veću ulogu i na pravcu istok-zapad, Buško Blato - Posušje i/ili do priključka na trasu Studenci - Zidine.

To je srednji pravac, priko vr planine.

Zapadniji pravac izbjegava vrhove i velike nagibe i vata usedline, prijevoje, (Privore, Privale, Previle, Prisike…)
Božigrad je na osnovnoj trasi Studenci - Zidine. Tu se od Imotskog i Prološca po onim mletačkim kartama zaobilazi Zavelim za zapadne strane.

Makarski biskupi ko u pravilu idu zapadnijim pravcem Studenci - Božigrad - Roško Polje na svojim pohodima. Apostolski vikar Bogdanović 1768. priko Midene dolazi u kuću braće sutiškog samostana. Od Brišnika priko Midene (Dizdaruša!). Po svoj prilici tuda je i Bijanković išao 1710. po svomu opisu puta. Daklem put od Makarske u Duvno i nazad je po toj Bijankovićevoj putanji. Dizdaruša i Gradine oko nje govore o značaju mikrolokacije, a na tolikom komadu puta kroz slabo naseljeno planinsko područje turska kula je i potrebna i logična. Zašto Makarska?
»Makarska je bila jedina turska luka na Jadranu. Bila je (1568.g.) utvrđena s tri kule povezane zidinama s istoka na zapad.«^ (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2848.msg62543#msg62543)

Istočniji pravac isto ide na usedlinu "Sattel Klanac" i na onu zapadniju na manjoj nadmorskoj visini nego što je ona na koju se bez vidljiva razloga (osim što može bit "rimski ljetni prečac") penje srednja trasa. Srednja trasa je čudna za Ilire, pa i za Turke, nema traga naselja na vr Zavelima, da ga je potriba povezat. Nije nešto uporabiv u zimskim uvjetima. Srednji pravac je svakako "ljetni pravac".

Istočniji pravac. Od Imotskog preko Zagorja u Vojkoviće/Mesihovinu/Bukovicu (Kulina!). To nam može šapljat da Rog Vdumpno smjestimo na Kulinu. Tim putem dolazi Pavao Rovinjanin 1640. i vidi lijepi zvonik, pa dolazi u Bukovicu.^ (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2848.msg62619#msg62619).
Od luke u Makarskoj do Duvanjskog polja se nakon 1640. izgleda ide Bijankovićevom zapadnijom trasom.
1640. je bliža 1444. i 1448. kad se Rog spominje. Čini mi se da turski karavani malo manje koriste ovaj pravac od polovice 17. stoljeća.
Da je Rovinjanin išao srednjim ili zapadnim pravcem mogao je vidjet zvonik izbliza. Da je išao priko Dizdaruše izbio bi u Brišnik, a ne u Bukovicu. U templarska doba ovaj je pravac od Opačca i Imotskog polja u Duvno mogao bit više korišćen. Nema Božigrada. Lipo Nimac piše "Rošac" za jedno i Mletak "Buschi- Ruschi-" za drugo, e sad što se meni i drugima to ne sviđa, ko nam je kriv?

Mlečanima je 1204. smeta Zadar ko luka na Jadrnu koja nije pod njihovom kontrolom, pa su iskoristili IV. križarsku da ga satare.
Sigurno im nije pasala turka luka na Jadranu, i imali su planove za uzet to i utvrdit na Zadvarju i po vr Bijakove. Ne dalje.
Makarski biskupi imaju razloga u svojim izvješćima kapetaniju izravno ili neizravno nazvat Roškom, a ne Duvanjskom. Nisu išli otvoreno reć da im je interes priuzet Duvanjsku biskupiju, pa da je makar očenit komad pod drugim imenom jer je biskupsko misto ionako prazno od tog doba.

A o kulturi i administraciji i duhu toga doba i doba Alfonsove povelje 1444.? Što reći? Koju posluku porati?
Pismeno je bilo ono pratara po samostanima Bosne Srebrene, i par pisara po velikaškim dvorovima do ranga Rvatinića i Kozače.
A kako su Kozačini bili pismeni najbolje nam pokazuje transkripcija i transliteracija Alfonsove i Fridrihove povelje.
Stare matice i iz 18. stoljeća nam pokazuju i drugu pismenost. U tim terenskim uvjetima po razbacanim župama i uz toliki zulum… Dobro da su živi bili… kako je derano, nije krvavo.
Po tim utvrdama iz Alfonsove povelje nije stanova niko pismen, i šta je ima administrirat? Nije ni prihode zna pribilužit osim u raboš.
Naslov: Odg: stup
Autor: glonga - 13 Travanj 2014, 18:46:46 poslijepodne

Nije taj komad stupa bijo za nj, već za kakva geologa amatera namjernika na ovom forumu.
Ako je taj tvoj pajdo geolog po struci i štruci, osnovano vjeruem da ima tu kartu pri ruci kao i puno bolje podloge od te karte, ko i hidrogeološke i pedološke i tumače koje idu uz te i takve karte i brdo ine literature ko i dovoljno znanja da na prvu ispravno posloži taj priveliki nered na tom komadiću terena.
Naslov: Odg: stup
Autor: vinx - 13 Travanj 2014, 18:57:37 poslijepodne
Nije taj komad stupa bijo za nj, već za kakva geologa amatera namjernika na ovom forumu.
Ako je taj tvoj pajdo geolog po struci i štruci, osnovano vjeruem da ima tu kartu pri ruci kao i puno bolje podloge od te karte, ko i hidrogeološke i pedološke i tumače koje idu uz te i takve karte i brdo ine literature.

ma razumijemo se,,pajdo je geolog po struci i štruci....usput ono je na onoj "foto1." ----   370 metara udesno od ADZ-a(znači prema Vojkovićima),isti nivo,možda malo gorika-prima vrhu,ispod prstenaste,.uraslo u šumetinu....
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 13 Travanj 2014, 19:27:16 poslijepodne
--ma da probam ovo,jesam li uvišćo...evo ga,izgleda da jesam;e valim te Bože!..a lipote
http://imgur.com/b04jRiu
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 13 Travanj 2014, 19:39:30 poslijepodne
a evo sad i ono sa vejsbuka
http://imgur.com/bf2egvn,aSpfNjI,iIEEWFB,J4YGqrI,ExWirww,EUFgIJi,DP2uUJ7,TTxGE22,xqfKyoa,dSkGHXa,FSqt5by,WfuH1i3,juyeHOo,EVB7txd,qt3MO0M,8XC6aKQ,dCQOBJT,CGxH9Rg

--a lipote majko mila
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 13 Travanj 2014, 21:28:17 poslijepodne
tutek

(https://31.media.tumblr.com/1b68f23b69dfc76c8f878a3d1071825b/tumblr_n3zho5o1fz1txjp1wo1_1280.jpg) (https://31.media.tumblr.com/1b68f23b69dfc76c8f878a3d1071825b/tumblr_n3zho5o1fz1txjp1wo1_1280.jpg)

A toj tvojoj slici je URL:
http://i.imgur.com/b04jRiu.jpg
pa je ubaciš ovdje tako da oko nje budu BBC tagovi za umećanje slike - "img"

[img]http://i.imgur.com/b04jRiu.jpg[/img]
i ova druga, škljocaj po slici (jer ne znam kako to iđe na windowsima i internet exploreru) dok ti se ne pokaže adresa u obliku
http://i.imgur.com/ImeSlike.jpg
završetak treba bit .jpg (može i .png i .gif, ako koristiš takav tip grafičke datoteke).

i druga
http://i.imgur.com/bf2egvn.jpg

Ovako je umetneš u upis u forumu
[img]http://i.imgur.com/bf2egvn.jpg[/img]ispred URL adrese slike
[img]i iza
[/img]ili škljocneš na one sličice iznad prozora u koji tipkaš upis, prva u drugom redku ti je za slike, pa se u prozoru u kojem tikaš pojave uneseni ti BBC (BletinBoardCode) tagovi za umetanje slike
[img][/img]
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: geoherc - 13 Travanj 2014, 21:44:31 poslijepodne
Pozdravljam sve forumase Imotskog i prekograne - geolog sam po struci i na molbu vinxa sam se prijavio ovdje iako nisam bas korisnik niti ljubitelj foruma -- 1. od 14 str.foruma gdje glonga ubacuje geologiju u pricu o ovoj arheolosko-povijesnoj temi vaseg kraja - mogu napomenuti (kao geolog) nekoliko stvari -- prva - geoloske karte poput ove u mjerilu 1:100 000, ovo je list Imotski, na samom terenu mogu odudarat i po nekoliko stotina metara! sto sam se X puta sam uvjerio na terenu, ali pretpostavit cemo da onaj preklopljeni isjecak geol.karte na googleearth vrijedi -- ono sto je sigurno, da se radi o suhozidima koji su napravljeni od UPITNIK? vrste stijene uz pitanja svim forumasima o ovoj temi -- zelio bih vidjeti fotke ove lokacije? Moj inace moto i princip jest da JEDNA FOTKA govori TISUCU I VISE RIJECI! - pa bi detalje o kakvim se stijenama radi mogao reci tek kad vidim fotografije izbliza ovih suhozida? Nisam citao, niti mi se dalo ulazit u detalje ovog topika o kojem ste pricali, ali mislim da bi o geologiji znao nesto reci no nakon sto postavite (glonga, vinx) fotke izbliza ovog trokuta o kojem pricate ... pa eto cim vidim fotke izbliza dajem geoloski komentar. Pozdrav svima.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 13 Travanj 2014, 21:53:48 poslijepodne

Dobrodošao, geoherc. Hvala na trudu.
Ja sam daleko od lokacije. Vinx-a sam već u jednom upisu pitala je li zagledā kamenje u prizidama, prvenstveno radi mogućnosti da se među njim nađe ono što arheolozi zovu spolij. Razumijem da ti se ne čita 14 stranica forumskih inglendi.
Meni ne smeta pamet za napamet tvrdit da su ili K21,2 naneseni jarugom od (jugo)istoka ili E,OI naneseni niz a stranu s južne strane. Naneseni u blizinu (istočno i zapadno od mikrolokacije, ili južno, uglavnom dovoljno blizu) a ljudskim radom doneseni na mikrolokaciju.  Ne znam kako je se i Vinxu u ovo doba godine motat oko tuđi prizida. Valjda ga ne će niko napadat. Postoje određeni stereotipi o Rožanima, Viranima, Koljanima, Crnolokvašima…
Naslov: kamenolom?
Autor: glonga - 13 Travanj 2014, 23:27:25 poslijepodne
Izgled(foto)da privarit

Je. Mislim da bi stine mogle bit iz ovog kamenoloma ako me fotografija grdno ne vara.
Oni lučno "nabacani slojevi sedimenta", kako su mi se na prvi pogled učinili, bi mogli bit slojevi (etaže) majdana. Izgleda li to uživo ko "stubište" etaža u kamenolomu? Kad se pogleda iz polja u brdo? Ovo između onih prizida i Lepuva? Bi li mogle bit terase kamenoloma? Erodirane i zatrpane nanosom.

(https://24.media.tumblr.com/d73702c018675b4bd6d8ced5be621f87/tumblr_n3znelQvUK1txjp1wo1_1280.jpg) (https://24.media.tumblr.com/d73702c018675b4bd6d8ced5be621f87/tumblr_n3znelQvUK1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 13 Travanj 2014, 23:55:34 poslijepodne
-tipkam na mob(zastarjela teknologija,nije pametan).ono izgleda kao da je baš kao stari kamen,stubiš-ima tu i jače tektonike?,ali dok ne pofotkam u paketu sa trokut_pa đo geoherc(pozz) nebi ništa íznosio(ipak sam amater i ovo şve mí nije struka,nego eto oda se,sabire,óduzima..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 14 Travanj 2014, 00:37:12 prijepodne

Da ne bi otkrivali možda već otkriveno (a ne(dovoljno)istraženo) bilježim iz Arheološkog leksikona BiH izvadke (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1549.msg62752#msg62752) vezane za temu.

Ne znam ove toponime, a zanima me di je "Duga Njiva"? Je li blizu ovom u Pavlovićima/Nevistićima? "Kamenolomu" i prizidama - "ruševinama"?

Je li "Gradina više Bakulina Dola" makar na putu za prema onoj Dizdaruši?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 14 Travanj 2014, 00:57:15 prijepodne
..usput da zabiljužim,na ovom području je nađeno novčića-rimskih??(mada ja imam teoriju koja možda pije vode?-to posli)-ispod Pavl.kuća!?imamo tumulus(e) ,prilikom oranja zna se desiti da izbaci kostiju,i da je pronadeno zanimlj.artefakta/kamenih'?koliko i što? ne znam.,şve ovo ispod pav.kuća...navodno i neki temelja
Naslov: Što je lepuv?
Autor: glonga - 14 Travanj 2014, 01:17:47 prijepodne

Ne mislim tako. Mislim da je ovo starije od Rimljana. Vuče me na grčki utjecaj i Daorson i Ošaniće. Možda si nabasa na Velim, a možda i na sâm Dalmion.
Možda me je malo ponilo. Pun misec.
Nu ako je ondje kamenolom, onda je uzet đomeštra i di mu od crte Mošnjača-Grad zatvori Belajev trokut na 23º i sa stranicama 1:1.41 zatvori triangulacija - tu je Vèlim, žrtvenik ili glavna kula, na tu točku arheologa da počme kopat.

A mogli smo odma belevarca pitat za etimologiju i sva značenja riječi "Lepuv".

U va doba znam svašta lupat. Obično preživim.

A ako lepuv nije od grčkog već od dalmatskog — čestitam. Našao si Ad Libros.
http://en.wiktionary.org/wiki/lipro
Gonjali pečat — istrali zeca — na čistinu.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 14 Travanj 2014, 01:22:24 prijepodne
..preciznije odgovore bi sutra izbacim(nisam doma,računar i to),,koliko znam r.polje zabilježeno ima arh.mjesta,a da je nešto čeprkano-ništa?ovaj trokut nije (za)sigurno?duge njive-da li je to uz sv.IVAN greblje sjeverno??gradina bakulin dol)-da li je to bumerang??ona je mislim pribilježena i mošnjača,a da je se neko penjo-njet
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 14 Travanj 2014, 01:33:22 prijepodne
Mišljenja sam da je starije,nema rim.žbuke,barem ja nisam intro,,keramika na mošnjači je prapovjesna,to sigurno,,a na vrhu čule(mošnjača)skoro pa sam siguran da ima neke temelje...prošo sam toga,a one zidine u šumi,poslagivanje-ilirsko,ja volim reči delmatsko
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 14 Travanj 2014, 01:44:55 prijepodne
Ajde neću biti eufor...al znam da će ovaj pečat nešto otvoriti,a ad Libros,mirio sam ja i kilometre.,,imam svjedoke,žena mi kaže da sam prosviro,pogotovo ovih dana.hvala Ti na dosadašnjem razgovoru,pa makar ne bilo ništa,a biće.znam kad bi ovo bilo utemelj.da otvara još puno toga...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: geoherc - 14 Travanj 2014, 07:50:40 prijepodne
Pozdrav svima, necu bas dugo al cu se kratko osvrnit na fotke posebice fotku s googleeartha od gloonge '' kamenolom?
« Odgovori #222 : Jučer u 23:27:25 '' -- ovako: kao prvo -- definitivno NIJE RIJEC OVDJE O SUHOZIDIMA NITI DIJELOVIMA KAMENONLOMA - VEC O CISTOJ PRIRODNOJ GEOLOSKOJ POJAVI -- USLOJENOSTI - -- rijec je o izdancima boranih debljih slojeva cenomanskih K2-1,2 vapnenaca (baj d vej -- njih je najlakse na terenu prepoznati po lepezastim okamenjenim skoljkama tzv.hondrodontama) -- i ovakvih pojava i jos ja bih rekao mocnijih paralelnih slojeva na satelitu mozete (gloonga) vidjet SI od Livna, juzno od Borove Glave gdje se pored ovih zidovima slicnih na tisuce slojeva vide i skolski primjeri rasjeda s pomacima krila uljevo i udesno - PA POGLEDAJTE TAJ DIO SI OD LIVNA NA GOOGLE pa cete skontat. Nadalje, zuckasti dio na onoj slici gloonge iznad onih slojeva su vec miocenski pjeskoviti lapori sa fosilima jezerskih puzica i skoljkica -- ako pogledate onaj isjecak geol.karte sto si gloonga stavila -- vidjet cete cak i oznaku puzica na zutoj boji miocena - M2.
A pravi i tocniji detalji geologije i geomorfologije -- tek kad dodju slike od nekog ko bude slikao tamo...
Pozdrav iz Mostara.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 14 Travanj 2014, 08:42:53 prijepodne
Pozdrav svima, necu bas dugo al cu se kratko osvrnit na fotke posebice fotku s googleeartha od gloonge '' kamenolom?
« Odgovori #222 : Jučer u 23:27:25 '' -- ovako: kao prvo -- definitivno NIJE RIJEC OVDJE O SUHOZIDIMA NITI DIJELOVIMA KAMENONLOMA - VEC O CISTOJ PRIRODNOJ GEOLOSKOJ POJAVI -- USLOJENOSTI - -- rijec je o izdancima boranih debljih slojeva cenomanskih K2-1,2 vapnenaca (baj d vej -- njih je najlakse na terenu prepoznati po lepezastim okamenjenim skoljkama tzv.hondrodontama) -- i ovakvih pojava i jos ja bih rekao mocnijih paralelnih slojeva na satelitu mozete (gloonga) vidjet SI od Livna, juzno od Borove Glave gdje se pored ovih zidovima slicnih na tisuce slojeva vide i skolski primjeri rasjeda s pomacima krila uljevo i udesno - PA POGLEDAJTE TAJ DIO SI OD LIVNA NA GOOGLE pa cete skontat. Nadalje, zuckasti dio na onoj slici gloonge iznad onih slojeva su vec miocenski pjeskoviti lapori sa fosilima jezerskih puzica i skoljkica -- ako pogledate onaj isjecak geol.karte sto si gloonga stavila -- vidjet cete cak i oznaku puzica na zutoj boji miocena - M2.
A pravi i tocniji detalji geologije i geomorfologije -- tek kad dodju slike od nekog ko bude slikao tamo...
Pozdrav iz Mostara.

...evo,ja odo slikovnicu praviti(fotografirati)..pa da i to stoji..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 14 Travanj 2014, 11:07:52 prijepodne

Hvala geoherc. Razmak slojeva, pad terena, to su mi prve razlike, ovo u Dobrom Selu mi se čini manje izrazito terasastim i puno manje nalik etažama kamenoloma. Bar tako želim vjerovat.

Terasaast izgled tla. Ovo lijevo su možda mještani napravili da zadrže obradivu zemlju na krednom vapnencu. Upalo mi je u oko da nema baš terasastog obradivog tla po ovom polju, kao i da terase na krednom vapnencu lijevo, smaknuto prate terasice na ovo Promina seriji desno, a između njih je čelo navlake. Tu je negdje i rasjed vodoravno po slici po kojem ovo lijevo pomaknuto udesno. Slčno terasasto oblikovanje na dvije podloge različita sastava i starosti. Ne znam geomorfologiju. Dobro, lijeve terase ćemo pripisat ljudskom radu. Aha, prvo mi je bilo čudno otkud kamenje na onim ljudskim terasama. U tolikoj količini. Donili ljudi da zaštite obradivo tlo. Može bit, a ne mora.

(http://37.media.tumblr.com/5bf3fecd35c20ec2baf7f1a462a1093f/tumblr_n40j8rqStM1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/5bf3fecd35c20ec2baf7f1a462a1093f/tumblr_n40j8rqStM1txjp1wo1_1280.jpg)

Ne znam ja ni geologiju. Samo amaterski nagađam. Da se radi o kamenolomu učinilo mi se i zbog uslojavanja. Najniži sloj na slici mi se čini kao da je u sinklinali, oni gornji pak na antiklinali, ako to gledam kao slojeve. Želim vjerovati da je Promina na ovoj slici deblje uslojena nego što pokazuju oni antiklinalno posloženi slojevi i da su ovo na slici terase kamenoloma starog tisuću godina. Možda je onaj posmik i pomak na rasjedu ovako deformirao ove slojeve u promina seriji tako da je najniži sinklinalno a ovi drugi antiklinalno, a možda i nije.

(https://24.media.tumblr.com/850a732eb41cd302336de5afe659554b/tumblr_n40jp03Ras1txjp1wo1_500h.jpg) (https://24.media.tumblr.com/850a732eb41cd302336de5afe659554b/tumblr_n40jp03Ras1txjp1wo1_500h.jpg)

Još jedna srednja trasa sjever - jug.
Bilježim još jednu stvar. Pošto mi je Google Earth pretrpan glupostima, isključene su mi bile ceste. Ima još trasa iz Vira u Roško Polje koje nitko u literaturi ne spominje, na kartama su možda manje uočljive. Dobre su ove pogreške na Google Earthu.
Postranje - Kobilić - Trnovac - Nevistići.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: geoherc - 14 Travanj 2014, 11:29:02 prijepodne
Glonga, i meni 'cesto' kao i tebi -- bujna masta radi --- NO ! nakon dolaska na lice mjesta i pogleda izbliza -- sve ovakve, poput tvojih - rijeci i nagadjanja -- postaju definitivno -- masta. Mogao bi ali ne zelim sad ulazit u diskusiju jer me ovakvi forumi ne zanimaju bas al sa znanstveno-strucne i geoloske strane --- preporucam ovaj jedini ispravni metod zakljucivanja: prvo prikupit cinjenice (fotosnimci, biljeske, audiozapisi-diktafon) na licu mjesta izbliza -- i to cinjenicu po cinjenicu po cinjenicu (a za to vrijeme NE IZVLACIT NIKAKAV ZAKLJUCAK!) i tek nakon puno prikupljenih cinjenica -- SVE CINJENICE POVEZAT -- I ONDA CE SE ZAKLJUCAK NAMETNUT KAO LOGICAN SAM OD SEBE. Evo ovo vam je ispravan princip zakljucivanja. EE SAD JE DRUGA STVAR DA LI VI ZELITE OVAKO ZAKLJUCIVAT. JA DA. POZDRAV.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: belevarac - 14 Travanj 2014, 12:14:27 poslijepodne
Jucser mi csovik iz Borcsana recse, da kod Omolja postoji zaselak (desetak kutja) ROŠIĆI (KS na "o"). Poshto kupio, po to i prodajem.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 14 Travanj 2014, 12:15:47 poslijepodne
Geoherc, i ja u svojoj struci tako radim. Ovo je (meni) drugo. Lov na Božigrad.

Duga Njiva, (rimske zgrade) iz Arheološkog leksikona BH je izgleda Velešovo Greblje. Na katastarskoj je zapisano u množini - Duge Njive.

Ova lokacija do "kamenoloma" na istok se zove Krbulje. Opet belevarac. Tamo na onoj Gradini (766 m.n.m na putu za Rušigrad) gdje na vr brda vrba mrda vrtli se zovu Krbini Vrtli i bunar Krbin Bunar. Tko je Krba? Što je krba? Ima li veze s kamenolomom?

(http://37.media.tumblr.com/cd2cde57613760aa0bfb07c6f13fc2a7/tumblr_n40mvzNKbQ1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/cd2cde57613760aa0bfb07c6f13fc2a7/tumblr_n40mvzNKbQ1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 14 Travanj 2014, 12:20:22 poslijepodne
Jucser mi csovik iz Borcsana recse, da kod Omolja postoji zaselak (desetak kutja) ROŠIĆI (KS na "o"). Poshto kupio, po to i prodajem.
Kupljeno. Opet kartografi. Ròšci. Izpušćali i i crticu na c.

Ròšići, ko Ròša aramboša. Róg, Ròžići, Ròšići.

Nego šta misliš je li Ad Libros prije "kod knjiga",  ili je Ad Lipros "kod zecova" i Vode Zečice? Glede vrila Lepuv.
http://en.wiktionary.org/wiki/lipro

Grčki lepuv kako ga latinski transliterira internet, na mjestu transliteriranog p nema pi već ro i ima veze s nekavim svetištima i svetinjama. leruv

I kakva je etimologija Krbave i Krbavskog polja? Koliko je to iz latinskog preko dalmatskog daleko od engleskog quarry (http://en.wiktionary.org/wiki/quarry)?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 14 Travanj 2014, 13:16:35 poslijepodne
...evo ja idem s terena..sa slikovnicom,ima toga puno...glonga,možeś li mi dati neki livi mail da ovo pošaljem,nečiji šta god(meni je to najlakše),geohercu svakako ide pa vi selekciju na forumu(javno.kako vi želite?/..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 14 Travanj 2014, 13:19:01 poslijepodne
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 14 Travanj 2014, 13:27:10 poslijepodne
...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 14 Travanj 2014, 13:53:13 poslijepodne
Kako nebi ispalo da pričam prazne priče o lokalitetu "Džamija" podno Pavlovića koja je i u neposrednoj blizini ovog priloženog križa evo postavit ću još jednu fotku "čudne" kamene ploče...Ne bih ulazio u to o čemu se radi  i kakvi su to znakovi na kamenoj ploči...

Hvala Delmata Dinaroide. Žao mi je ako se ljutiš na me. Ne mislim ti ništa zlo. Iskreno mi je žao ako si se zbog mene makao s ovoga foruma.
Mislim da se samo nedovoljno dobro međusobno razumijemo.

Ova tvoja slika kamene ploče navela me na pomisao da je morao postojat kamenolom, ako ni za šta drugo, za one velike kamene križeve i stare nadgrobne ploče po Roškom Polju.

Ova fotografija koju je u privitku citiranom upisu podastro Delmata Dinaroid navela me na zaključak da je kamenolom otvoren u E,OI materijalu, a ne u K21,2

(http://24.media.tumblr.com/ebef083e2d9de66930331ca9d0f99b1a/tumblr_n40rgwfsIR1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/ebef083e2d9de66930331ca9d0f99b1a/tumblr_n40rgwfsIR1txjp1wo1_1280.jpg)

Tekstura i struktura (sad se gađam geološkim izrazima kojima vjerojatno ne baratam ispravno) na ovoj ploči je ko u betona, laički — nekakva E,OI breča.
Naslov: Bakulin Dô
Autor: glonga - 14 Travanj 2014, 15:42:53 poslijepodne
gradina bakulin dol)-da li je to bumerang?

23.129. Gradina više Bakulina Dola… Praistorijska gradina… na dominantnom brdu sjeverno od polja… B.Čović

Arheološki leksikon ne navodi druge izvore, a opis ovog lokaliteta potpisuje Borivoje Čović. Valjda je bio tu i valjda nije pomiša sjever i istok. Čini se da ćeš ti lašnje čut za Bakulin Dol ili Bakulinu Dolu nego što ću ja nać dominantno brdo sjeverno od polja i gradinu na njemu.

Nego, gledam ponovo Bagarićevu knjigu i slike kamenih križeva po Roškom polju. Bilo je tu dobri klesara. Šta misliš da je ovoforumskog Zavelima i ekipu s Fotoimote naložit da poslikaju one križeve kamene po Roškom polju. Ima meni se čini i jedan Rožanin (Kelava? Ivan? je, evo ga^ (http://fotografija.ba/members/jhonytheking/)), me š čini da drži blog s fotografijama, a ne vidim da je poslika to blago od križeva, na Vojkovića groblju makar, a kamoli šire po Roškom polju.

I kad stigneš, zanima me di je lokalitet Džamija. Po Bagariću je to pod Hambarom, a na koliko puta do Pavlovića ne znam. Da nisu oni "Bregovi" na katastarskoj? Prema Bagariću i Delmati Dinaroidu crkva sv. Ilije je bila tu tu (na lokalitetu "Džamija"), a ne tamo ispod Grada kao na onoj staroj vojnoj karti.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 14 Travanj 2014, 15:48:58 poslijepodne
pitao ,izgleda da nije bumerang...ovo neka malo pričeka...Čović je rekao za Mošnjaču da se slabo vidi nešto suhozida ,znači nije bio na njoj,a pretpostavljam ni na ovoj iznad bakulinog dola(izgleda da je ona na drugu stranu prema midenoj,alopet neka malo stoji provjerićemo)..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 14 Travanj 2014, 17:20:09 poslijepodne
Ne bih ulazio u to o čemu se radi  i kakvi su to znakovi na kamenoj ploči...

Autori roške monografije iz 2008. na str. 203. kažu : "Da su to svećenički grobovi… okrenuti su suprotno od svih ostalih grobova u groblju …na križevima je usječena svećenička štola koja se križa na prsima…" za grobove dvojice svećenika na Petrovića groblju u Rakitnu, a na str. 204. objavljuju i sliku groba don Tome Kolaka. Na križu je uklesan isti znak kao na navedenoj slici. Uzput don Toma Kolak je upisan u prvu sačuvanu rošku maticu umrlih, taj upis je objavljen ovdje (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2715.msg58383#msg58383).

Je li znak X na toj ploči okrenut približno prema istoku?
Naslov: Radimski
Autor: glonga - 14 Travanj 2014, 18:06:06 poslijepodne
Da je nać onog Radimskog u Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Herzegowina iz 1894. u kojemu prema Arheološkom leksikonu BiH opisuje rimske zgrade na Dugim Njivama.
A što ako nije 1894.? Lino čitat.
Činilo mi se da su "Starine kotara Županjačkog…" objavljene u GZM-u samo prijevod ovoga rada iz 1896. Pregledalo se, prelistalo i po slikama i malo teksta se učinilo da je isto. E nije.

Radimski 1896. zna za Grad Vruljak (https://archive.org/stream/wissenschaftlic01hercgoog#page/n179/mode/1up) za koji u Arheološkom leksikonu piše samo "Gradina" kao i na onoj vinxovoj katastarskoj austrougarskoj karti.

Možda su u ovom radu i Duge Njive, a autor priloga u AL BiH promašio godinu? Čitat, čitat…
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 14 Travanj 2014, 18:08:58 poslijepodne
....
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 14 Travanj 2014, 18:16:32 poslijepodne

Nisam još vidiola. Ko da već ne vidiš da mi je tipkovnica brža od pameti na ovom forumu (pa i šire) i da bi već bilo ishitrenih komentara da sma vidiola.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 14 Travanj 2014, 18:19:20 poslijepodne
..aj malo odmori,popij kavu...ošta si
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 14 Travanj 2014, 18:26:52 poslijepodne

De vidi ovo. Pogrješka je u AL BiH. Radimski. Ali može bit i 1894. i 1896.

Duga njiva nije ona njiva u polju. Pogotovo ne ona na Velešovu greblju.
"Duga njiva izpod Privora" i još toga za čitanje, moć se puno bolje posložit rimske trase na tom tvom području.
Radimski. Ovdje. (https://archive.org/stream/wissenschaftlic01hercgoog#page/n194/mode/1up)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: belevarac - 14 Travanj 2014, 18:27:39 poslijepodne
Ova lokacija do "kamenoloma" na istok se zove Krbulje. Opet belevarac. Tamo na onoj Gradini (766 m.n.m na putu za Rušigrad) gdje na vr brda vrba mrda vrtli se zovu Krbini Vrtli i bunar Krbin Bunar. Tko je Krba? Što je krba? Ima li veze s kamenolomom?

krba ž (KS na "r") vidro od mišine s obručem od žice i provislom, za piljkanje vode (iz sdenca, lokve, kamenice) ◊ 1° tur. kirba »posuda za vodu, duguljasta i s jednoga kraja sužena« < ar. qirbä »mišina kao posuda za vodu«, ili 2° lat. corbis, stvnim. churpa, bav. Kürpen, nim. Korb »košara«.

Kad u bunaru voda dodje namalo, ne meresh je zaitjat brokvom, nego kožnom krbom, koja padne po dnu i u nju se cidi voda. A mozsda je bijo i nieki Krbo, da ne kazsem Shkrbo (krnje, krezub csovik).
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: geoherc - 14 Travanj 2014, 21:14:49 poslijepodne
Pozdrav svima,
Shodno zaprimljenom obimnom fotomaterijalu od 'vinxa' saljem moj mail odgovor njemu ovdje (copy-paste):

kao prvo --- cestitam na velikom trudu na svim nacinjenim slikama i posebice obidjenom terenu. Nije to mala stvar tako da ti stvarno cestitam.
Pregledao sam sve slike i na ovom i na onom drugom svom mailu, pa ono sto mogu reci:
U onom 'trokutu Pavlovici' su definitivno -- plocasti ili mjestimicno deblje ploce od miocenskih tvrdih pjeskovitih lapora i oni fosili su ti definitivno skoljke kongerije (Congeria) koje su tipicne za stariji i srednji miocen sto se naravno posve podudara s geoloskom kartom i oznakom 2M pa cak i 1M sto je znaci najstariji miocen (ovo bi Oleg Mandic volio i znao u detalje istrazit..). Ja sam nedavno gotovo iste (isti oblik) samo malo bolje ocuvanije kongerije nasao u miocenskim isto plocastim laporovitim vapnencima u  Trnu ovdje zap.od Sirokog.
Sto se tice konglomerata, vidljivo je da je rijec o njima i to je gotovo sigurno ona serija EOl ili promina naslage. A kredne su oni vapnenci sto si ih usliku pri vrhu gore al su masivni, i djeluju mi dubokomorskiji bez rudista, no mozda se i varam (nalaz rudista definitivno dokazuje morski plicak).
Mislim da onaj zuckasti glinoviti dio izmedju konglomerata pripada takodjer navedenoj EOl seriji pri cemu je rijec o sitnozrnatijoj leci (lapori-pjescenjaci) za razliku od vecinskog grubozrnatog sedimenta - konglomerata -- u kojem si baj d vej uslikao i fino se vide rjedje valutice roznjaka -- sto znaci da je kopno i to s vulkanima bilo u blizini sjeverno u vrijeme gornjeg eocena i oligocena kad se ovaj sediment talozio u velikim ili moglo bi se reci enormnim kolicinama-- a to su bile ogromne strme rijeke koje su se od pravca Bugojna i Rame obrusavale prema moru cija je obala tad bila oko TGa.

Ovo je gore moja ugrubo procjena geologije terena na temelju fotki, ali vjerojatno ima toga jos zanimljivog u okolici sto bi se valjalo i moglo snimiti...

Pozdrav svima
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 14 Travanj 2014, 21:20:51 poslijepodne

Prigledano jednom. Priviše se zasulo pa ne mogu samlit.

Otkad se toponim sv. Ilije pomakao od Grada Rošca na Džamiju ostaje mi ta točka Belajeva trokuta sporna ili čak osporena. Perun i sv. Ilija su mi daleko od Grada Rošca.
U oba slučaja, jednom s Mošnjače 23º, a drugi put s Grada Rošca 23º, ti pravci su vučeni u odnosu na stranicu Grad Rošac - Velika Mošnjača pa su oba sporna jer je točka Grad Rošac sporna za teoriju Belajeva trokuta s obzirom na sv. Iliju i Peruna. Vjerovat više onoj karti na kojoj je sv. Ilija kod Grada Rošca ili Bakuli kojeg poslije prenosi Bagarić i svi redom?

Ove slike trebam još prigledat jer mi dosta toga nije bistro. Ako su slike iz onih prizida s početka niza slika slikane u prizidama zapadno od Pavlovića, onda je očito da nisu iz "kamenoloma". Na osnovnoj geološkoj su te Pavlovića prizide obrasle raslinjem na K21,2, a one stine u prizidama su iz M. Naplavljene nisu zbog nezaobljenih ploha, a i polomile bi se prije nego zaoblile, da ih je išta váljalo. Ili su donesene, ili je tu na K21,2 diskordantno bio tanji M sloj, ili je osnovna geološka omanula podlogu na tim obradivim ispriziđanim terasama zapadno od Pavlovića. Do preklopa osnovne geološke i Google Eartha nije, iako je grubo preklapano, jerbo se topografski znak za crkvu sv. Ive i vrh Mošnjača za moje kriterije grubog uklapanja dovoljno dobro preklapaju što se vidi i na onoj slici, a izvan one slike čitav niz točaka zadovoljavajuće se preklapa.

Da su kompaktnije ploče konglomerata i breče vađene oko Lepuva ismeđu rastresitijih i erodiranih slojeva i dalje vjerujem, makar mi se na početku činilo da je ondje uklonjen čitav brijeg materijala uz sam rub polja, jer je onaj udaljeni i usamljeni najsjeverniji "zdravi sloj" onaj prema polju na slikama izgledao "sinklinalno" a ovi brojni drugi antiklinalno. Ne znači da su to makli ljudi, moglo je i to bit erodirano. Činilo mi se i da je onaj M materijal između tog najsjevernijeg usamljenog "sinklinalnog" "zdravog" sloja i najbližeg "antiklinalnog" sloja prema brdu - naplavljen. Ovako dok stručnjak ne kaže svoje, ne kanim se više balečit.

Da ne šalješ na sto adresa iste datotečne privitke u e-porukama, vrimena ti more ušparat Google Drive, prevedeno je meni se čini čitavo sučelje i na hrvatski barem do ove ulazne stranice Google Disk (https://drive.google.com/). Ušparat će ti često i nosanje USB šćapića jer ima 15 GB prostora. Dijelit datoteke možeš kako hoćeš. Ostavit potpuno javno svakom dostupno, ili dostupno svakom ko ima link na mapu ili datoteku, ili dat na uvid samo određenim korisnicima google računa koji se moraju ulogirat da bi vidjeli/preuzeli dijeljene sadržaje (mape, datoteke). Postaviš datoteke na Google Drive i samo pošalješ linkove u e-poruci ili objaviš na drugi način. Slike s Google Drive-a se koliko znam ne otvaraju izravno u internet pregledniku za to Google ima uslugu Google Photos (https://plus.google.com/photos). A šta š i kako š ti dilit, diliš ko svoje.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 14 Travanj 2014, 22:05:25 poslijepodne
Hvala Delmata Dinaroide. Žao mi je ako se ljutiš na me. Ne mislim ti ništa zlo. Iskreno mi je žao ako si se zbog mene makao s ovoga foruma.
Mislim da se samo nedovoljno dobro međusobno razumijemo.

Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 14 Travanj 2014, 22:06:03 poslijepodne
Ok glonga osjećam iskrenost u tvojim riječima pa me evo natrag no i dalje mislim da  nisam ja  taj kome se trebaš ispričavati nego općenito  svim Rožanima koji su tvoje upise doživjeli upravo onako kako sam ih i sam isčitao ( Ta nismo svi ćoravi poput tebe kako jednom sama reče pa ne vidimo što je napisano)…I  meni je žao da se moram „klati“ sa  gotovo  istomišljenikom po pitanju KNOJ-a i „odbornika“ i da nije onih tvojih upisa i iako te je teško pratiti jerbo si neuhvatljiv ka vijar skačući i to  „napriskak“ sa brda na brdo gotovo da bi mi bio simpatičan …;)….Razmisli…!
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 14 Travanj 2014, 22:07:51 poslijepodne
De vidi ovo. Pogrješka je u AL BiH. Radimski. Ali može bit i 1894. i 1896.

Duga njiva nije ona njiva u polju. Pogotovo ne ona na Velešovu greblju.
"Duga njiva izpod Privora" i još toga za čitanje, moć se puno bolje posložit rimske trase na tom tvom području.
Radimski. Ovdje. (https://archive.org/stream/wissenschaftlic01hercgoog#page/n194/mode/1up)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 14 Travanj 2014, 22:12:18 poslijepodne
Duge njive i imaju ispod Privora a po riječima moga prijatelja i arheologa (Studirao davno u Zadru)  on ima neke takve naznake i spoznaje da je u Šarića ogradi tik do izvora Vranjača bilo  nekakvo veliko odmaralište Rimskih legija...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 14 Travanj 2014, 22:15:47 poslijepodne
Isto tako postoje Duge njive o kojima je govorio Ivan od Roga tik do Veleševa greblja (Veleševo greblje je pogrešno ubicirano na google earth)...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 14 Travanj 2014, 22:38:53 poslijepodne
Isto tako postoje Duge njive o kojima je govorio Ivan od Roga tik do Veleševa greblja (Veleševo greblje je pogrešno ubicirano na google earth)...
Te Duge Njive su me ovdje (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2848.msg62764#msg62764) na katastarskoj karti navele da pomislim da je rimsko naselje  u Roškupolju tu a ne kod Pavlovića. Ne čini mi se da bi u samom polju bila dva rimska naselja. Ove druge Duge Njive (Radimski) kao i trasa rimske ceste preko Dizdaruše (od Brišnika) u Roškopolje (baš u polje) jasno govore da je u polju bilo najmanje jedno rimsko naselje.
Duge Njive su u Arheološkom leksikonu BiH jedini lokalitet na području Roškapolja uz koji se spominju rimske zgrade.
Ponovo ću pogledat navedeni izvor jer kako sam sinoć prepisivala iz leksikona ovdje (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1549.msg62752#msg62752) kao izvor naveden je Radimsky 1894. Na internetu je dostupan njegov rad iz 1896. u kojem govori o Dugim Njivama. U Glasniku Zemaljskog Muzeja iz 1894. u radu "Starine kotara županjačkog" koji izgleda na prvi pogled kao prijevod ovog (https://archive.org/stream/wissenschaftlic01hercgoog#page/n194/mode/1up) iz 1894. ne vidim taj dio s preciziranim Dugim njivama kao u radu iz 1896. pa ni na stranici 318. prema referenci iz AL BiH.
Edit. Upravo provjereno. Ovom jednom internetskom izvoru (http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/index.cfm?fuseaction=serve&ElementId=513341##) toga rada nedostaje upravo ta 318. stranica u pdf. datoteci! Slučajno!? Teorija zavjere? Đava podvuka uže?
Memljiv papir je memljiv papir. Ponovo prigledat čitav broj.
Edit. Pregledano. Viđena stranica 318. Nema spomena Dugih Njiva u GZM 1896:318.
Ili je urednik GZM-a skratio tu rad Radimskog, ili je Radimsky u WMaBuH 1896. dopunio članak, a autoru u AL BiH se za taj rad učinilo da je prijevod bez izmjena i dopuna (kao što se i meni činilo prelistavanjem i površnim čitanjem dok mi nije zatrebalo ovo područje u tomu radu).

Google Earth je dobro ubicirao Veleševo greblje. Bolje ne može. Zbog prirode digitalnih karata i njihove razlike u odnosu na papirnate bolje ih i ne može ubicirati. To je područje tipa (area, locality) i na papirnatim kartama se upisuje posebnim stilom slova razvučeno preko lokaliteta i/ili područja. Ove digitalne karte predočuju područje točkom i dodatnom naznakom o kojem toponimu se radi (područje, lokalitet, naseljeno mjesto, izvor, vrh,…).
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 14 Travanj 2014, 22:42:11 poslijepodne
@glonga iako nemam niti "S" od recimo sci  nego imam samo šć=šćap u ruke i za ovcam tu i tamo se u mojoj blentavoj glavi upali nekakva lampica tako da sam i sam prije  nekih 10-ak godina povezao Veleševo greblje sa Slavenskom mitologijom još kada sam čuo da je tu navodno ukapana uginula stoka (možda i rogata) pomislio sam to je to...No nešto ti drugo želim reći nešto  što si propustio iako ti je svo vrime pred nosom  i na neki način ide u prilog tvojoj teroriji a to je lokalitet u narodu zvan P(a)eraguše za koje mislim da nisu nazvane po onom Peri Peragi Ljubasu (Veliki kameni križ podbočen rukama Roškom groblju) nego se tribamo malo vratiti unatrag...U Staroiransko podrijetlo hrvata...U staroperzijskom kraljevskom proglasu iz Bagistana (Bh. III. 44) navodi se ime mjesta PARG smješteno na jugu kraljevine Parse. Istoimeno mjesto PARG postoji u Gorskom kotaru nedaleko od Čabra. Riječi ČABAR i PARG izvorne su staroperzijske riječi. Poznajemo i naselje PARAGE blizu Novog Sada, i PARAGINE njive u Roškom polju kod Duvna....Uvik se držim one "Dite materi" ali eto omakne se i meni da se "umetiljam"...;)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 14 Travanj 2014, 22:47:07 poslijepodne
Veleševo greblje je tik do "Kasara" tik do onog brdašca "Grede" di se vidi borova šuma i tu se ukapala psljednja Turska obitelj u Roškom Polju koji su živjeli ondje di su današnji Sučići  mislim da se to tada zvao "Odžak" i ulica prema groblju kao i bunar do Sučića se naziva "Odžački"...!
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 14 Travanj 2014, 23:15:05 poslijepodne
http://37.media.tumblr.com/cd2cde57613760aa0bfb07c6f13fc2a7/tumblr_n40mvzNKbQ1txjp1wo1_1280.jpg

Ovo i jesu Duge njive i uvik je se pričalo da su tu pronađeni ostaci nekakvih temelja neznam čega ali je bilo navodno većih dimenzija...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 14 Travanj 2014, 23:26:49 poslijepodne
Ovo i jesu Duge njive i uvik je se pričalo da su tu pronađeni ostaci nekakvih temelja neznam čega ali je bilo navodno većih dimenzija...

Nikako se ja i ti sporazumit. Ne sporim ja to ništa, nego nisu to one o kojima govori Radimsky (1896:168) ovdje (https://archive.org/stream/wissenschaftlic01hercgoog#page/n194/mode/1up) jer i Radimsky i I. Marijanović (autor priloga o njima u Arheološkom leksikonu BiH) i koje Marijanović navodi u jednini kao "Duga Njiva", evo i uslikano, a Radimsky kao na gornjem linku "Duga njiva izpod Privora".

(http://24.media.tumblr.com/74e962167238b7839d41de70f3784fba/tumblr_n41hvkaO2M1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/74e962167238b7839d41de70f3784fba/tumblr_n41hvkaO2M1txjp1wo1_1280.jpg)

Ne znam da je Radimsky igdje još objavio 1894. kakav rad na kojem bi bile spomenute druge duge njive i to baš na str. 318.
U GZM-u iz 1894., a tamo ih nema, a baš na toj stranici spominje Roško Polje. Ima ih u radu Radimskog iz 1896. u WMaBuH što je očito na gornjem linku koji upire baš na tu stranicu (168.) u tom radu u WMaBuH.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 14 Travanj 2014, 23:53:32 poslijepodne
"Duga njiva izpod Privora"? Sad se može postavit pitanje sa koje strane Privora...Prema Vranjačama ili prema Okruglicama?...Mislim da ovaj moj arheolog ima odgovor na to pitanje no nema ga na fb...Kopa po Njemačkoj no ne u struci..;)...Neznam na koje Duge njive (Od jednine  lako se stvori množina ili obratno) je mislio Radimsky no naši stari su pričali o tome da je to upravo na našim dugim njivama...Ta moj did je rođen 1861.g. i moj pokojni ćaća je to mogao čuti od njega no nažalost nikada ga nisam pitao ali sam čuo od drugih ljudi...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 15 Travanj 2014, 00:05:00 prijepodne
Sad se može postavit pitanje sa koje strane Privora…

Baš se ja i ti nikako ne meremo razumit. Pa piše ti lipo Radimsky s koje je strane Privora. Knap(p). Samo nije napisa s koje je strane puta, sjeverne ili južne, a nema je imentovane na katastarskoj karti, a meni lino razmirat koja je parcela 60x20 nit znam pročitat s katastarske di točno počinje Privor jer nema slojnica na katastarskoj karti. Komentari u vitičastim zagradama su moji {}, a razmacima iztaknut tekst izvornika je prikazan ovdje u kurzivu. Neizravno se može smatrat da je dao i stranu puta, prema onom na koju stranu od sela su tragovi rimske ceste.

(Radimsky 1896:168)
»In dem grösseren Thale von Roško polje werden gleichfalls häufig römische Münzen gefunden.

Es wurde bereits erwähnt, dass bei Dolnji Brišnik Spurrillen einer römischen Strasse vorkommen, deren Richtung gegen das Roško polje weist. Es ist mir zufällig gelungen, die Fortsetzung dieser Strasse in Form von Spurrillen südlich vom Strbina-passe am Gehänge gegen das Roško polje in der Nähe des südlichsten der drei Tumuli im Norden der Einschichte Orlović bei dem Dorfe Hambar zu finden. Im westlichen Theile des Thales von Roško polje traf ich die Rillen dieser Strasse südwestlich vom Dorfe Konin {Krnin} unweit des dortigen Ponors (Karstschlundes) am Reitwege gegen Rošnjaća, {Rošnjača} respective Vinica wieder an.

Im weiteren Verlaufe dieses Reitweges fand ich im westlichsten Winkel des Thales von Roško polje, knapp vor dem Anstiege gegen Rošnjaća, {Rošnjača} in dem Riede Duga njiva izpod Privora, eine Ackerfläche in einer Länge von mehr als 60 M. und einer Breite von 20 M. ganz überstreut mit Steinstücken, an denen Kalkmörtel anhaftet, mit römischen Ziegelstücken, ziegelgemischten Mörtelknollen, Ziegelbetonstücken u. dgl. Der übrige Theil der Aecker war ganz frei von Schotterbeimischung, und es müssen an dieser Stelle neben der einstigen Strasse zwischen Dolnji Brišnik und dem Strassen-knotenpunkte Vinica römische Gebäude gestanden haben.«
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 15 Travanj 2014, 00:18:37 prijepodne
"Baš se ja i ti nikako ne meremo razumit. Pa piše ti lipo Radimsky s koje je strane Privora. Samo nije napisa s koje je strane puta, sjeverne ili južne," Iako samo  natucam Njemački nije mi palo na um da makar pokušam na google prevoditelj da  prevedem...Misilm da ispod Privora južno nema takve površine koja bi se dugom njivom mogla nazvat sve tamo do izvora Vranjače no tik ispod Privora sa sjeverne strane ima jedna takva površina...Bila su dva puta jedan ovaj kuda ide asfalt i koji  gotovo da i nismo koristili jer je bio jako strm i razrovan dok je drugi bio desno di je sada kamenolom i imao je sto krivina...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 15 Travanj 2014, 00:23:41 prijepodne
Misilm da ispod Privora južno nema takve površine koja bi se dugom njivom mogla nazvat sve tamo do izvora Vranjače no tik ispod Privora sa sjeverne strane ima jedna takva površina...Bila su dva puta jedan ovaj kuda ide asfalt i koji  gotovo da i nismo koristili jer je bio jako strm i razrovan dok je drugi bio desno di je sada kamenolom i imao je sto krivina...
Izgleda da se ni na nimačkom ne razumimo.
»…im westlichsten Winkel des Thales von Roško polje…«
Moremo vako do amena.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 15 Travanj 2014, 00:46:57 prijepodne
"im westlichsten Winkel des Thales von Roško polje...polje u najzapadnijem kutu Roška Polja"?...Sad se sjetih arheolog kojeg sam spominjao je mišljenja da se ovdje odnosilo na polje kao polje a ne kao čitavo selo sa Vranjačama i po njemu je ovo ispod Okruglica tik do Privora (Preko puta Križića kuća) jer kada prijeđeš  Privor tada polja niti nema osim jedne jedine livade...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: geoherc - 15 Travanj 2014, 08:45:52 prijepodne
Postovanje,
Ljudi kolko vidim -- (nemojte se uvrijediti) ovo je teska demagogija - ali ko voli nek izvoli -- sretno vam u prici prici i prici --- i samo prici.
Pozdrav s foruma ilitiga pricalice uz iskren savjet da probate malo odmaknit prste od tipkovnice i oci s ekrana jer vidim da ste zabrijali dobrano.
Cao
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 15 Travanj 2014, 12:19:08 poslijepodne
…vidim da ste zabrijali dobrano.

Jesmo. Nego, shavaćam li ja preozbiljno točnost OGK? Meni i dalje čudno da je netko nosio uz padinu miocensko kamenje za zidat ove zidove koji su po karti na krednoj podlozi. Ili na granici različitih podloga tu ima ±100-injak metara izmiješanih stijena. Količina kamenja u ovim zidovima nije mala. Granica miocenske podloge je geodetski u niže. I dalje mi nije jasno to kamenje tu. Na čitavom polju nema terasasto položenih zidova, a ni ovde se ne vidi (kad vidim forografije od jučer) da bi erozija odnijela plodno tlo s toga komada zemlje sve da i nema tih poprečnih zidova. Evo, recimo čišćeno polje od kamenja, ali bi bilo kamenje na granici svake parcele koja je očišćena od kamenja.
Na sličnim sastavima planine i polja ima ovakvih terasa i terasastih površina obradivog tla, prezidanih i podzidanih zidovima, ali je na takvim mjestima vidljivo da je priroda kamen donijela odozgo.

Ovdje na ovom trokutu kojem su stranice ugrubo 300 metara kamenje je donešeno odozdo. A komu se nosa kamenje 100 metara bez potribe? I to uzbrdo.
Ili je raskopana kakva velika gradina i niz tumula pa kamenje presloženo u zidove parcela? Ne vidjeh ništa na kamenju u zidovima što bi uputilo da su iz kakvih ruševina u kojima bi to kamenje bilo povezano žbukom, niti kakav trag klesanog ukrasa koji bi upućivao na spolij iz ruševina u tim zidovima, ali i arheolozima se rijetko posreći u jednom danu promatranja zidova ugledat kakav komadić spolija.

Na prvi pogled, prije ovih fotografija, mi se činilo kao nanos s planine, a onda kad se pogledaju uvale nije logično.
Ili ćemo reć da je zbog čela navlake i još jednog presjeka tu i na površini na širem području materijal razlomljen ali kredni bi trebao bit po karti.
Ili eocenski iz blizine ovoj podlozi i čelu navlake i rasjedu. Granica između krede i eocena na površini ni po fotografijama od jučer ni sa satelitskih tu meni nije problematična.

Zašto je u zidovima miocensko kamenje ako je tlo po karti kredno? Eto to meni nije jasno. Razumijem da vjerojatno ni ja ni ti ne smatramo ovaj ili bilo koji forum mjestom na kojem će mi netko jednim upisom kao čarobnim štapićem ulit u glavu sve potrebno predznanje i učas objasnit geologiju, fiziku, kemiju…

Meni je ovoliko kamenja i dalje nejasno u ovom trokutu sa slijedeće slike. Evo da je unutar trokuta miocenska podloga pa se razmrvila od čela navlake i rasjeda. Pa i da je geodetski iznad kakav komad miocenske podloge, pa spuzalo gravitacijom, potresima…, ali miocenska podloga je po karti geodetski niže.
Ili je stvarno unutar tog trokuta na slijedećoj slici podloga miocenska, a ja imam iluzije o preciznosti geoloških karata?

(http://37.media.tumblr.com/72c6e5d2aacc4437dc91aac54b6c3a72/tumblr_n42gahflXI1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/72c6e5d2aacc4437dc91aac54b6c3a72/tumblr_n42gahflXI1txjp1wo1_1280.jpg)

Vinx, jesl li ti locirao Duge njive izpod Privora? I jesu li ti uopće zanimljive?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 15 Travanj 2014, 12:50:00 poslijepodne
Postovanje,
'' jer vidim da ste zabrijali dobrano.

...i ja sebi ovo govorim,,al' evo moram.Naime ovaj" trokut" je zasigurno "problematičan".Ništa u Roškom polju kao ovdje nije viđeno,,sinoć nema sa koje strane nisam prišao,odozgo,s liva,desna,tamo,amo,samo nisam odozdo+ ova velika količina lijepog kamena..koje ove donje njive ne mogu  dati,barem u ovoj količini,i koja je svrha ili možda griješim i zašto?ko da smo u dalmaciji ili nešto slično ovome
http://hr.wikipedia.org/wiki/Tilurij radi poređenja
-u ovoj jarugi odma do trokuta izvor -ono na vrh brda vrba mrda


--i još nešto
zašto sam ja na vrhu Mošnjače,same gradine 120X70m u sedmom mjesecu(20.07.2013.g) imao ovu travetinu koju viđam gdje ima puuno vode,,al na njoj nije močvarno,tvrdo pod nogama,doduše ima je malo manje i po padinama same(gradine)....dalje je sve obična,ova naša planinska...eto to mi je ostalo malo pod?za razmišljanje..

-i ia ,sa nje (Mošnjače) puca pogled i livo,i desno i tamo,i vamo---roško,zagorje,duvanjsko,tušnica,itd ...a i vode okolo,u blizini,vidi onu austrougarska karta pa opet-na vrh brda vrba mrda

itd
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 15 Travanj 2014, 13:45:13 poslijepodne
-u ovoj jarugi odma do trokuta izvor -ono na vrh brda vrba mrda

Izvor je tu za moje laičko shvaćanje hidrogeologije logičan. Imaš u E,OI u Zavelimu, geodetski više, rasjede, a imaš i između slojeva u E,OI (vidi "kamenolom") slabije, erodirane slojeve, oni što izgledaju kao da su utonuli u reljefu, oni mogu bit i vodonosnik i vodoprovodnik. Ovdje je ovaj "kamenolom" prilično nisko u odnosu na vijenac Zavelima, a tu je i denivelacija pa je iz nekog vodonosnog sloja tu pri dnu na rubu polja izbio izvor. Slično je valjda postao i Lepuv. Ne usudim se sad reć da je vodonosni sloj Lepuva u E,OI otkriven u "kamenolomu" kad je iznad njega otkopan sloj komapktne vodonepropusne breče.

Taj izvor u toj jarugi je mogao nastat i na kontaktu vodopropusne krede koja je istočno od njega i razmrvljena čelom "navlake Mošnjača" a onaj rasjed koji je smakao komad "navlake Mošnjača" na zapad k Lepuvu može bit vodonosnik tomu izvoru. Na kontaktu te vode i sloja vodonepropusne breče iz E, OI u jaruzi voda je izletila na površinu kroz propusniji sloj (slabo vezan konglomerat recimo)  u ovom E,OI zapadno od "navlake Mošnjača". Usporedba kemijskog sastava vode Lepuva i toga izvora bi mogla možda pokazat jesu li iz istog vodonosnog sloja u E,OI sjevernih padina Zavelima, ili je ovaj izor u Jarugi iz vodonosnika u rasjedu krednog vapnenca istočno od jaruge.

Kišnice koja se zadržava u tlu na samoj Mošnjači može bit jer je na geološkoj karti to područje bijelo. Nema naznake uz njega kao u polju "al" da se radi o aluviju, a po legendi geološke karte može bit i kakva druga neogena (kvartarna) podloga koja može držat vodu (oborinsku prvenstveno jer je opkoljeno razmrvljenom zonom "navlake Mošnjača"). Sad je li se "navlaka Mošnjača" uzdigla toliko i u  koja geološka precizna neogena doba… ne znam. Uglavnom zbog rasjeda-navlake svud naokolo ne liči mi da bi tu voda s viših područja Zavelima se pod tlakom digla na tu geodetsku visinu, jer bi podzemni kanal bio presječen rasjednutom-razmrvljenom zonom "navlake Mošnjača" kojom je područje opkoljeno.

Gruba greška. Nijanse boje na legendi. Eto ti kad se laik počme igrat (hidro)geloga. Mošnjača je prije K1,2 jer šta će kvartar tu, nije se to moglo toliko podignit da je sto navlaka.
K1,2 dolomiti, dolomitični vapnenci i breče, drži vodu.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 15 Travanj 2014, 14:51:48 poslijepodne
-ajde da ne zaboravim,sami vrh je ravan ko tepsija,,gabarita(imam negdje zabilježeno,gdje sam ostavio?)--mislim da je nekih blizu 40< sa 17,znači 40X17(možeš na "uske" baciti baluna).Ovo sve zbog slikovitosti,od viška glava ne boli

grubim izračunom 120mx40mx2m(zbio u kocku),,najmanje 10 ooom3?a ako nije i duplo(20ooom3),,da se izračunati ,ej 15oo kamiona(10m3) na "nepristupačnom"terenu...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 15 Travanj 2014, 17:44:18 poslijepodne

Gledam ponovo on fotke oko Pavlovića prizida. Ne vidim nijedan kamen-živac, "samonikli" kamen iz tla, pòlu. Zbog karte i krednog vapnenca. Na jednoj fotografiji ima svježe lomljenog laporovitog, ali nema krupnih komada za koje bi se reklo da su od pòle odvaljeni. Po tom svježe lomljenom kamenu s fotografije (set2/img_0077.jpg) nabacanom u manju podzidu uz obrađeno tlo čini mi se da je geološka promašila podlogu ako je na tom mjestu na geološkoj karti ona zelenkasto obojena - gornjokredni vapnenac.

Gatanje u prostor - "Filozofija žlibine"

Da su, kojim slučajem, Radimsky, Patsch i Ballif detaljno obradili Imotsku Krajinu kao što su BiH, ne bi se ja ovako patila s prapovijesnim i antičkim naljeđem i toplogijom krajine.
Njih trojicu je austrougarska vlast spremila u BiH da obrade teren. Radimsky je rudarski satnik, obišao je po duvanjskom kraju (skoro) sve parapovijesne gradine tražeć vjerojatno tragove ruda i prerade (bronca, željezo…) a usput i optičke doglede s tih gradina i najpovoljnija sedla za komunikacije što je poslije sređivao Ballif, a prvenstveno za potrebe izgradnje austrougarskih prometnica. Patsch, a puno toga mu je gotovo servirao Radimsky (kao i Ballifu) je snimao kako su rimljani ukomponirali svoje komunikacije i naselja u udnosu na ilirska. Iza njih teško da je tko iz Sarajeva (GZM) i okolo na ovom mrdnuo išta značajno. Nešto su vrtili Truhelka i Basler koliko je se dalo. Ova trojica su snimala prirodu i naslijeđenu tehniku, a etnolozi društvo. Standardni austrougarski postupak. U Dalmaciji preko one granice iz 1718. su mogli samo paletkovat po otkrivenom i opuvanom području. Nisu imali ni zaduženja, ni ovlasti, ni oslonca u mjesnim vlastima, ni veza u Dalmaciji, kao što jesu po BiH. Patsch ima jedan rad s područja Imotsko-bekijskog polja po kojem se vidi da je doša u obran vinograd.

Radimsky je meni čudo od autora. Svaka mu je riječ na mjestu. Onda naš sugovornik na ovom forumu izbaci jednu od sedam njegovi riječi u nizu iz citata (Thales) i nakrivo protumači sve. Da je meni tako znat pisat, u mene jedna glava - iljedu jezikā. Ne čudi me što mene nikako ne razumi.

Od Radimskog se da naučit študiranje žlibine. Evo kad pogledaš žlibinu Roškapolja. Zatvoriš je u crnu kutiju i gledaš kud se ulazi i izlazi kud se komunicira sa susjednim žlibinama od prapovijesti do danas.

Radimski se ne čudi bezveze manjku prapovijesnih gradina na Roškom polju. Je da je preskočio Boomerang, ali ja ne znam što je to. Je li to prapovijesna gradina? Niko je ne spominje kao arheološki lokalitet ni u AL BiH. Ima li tamo žbuke i rimske cigle?

Od prapovijesti do danas je žlibini Roškog polju bitna komunikacija s okolnim žlibinama kroz područje Vranbabe, Rogova i Privora. Ostale su u različitim vremenima imale manji ili veći značaj. One prema Drmićima preko Mitrove glavice, prema Podzavelimu od Grada Rošca, prema Viru od Nevistića, prema Brišniku preko Dizdaruše.

Manjak gradina po Radimskom naveo me na razgledanje okolice u potrazi za nekakvim prapovijesnim gradinama koje su propuštene ili su raznesene ljudskim radom (Pavlovići?) ili pak i ljudskim radom i recentnom erozijom po golim padinama Midene.

Jedini zaključak koji se nametnuo je taj da žlibina nije bila branjena iz neposredne blizine i da su gradine uglavnom tu za optičku i obavijesnu komunikaciju sa susjednim žlibinama i osiguranje planinskih dionica putova i klanaca. Vjerojatno je kota Sinjal korišćena za optičku međuvezu. Grčka gradina je komunicirala zapadno sa susjednim gradinama, Rog, Mošnjača, Ušice… na jug, a sve skupa na sjever preko Sinjala.

Tvrdnju da žlibina nije branjena iz blizine, a po broju i rasporedu gradina, izgleda nije, slijedi tvrdnja da je tu nekakvo središte i da tu treba bit nekakvo veće naselje gradinskog ili vangradinskog tipa. U to se uklapaju prizide zapadno od Pavlovića, koje nisu podzide koje bi čuvale obradivo tlo na terasama. Arheolozi koji su obilazili područje su ispustili onaj Boomerang. Ni ja na takvom mjestu ne očekujem gradinu, iako je i Grad Rošac na sličnoj poziciji, ali ovaj Boomerang je uz gradine na Mošnjači, i po položaju je mimo većinu viđenih gradina, možda nije sudoban ni prizidama kod Pavlovića ni gradinama na Mošnjači, jer bez konteksta gradina na Mošnjači izgleda u redu za gradinu onako prirodno odsječeno i s nasutim zidovima tamo gdje je prirodno otvoreno. Pripoljska nastanjena gradina koja je mogla bit nastanjena istodobno i s Mošnjačom i s onim nečim čudnim kod Pavlovića? Nije na nekom dominantnu položaju, ali s dvi strane nudi prirodnu zaštitu.

Iz rimskog doba Radimski nalazi još jedan putni rimski pravac koji je propustio vidit Ballif, Brišnik - Orlovići - (vjerojatno Džamija kao točka u kojoj se taj put uključuje na rimski pravac Privor - Vranbaba kroz polje) - Privor. Ovdje treba posložit i viđene i nagađane tragove rimskih cesta od Ballifa preko svih autora na ovamo.

Srednji vijek po AL obilježava Grad Rošac. Kako su povezali, ne znam, treba pročitat navedene autore, i vidjet je li prekočeno rimsko doba na Gradu Rošcu.
Tu je i tangentni pravac Pavla Rovinjanina od Zagorja preko Ušica ili Kulina u Bukovicu.

Turski zeman vraća na scenu onu trasu od Brišnika u polje (koju je kao rimsku identificirao Radimsky, a preskočio Ballif) pa na Privor.

Uzput, jedna zabilješka jednog prvog dojma o značaju i značenju nekih toponima u različita vremena. Stražnice i Stražbenice na kartama iz zadnjeg rata su izgubile dominantan značaj, upadljivo više je toponima tipa Crni Vrh i slično na čukama i položajima s karata iz zadnjeg rata.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 15 Travanj 2014, 18:05:24 poslijepodne
Imam informaciju da su (u sklopu jedne šire akcije  koja će uskoro uslijediti biti  pokrenuta georadarska istraživanja određenih lokaliteta na području općine Tomislavgrad) u mislim petak subotu i nedilju grupa od 5 arheologa (mislim dva iz zagreba jedan iz tomislavgrada jedan iz ljubuškog a za petog neznam) boravila u Roškom Polju istažujući georadarom područje oko grada Roga Mlakve samo groblje i „šetalište“ tik do groblja…Isto tako imam informaciju da će se ponovo vratiti u Roško Polje no neznam kada…Pokušat ćemo dobiti priču-mišljenje jednoga od tih arheologa…!
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 15 Travanj 2014, 18:21:54 poslijepodne
Gledam ponovo on fotke oko Pavlovića prizida. Ne vidim nijedan kamen-živac, "samonikli" kamen iz tla, pòlu. Zbog karte i krednog vapnenca. Na jednoj fotografiji ima svježe lomljenog laporovitog, ali nema krupnih komada za koje bi se reklo da su od pòle odvaljeni. Po tom svježe lomljenom kamenu s fotografije (set2/img_0077.jpg) nabacanom u manju podzidu uz obrađeno tlo čini mi se da je geološka promašila podlogu ako je na tom mjestu na geološkoj karti ona zelenkasto obojena - gornjokredni vapnenac.

Gatanje u prostor - "Filozofija žlibine"

Da su, kojim slučajem, Radimsky, Patsch i Ballif detaljno obradili Imotsku Krajinu kao što su BiH, ne bi se ja ovako patila s prapovijesnim i antičkim naljeđem i toplogijom krajine.
Njih trojicu je austrougarska vlast spremila u BiH da obrade teren. Radimsky je rudarski satnik, obišao je po duvanjskom kraju (skoro) sve parapovijesne gradine tražeć vjerojatno tragove ruda i prerade (bronca, željezo…) a usput i optičke doglede s tih gradina i najpovoljnija sedla za komunikacije što je poslije sređivao Ballif, a prvenstveno za potrebe izgradnje austrougarskih prometnica. Patsch, a puno toga mu je gotovo servirao Radimsky (kao i Ballifu) je snimao kako su rimljani ukomponirali svoje komunikacije i naselja u udnosu na ilirska. Iza njih teško da je tko iz Sarajeva (GZM) i okolo na ovom mrdnuo išta značajno. Nešto su vrtili Truhelka i Basler koliko je se dalo. Ova trojica su snimala prirodu i naslijeđenu tehniku, a etnolozi društvo. Standardni austrougarski postupak. U Dalmaciji preko one granice iz 1718. su mogli samo paletkovat po otkrivenom i opuvanom području. Nisu imali ni zaduženja, ni ovlasti, ni oslonca u mjesnim vlastima, ni veza u Dalmaciji, kao što jesu po BiH. Patsch ima jedan rad s područja Imotsko-bekijskog polja po kojem se vidi da je doša u obran vinograd.

Radimsky je meni čudo od autora. Svaka mu je riječ na mjestu. Onda naš sugovornik na ovom forumu izbaci jednu od sedam njegovi riječi u nizu iz citata (Thales) i nakrivo protumači sve. Da je meni tako znat pisat, u mene jedna glava - iljedu jezikā. Ne čudi me što mene nikako ne razumi.

Od Radimskog se da naučit študiranje žlibine. Evo kad pogledaš žlibinu Roškapolja. Zatvoriš je u crnu kutiju i gledaš kud se ulazi i izlazi kud se komunicira sa susjednim žlibinama od prapovijesti do danas.

Radimski se ne čudi bezveze manjku prapovijesnih gradina na Roškom polju. Je da je preskočio Boomerang, ali ja ne znam što je to. Je li to prapovijesna gradina? Niko je ne spominje kao arheološki lokalitet ni u AL BiH. Ima li tamo žbuke i rimske cigle?

Od prapovijesti do danas je žlibini Roškog polju bitna komunikacija s okolnim žlibinama kroz područje Vranbabe, Rogova i Privora. Ostale su u različitim vremenima imale manji ili veći značaj. One prema Drmićima preko Mitrove glavice, prema Podzavelimu od Grada Rošca, prema Viru od Nevistića, prema Brišniku preko Dizdaruše.

Manjak gradina po Radimskom naveo me na razgledanje okolice u potrazi za nekakvim prapovijesnim gradinama koje su propuštene ili su raznesene ljudskim radom (Pavlovići?) ili pak i ljudskim radom i recentnom erozijom po golim padinama Midene.

Jedini zaključak koji se nametnuo je taj da žlibina nije bila branjena iz neposredne blizine i da su gradine uglavnom tu za optičku i obavijesnu komunikaciju sa susjednim žlibinama i osiguranje planinskih dionica putova i klanaca. Vjerojatno je kota Sinjal korišćena za optičku međuvezu. Grčka gradina je komunicirala zapadno sa susjednim gradinama, Rog, Mošnjača, Ušice… na jug, a sve skupa na sjever preko Sinjala.

Tvrdnju da žlibina nije branjena iz blizine, a po broju i rasporedu gradina, izgleda nije, slijedi tvrdnja da je tu nekakvo središte i da tu treba bit nekakvo veće naselje gradinskog ili vangradinskog tipa. U to se uklapaju prizide zapadno od Pavlovića, koje nisu podzide koje bi čuvale obradivo tlo na terasama. Arheolozi koji su obilazili područje su ispustili onaj Boomerang. Ni ja na takvom mjestu ne očekujem gradinu, iako je i Grad Rošac na sličnoj poziciji, ali ovaj Boomerang je uz gradine na Mošnjači, i po položaju je mimo većinu viđenih gradina, možda nije sudoban ni prizidama kod Pavlovića ni gradinama na Mošnjači, jer bez konteksta gradina na Mošnjači izgleda u redu za gradinu onako prirodno odsječeno i s nasutim zidovima tamo gdje je prirodno otvoreno. Pripoljska nastanjena gradina koja je mogla bit nastanjena istodobno i s Mošnjačom i s onim nečim čudnim kod Pavlovića? Nije na nekom dominantnu položaju, ali s dvi strane nudi prirodnu zaštitu.

Iz rimskog doba Radimski nalazi još jedan putni rimski pravac koji je propustio vidit Ballif, Brišnik - Orlovići - (vjerojatno Džamija kao točka u kojoj se taj put uključuje na rimski pravac Privor - Vranbaba kroz polje) - Privor. Ovdje treba posložit i viđene i nagađane tragove rimskih cesta od Ballifa preko svih autora na ovamo.

Srednji vijek po AL obilježava Grad Rošac. Kako su povezali, ne znam, treba pročitat navedene autore, i vidjet je li prekočeno rimsko doba na Gradu Rošcu.
Tu je i tangentni pravac Pavla Rovinjanina od Zagorja preko Ušica ili Kulina u Bukovicu.

Turski zeman vraća na scenu onu trasu od Brišnika u polje (koju je kao rimsku identificirao Radimsky, a preskočio Ballif) pa na Privor.

Uzput, jedna zabilješka jednog prvog dojma o značaju i značenju nekih toponima u različita vremena. Stražnice i Stražbenice na kartama iz zadnjeg rata su izgubile dominantan značaj, upadljivo više je toponima tipa Crni Vrh i slično na čukama i položajima s karata iz zadnjeg rata.

.."bumerang" ,,,branjen je,pogotovo sa vratima kako ih mještani zovu,al' mislim da je on u kontestu cijele ove priče pogotovo sa velikom i onim što sam vidio u onoj šumi...tu nesmijemo zanemariti ni malu mošnjaču koja je sastavni dio priče pa dalje vrhom prema vran babi,zatim desno ako tako gledam prema mesihovini..pa uzeti u obzir i ovo iza sve prema Rogu i dalje

Grad Rog,našao nešto žbuke,rimska??vrlo moguće...fragmenata rimske keramike ne,treba uzeti u obzir da je sve uraslo i malo je teže to prebrati ovako na prvu jer je to impozantno zdanje sa svim odlikama govorim o kontinuitetu?,zadnje srednjovjekovnog grada.dosta toga sa njega se raznilo,mnoštvo kuća po Roškom polju je urađeno,dotjerano odavde..

Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 15 Travanj 2014, 19:14:23 poslijepodne

Vinx, jesl li ti locirao Duge njive izpod Privora? I jesu li ti uopće zanimljive?

--nisam,,na Privoru je bio izvor..prekrasan kažu,sada je tu kamenolom,toga više nema...tražio Vukove njive(prapovijest teška) navodno da su tuda negdje?,Zavelim?promašio..izvozalo me.,vidim da ih stavljaju kod Žukovice,izgleda da to nije točno...pa izgubio volju, zasigurno interesantno,,ja tu ne bi isključio ni vrilo Močila(sve kuća uz pojatu)--rub Zavelima,pa ajmo dalje...ja se ove literature nekada dosučem,ali ja gonim po svome,nekom logikom...ima više izazova
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 15 Travanj 2014, 19:27:42 poslijepodne
..bumerang,zašto ovaj L??ne znam pije li ova vode,,jedina kritična točka na ovom potezu je baš ovo lijevo krilo od ove farme u podnožju,inače i za cijeli ovaj kompleks ako gledamo gore,ovo desno je sve zaključano....valja li ova?
-možda je netko mislio da nije završena,promašena...a nee, ja mislim da je ona bila značajna karika..pogotovo vidimo ulazak u ova vrata,,manevarski se kretati i lijevo i desno

-i da,žbuke i rimske cigle ja nisam zapazio..što će reći da je...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 15 Travanj 2014, 19:44:30 poslijepodne
(Radimsky 1896:154,155 (https://archive.org/stream/wissenschaftlic01hercgoog#page/n180/mode/2up)) o prapovijesnim nalazištima u Roškom polju

»Nördlich von Zagorje, am Reitwege gegen Vojkovići, steht bei der Häusergruppe Polušići {Tolušići} oder Čovići ein einzelner Tumulus. Im weiteren Verlaufe dieses Weges kommt man noch vor dem Sattel Ušica an dem grossen rundlichen Wallbau Gradina vorbei, welcher östlich vom Wege über der Quelle Žukovica liegt. Das Dorf Vojkovići besitzt ausser diesem noch zwei Wallbauten: den Grad, südöstlich vom Orte auf dem Berge Malenica und südwestlich davon die Gradina auf dem Berge Debelo brdo. Leider war es mir unmöglich, diese drei Höhen zu besteigen, doch sind die Wälle derselben vom Reitwege deutlich sichtbar. Ausserdem sind bei Vojkovići 9 Tumuli anzuführen, welche in zwei Gruppen die dortigen Höhenzüge krönen.

Im Gebiete von Roško polje finden sich in der Ebene unterhalb des Dorfes 3 Tumuli, westlich von der Ortschaft Krnin auf einer Anhöhe 2 Tumuli und nordöstlich von der Ortschaft Hambar in der Ebene ein einzelner Tumulus. Die letzten 3 Tumuli, welche ich gefunden habe, stehen ober der Einschichte Orlovići am Anstiege des Reitweges von Roško polje gegen Dolnji Brišnik am Südabhange des Passes Strbina.«

Što je Radimskog navelo da preskoči Grad Rošac kao prapovijesno nalazište? Boomerang (Gradina Vrata) mu ne vidim u opisu, nije to ni Grad Malenica, ni Gradina Debelo brdo.
Preskočio je i Grčku gradinu i obe Mošnjače.
Vjerojatno mu nisu zanimljive za dio misije o komunikacijama — preko njih ne vidi austrougarsku cestu. Grčka gradina mu je nebitna jer obrađuje Privor. Preliminarno uzima u obzir pravac Zagorje - Vojkovići i Ambar - Brišnik. Valjda. Tumule valjda razmatra i kao podlogu (uz gradine) za procjenu drevne i buduće moguće naseljenosti područja.

Drugi mogući uzrok je nesklonost mještana ekspediciji Radimskog, što izravno spominje Patsch u slučaju Seonice. Ili mu nadšumar Geschwind nije unaprijed servirao dovoljno podataka?

Treći uzrok je najprozaičniji i najbezvezniji. Znao je za sva ta mjesta i prapovijesna i rimska, ali opis prapovijesnih nalazišta po mjestima u kotaru završava Roškim poljem, a isto tako i opis rimskih nalazišta. Tim redoslijedom je i obilazio mjesta i bi će mu je ponestalo vremena, na što može upućivat rečenica u kojoj kaže da je s jahaćeg puta vidio neke lokalitete ali da ih nije pregledao. Ubili ga rokovi? A onda je vjerojatno morao i kratit članak na što upućuje verzija ovoga rada u GZM 1894. napose stranica 318. u tom GZM-u 1894. s člankom Starine kotara županjačkog.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 15 Travanj 2014, 19:55:57 poslijepodne
Za Duge Njive ispod Privora, učinilo mi se da razumiš nimački, ili da imaš oko sebe gastarbajtere druge i treće generacije koji će ti to lakše pridignit na njemačkom nego privest na rvacki.
Radimski tu veli da je jaša od Krnjina na Privor jahaćim putom. JZ od Krnjina u zoni Ponora je našao špurile (kolotrage rimskih cesta). Na tim tvojim starim austrougarskim kartama (osnovnoj i špecijalki) imaš jahaći put od Krnjina na Privor. Račva se prije Križića. Od Močila do Ponora je nekakav vodotok koji u ta doba možda i nije bio samo povremen. Pretpostavljam da su rimljani zaobašli vodotok cestom sa sjeverne strane (uz lijevu obalu), da bi izbjegli gradnju mosta, dakle da od Krnjina idu lijevom obalom vodotoka Močila-Ponor kod Krnjina. Tuda otprilike valjda jaše i Radimski. U močvarnu tlu (Ried) na oranici, na području 60x20 je našao to što je našao, a na krajnjoj zapadnoj točki doline (doline!) Roškog polja neposredno prije početka uspona na Privor. Sad je ili isprid onih kuća na koje se naiđe iđuć lijevom obalom vodotoka od Krnjina, od Ponora na Močila, ili kod Močila pa mu je početak uspona ono malo nasipa između Močila i Okruglica.
Trasa rimske ceste je mogla ići i desnom obalom toga vodotoka podalje od močvarna tla, a mogla je imat i mostić tamo di su one jedna dvi-kuće baš na vodotoku, na putu vodotokom od Ponora do Močila.
Nagađam da je tu bilo manje rimsko naselje uz vodotok, u početku kakva zgrada vezano uz vojsku i kontrolu Privora, a kasnije i štogod viilae rusticae i/ili naseljca.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 15 Travanj 2014, 20:04:59 poslijepodne
...to još nisam  pribro,mada mi je na ruku,...jedan ručni mlin(eto ga baš blizu Ponora)...,a to sam ostavio za ovo lito..
nimački-tanko,,nešto razmišljam da mi je i maternji potežak...nisam čitao,hvala ti,obratim pozornost,,e sad su mi se neke lampice upalile
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 15 Travanj 2014, 20:18:11 poslijepodne
…hvala ti,obratim pozornost,,e sad su mi se neke lampice upalile
Nema na čemu. Ne mogu ja čitat teren s karata za tu mikrolokaciju (makar mi se čini da na topografskim kartama malo manje slovkam nego na geološkim), ko neko na terenu, ne mogu iz slojnica na karti (ni na satelitskim slikama) procijenit dojam Radimskog (oko 1893.) o tomu di mu na njegovu jahačkom putu počinje uspon, kod odvojka kod Križića, kod tog mlina, ili iza Močila prema Okruglicama, gdje je to vizualno putniku na tom putu najzapadnija točka doline Roškog polja i gdje mu je točno put na terenu i kad mu je konj usporio na uzbrdici…
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 15 Travanj 2014, 20:29:33 poslijepodne
Tisuću ali tisuću puta sam sam tuda prošao i taj vodotok dolazi sa izvora "studeno vrilo" i "Močila" širina tog kanala nije veća u većem dijelu nije veća od 50 cm a isto tako i duboka tako da nema govora ni o kakvim mostovim...Okruglici i Križići se protežu do ispod samog privora ispod tih kuća leži malo poljce gotovo skriveno od očiju tik do zavelim planine njegova najzapadnija točka čak zalazi i u sami privor dok istočnim dijelom ide prema močilima....sinoć sam vam to rekao ali ne želite slušati jbg...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 15 Travanj 2014, 20:31:30 poslijepodne
znam svaku stopu roškog polja poglavito onaj dio prema rogovima mitrovoj glavici itd.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 15 Travanj 2014, 20:34:07 poslijepodne
Nema na čemu. Ne mogu ja čitat teren s karata za tu mikrolokaciju (makar mi se čini da na topografskim kartama malo manje slovkam nego na geološkim), ko neko na terenu, ne mogu iz slojnica na karti (ni na satelitskim slikama) procijenit dojam Radimskog (oko 1893.) o tomu di mu na njegovu jahačkom putu počinje uspon, kod odvojka kod Križića, kod tog mlina, ili iza Močila prema Okruglicama, gdje je to vizualno putniku na tom putu najzapadnija točka doline Roškog polja i gdje mu je točno put na terenu i kad mu je konj usporio na uzbrdici…

--ako ti za sada nešto znači,,vidi stranicu 7 ,gdje sam upisao /..pa još..i jedan pogled sa grčke gradine/ ,narandžaste dvi kockice,foto 2...Krnjin,prve kuće su sadašnje Križića kuće(ideš uz cestu što vodi)....desno su Močila,to ne vidiš na foto!!!Ponor je tu negdje na foto na donjem desnom kutu..snaći češ se..vidim  delmatu,,prati sada njega....a imam negdi i slikovnicu,,triba to naći
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 15 Travanj 2014, 20:39:14 poslijepodne
Tisuću ali tisuću puta sam sam tuda prošao …

Ljudino, Radimski piše Ried - močvarno tlo. Ja ga vidim iz ždraka. Evo ti ova dijagonala na slici, zeleno oko vodotoka. Tuda ne bi Rimljanin gonja svoja kola jer će mu zapast. Ni jahači srednjovjekovni ne bi tudan jašali. Nije stvar (samo) u širini vodotoka, nego u glibu i močvari. A mostić je mora imat na tvrđem tlu, kod ovi kuća livo ili kod oni desno na slici, jer mu je oko nji obala malo tvrđa, ako je prilazijo vodotok uopće. Jer takav rimski put triba prić suvi nogu i zimi i za poplave.

(http://37.media.tumblr.com/dac1cf6ae6c4c1e3f3572226bde4d7a8/tumblr_n43501GFxW1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/dac1cf6ae6c4c1e3f3572226bde4d7a8/tumblr_n43501GFxW1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 15 Travanj 2014, 20:41:13 poslijepodne

Evo i nastavak dijagonalno po slici prema Ponorima. I ovo zelenije je "ševarno" tlo. Tudan se na gonjaju rimska kola. To se zaoblazi.

(http://31.media.tumblr.com/3148c20842064331c0b69292b444fdb8/tumblr_n43566pxJp1txjp1wo1_1280.jpg) (http://31.media.tumblr.com/3148c20842064331c0b69292b444fdb8/tumblr_n43566pxJp1txjp1wo1_1280.jpg)

A Okruglice? Ja ne znam za njih da su močvarne sa ovih slika iz ždraka, ni s karata mi ne liči da se u nji sliva kakav vodotok povremeni ili stalni.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 15 Travanj 2014, 20:54:29 poslijepodne
Na ovoj slici  koja vodi prema močilima da ali dolje niže na otprilike pola puta prema poniru postoji plitki gaz preko kojega i malo auto može prijeći i krenuti malo zaobilazno kuda i sada postoji put ili držati se desno uz taj potok sve do močila ukoliko se želi ići preko moćila ne desno puno tvrđim putem od toga ...poljce o kome govorim je nekih par stotina metara od močila tik uz privor no ne mogu postavit sliku sa google eartha a neda mi se tražit nekakve linkove....proslijedit ću je vinxu
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 15 Travanj 2014, 21:00:08 poslijepodne
Radimski je naša to što je naša u močvarnu tlu. Po meni to Okruglice nikako nisu.
Moraš imat u vidu da od rimski doba do danas je puno stalnih i povremenih vodotoka presušilo, i puno stalnih vodotoka postalo povremenim vodotocima. U kršu je takav trend.
Pitaj starije jesu li vode bile veće u Rošku polju dok su oni bili mali. Tribalo bi bit tako jer je to trend na čitavom krševitom području.
Ne virujem da su Okruglice bile močvarne ni u vrime Radimskog. A vidim ja s karata i sa ovih slika iz ždraka te Okruglice.
Njih ti Radimski ne može ko školovan rođeni Bečlija i rudarski satnik ni pijan opisat kao sastavni dio doline Roškog polja, napose u preciznu opisu mikrolokacije, jer on vrlo strogo barata zemljopisnim pojmovima.
To je (zemljopisno, geomorfološki) jedna zasebna dolinica da ne rečen veći dolac, i šesno mi izgleda na zračnim slikama, moram reć, bajkovito.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 15 Travanj 2014, 21:07:43 poslijepodne
Da znam da je prije bilo puno više i vode i izvora...Nažalost puno je izvora i presušilo zbog ljudske pohlepe i gluposti naime sa Virske strane su pojedinci privatno vadeći rudu koristili eksploziv što je sigurno poremetilo pojedine vodotoke no srećom smo mi iz lu zavelim na vrime reagirali i pozvali policiju..vinx mi ode na kavu pa će slika sa onim malim poljcem pričekati...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 15 Travanj 2014, 21:14:22 poslijepodne
,,posla, iz kavića...ma imam ovo bajkovito..na slikovnici,kad sam vrganje brao...ima zanimljivih detalja,,,e to je ono što sam sebi rekao da trebam uskoro pribrati
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 15 Travanj 2014, 21:15:44 poslijepodne
evo i ovdje
http://s7.postimg.org/qfa5tz6q3/za_gl.jpg
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 15 Travanj 2014, 21:17:01 poslijepodne
… pa će slika sa onim malim poljcem pričekati...

Znam di je, piše lipo na karti, i nije sitan detalj, ili neka sitna značajka terena pa da se može pročitat s karte i da se mora gledat na terenu.
Evo i iz ždraka se vidi da je odsječena geomorfološki od doline Roškog polja, čak i da je onaj prolaz u tu dolinu Okruglice iz Močila u istoj razini i da nema nimalo bríga između nji.

(https://24.media.tumblr.com/53cc0640eb9fa1667ce93b111d3e42ce/tumblr_n436p9V0ES1txjp1wo1_1280.jpg) (https://24.media.tumblr.com/53cc0640eb9fa1667ce93b111d3e42ce/tumblr_n436p9V0ES1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 15 Travanj 2014, 21:22:20 poslijepodne
ja i onaj moj arhelog smo tragali za vukovim-dugim njivama  našli smo (barem mislim) i trag rimskog puta ...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 15 Travanj 2014, 21:22:39 poslijepodne
Znam di je, piše lipo na karti, i nije sitan detalj, ili neka sitna značajka terena pa da se može pročitat s karte i da se mora gledat na terenu.
Evo i iz ždraka se vidi da je odsječena geomorfološki od doline Roškog polja, čak i da je onaj prolaz u tu dolinu Okruglice iz Močila u istoj razini i da nema nimalo bríga između nji.

(https://24.media.tumblr.com/53cc0640eb9fa1667ce93b111d3e42ce/tumblr_n436p9V0ES1txjp1wo1_1280.jpg) (https://24.media.tumblr.com/53cc0640eb9fa1667ce93b111d3e42ce/tumblr_n436p9V0ES1txjp1wo1_1280.jpg)

e to je to i ćorav bi vidio.....ima tu štofa što glonga kaze...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 15 Travanj 2014, 21:28:35 poslijepodne
Radimski ko lik koji strogo pazi na uporabu zemljoisnih pojmova vjerojatno kraj doline polja vidi kod ovih kuća ovdje (http://31.media.tumblr.com/3148c20842064331c0b69292b444fdb8/tumblr_n43566pxJp1txjp1wo1_1280.jpg), a i ovo (http://ovo) između ovi kuća tretira ko zasebnu geomorfološku prodolinicu, ajd dobro neće valjda toliko strogo cjepidlačit nabacit će na to i ono okrajaka  oko Močila do Okruglica a koje se ne vidi na toj slici.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 15 Travanj 2014, 21:29:19 poslijepodne

Evo i iz ždraka se vidi da je odsječena geomorfološki od doline Roškog polja, čak i da je onaj prolaz u tu dolinu Okruglice iz Močila u istoj razini i da nema nimalo bríga između nji.

(https://24.media.tumblr.com/53cc0640eb9fa1667ce93b111d3e42ce/tumblr_n436p9V0ES1txjp1wo1_1280.jpg) (https://24.media.tumblr.com/53cc0640eb9fa1667ce93b111d3e42ce/tumblr_n436p9V0ES1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 15 Travanj 2014, 21:31:08 poslijepodne
Pa gotovo da i nema briga između  močila i tog poljca...Brig je desno (sjeverno) od močila no sam prolaz gotovo da je u istoj razini...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 15 Travanj 2014, 21:40:42 poslijepodne
Vidim...iskreno se nadam da toga imam sve sa grčke,barem dobar dio...i ovo iz vrganja,kad su mi neke stvari upale u... oko(po ovoj temi) i kad sam neke stine privrto u kamenolomu(našao nešto sitno kristala halkopirita,a on prati bakar.,glonga razumiš me po ovom.radimsky-rudar)itd.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 15 Travanj 2014, 21:48:36 poslijepodne
E ta dionica,e ta,to je onda dio rimske pruge?uvik sam se pita,naštroko slika.,kakva je uloga danas ,a i naših starih te kratke očuvane dionice..pogotovo kraj te dionice pri ulasku u ovo polje,ima i tu detalja koji su mi oku upale,znam da sam se dobro zadrža.,triba i to gore odma poviš pritrest
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 15 Travanj 2014, 22:23:57 poslijepodne
Širina te dionice je sada 3,5,možda i malo više,što ne znači da nije bila šira,jer ima tu suvozida,"otima se" svaki komad zemlje...ta širina bi nam mogla reči možda nešto o karakteru te dionice.,magistrala.,5 m???-špurila 1,30m..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 15 Travanj 2014, 22:33:50 poslijepodne
Rogu vdumpno. Evo kako naše monografije i web mjesna mjesta ubiciraju po Alfonsovoj (i Fridrihovoj) povelji. I povjesničari po struci i po štruci.
Kontekst te povelje je taj da Kozača oće potvrdit sebi Ercegovinu. Pobrojana su mjesta (utvrde) i pripadne knežije. (castelo con lo conotato)
Scheda karta crta granicu Ercegovačkog sandžaka ko granicu ercegove Ercegovine u BiH.
Zapadne granice Ercegove Ercegovine u RH ne nađoh na nikakvoj staroj karti.

Nu. Grubo nažvrljano.
Prolosatz vposutro castelo con lo conotato
Rogu vdumpno castelo con lo conotato
Imozchi huimoth castelo et conotato

(http://24.media.tumblr.com/24310c0c2cceee767a905c32466dfce6/tumblr_n43a33h8FM1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/24310c0c2cceee767a905c32466dfce6/tumblr_n43a33h8FM1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 15 Travanj 2014, 22:43:44 poslijepodne
Netko nije dobro čuo Bròćanac u Posušju, a Proložac mu bio poznat

(http://24.media.tumblr.com/042b19db98af98bd8968e99fb7ba0dba/tumblr_n43amz9Npt1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/042b19db98af98bd8968e99fb7ba0dba/tumblr_n43amz9Npt1txjp1wo1_1280.jpg)

E sad rupa između Duvna, Posušja i Imotskog, pa do zapadne granice? Nikad ju nije ni kontrolirao? Te rupe i nema. Posušje, Duvno, i Imotski se tu sastaju, na toj tromeđi s ove karte i danas.
A ima niz neidentificiranih mjesta u tim poveljama. Sasvim neosnovano pokušavam Zagorje promaknut u knežiju i dat joj dva castela (urtvrde). Ne ide. Nema štofa ni za jedan castel toga doba uz ovo okolo.
Veletin Vsagorie castelo con lo conotato (Velim u Zagorju?)
Hioball Vsagorie castelo con lo conotato (Valj (http://www.geonames.org/maps/google_43.557_17.204.html) u Zagorju?)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 15 Travanj 2014, 22:59:13 poslijepodne
Širina te dionice je sada 3,5,možda i malo više,što ne znači da nije bila šira,jer ima tu suvozida,"otima se" svaki komad zemlje...ta širina bi nam mogla reči možda nešto o karakteru te dionice.,magistrala.,5 m???-špurila 1,30m..
Da pročitaš Baliffa (https://archive.org/stream/rmischestrasse01balluoft#page/n3/mode/2up), nije preveden, a dostupan je online, vidio bi da to nema veze. Nije preveden. Ovi iza njega samo básaju. Nisu ovi svagdi radili "dvi trake" i "više traka" ni na važnijim prometnicama, to nema veze.
Samo na težim vrlo kamenitim dionicama (i to samo na dijelovima) di su špurile duboke u živcu kamenu, pa da se mogu mimoić, da ne budu ko jarci na brvnu, napravili bi mimoilazišta.
Ovo I. Bojanovski, E. Pašalić… ništa tu u odnosu na Ballifa nema posebno novo ni pametno.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 15 Travanj 2014, 23:03:32 poslijepodne
Da pročitaš Baliffa (https://archive.org/stream/rmischestrasse01balluoft#page/n3/mode/2up), nije preveden, a dostupan je online, vidio bi da to nema veze. Nije preveden. Ovi iza njega samo básaju. Nisu ovi svagdi radili "dvi trake" i "više traka" ni na važnijim prometnicama, to nema veze.
Samo na težim vrlo kamenitim dionicama (i to samo na dijelovima) di su špurile duboke u živcu kamenu, pa da se mogu mimoić, da ne budu ko jarci na brvnu.
Ovo I. Bojanovski, E. Pašalić… ništa tu u odnosu na Ballifa nema posebno novo ni pametno.

..Privala..Žbanica-Prisoje,razumim te(pribro),,a ovo oboje čitao
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 15 Travanj 2014, 23:05:46 poslijepodne
..Privala..Žbanica-Prisoje,razumim te
Ma oni su to samo malo opasali kamenom pasicom postojeće ilirske pute i pomećali miljokaze. Nisu ni oni (naki moćni) imali štofa za izgradit to s gole ledine i gola kamena u tako kratkom roku. To se najjasnije vidi kad čitaš Radimskog.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 15 Travanj 2014, 23:12:18 poslijepodne
...mislim da te razumim
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 16 Travanj 2014, 07:34:57 prijepodne
Evo i nastavak dijagonalno po slici prema Ponorima. I ovo zelenije je "ševarno" tlo. Tudan se na gonjaju rimska kola. To se zaoblazi.

(http://31.media.tumblr.com/3148c20842064331c0b69292b444fdb8/tumblr_n43566pxJp1txjp1wo1_1280.jpg) (http://31.media.tumblr.com/3148c20842064331c0b69292b444fdb8/tumblr_n43566pxJp1txjp1wo1_1280.jpg)

A Okruglice? Ja ne znam za njih da su močvarne sa ovih slika iz ždraka, ni s karata mi ne liči da se u nji sliva kakav vodotok povremeni ili stalni.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 16 Travanj 2014, 07:36:47 prijepodne
Taj "ševarni" dio su izrovale divlje svinje i nije mogao biti pokošen otud to zelenilo...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 16 Travanj 2014, 08:16:14 prijepodne
@glonga....Na osnovu čega si zaključio da bi uz Mitrovu glavici mogla biti nekakva građevina pa i rimska imaš neki pisani trag ili?
http://31.media.tumblr.com/a8eca9ec496e8f805e9773677d39f58a/tumblr_n3x51bJ40g1txjp1wo1_1280.jpg

Način življenja u Roškom Polju u ranijim vremenima je bio da su gotovo sve starije Roške obitelji imali staje u kojima su provodile veći dio godine ponajviše zbog ispaše za stoku (jer u polje se nije moglo goniti iz razloga što je svaki cm bio obrađivan ili se pak čuvala trava za pokositi za zimnicu stoki)  a i pripremajući ogrjev za zimu a poneke obitelji su ostajale tamo čak i preko zime i taj način življenja je ostao sve do polovine 70-ih godina (tip rođen 1964.4. se vratio u selo tek kada je pošao u školu) ...Dakle ovaj put  koji je vidljiv na google earth vodi točno do mnogih staja i "stajišća" ( da ih ne nabrajam sada) i u davnini su sami seljani radili te puteve za volunska kola ili su pak ostale nekakve utrte konjske (u nas nije bilo magaradi) staze-oputine dakle neznam dali ovaj put imaš na nekakvim mapama ali ovo što se vidi na google earth (tek ga nedavno počeo koristit iz razloga što debili svašta prikače na njega pa tako recimo i buško jezero iznad poslušca a ispod krivača) je put koji su radili vlasnici tih stajišća (staja) a koji je prije par godina šumarija proširila u svrhu protu požarnih puteva...Ondje  pored Mitrove glavice si označio da  "ima nešto" neznam dali je nekada bilo no sada ondje nema nikakvioh vidljivih tragova osim nekakve prirodne uvale "vrtače" no odmah iza te lokacije na udaljenosti od nekih par stotina metara prema Bukovčića (Kolakovim) stajama postoji u narodu izvrnuti toponim "NAMASTIR" kako se sada i cijeli taj dio naziva i tu postoje nekakvi ostaci građevine za koju nitko nezna iz kog je perioda i čija je...Niti u Rogovim ti ništa nema...Mrzim pisati duge tekstove pogotovo ako pretpostavim da će ostati nepročitani...;)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 16 Travanj 2014, 08:27:07 prijepodne
Taj "ševarni" dio su izrovale divlje svinje i nije mogao biti pokošen otud to zelenilo...

Ma daj… Zar je toponim "potok Barice" s ove karte već izblijedio u narodnom sjećanju? Zar je tako davno "presušio" i teče plitko ispod zemlje?
Rimska tranzitna cesta ne prolazi kroz područja koja se zovu Bare, Barice, Močila… tu može bit samo spoj s tranzitne ceste do kakve postaje/utvrde ili naselja.
Špurile su pri brdu od Krnjina prema Ponoru, a od ponora rimska najvjerojatnije ide sjevernim krakom pri brdu najkraćim putom prema Privoru.
Tako da je "Duga njiva izpod Privora" oko današnjeg toponima "Kratine" na karti, a možda i oko toponima "Zgona".
Kratine/Kretine su od kratak ili od otoka Kreta, ili od kreten?
Radimski je malo razvukao opis od špurila do rimske zgrade, pa odvlači… zato bi rimska zgrada moga bit i na onim njivama što su na karti označene kao "Ponornice", a zapadno od Ponora i potoka, dakle iza tragova špurila, a prema Privoru.

(http://37.media.tumblr.com/2c6fc3959e07948e8cc78c1a39fc7645/tumblr_n441ebgz3a1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/2c6fc3959e07948e8cc78c1a39fc7645/tumblr_n441ebgz3a1txjp1wo1_1280.jpg)

Jurevac (sv. Jure?) s jedne strane i Velešuša s druge strane. U Belajevu mitskom trokutu na mjestu Peruna osim sv. Ilije zna bit i sv. Vid i sv. Jure.
Ima li tuda makar kakva (kraj)putna kapelica sv. Jure?
Oplanić mi vuče na vapno (Jablanica/Japlanica/Japnenica/japno/vapno). Tu su se palile klačine? Glede bronce?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 16 Travanj 2014, 08:32:32 prijepodne
Ma daj… Zar je toponim "potok Barice" s ove karte već izblijedio u narodnom sjećanju? Zar je tako davno "presušio" i teče plitko ispod zemlje?
Rimska tranzitna cesta ne prolazi kroz područja koja se zovu Bare, Barice, Močila… tu može bit samo spoj s tranzitne ceste do kakve postaje/utvrde ili naselja.
Špurile su pri brdu od Krnjina prema Ponoru, a od ponora rimska najvjerojatnije ide sjevernim krakom pri brdu najkraćim putom prema Privoru.
Tako da je "Duga njiva izpod Privora" oko današnjeg toponima "Kratine" na karti, a možda i oko toponima "Zgona".
Kratine/Kretine su od kratak ili od otoka Kreta, ili od kreten?
Radimski je malo razvukao opis od špurila do rimske zgrade, pa odvlači… zato bi rimska zgrada moga bit i na onim njivama što su na karti označene kao "Ponornice", a zapadno od Ponora i potoka, dakle iza tragova špurila, a prema Privoru.

(http://37.media.tumblr.com/2c6fc3959e07948e8cc78c1a39fc7645/tumblr_n441ebgz3a1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/2c6fc3959e07948e8cc78c1a39fc7645/tumblr_n441ebgz3a1txjp1wo1_1280.jpg)

Jurevac (sv. Jure?) s jedne strane i Velešuša s druge strane. U Belajevu mitskom trokutu na mjestu Peruna osim sv. Ilije zna bit i sv. Vid i sv. Jure.
Ima li tuda makar kakva (kraj)putna kapelica sv. Jure?
Oplanić mi vuče na vapno (Jablanica/Japlanica/Japnenica/japno/vapno). Tu su se palile klačine? Glede bronce?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 16 Travanj 2014, 08:37:39 prijepodne
Ne ti toponimi nisu nestali dapače zadržali su se jer postoje Velike bare Male Bare (jedne do drugih) kao i barica....Ti mene očito ne razumiješ ja ne pokušavam ustvrditi ništa nego ti samo pokušavam pripomoći pa se recimo i sa ovim tvojim slažem "Špurile su pri brdu od Krnjina prema Ponoru, a od ponora rimska najvjerojatnije ide sjevernim krakom pri brdu najkraćim putom prema Privoru."...Ukoliko Rimski put nije išao kroz  sami sada šumoviti Zavelim koji nije tako močvaran kao područje ispod njega ova moja misao je temeljena na jednoj legendi da su nekad "Volunska" kola mogla proći sa kraja na kraj Zavelima...Legende ko legende no?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 16 Travanj 2014, 08:42:50 prijepodne
…Mrzim pisati duge tekstove pogotovo ako pretpostavim da će ostati nepročitani
Pročitano. Ma privrnuto je brdo literature u potrazi za Božigradom i hrpe karata i ispale oči na satelitskim slikama. Prateć Ballifa i Radimskog učinilo mi se da mora bit nešto oko onoga Delibenovca (čije značenje mi je rasvijetlio belevarac) ko veza na pravac Roško Polje i na pravac prema Duvanjskom — na  Kovače ili Brišnik.
Dodatno mi se pouzdanijom činila veza prema Roškom polju zbog toponima Mitrova glavica. Rimski vojnici su posebno držali do kulta boga Mitre, i po ovim našim krajevima su na prijevojima i značajnijim uzvisinama uz rimske ceste nalaženi često žrtvenici tomu bogu Mitri koji je posebno štovan među rimskim vojnicima. Uz takva mjesta su iza 300. godine kad je kršćanstvo postalo slobodno i službeno u Rimljana, su obično pravljena kršćanska svetišta (evo u ovom slučaju i kakav samostan možda). Kasnije je to većinom napušteno i srušeno kad je palo Zapadno Rimsko Carstvo, onda su stvari preslagane prema Bizantu i Carigradu kao središtu, i prije Avara na terenu je dosta toga ostalo na stranputicama.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 16 Travanj 2014, 08:49:13 prijepodne
Evo još nešto...Što se tiče tvoje teorije o trokutu uvjeravam te da su Veleševa greblja točno ondje ispod grede di si ti spojio svoj trokut a ne ondje di su ubicirana na google earthu....Želim ti ukazati da obratiš pažnju na jedno po meni vrlo bitno misto a to je brdo GAJAC (na njemu pronađeno mnoštvo keramike iz antičkog doba a ispod njega prema rošcima su grobovi lijevo od njega gledajući od sela je toponim i lokva divica uz koju  je nekakvo nemogu se oteti tom dojmu čudno kamenje i  malo brdašca za koje kažu da i ono krije nešto) koji se nalazi nekih 200 metara ispod Velešuše....
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 16 Travanj 2014, 09:16:10 prijepodne
glonga..nešto otišlo
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 16 Travanj 2014, 09:16:57 prijepodne
http://s29.postimg.org/mf8sdmgsn/Gajac.jpg
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: belevarac - 16 Travanj 2014, 09:45:43 prijepodne
Taj "ševarni" dio su izrovale divlje svinje i nije mogao biti pokošen otud to zelenilo...

Ha, ha, ha, ha ... pa ja tju polud ... E moja Glonge, nikad ne znash di tje ti krme arheologiju s*ebat.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 16 Travanj 2014, 09:47:00 prijepodne
Ha, ha, ha, ha ... pa ja tju polud ... E moja Glonge, nikad ne znash di tje ti krme arheologiju s*ebat.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 16 Travanj 2014, 09:47:37 prijepodne
A ja polomi kosilicu koseć "rivine"...:D
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 16 Travanj 2014, 09:48:11 prijepodne
Nego, da rezimiram Grad Rošac. Da to zaključim, da se više ne mota oko nogu.
Po ovoj Scheda karti "Bušigrad" je u Ercegovini. To je Nimac radio.
U hrpi karata koje su nacrtali Mlečani pri razgraničenju oko Imotskog izdvajam imena samo s karata koje su objavljene na ovoj temi.

Mlečani 1717.--
Ruschigrad / Roschopglie S ^ (http://lh3.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ69TC5sXI/AAAAAAAAACY/B8SyhdjL3sM/P1010079_roschopoglie.jpg)
Buschigrad / Ruscopoglie^ (http://lh5.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ69EvksUI/AAAAAAAAACQ/BSFxatC57rQ/P1010072_buschigrad.jpg)
Ruschigrode / Roscopoglie^ (http://lh4.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ68wyM-8I/AAAAAAAAACM/rkWrMfRogvU/P1010059_ruschigrade.jpg)
Buschigrad / Ruscopoglie^ (http://lh4.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPPgLWdLqTI/AAAAAAAAABA/OT4zjfrhNbk/P1010035_web.jpg)
Buschigrad / Buscopoglie ^ (https://24.media.tumblr.com/22d1ed067bceaddc5199d8009b841f0d/tumblr_n3rki4C89I1txjp1wo1_1280.jpg)
? / Roško polje^ (http://24.media.tumblr.com/4bc0acbffbc873d9d7fd27fa5883e468/tumblr_n3v83i2eWQ1txjp1wo1_1280.jpg)

Rana austrijska url=https://31.media.tumblr.com/fbcff04a5e90cf9d0774254e71f87563/tumblr_n3pudbC3621txjp1wo1_1280.jpg]^[/url]
Kula? Kusta? Rosta? Rošća? / Roško polje

Scheda 1856.^ (http://www.davidrumsey.com/luna/servlet/detail/RUMSEY~8~1~201923~3000970:-Composite-XIII,-XIV,-XV,-XVIII,-XI?sort=Pub_List_No_InitialSort%2CPub_Date%2CPub_List_No%2CSeries_No&qvq=w4s:/where/Bosnia+and+Hercegovina;sort:Pub_List_No_InitialSort%2CPub_Date%2CPub_List_No%2CSeries_No;lc:RUMSEY~8~1&mi=0&trs=5)
Bušigrad / Ruško Polje

Austrijska nakon 1878.^ (http://24.media.tumblr.com/939221c42a5616e0a2dfde382770e2d5/tumblr_n444aqxSkm1txjp1wo1_1280.jpg)
Ruine Rošac / Roško polje

U svim ovim imenima krije se Grad Rošac (Roški Grad). To ne može biti Rogu vdumpno castelo con conotato iz Alfonsove povelje. To nije duvanjski kaštel, to je roški kaštel. Tvrdim da je već 1444. bio srušen i da ga je srušio erceg Kozača u svom širenju na zapad. Tursko doba nije dočekao. Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine spominje tvrđavu Hum (Podhum, Livno) i Pavu Grgurića ko najbližu tvrđavu ovom mjestu, a po duvanjskom polju nema ništa spomenuto.
Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovine iz 1477. godine spominje tvrđavu Rog, ali nema nikavog mjesta spomenutog oko Duvna, niti oko Posušja. Tek Podbila, Gorica, Aksovići, po Imotsko-bekijskom polju. Dalje na jug po Zabiokovlju i Makarskom primorju.
Na zapad se kao najbliži spominje Kočerin.
Povjesničari uporno ističu kako je Vir pao 1510. (23 godine kasnije). Nema priče o tome da bi se zadržao da je Rogu vdumpno 1444. i tvrđava Rog isto što i Grad Rošac 1477. i da im Turci kontroliraju klanac kroz Podbilu. Najmanje jedno od ovoga je neodrživo.

Grad Rošac očito nije dočekao Turke da ga sruše ili zauzmu 1477. Doduše baš Turci su ga mogli srušit u ime i za račun ercega Kozače i to najkasnije 1444.

Priča o ruševini se održala i odrazila na toponimiju i iza turskog zemana i dočekala Mlečane kao Rušigrad, Búšigrad, Rùško polje, Rùšnjače… Probušeni i razrušeni grad.

Zapadno od ercegovačke granice (ercegova posjeda, kasnije ercegovačkog sandžaka) prema Scheda karti iz 1856. , na području Rùšnjača, nema štofa za nekakav Rùšigrad ni u prostou ni u vremenu.

Rogu vdumpno iz 1444. kao i sjedište episkopije Rosonensis - Rosanensis treba tražit oko Ròšića u Seonici. Uz ostalo, pra Rapo Barišić, rodom iz Oćevije kod Vareša, sve da je podrtlom iz Šujice po bezimenu, nije od nikakva kampanelizma probra Seonicu za sjedište apostolskoga vikarijata. Pri ruci su mu bile stare samostanske listine po samostanima Bosne Srebrene o povijesti i sjedištima Duvanjske biskupije, a tu se poštuju tradicije koliko se god može.

Tvrđava Rog iz ercegovačkog deftera 1477. neodrživa je ne samo u Roškom Gradu (Gradu Rošcu) već i u Ròšićima u Omolju/Seonici, jer nema pobrojanog nikakvog duvanskog sela ni blizu u tom defteru. Onaj Hum/Podhum ima pobrojana okolna sela i nekakvo zaleđe u sumarnom defteru iz 1468/69. Ovi iz tvrđave Rog idu u rat sa sandžakbegom pa je po svoj prilici ta tvrđava Rog, u ili oko Roškovaca kod Blagaja.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 16 Travanj 2014, 09:57:47 prijepodne
A ja polomi kosilicu koseć "rivine"...:D

Nego, je li ovaj Pavindolac između Rosulja, potoka Rivine, Močila, Bara, Barica, Močila… je li to možda dolac Pave Džoline?
Ako to réšimo, onda je Rogu vdumpno tutek. Nema nam druge. Ne meremo toliko protiv povijesnih i zemljopisnih činjenica.
I ima li Pančićevih omorika u onom Pančić docu? Ako je i to, onda je to gotova stvar. Ključaj temu. Réšeno.

(http://37.media.tumblr.com/2c6fc3959e07948e8cc78c1a39fc7645/tumblr_n441ebgz3a1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 16 Travanj 2014, 10:06:31 prijepodne
Nego, je li ovaj Pavindolac između Rosulja, potoka Rivine, Močila, Bara, Barica, Močila… je li to možda dolac Pave Džoline?
Ako to réšimo, onda je Rogu vdumpno tutek. Nema nam druge. Ne meremo toliko protiv povijesnih i zemljopisnih činjenica.
I ima li Pančićevih omorika u onom Pančić docu? Ako je i to, onda je to gotova stvar. Ključaj temu. Réšeno.

(http://37.media.tumblr.com/2c6fc3959e07948e8cc78c1a39fc7645/tumblr_n441ebgz3a1txjp1wo1_1280.jpg)

...ja vidim u donjem desnom kutu Pavin..ali nisam ja tu baš najsigurniji?? sa ubikacijom,tako da se moje ni slučajno ne uzima u razmatranje...to delmata bi tribao znati,,,...a upravo sam gledao svoje fotografije Pančića doca...pančićeva omorika?da vidimo,ne znam..ne vidim jer sam ispod njega(p.doca),ima rastića,liskovine...to bi delmata morao znati..gori bi tribalo biti i bukve?grabovine...nešto mi ovo igličasto promaklo,al?opet triba vidit..ne znam,ta omorika je pod upitnikom za sada
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 16 Travanj 2014, 10:06:57 prijepodne
Nego, je li ovaj Pavindolac između Rosulja, potoka Rivine, Močila, Bara, Barica, Močila… je li to možda dolac Pave Džoline?
Ako to réšimo, onda je Rogu vdumpno tutek. Nema nam druge. Ne meremo toliko protiv povijesnih i zemljopisnih činjenica.
I ima li Pančićevih omorika u onom Pančić docu? Ako je i to, onda je to gotova stvar. Ključaj temu. Réšeno.

(http://37.media.tumblr.com/2c6fc3959e07948e8cc78c1a39fc7645/tumblr_n441ebgz3a1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 16 Travanj 2014, 10:10:30 prijepodne
Jadna moja pava šćucat će joj se koliko je spominjemo....:D

Pavin Dolac je ispod Rosulja udaljen od izvora Rošca nekih 300 metara od izvora Rošca (Iako i  kod Rogova imaš Pavin Dolac) no nemoj da te zbune ove "Bare" ispod  "Trišnjice" i izvora Rošca jer ih neki i ne zovu barama (ja jesam) Bare su ono  tamo prema Močilim a prije ponora...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 16 Travanj 2014, 10:42:42 prijepodne
PANČIĆA DOCA---ima trnjina,šipurina,gloginja, rastića,podikoja rašeljka(roški-krnjin nazivi za ove biljke....igličasto?)....,pavin dolac--poviše ivandušinih polica;;;tako sad kupio(ovo je 100 posto)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 16 Travanj 2014, 10:57:48 prijepodne
… na jednoj legendi da su nekad "Volunska" kola mogla proći sa kraja na kraj Zavelima...Legende ko legende no?

Ima nešto u tome. U zabilješkama srpskih etnologa koji su odali s đomeštrima na Vojnogeografskom institutu (VGI) stoji zapis o mjesnim kazivačima i narodnoj legendi o tome kako Sveti Ilija gonja kola po nebu sa Zidina na Studence pa baci đir po Zavelimu i parkira kod Grada Rošca na Roškom polju. Izvorno su na ovoj karti srpski đomeštri tili zapisat "Parking Svetoga Ilije Kočijaša" pa skratili jer im nije moglo stàt, tako piše u zapisniku. Nije moglo stàt ni "Sveti Ilija". Evo nu, baš na ovom mistu di na ovoj karti piše "Sv. Ilija" zaokruženo u elipsi.

(http://37.media.tumblr.com/891cc7a65c5925a349f1cdb8f31aa402/tumblr_n448llb9eA1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/891cc7a65c5925a349f1cdb8f31aa402/tumblr_n448llb9eA1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 16 Travanj 2014, 11:06:21 prijepodne
Ima nešto u tome. U zabilješkama srpskih etnologa koji su odali s đomeštrima na Vojnogeografskom institutu (VGI) stoji zapis o mjesnim kazivačima i narodnoj legendi o tome kako Sveti Ilija gonja kola po nebu sa Zidina na Studence pa baci đir po Zavelimu i parkira kod Grada Rošca na Roškom polju. Izvorno su na ovoj karti srpski đomeštri tili zapisat "Parking Svetoga Ilije Kočijaša" pa skratili jer im nije moglo stàt, tako piše u zapisniku. Nije moglo stàt ni "Sveti Ilija". Evo nu, baš na ovom mistu di na ovoj karti piše "Sv. Ilija" zaokruženo u elipsi.

(http://37.media.tumblr.com/891cc7a65c5925a349f1cdb8f31aa402/tumblr_n448llb9eA1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/891cc7a65c5925a349f1cdb8f31aa402/tumblr_n448llb9eA1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 16 Travanj 2014, 11:09:37 prijepodne
Imam tu kartu ja sam Vinxu dostavio dio iste još dok se nisam želio uključiti na forum no pusti srbove i njihovo ubiciranje sv Ilije jer sv Ilija je ispod Pavlovića...Nu od Rožanina Ljubosovića iz 1750.g. valjda on bolje zna  di je sv Ivan od srbova iz 1951.g. kada je karta nadopunjena...
http://s28.postimg.org/xkgpzy5x9/ljubosovi.jpg



Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 16 Travanj 2014, 11:24:58 prijepodne
Pogledaj ovdje tik do groblja i crkve sv Ivana postoji još jedno groblje za koje se u narodu kaže da su tu ukopavana nekrštena dica no veličine  i starost kamenih ploča koje podsjećaju na stećke svjedoče da se tu u prošlosti ukopavao netko drugi....Možda oni Vlasi iz onog deftera?...Po meni je Rog još uvik tu di je a ni Semkoviće ni vijar nebi odnio do Blagaja...;))

http://s29.postimg.org/5maekwt53/groblje.jpg
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 16 Travanj 2014, 11:53:41 prijepodne
"Kada je kraljeva glava pala 1463.kleknula je Bosna pred sultanom,a još je uzgor ostajala (donja)Hercegovina.Tad i kraljeva maćeha,nesretna kći Kosača,Katarina,preko Konjica ne ode u još slobodan Blagaj nego u Duvno,a iz Duvna u Dubrovnik." A di u Duvno ako ne u Rog?

"Pribavila je kuću u Rimu,bila je blizu crkve sv.marka,i u nju uselila sa svojom pratnjom.Evo prozivnika tog tužnog izbjegličkog  zbora:Radič Ivana Klešić,Juraj Nikole Čubranić,Abraham Radić,Pavla Miroslava Mirković,Jelena Ivana Semković,Marija Jurja Mišljenović"

Tko i čija je bila Jelena Ivana Semković? (I za Ivana imam jednu Rošku legendu)

http://www.ljubusaci.com/index.php/ljubuski/historija/1016-katarina-kraljica-bosanska

Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 16 Travanj 2014, 12:00:37 poslijepodne
Nu od Rožanina Ljubosovića iz 1750.g. valjda on bolje zna  di je sv Ivan od srbova iz 1951.g. kada je karta nadopunjena...
http://s28.postimg.org/xkgpzy5x9/ljubosovi.jpg

I od  ove matice 1758. (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2715.0) je jasno di je u grobiu kod carkve svetoga Ivana, za razliku od u grebiu Voikovića. Otad nitko nije rušio greblja valjda.

Sad ćemo parkirat i Velim u prostor i vrijeme, da se ni on više ne mota oko nogu.

Nego, kako ti tumačiš da od 1717. Rušigrad postaje 1878. Grad Rošac?

Tako što je Pavo Grgurić branio Vèlim od Kozačine vojske među kojima su mogli lako bit i Turci. Onda je Pavo Grgurić ostavio oba Pavina Doca u Rošku polju i otiša u Grguriće koji su se po njemu prozvali tek nakon što je on tamo doselijo. Čim je čujo da su Turci opet blizu, prida je utvrdu Hum nad Podhumom da mu je ne sore ko što su mu sorili Velim 1444., ili koju godinu prije.

Tako ti Zavelim tamo stoji sa svrhom i razlogom kao planina za gradom Velimom.

Kad je soren Velim, onda su nerožani zvali Velim Rušigradom i Bušigradom, a Rožani Roškim Gradom - Gradom Rošcom ko što i priliči i kako je zapisano na kartama, a ne gradom Rùšcom - Rušigradom.

Od 1717. kad je zapisan ko Rušigrad, dakle iza oslobođenja Imotskoga niko ga nije ima sorit. Nit bi Turci sorili svoj grad taman da su ga i napušćali. Austrougarski kartograf iza 1878. nalazi ruševinu i piše "Ruine Rošac" - ruševina (grada) Rošca. Nema zapisa da su ustanici ustanka iz 1875. zapalili i srušili išta na Rošku polju. Nema zapisa da je pri ulasku austrougarske vojske u BiH 1878. bilo ikakvih sukoba na području Roškog polja. Daklem, već su Mlečani na svojim kartama zatekli ruševinu velikoga grada - Rušigrad, Bušigrad.

A i Radimski ga 1893. zaobilazi, jer mu nije u području interesa ko prapovijesni i rimski već kao srednjovjekovni.
Prapovijesni dio smatra zatrpanim i uporabljenim u gradnju srednjovjekovnog (i vjerojatno kasnoantičkog) grada.

Dok netko u Pavlovićima (ili na padinama i vršcima sa sjeverne strane Zavelima) ne otkopa komad kamena na kojem piše Velim, ja ću ovo vako držat i smatrat neoborivim.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 16 Travanj 2014, 12:18:38 poslijepodne
Po meni je vrlo moguće da se prije 1444.g.Rog zvao drugačije isto kao i crkva sv Ivana...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 16 Travanj 2014, 12:53:33 poslijepodne
Po meni je vrlo moguće da se prije 1444.g.Rog zvao drugačije isto kao i crkva sv Ivana...
I to baš sv. Ilije. A Bakula je kod onog groba triba imat crkvu. Sv. Iliju nije izdojio iz prsta. Zna je i moga je znat po starim papirinama koje su mu mogle bit dostupne da sv. Ilija ima veze s Roškim poljem. Nije samo raspitiva kod starosjedilaca.

A da su ruševine - ruševine od 1444., a ne najkasnije od 1718. će reć svaki pedolog i arheolog koji drži do sebe čim vidi kako je zapliílo i kako je zareslo, a kamoli kad raskopa i izmiri količinu nataloženog materijala na ruševinama. Tribalo je vrimena da se to naplavi i da iz tog šuma izreste, iz tolike gromile kamenja. Ne može omanit u 250 godina razlike.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 16 Travanj 2014, 13:29:32 poslijepodne


Sad ćemo parkirat i Velim u prostor i vrijeme, da se ni on više ne mota oko nogu.

VELIM?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 16 Travanj 2014, 14:39:14 poslijepodne
I to baš sv. Ilije. A Bakula je kod onog groba triba imat crkvu. Sv. Iliju nije izdojio iz prsta. Zna je i moga je znat po starim papirinama koje su mu mogle bit dostupne da sv. Ilija ima veze s Roškim poljem. Nije samo raspitiva kod starosjedilaca.

A da su ruševine - ruševine od 1444., a ne najkasnije od 1718. će reć svaki pedolog i arheolog koji drži do sebe čim vidi kako je zapliílo i kako je zareslo, a kamoli kad raskopa i izmiri količinu nataloženog materijala na ruševinama. Tribalo je vrimena da se to naplavi i da iz tog šuma izreste, iz tolike gromile kamenja. Ne može omanit u 250 godina razlike.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 16 Travanj 2014, 14:47:49 poslijepodne
Ako je recimo 1444.g. bilo porušeno to neznači i da ponovo nije bilo obnovljeno....Da ti poslikam sve kamene kuće  pa i staje  (siguran sam da i dan danas malo ljudi financijski može sagraditi takve objekte kao što su bile te staje...ogromno je to) koje su napravljene upravo  sa kamenom donešenim sa Roga neke stvari bi ti bile jasnije...Stariji ljudi su pričali da je sama kula (valjda se mislilo na stražarsku) bila visine 13 metara a Andrije Serdarušić je svjedočio da je ulazio u prostor u čijim zidovima su bile pričvršćene željezne alke...Dakle tamnicu...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 16 Travanj 2014, 15:11:28 poslijepodne
Ako je recimo 1444.g. bilo porušeno to neznači i da ponovo nije bilo obnovljeno....Da ti poslikam sve kamene kuće  pa i staje  (siguran sam da i dan danas malo ljudi financijski može sagraditi takve objekte kao što su bile te staje...ogromno je to) koje su napravljene upravo  sa kamenom donešenim sa Roga neke stvari bi ti bile jasnije...Stariji ljudi su pričali da je sama kula (valjda se mislilo na stražarsku) bila visine 13 metara a Andrije Serdarušić je svjedočio da je ulazio u prostor u čijim zidovima su bile pričvršćene željezne alke...Dakle tamnicu...

---mjera opreza,,pa to baš i glonga govori....što je valjalo,otišlo u zdanje(a),,nesporno da je bilo...ovdje je riječ i o kontiunitetu....
Naslov: a ima tizi trokutina…
Autor: glonga - 16 Travanj 2014, 15:30:51 poslijepodne

Sad kad smo se vratili Velimu i sv. Iliji kod Grada Rošca možemo miritat Belajeve mitske trokutove.

Na Gredi kraj puta na JI padini ima gromila na 22º od pravca Grad - Mala Mošnjača.
Na 23º stupnja od pravca Grad - Mala Mošnjače valjda ima na vrhu iznad te gromile, a u šumi na Gredi nešto što se ne vidi iz zraka. Kakav tumul, gromila, oznaka…?
Uz onaj trokut koji u Pavlovićima gađa nešto na 23º od pravca Grad - Velika Mošnjača, sad imamo dva roška približna 23º i ≈ 1:√2 trokuta koje treba još samo malo dotjerat. Ako se iz Pavlovića ne vidi i Grad i Velika Mošnjača onda su s te točke razbucali gradinu ili gromilu (ili nešto arheološki još zanimljivije) i porazmistili stine u one prizide.

Sad ko oće ovo u bócu računat, GPS u šake i na Gredu i na Pavloviće, gađat odgovarajuću visinu za međusobnu vidljivost s točaka i odgovarajuće azimute za 23º među stranicama.

Prilažem račun prema ovom (http://www.movable-type.co.uk/scripts/latlong.html) web kalkulatoru, ulazne podatke, rezultate i sadržaj .kml datoteke za Google Earth (umjesto slike).

Koordinate Grada i Male Mošnjače preuzete su s web mjesta geonames.org (http://www.geonames.org/), a koorinate Gromile na Gredi su očitane iz točke postavljene na Gromilu u Google Earth-u.

Grad
43.56611
17.16676
Mala Mošnjača
43.56528
17.20306
Gromila na Gredi
43.574653
17.166538
 
Grad - Mala Mošnjača
Distance: 2.255 km (to 4 SF*)
Initial bearing: 267°39′49″
Final bearing: 267°38′40″

Mala Mošnjača - Gromila na Gredi
Distance: 3.122 km (to 4 SF*)
Initial bearing: 289°31′03″
Final bearing: 289°29′32″

Gromila na Gredi - Grad
Distance: 0.9501 km (to 4 SF*)
Initial bearing: 178°55′17″
Final bearing: 178°55′17″

289º - 267º = 22º

3122 / 2255 = 1.38 ≈ √2

Sadržaj iz slijedećeg "code" prozora zalijepiti u tekst editor (Notepad za korisnike Windowsa) i spremiti pod imenom trokut-g-mm-gr.kml jer datoteka unutra ima unutar kml tag-a name isto  ime. Ako mijenjate ime datoteci, isto ime stavite između tagova name u tekstu datoteke.

<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<kml xmlns="http://www.opengis.net/kml/2.2" xmlns:gx="http://www.google.com/kml/ext/2.2" xmlns:kml="http://www.opengis.net/kml/2.2" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom">
<Document>
<name>trokut-g-mm-gr.kml</name>
<Style id="s_ylw-pushpin_hl">
<IconStyle>
<scale>1.3</scale>
<Icon>
<href>http://maps.google.com/mapfiles/kml/pushpin/ylw-pushpin.png</href>
</Icon>
<hotSpot x="20" y="2" xunits="pixels" yunits="pixels"/>
</IconStyle>
</Style>
<StyleMap id="m_ylw-pushpin">
<Pair>
<key>normal</key>
<styleUrl>#s_ylw-pushpin</styleUrl>
</Pair>
<Pair>
<key>highlight</key>
<styleUrl>#s_ylw-pushpin_hl</styleUrl>
</Pair>
</StyleMap>
<Style id="s_ylw-pushpin">
<IconStyle>
<scale>1.1</scale>
<Icon>
<href>http://maps.google.com/mapfiles/kml/pushpin/ylw-pushpin.png</href>
</Icon>
<hotSpot x="20" y="2" xunits="pixels" yunits="pixels"/>
</IconStyle>
</Style>
<Placemark>
<name>trokut-g-mm-gr</name>
<styleUrl>#m_ylw-pushpin</styleUrl>
<LineString>
<tessellate>1</tessellate>
<altitudeMode>relativeToGround</altitudeMode>
<coordinates>
17.16676,43.56611,0
17.19472,43.565,0
17.166538,43.574653,0
17.16676,43.56611,0
</coordinates>
</LineString>
</Placemark>
</Document>
</kml>

Što se mene tiče ovu temu ću do daljnjeg ostavit da se kiseli dok štogod ne iskoči.
Naslov: Odg: a ima tizi trokutina…
Autor: vinx - 16 Travanj 2014, 15:52:01 poslijepodne

Što se mene tiče ovu temu ću do daljnjeg ostavit da se kiseli dok štogod ne iskoči.

--aj to sam razumio,,,triba "vojsku" dignut....pa dok im se nacrta,,itd?,...??
..to bi moji prijatelj(i)/oni znaju koji su/razumio(li),od KOJIH SAM DOSTA TOGA NAUČIO I SLUŠAO,a možda su i na tragu nekih odgovora bili-to ne znam...ovi novopečeni,tribaće tu vrimena..triba to nacrtat...da su od struke i štruce??
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 16 Travanj 2014, 16:09:43 poslijepodne
nešto osla...pa ti reci
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 16 Travanj 2014, 16:12:16 poslijepodne

Aj mogu još nagađat dii su te točke.
Ovo na Gredi me prešlo. Podloga na Google Earthu i umorne oči. Ovo kod druge elipse je vjerojatno na 23º, a ono u šumi (3) se ne vidi iz zraka ima li kakva gromila unutra.
Ovo kod (2) mi je promaklo na satelitskoj slici u Google Earth-u.

(http://31.media.tumblr.com/67a04999a9454298cbb5246d549466cc/tumblr_n44n8mMejl1txjp1wo1_1280.jpg) (http://31.media.tumblr.com/67a04999a9454298cbb5246d549466cc/tumblr_n44n8mMejl1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 16 Travanj 2014, 16:14:24 poslijepodne

U Pavlovićima ne vidim više od dvi markantne točke. Ne znam što je u (1) neka rupa, lokva, sjena od stabala? U (2) se isto ne vidi iz zraka, ima li kakva gromila unutra.
Ima možda i treća, desno doli pravo prema dnu slike od (2) u drvlju.

(http://24.media.tumblr.com/2132f60f307eee003e63b0bc8e22bd8a/tumblr_n44n9ciUDM1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/2132f60f307eee003e63b0bc8e22bd8a/tumblr_n44n9ciUDM1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 16 Travanj 2014, 16:18:47 poslijepodne
Aj mogu još nagađat dii su te točke.
Ovo na Gredi me prešlo. Podloga na Google Earthu i umorne oči. Ovo kod druge elipse je vjerojatno na 23º, a ono u šumi (3) se ne vidi iz zraka ima li kakva gromila unutra.
Ovo kod (2) mi je promaklo na satelitskoj slici u Google Earth-u.

(http://31.media.tumblr.com/67a04999a9454298cbb5246d549466cc/tumblr_n44n8mMejl1txjp1wo1_1280.jpg) (http://31.media.tumblr.com/67a04999a9454298cbb5246d549466cc/tumblr_n44n8mMejl1txjp1wo1_1280.jpg)

slika iz 3...u onoj šumi,,ima tu svugdi kamenica,,aj budi pametan--ali lipo se vidi(među onim borovima)
--a i 2 i 1 nije mislim sporno,,,3 mi je lipa
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 16 Travanj 2014, 16:22:01 poslijepodne
U Pavlovićima ne vidim više od dvi markantne točke. Ne znam što je u (1) neka rupa, lokva, sjena od stabala? U (2) se isto ne vidi iz zraka, ima li kakva gromila unutra.
Ima možda i treća, desno doli pravo prema dnu slike od (2) u drvlju.

(http://24.media.tumblr.com/2132f60f307eee003e63b0bc8e22bd8a/tumblr_n44n9ciUDM1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/2132f60f307eee003e63b0bc8e22bd8a/tumblr_n44n9ciUDM1txjp1wo1_1280.jpg)

---ko će ga znati,,uglavnom se penješ sa ove putine(prima selu) prima gorika odjedared,,sićam se da mi je ova šumetina  bila prije 1/2godine interesantna,,preletio...aj moram prigledat slikovnicu da nisam škljocno tudeka...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 16 Travanj 2014, 20:07:01 poslijepodne
Ad Libros?ili...??glonga,pije li ono po tebi vode?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 16 Travanj 2014, 21:09:02 poslijepodne

Po meni? Najjače argumentiran dosad. Imaš neizravnu toponimsku poveznicu. Rimska miljaža vjerojatno nije lošija nego u ostalih kandidata za to mjesto.
Ne kanim (stvarno nemam kad) ponovo čitat Radimskog, Patscha i Ballifa, a i da ih ponovo i tendenciozno pročitam teze bi zvučale ko teorija zavjere.
U tom prvom mom češljanju ilirskih i rimskih trasa učinilo mi se da su špurile na Privali neopravdano i neosnovano očuvane i naslavičene.
U radu Radimskog iz 1894. nedostaje u nizu izvora čitava stranica 318. u tom broju GZM-a, a u onim primjercima što imaju stranicu 318. nema ništa o rimskim tragovima u Roškom polju.
Radimski 1896. ipak objavljuje i taj dio, ali na njemačkom u Wissenschaftliche Mitteilungen aus B. und. H.
Ne sjećam se više koliko, ali desetak četiri (i ja pretjerujem, evo ovde (http://archive.org/stream/glasnikzemaljsk01hercgoog#page/n334/mode/1up)) čitava i fragmentima još x=? miljokaza je nađeno u Renićima u ponoru. Ne da mi se to ponovo i tendenciozno čitat.
Radimski 1896. jasno govori o špurilama od Brišnika u Roško polje i ovima kod Krnjina.

Čini li se tebi normalnim da Rožani ne znaju gdje im je danas jedan jedini potvrđeni nalaz zgrade iz rimskoga doba? I da im je netko za tu svijeću uvalio Rog?
Ballif zna izravno od kolege Radimskog, a i iz njegova rada iz 1896. za te špurile po Roškom polju a ne objavljuje ih u svojoj knjizi iz 1907.
Ako znaš njihovu javnu i nejavnu misiju u BiH, onda se mogu nametnut neki zaključci. Izgleda da su nakon pobune protiv austrougara Turci Lijevnjani gledali malo dalje od Turaka Duvnjana. Borova Glava vs. Privala od austrougarske do danas i teretni i putnički promet. Ova trasa se ne da ni danas kvaliteno faksimilirat^ (http://24.media.tumblr.com/4bc0acbffbc873d9d7fd27fa5883e468/tumblr_n3v83i2eWQ1txjp1wo1_1280.jpg). Naslov Ballifove trase je Trilj - Aržano Rama (ili slično, a on je s Duvanjskog polja otra u Šujicu jednu, a priko Vrana drugu. A vidiš li di ostaje Livno ako se krene s Prisike na Mijakovo i Roško u unutrašnjost brdu ili k Neretvi strmu kako onda tako i danas?
Radimski je i predetaljno obradio potez od Prisike do Privale, a u Roškom polju mu je ponestalo vrimena.
Nekakvi nalazi oko Mijakova polja, rimski sarkofazi, e sad se ne sjećam Ravni, Meki neki dolac koji upućuju na trasu s Prisike prema Rošku polju isto od Radimskog nisu dočekali Patscha (možda griješim, ali jedan od te trojice piše da nije našao neki rimski nalaz koji je vidio drugi od te trojice).
Ništa mi od ovoga u doba čitanja te trojice ne bi palo na pamet, da mi nije palo u oko ona hrpa miljokaza u nekom ponoru u Renićima i Ballifova patnja da od Renića dotra miljažu na Privalu, nije mu se dalo nikako. Čini mi se da je to gonio negdi kroz Korita, pa u Drmiće… valjda je to i mene dovelo do Mitrove glavice.
Ima u ovom upisu dovoljno štofa da me strpaju u ludnicu?
A belevarac znakovito šuti na lipros i zecove. Očito to smatra još jednom mojom jezičnom budalešćinom, kako on kaže vratolomijom.
Ne očituje se ni inače ni na Muljačića, ni na Jirečeka, niti ikako oko dalmatskog jezika. Nije da ga se nije cimalo, ali nikad ni mukajet.

Evo letimice gledam ovo ovdje (http://archive.org/stream/glasnikzemaljsk01hercgoog#page/n339/mode/1up) - i nešto mi poznat onaj meki lapor, jesmo li ovdje na temi imali nekakav. Od Renića do Privale ne znam za miocen, ili ga ipak ima? Tu su ti negdi i oni sarkofazi koje je našao Ballif, spominje ih i Radimski tu, a Patsch ih je tražio i nije našao, a to mi se ne da tražit.

E na šta me natra. Patsch 1907. u GZM-u piše:
»One "zidane rimske grobnice, sarkofagne pokrovce i odlomke nadgrobnih spomenika", za koje Ballif veli(87) da su nagjeni "kraj Vinice", nijesam ni ja mogao naći. Pokraj nove crkve i uz oružničku kasarnu otkopaše se doduše grobovi, ali ja nijesam mogao pronaći upravo ništa, baš ko i prije mene Radimský na naprijed ozn. mjesto, da bi ti grobovi odista bili rimski. Nadgrobni spomenici uz staru crkvu u ravnici pripadaju srednjemu vijeku; mnogi od njih uzidani su u crkvene zidove i u ogradni zid sadanjeg groblja.«
Kad je pravljena nova crkva u Vinici? I zašto je meni u glavi da je Ballif ovo spominjao na Ravnom ili Mekom docu, i da je to puno sjevernije?

Evo i Ballif ovdje (http://archive.org/stream/rmischestrasse01balluoft#page/26/mode/1up), kaže doslovno "kod Vinice" a ne u Vinici uz rečenicu da prati trasu preko "Ravnidolac, Mehkidol, Zidine". Patsch traži nešto oko nove crkve, a lipo mu kolega piše - pokraj sela. Otkud meni to u sjećanju da je baš na Ravnom ili Mekom docu? Još odnekud.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 16 Travanj 2014, 22:14:46 poslijepodne
Isteklo mi vrime za uređivanje prethodne poruke. Najlišpe bi mi je bilo obrisat, al isteklo vrime.
Onda mi se činilo da je netko zametao tragove o postojanju putova za Božigrad s više strana još od rimskog doba, a sad se uklapa i u drukčije teze.
Kad su mi se Zidine učinile (zbog imena) kao Rušigrad, ali daleko i ne liči da su na onim putovima prije Roškog polja, činilo mi se da bi moglo bit nešto oko Mijakova polja (onaj Ravni i/ili Meki dolac).

Opisivali su oni čitavu BiH. Mene je zanimao Božjak na Trebižatu (templari). Ali tamo i na širem području nema ovakvih stvari tipa da je jedan nešto našao, a drugi iza njega nije, da jedan spominje trasu i rimske zgrade, a Ballif priskoči, da neko snaviljči miljokaze u ponor, pa ih doveze na izvolte Radimskom. Nešto je tu smuljano. Ne znam što, ali neka muljaža je. Meni se onda u mojoj muci činilo da kriju božjake. Možda nisu. Možda je sve to skupa niz nevezanih slučajnosti, ali mi je bilo znakovito da toga po drugim mjestima nema.

A možda su u šumi?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 17 Travanj 2014, 09:11:51 prijepodne
U "našoj" šumi?...neka malo odmori,..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 17 Travanj 2014, 09:18:10 prijepodne
@glonga na nekoliko stvari-tema si stavio točku tj. riješeno no ne i na "džamiju" iako se i sam Robert Jolić začudio "pronalasku" stećaka u Roškom Polju pa konstatira sljedeće  o ploči i križu za kojeg tvrdi da datira iz predturskog doba...."ploči koji potječe iz prve polovice 15. stoljeća i da se na tom mjestu najvjerojatnije  nalazila srednjovjekovna nekropola. Ono štio je uočljivo su zanimljivi ukrasi s gornje površinske strane. Naime, jedna polovica ploče je prekrivena ukrasom u obliku slova X, a između bordura je nekoliko znakova: rozeta, polumjesec i trokut. No, prema fra Robertovim riječima, puno je zanimljiviji veliki križ- stećak  koji se nalazi u blizini, a koji potječe iz predturskoga razdoblja. Križ ima vrlo rijedak ukras na poleđini. Naime, u podnožju je uklesan štap kao simbol vjerskog poglavara, najvjerojatnije crkve bosanske. I ono što je prema fra Robertovim riječima najzanimljivije u cijeloj priči je to što su stećci pronađeni u Roškom Polju,  gdje do sada nije bilo previše tragova o njihovu postojanju, za razliku od ostalog dijela duvanjske općine i Blidinja, gdje stećaka ima u izobilju. "...Neznam iz kog razloga Jolić tvrdi da u Roškom Polju nije bilo i nema stećaka ali ja znam da ih je bilo i da ih ima...Naime svojevremeno kada se proširivao put na pravcu Džamija Lepuv Rog na dionici ispod Lepuva je pronađeno (iskopano bagerom) mnoštvo stećaka za koje neznam kamo i gdje  su završili....Isto tako svojim očima sam vidio stećak na polovini puta od Lepuva prema Rogu otprilike na mjestu kuda se ide na onaj "put za dalmaciju" isto tako i dan-danas je mnoštvo (obraslih u travu i trnje) stećaka u nepopsrednoj blizini i desno od grada Roga na gotovo nepristupačnom terenu zvanima "Sena"...Misliš li dali je ondje zaista postojala crkva sv Ilije a ako nije dali bi turci džamiju sagradili na samoj nekropoli-groblju?....I molim malu pomoć dali je Ivan Semković bio Sladojin otac?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 17 Travanj 2014, 11:47:41 prijepodne
…tj. riješeno …stećaka …  sv Ilije a ako nije dali bi turci džamiju … Semković bio Sladojin otac?

Ništa nije riješeno. To je ko hrpa kamenčića od mozaika. To se uvijek iznova preslaže. Kad slážeš mozaik moraš naćulit nekoliko kamenčića pa prema njima uklapat ostale. Kad zapne ponovo. Mlađariji lino čitat, ili ih ne zanima. U AL BiH imaš spomenute najmanje dvi srednjovjekovne nekropole, u ovom izvadku za ovu temu (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1549.msg62752#msg62752), možda među njima ima još toga, nego dok se to na brzinu vadilo mene su zanimala rimska i prapovijesna nalazišta jer su ona trasirala putove od s mora (od luka od Vrane do Makarske) u unutrašnjost i prema Carigradu na putu za Svetu Zemlju, a te su putove u svoje doba po mojoj tezi kontrolirali templari. O njima su uredno pobrisani svi tragovi. Iliri su logično povezivali susjedne žlibine i imali su vrimena prapovijesnog da to urede, rimljani su to malo pritvrdili i zaoputili miljokazima. Srednjovjekovne trase nisu bitno odstupale. Turci normalno i ono malo prometno što su mijenjali okreću prema svojim središtima i potrebama. Austrougarska kad je stigla oni su nastojali (rimsku) Dalmaciju povezat s (današnjom) Dalmacijom, rimsku Panoniju s Panonijom. Danas bi se reklo da su nastojali "land management and use" prepisat s terena po rimskom modelu uz manje popravke i prilagodbe svome dobu i potrebama. I to su (između ostalih poslova) na terenu obavljala ova tri spomenuta autora.

Stećci me ne zanimaju osobito. Iritira me niz tumačenja njihove likovnosti. Posmrtno kolo na primjer. Moj stav o herezi i tobožnjoj Crkvi Bosanskoj na ovom forumu je poznat. Ima toga na nekoliko tema ovdje.

Imam dojam da je Bakula znao za crkvu sv. Ilije, možda i za lokaciju. Doduše i on na Roškom polju (kao i na drugim mjestima) često promaši, tako da mi se čini da ne griješi uvijek zato što ne zna. Recimo oće da neka crkva u Roškom polju naslijedi sv. Iliju, a tamo di je nacrtana odmah pored sv. Ivana na onoj karti, tamo više nije smisleno pravit crkvu. Lociraj jednu pored onog svećeničkog groba, uslikanog na ovoj temi, jer je nelogičan svećenički grob iz toga doba izvan groblja i bez obližnje crkve.
Iako se moglo radit i o zabuni. Vjerojatno je bila i tu crkva, ako je znao za sve crkve, ond mu se pomiješali sveci vezani za crkve. Promašio je i u prvoj rečenici o Roškom polju, ono da su izgorile matice 1773., a ovdje na forumu imaš maticu iz 1758. Iz toga Jolić izvodi da nije izgorjela ni kuća braće sutiškog samostana koju on zove župnom kućom. Ja dopuštam mogućnost i vjerujem da je ta kuća izgorjela, mogli bi se o tomu naći i izvori u arihivima u Sutisci, Fojnici ili čak Kreševu, a možda je i zapisano u ljetopisima samo lino čitat. Mislim, kuća je mogla izgorit, a neko je moga spasit matice i druge bitne stvari. Možda matice i nisu bile u kući u trenutku požara. Di su ih držali svećenici dok nije bilo kuće?

Glede Sen(m)kovića, ne znam. Ne zna se ni danas uz sve matice i DNA testove ko je komu ćaća. Mislim da iz roške monografije 2008. možeš pratit kako se pojavljuju Semkovići i predočit ugrubo njihov rodoslov. Mislim i da se kod Šunjića u raznim radovima može upratit njihov rodoslov. Evo ovaj Šunjićev rad ovdje (http://www.scribd.com/doc/211388667/M-Sunjic-Bosna-i-Venecija-Odnosi-u-XIV-i-XV-St-Sarajevo-1996-408) ti preporučujem jer mi se čini da previše romantiziraš i idealiziraš i sadašnjost i bližu i dalju prošlost. Čini mi se da ne shvaćaš i ne možeš prihvatiti da je Grad Rošac mogao bit srušen oko 1444., a u svakom slučaju prije zauzimanja toga područja od strane Turaka, što ne znači da ga baš oni nisu srušili, ali ne tada, nit u svoje ime nit za svoj (u tom trenutku kratkoročni) račun. Ja mislim da je Grad Rošac nastradao u Kosačinu napredovanju na zapad i obilježavanju granica svoga posjeda na tu stranu, iako ga je mogla roknut bilo koja strana u sukobima na tomu području polovicom 15. stoljeća. Najlakše svalit na Turke. Di bi mi takvo što učinili? Mogli su i Venecijanci tražit da ga sruši onaj ko ga je napravio. Pogledaj Šunjićeve radove.

Čini mi se da pojednostavljuješ i stvari oko Semkovića. Tih nekoliko gazda u rodu Semkovića toga doba su makli pred Turcima. To ne znači da su svi rodijaci iz toga plemena utekli i oni moćniji i oni siromašniji. Koliko mi se čini u doba dolaska turaka Sladoja je bio glavni Senković. Prezimena se počinju ovde bilježit puno kasnije običnom narodu, iza Tridenta pa pomalo. U usmenoj predaji oni koji su ostali su vrlo lako dobit nadimak "na kući" po imenu zadnjeg šefa klana, u ovom slučaju Sladoja umisto tradicijskog Semković. U ovom slučaju je i ime rijetko, a ime se prenosi s kolina na kolino, pa je u ovom slučaju moglo lako završit ko patronimik.

Nemam baš vrimena pa je ovo napisano vako kako je. Priviše riči, a malo rečeno.
A i ti me pitaš ko da misliš da ja znam sve. Mene ti je zanimalo sve oko mogućih putova i utvrda na ovom području i šire koje su konrolirali templari, od Jadrana k Carigradu na putu za Svetu zemlju. Slabo se toga popamtilo. Pošto je sve o njima uredno pobrisano, sve o njima se mora slágat ko malo teži mozaik, uz to se naleti na svakakve kamenčiće, a poštogod ostane u šupljoj tikvi, često nakrivo zapamćeno.

A ovo réšeno. To ću ti prispodobit na primjeru roške monografije 2008. Prva. Jednom triba započet. Da se nije započelo mislilo bi se da se sve zna. Sad već triba odma pripremat drugo, prošireno, izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Neke kamenčiće moraš ubacit u mozaik kako bilo, makar totalno nakrivo i ovrlje, da ti ne smetaju dok pokušavaš posložit stvari, moraš naćulit nekakav nosivi kostur… pa pomalo.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 17 Travanj 2014, 12:40:18 poslijepodne
@glonga samo idem nekakvom logikom stvari...Ako je postojala džamija u Roškom Polju a postojala je i to baš na lokalitetu zvanom "džamija" onda ona nije sagrađena  na samom groblju nego  na ostacima nekakve crkve dali je to sv ilije to je nebitno no svakako nije na ostacima nekakve "crkve bosanske" jer  koliko znam oni i nisu gradili bogomolje...Danas ću pokušati doći do stvari koje je pronašao onaj moj već spominjani arheolog i poslikati ih no nećemo više o ovoj temi....Za Semkoviće sam te pitao želeći  ti pomoći u tvojoj teoriji a ne da je pobijem...Naime kao dijete (a imam godina oho-ho) sam često znao čuti od starijih ljudi pa i onih rođenih 1900-te kako smo mi zapravo dobili ime po nekom "IVANU OD ROSNOG" taj Ivan nebi moga biti nitko drugi doli sam Ivan Semković...Eh sada...Ako je u određenom periodu taj Ivan bio vladar Roga i ako  se on prvi "vratio u okrilje katoličke vjere" (Prema dostupnim izvorima to je bio Sladoje ali sam gotovo siguran da sam jednom negdje naletio da je to upravo bio Ivan i  iako mi niti moj prijatelj Ivan od Rog-a ne daje za pravo ja upravo pa i samom sebi tvrdim da je to baš bio Ivan) nije li se ta crkva mogla upravo tada "prekrstiti" kao i on sam...Spoj imena Sv Ivana Krstitelja i njegovog imena Ivan...No pustimo sada to jer ti želim reći jednu vijest koja ide u prilog nekakvim tvojim teorijama....Naime od one već spomenute grupe arheologa potvrđen je Rimski put u Roškom Polju i iako oni ne žele dati sve informacije znam gotovo iz prve ruke da su na tragu nečemu jako jako velikom....:D...Mislim da će do večeras biti objavljen mali dio njihova recimo razmišljanja kojega ću prenijeti ovdje  iako će nam dati samo "mrvice"...:/
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 17 Travanj 2014, 13:37:21 poslijepodne
...ima li itko ideju po kome,čemu su zaseok PAVLOVIĆI u Roškom polju dobili ime,..tamo su Nevistići...(pa ja nešto sa sobom PAVIN dolac.po nekom Pavlu-Pavo Grgurić??a ovdi ću ga sada bubnuti rad.pavlović ,nešto glonga spomenu trebinje..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 17 Travanj 2014, 15:28:09 poslijepodne
....usput svim sugovornicima na ovom forumu želim Sretan i blagoslovljen Uskrs!
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 17 Travanj 2014, 16:38:32 poslijepodne
OD ROSNOG
Rosno i Rosulje?
Spiralno zaševrljane na karti ovde (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2848.msg62854#msg62854)? Bezveze?
Ni ona Ražišta na kojima je crkva sv. Ive (ili blizu njih) i isa Teskeredžića nisu bezveze. Tu su i zato da se mislimo i je li nešto došlo od rosne diteline ili od raži (zimice, reka bi belevarac).
Pavlovići i Pavlovića Zemlje. Bosna, Hum, Završje / Zapadne Strane / Pavlovića Zemlje… sastavnice sredovječne BiH. Trebinje ne spominjem ovdje na ovoj temi, ako još išta mogu zapamtit. A Trebižat i Božjak nije Trebinje. Ne moš pomišat Petra, Pavla, Antu, Matu, i Sladoju… u kontekstu patronimika… Antiće. Matiće, Petroviće, Pavloviće… nije ni približno jednako često… zemlja-zrak, Pavo i Sladoje.
A što se tiče Pavlovića i Nevistića da se ja bavim geneaologijom jednih ili drugih a glede Roškog polja, prva teza bi bila ista kao u slučaju Semković - Sladoje(vić). Kad je iz razumnih razloga, a puno prije od najstarijih crkvenih matica sačuvanih u RH i BiH, bilo razumnije sakrit da se zoveš Semković ili Pavlović ili Kakogodbilo na nemistu i u nevrime, moga si postat i Sladojević i Nevistić i šatajaznam Ćerdić-Batarilo. Pa ako ta teza prođe provjeru i drži vodu (makar dok majstori naplate i odu) dobro. Ako ne onda tek slijedeća.
Još kad uzmeš bijeg Zadvarskog zbjega i ono kad su i Duvnjaci Ramljaci išli u Sinj i odnili Gospu i sva druga bižanja i vraćanja na ovom području u ta doba, mogli su otić s jednim prezimenom, a vratit se na (pra)didovinu s desetim često iz vrlo neočekivanih razloga. A mogli su i sasvim deseti doć na tu didovinu kojoj se očuvalo ime. Tu je i pitanje je li itko osta i kako i koliko su ovi što su ostali čuvali imena svoji i tuđi didovina. A teško povatat stare matice, stare zapise, naviklo se na Google, pa kad se stranica hiperteksta otvori opet lino čitat pa se pali se Ctrl+F i traži jedna rič na stranici, a kamoli da se pomalo čitaju libri ili arhivska memljiva papirina.

Crkvu Bosansku smatram šupljom pričom. Pogotovo u Roškom polju za koje će sami i sami Rožani reć (vjerujuć jezičnim vratolomijama D. Mandića) da su sjedište katoličke biskupije (episcopia rosonensis, rosanensis) i blizini sjedišta Duvanjske biskupije^ (http://hr.wikipedia.org/wiki/Mostarsko-duvanjska_biskupija). To ne može bit tako. Pa prigledaj makar kako u Šunjića naslovi stoje ovde (http://www.scribd.com/doc/211388667/M-Sunjic-Bosna-i-Venecija-Odnosi-u-XIV-i-XV-St-Sarajevo-1996-408). Kad to stigneš pročitat valja će ti se samo od sebe kazat čemu su služile optužbe o patarenstvu u to doba, a na ovom forumu mi je dodijalo to ponavljat. Taj Šunjić mi je ovih dana pod rukom, ne stignem sve pročitat, a ima i drugog štiva iz kojeg moš i lakše shvatit makar osnovne vitre i jidra koja voze na vitrove o herezi u ovom dijelu Europe pa i šire.
Mislim da ima i tema o Crkvi Bosanskoj ovde na ovom forumu i da se kao offtopic pojavljuje na nizu tema.
http://en.wikipedia.org/wiki/Diocese_of_Bosnia
evo pojavio se i nekakav hr.wiki članak, tek sad ga vidim, aj pogledat ću koliko je razlike u odnosu na enfgleski
http://hr.wikipedia.org/wiki/Bosanska_biskupija
http://hr.wikipedia.org/wiki/Mostarsko-duvanjska_biskupija

Ecclesia Salonitana, ili ecclesia Bosona. Crkva Splitska i Crkva Bosanska, ja ne vidim razliku u ta dva izraza osim što se potonji zlorabi i što mu se pripisuje hereza iz različitih motiva kroz povijest sve do danas. Oni koji u istu skupinu izraza ne mogu svrstat ta dva… a šta ću im ja. Nemam ja vrimena za to isporavljat svako, na svakoj temi, svako malo. Nisam ja zato na zemlji, kako iđe ono prvo pitanje u starim katekizmima - "Zašto smo na Zemlji?" ili tako nekako?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 17 Travanj 2014, 17:40:40 poslijepodne
Rosno i Rosulje?
Spiralno zaševrljane na karti ovde (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2848.msg62854#msg62854)? Bezveze?
Ni ona Ražišta na kojima je crkva sv. Ive (ili blizu njih) i isa Teskeredžića nisu bezveze. Tu su i zato da se mislimo i je li nešto došlo od rosne diteline ili od raži (zimice, reka bi belevarac).
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 17 Travanj 2014, 17:45:23 poslijepodne
Znam disu Rosulje  jer tu imam i zemlju i šumu odmah su  iznad Pavina Doca...Nažalost dolac nije moje rodice Pave Džoline...;)
Što se tiče rosne diteline netriba nam jer je Roško Polje i previše samo od sebe rosno...Bilo kako bilo izgleda da je se nešto zakotrljalo pa ćemo vidjeti a dotada....Svim članovima ovog foruma želim sritan Uskrs i uskrsne  blagdane...:)
Naslov: Za 20 dinára.
Autor: glonga - 17 Travanj 2014, 22:36:01 poslijepodne

Hvala također.
Nu ove mlađarije, je napridna i naprišna. Ni krìžići se još izmolili nisu.

Kopajuć po izvorima iskopalo se dosad (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1549.msg62891#new) — nisu Kreševljaković i Jerković (Radovan) prvi parkirali Rog u Roško polje. Srpska akademija. Mihajlo Dinić. 25.12.1939. Cena — 20 din
1939.
Živijo Maček!

(https://docs.google.com/viewer?pid=explorer&srcid=0B3ma9plMXxAEZnFPUXd2TnZIZ0E&docid=b308c6402e6ec460187a1da7ff4d1101%7C1caaa291addfaad3bce191b453fd9b8c&a=bi&pagenumber=57&w=1000) (https://docs.google.com/viewer?pid=explorer&srcid=0B3ma9plMXxAEZnFPUXd2TnZIZ0E&docid=b308c6402e6ec460187a1da7ff4d1101%7C1caaa291addfaad3bce191b453fd9b8c&a=bi&pagenumber=57&w=1000)

(http://htmlimg1.scribdassets.com/55931lxeo024nbbe/images/1-6e2f28025e.jpg) (http://htmlimg1.scribdassets.com/55931lxeo024nbbe/images/1-6e2f28025e.jpg)

(http://htmlimg4.scribdassets.com/55931lxeo024nbbe/images/2-ae8f5ab28e.jpg) (http://htmlimg4.scribdassets.com/55931lxeo024nbbe/images/2-ae8f5ab28e.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 18 Travanj 2014, 11:44:00 prijepodne
Samo da podijelim sa vama ono što je pronađeno na površini lokaliteta zvanog "Džamija"

Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 18 Travanj 2014, 12:06:54 poslijepodne
http://s1.postimg.org/urwgsl2fj/sa_d_amije.jpg
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 18 Travanj 2014, 12:22:25 poslijepodne
http://www.rosko-polje.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1504:arheoloka-istraivanja-u-rpolju&catid=77:roske&Itemid=420
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 18 Travanj 2014, 12:30:27 poslijepodne
Prema onome  što znam a znam da je Diber rekao puno više od objavljenog no pričekajmo...:D
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 18 Travanj 2014, 14:00:37 poslijepodne
http://s1.postimg.org/urwgsl2fj/sa_d_amije.jpg
Vinx. Jedar vapnenac klesarski obrađen? Građevni klesani element je položen na obrađenu ravnu ploču od dobre breče?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 18 Travanj 2014, 14:06:35 poslijepodne

Belevarac, vidim te. Ćúk.

(Bakula 1867:54 (https://archive.org/stream/schematismustopo00fran#page/154/mode/2up))
»Prope montem Zavelim antiqua erat ecclesia S. Joannis — et ab hac ad meridiem arx eminebat.«

Što misliš o riječi arx kao mogućem korijenu riječi npr. Aržano i Aržko Polje?
Ne moraš ove godine ništa reć… kad ti se učini zgodno bacit koju na tu temu.
… i šaka nabace. Ovdje spominjano Erxano di Dizmo (Dicmo)… Utvrda od Dicma?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 18 Travanj 2014, 14:19:16 poslijepodne
Vinx. Jedar vapnenac klesarski obrađen? Građevni klesani element je položen na obrađenu ravnu ploču od dobre breče?

ne znam,,mislim da je ovo dotrano prid kuću ,nečiju,,da je podloga asfalt pa malo vara(opet sve govorim kao laik,,nego slično nešto,ali izgleda da je novije (moram naći,a tu su mi negdi)imam ispod šetališta,greblje sv.Ivana...rekao pratru da to pokupe(ne traži ist'),,slagali me da jesu,,prije misec vidio da nisu,tražim foto....e da mi je ovdje pajdo...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 18 Travanj 2014, 14:48:29 poslijepodne

Ne snalazim se u prostoru. Ali totalno.
1? Gradina (koja, gdje,)
2? tumul (koji gdje)
3? tumul (koji gdje)
4? vrhovi prema Mekom docu? ili ovo gleda na istok a ono na brdu su vjetrenjače?

(http://24.media.tumblr.com/a8c6ed7d935651d82f0ed0119d38e536/tumblr_n488l2eGhX1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/a8c6ed7d935651d82f0ed0119d38e536/tumblr_n488l2eGhX1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 18 Travanj 2014, 14:49:39 poslijepodne

(http://24.media.tumblr.com/fefd89bf5943560327563f8bcf552e9e/tumblr_n488lj5oxj1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/fefd89bf5943560327563f8bcf552e9e/tumblr_n488lj5oxj1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 18 Travanj 2014, 14:50:32 poslijepodne

(http://37.media.tumblr.com/af5ca33d17a9db1061e90bc2ef72868f/tumblr_n488m3Y1bu1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/af5ca33d17a9db1061e90bc2ef72868f/tumblr_n488m3Y1bu1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 18 Travanj 2014, 14:51:20 poslijepodne

(http://37.media.tumblr.com/ddbc7bee25769c010cab3fdb246725e1/tumblr_n488mxdUUh1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/ddbc7bee25769c010cab3fdb246725e1/tumblr_n488mxdUUh1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 18 Travanj 2014, 14:52:07 poslijepodne

(http://37.media.tumblr.com/85931ebadb065ebe221f2823a0d6d73f/tumblr_n488nzTbWT1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/85931ebadb065ebe221f2823a0d6d73f/tumblr_n488nzTbWT1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 18 Travanj 2014, 14:53:02 poslijepodne

(http://24.media.tumblr.com/bce4d9ca5238748780b127d99a531746/tumblr_n488oePHmF1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/bce4d9ca5238748780b127d99a531746/tumblr_n488oePHmF1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 18 Travanj 2014, 14:54:07 poslijepodne
--aj dok ovo povatam sve ...pa ću poredu,,izliće toga vele za sada
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 18 Travanj 2014, 14:57:52 poslijepodne
(http://24.media.tumblr.com/fefd89bf5943560327563f8bcf552e9e/tumblr_n488lj5oxj1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/fefd89bf5943560327563f8bcf552e9e/tumblr_n488lj5oxj1txjp1wo1_1280.jpg)

DA... na šetalištu su,crkvene njive..malo naprid,lijevo,prima tom lijevom gornjem kutu, se vidi Gajac..i prve kuće u Krnjinu(Ljubasi)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 18 Travanj 2014, 15:00:35 poslijepodne
(http://37.media.tumblr.com/af5ca33d17a9db1061e90bc2ef72868f/tumblr_n488m3Y1bu1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/af5ca33d17a9db1061e90bc2ef72868f/tumblr_n488m3Y1bu1txjp1wo1_1280.jpg)

gradina možda malo u livo,možda,,uglavnom tu negdi,,;;;imaju od nje (desno malo) dvjei..ili više kamenih gromila....kamešnica DA...ono u sredini mislim oko vjettrenjača,mislim??...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 18 Travanj 2014, 15:02:43 poslijepodne
Ne snalazim se u prostoru. Ali totalno.
1? Gradina (koja, gdje,)
2? tumul (koji gdje)
3? tumul (koji gdje)
4? vrhovi prema Mekom docu? ili ovo gleda na istok a ono na brdu su vjetrenjače?

(http://24.media.tumblr.com/a8c6ed7d935651d82f0ed0119d38e536/tumblr_n488l2eGhX1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/a8c6ed7d935651d82f0ed0119d38e536/tumblr_n488l2eGhX1txjp1wo1_1280.jpg)

..aj ovdje ću upisati ono brda što se vidi,gornji desni kut,što nije ubilježeno da je mislim definitivno Tušnica-rubovi...priko puta jezera Buškog;;;Kamišnica,u livo od toga(ove Tušnice)...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 18 Travanj 2014, 15:04:38 poslijepodne
(http://37.media.tumblr.com/ddbc7bee25769c010cab3fdb246725e1/tumblr_n488mxdUUh1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/ddbc7bee25769c010cab3fdb246725e1/tumblr_n488mxdUUh1txjp1wo1_1280.jpg)

--odma iza ovih borova smo locirali veleševo greblje...mislim da jeste Midena,barem bi tribala biti
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 18 Travanj 2014, 15:06:34 poslijepodne
(http://24.media.tumblr.com/bce4d9ca5238748780b127d99a531746/tumblr_n488oePHmF1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/bce4d9ca5238748780b127d99a531746/tumblr_n488oePHmF1txjp1wo1_1280.jpg)

prvi upitnik,gornji ,tribalo bi da je Tušnica,možda i sami vrh nje(tušnice)...drugi,ma je li ovo Cincar???(ovaj ni slučajno razmatrati,,dok dobro ne vidim)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 18 Travanj 2014, 15:15:46 poslijepodne
(http://37.media.tumblr.com/85931ebadb065ebe221f2823a0d6d73f/tumblr_n488nzTbWT1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/85931ebadb065ebe221f2823a0d6d73f/tumblr_n488nzTbWT1txjp1wo1_1280.jpg)

nikakvi temelji ,,ovo su bili neki zahvati na šetalištu...ovaj krug bez upisa mislim livo krilo Tušnice,prima Podhumu(Livno)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 18 Travanj 2014, 15:18:51 poslijepodne
..sad odo na google earth da to skiciram ,a imam i iz ovog polož...ne mogu za sada pratiti..pa dok ovo ne izbije,ono je sve preliminarno(ali mislim da je točno)...da se već glonge možeš kretati u prostoru..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 18 Travanj 2014, 15:27:42 poslijepodne

(http://37.media.tumblr.com/4c0abaeeaa03fdf0ef24b47df0b7b772/tumblr_n48ak8rSMe1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/4c0abaeeaa03fdf0ef24b47df0b7b772/tumblr_n48ak8rSMe1txjp1wo1_1280.jpg)

Zar ima vjetrenjača i zapadno od Roškog polja? Meni se učinilo, i to me je (između ostalog) zbunilo, jer znam za vjetrenjače istočno od Roškog polja.

Onaj trag od šetališta bi bio preočit trag temelja crkve na sadašnjem tlu, pravac i lûk, a prede pravo po dojmu na azimut 294º, a taj mi baš triba.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 18 Travanj 2014, 15:47:30 poslijepodne
opet u Pavloviće..(m.a.i.l. glonge)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 18 Travanj 2014, 15:52:12 poslijepodne
(http://37.media.tumblr.com/4c0abaeeaa03fdf0ef24b47df0b7b772/tumblr_n48ak8rSMe1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/4c0abaeeaa03fdf0ef24b47df0b7b772/tumblr_n48ak8rSMe1txjp1wo1_1280.jpg)

Zar ima vjetrenjača i zapadno od Roškog polja? Meni se učinilo, i to me je (između ostalog) zbunilo, jer znam za vjetrenjače istočno od Roškog polja.

Onaj trag od šetališta bi bio preočit trag temelja crkve na sadašnjem tlu, pravac i lûk, a prede pravo po dojmu na azimut 294º, a taj mi baš triba.

--to što vidiš??? je na Jelovači(poviše Eminova sela)..vidiš trasiran put(nisu još napravljen)////.ispod Kamišnice gledaj prema Renićima('Rvatska)to je uz rub jezera..friške-BAREM ŠTO SE TIČE VJETRENJAČA
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 18 Travanj 2014, 16:11:24 poslijepodne

Roški solarni kalendar

University of Oregon Solar Radiation Monitoring Laboratory
Sun chart program (http://solardat.uoregon.edu/SunChartProgram.html)

(http://37.media.tumblr.com/3ab6ff0dd76f16d12c75e26b6be8f7b0/tumblr_n48cijqL3W1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/3ab6ff0dd76f16d12c75e26b6be8f7b0/tumblr_n48cijqL3W1txjp1wo1_1280.jpg)

Uzeta je jedna točka na tlu u polju za koordinate WGS širine i duljine (43.57º,17.16º).
Možda točku treba pomno izabrat, jer se pojave neke decimale razlike u rezultatima.
Zato ćemo baratati cijelim brojevima kutova. U drugom (mogućem) pokušaju i s pola stupnja.

Ekvinocij (20.III.)
Zenit 46º
Azimut zalaska 270º

Solsticij (21.VI.) oko sv. Ive (Jurevac imamo na karti, bilježim)
Zenit 70º
Azimut zalaska 304º

Razlika zenita 70º - 46º = 24º (zato u ranijim pokušajima 24º, a 23º se nije (baš) uklapalo?)

Razlika azimuta 304º - 270º = 34º

Belajev azimut 293º sad je
Azimut zapada 270º
Razlika zenita je 24º
Pa je naš ključni pravac = zapad (270º) plus (+) razlika zenita (24º) = 294º

a onda ćemo ponajprije vidjet što nam od Grada, zatim Velike pa Male Mošnjače daje visibility twenty kilometers na azimutu 294º…
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 18 Travanj 2014, 16:29:16 poslijepodne
I da e vidimo komu se podoba.

Novinare ne volim onoliko koliko Gospodin od mene to očekuje. To je na ovomu forumu općepoznato.
Forum je javan i može ga pratit ko god oće. Nu ja ne vjerujem da bi to novinare zanimalo, geologu se nije čitalo petnaestak stranica i ja to razumijem, a da će novinar prilistat 25-6 stranica, ne virujem.
Na datoteku robots.txt sam već u odgovarajućem podforumu upozoravao administratore. Nisu je promijenili. Naime, web tražilice (Google, Bing…) ne indeksiraju sadržaj ovoga foruma. Meni se učinilo da je stvar u postavkama robots.txt datoteke na serveru. Čini mi se da administratori nisu na takve stvari skočni, a vjerujem da to ili nisu stigli poštimat ili im ne odgovara da im botovi (pa i oni od tražilica) posjećuju forum jer je jedno vrijeme forum bio cilj napada reklamnih botova, a za podesit detalje meni se čini da ne bi to radili ni dobro plaćeni administratori - prosijat dobre od loših botova filterima, a ne entuzijasti imoarta koji na ovo troše svoje slobodno vrime.
Ima kakva-takva lokalna tražilica (prozor u gornjem kutu stranica foruma), nema napredne opcije pretraživanja, pa se s tim često patim, jer svašta pišem, a puno i brzo zaboravljam, zato bi mi se više sviđalo da je forum indeksiran, ali ako će zbog toga indeksiranja svako malo oni reklami botovi upadat sa stotinjak upisa u kojima nude to što nude, bolje je ovako bit miran i neindeksiran.
A pravilnik foruma (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=3.0) nije težak. I uvik se može pogledat, ako ti se učini da nešto možda krši kakva pravila. Ako je lino čitat čitav ima Ctrl+F za ključnu riječ (ako se potrevi).
Ne triba se oko toga sikirat prikoviše.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 18 Travanj 2014, 16:54:52 poslijepodne
I da e vidimo komu se podoba.

Ne triba se oko toga sikirat prikoviše.


++
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 18 Travanj 2014, 18:28:55 poslijepodne
--ovo sve u kontekstu objašnjenja terena,evo izgleda uvišćo...prva fotografija 1 škljoc,pa malo desno škljoc i fotografija 2.
Ono je mislim Malovan,a ne Cincar kako sam u jednom pojašnjenju rekao(nije ni bitno,ustvari sve je bitno,al se vidi orjentir)


(http://i.imgur.com/GcEkYqs.jpg)
(http://i.imgur.com/KrgQapB.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 18 Travanj 2014, 18:42:08 poslijepodne

++
---ne znam kome je ovo upućeno,,iskreno ne razumim(malo sam informatički slip),pa ako može pojašnjenje.Prvi puta sam da na forumu ćakulam,možda sam ja nešto kikso...ako slučajno da,da mi se pojasni.iskreno
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 18 Travanj 2014, 18:55:36 poslijepodne
I da e vidimo komu se podoba.

Novinare ne volim onoliko koliko Gospodin od mene to očekuje. To je na ovomu forumu općepoznato.
Forum je javan i može ga pratit ko god oće. Nu ja ne vjerujem da bi to novinare zanimalo, geologu se nije čitalo petnaestak stranica i ja to razumijem, a da će novinar prilistat 25-6 stranica, ne virujem.
Naslov: Sto bolesti a nijedna nije zdrava…No pak ja likar nisam !
Autor: Delmata Dinaroid - 18 Travanj 2014, 18:57:18 poslijepodne
@Glonga ovo se odnosi na mene jer  misliš da sam ja novinar ovog Roškog portala zar ne?...Ne ja nisam taj i ako hoćeš reći ću ti i ime i prezime?!!
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 18 Travanj 2014, 18:59:14 poslijepodne
Ma bezveze gubim živce....Živili i sritan Uskrs !
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 18 Travanj 2014, 20:39:09 poslijepodne
...i di smo stali?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 18 Travanj 2014, 21:42:28 poslijepodne

Kod Delmatove čestitke. Treće po redu? Hvala također.
Opet se ne razumimo, kad kažem novinar, mislim na novinara po struci i štruci. Nadam se da se potpisnik članka na lokalnom web mjestu ne će uvridit ako doista jest novinar po struci i štruci. Ja ne pamtim da netko pod takvim imenom potpisuje članke po tiskanim novinama, ili možda ne pratim njegove rubrike/teme po najčitanijim hrvatskim tiskanim i elektroničkim novinama. Mjesne web portale koje obilazim uglavnom i administriraju i na njima objavljuju mjesni entuzijasti volonterski i običino su informatičari, web dizajneri, programeri i slično. Ne znam da se novinari (od štuce, od potribe, a ne od hobija) bave takvim stvarima.
Konačno, čemu paranoja? Opušteno. Baš smo se lipo bili počeli šálat, i inače smrtno ozbiljna belevarca smo natrali na smij i to u Velikom tjednu.

Nazad na temu. Iako je tema zapravo bila - pečat, a sad je općenita povijest i arheologija župa Dlmno i Imota, s naglaskom na kontaktno područje, a najskoli na Roško polje.
Za jedno Roško polje, ovo je iz rimskog doba. Zasad. Smješka se Ad Libros s lokaliteta Džamija.

(http://s1.postimg.org/urwgsl2fj/sa_d_amije.jpg) (http://s1.postimg.org/urwgsl2fj/sa_d_amije.jpg)

Visibility 20 km.
Idemo od Grada.
Skinemo s geonames.org koordinate Grada
Grad
43.56611,17.16676

Odemo na web mjesto GPS Visualizer i stranicu s kalkulatorima (http://www.gpsvisualizer.com/calculators). Izaberemo zadnji:
Find the coordinates at a given distance and bearing
Zalijepimo koordinate Grada u prozor: Starting Lat., Lon.
bez razmaka/bjelina
U prozor Distance upišemo: 20
kilometara (visibility twenty kilometers)
U prozor Bearing upišemo 294
to je naš azimut od 294º
Škljocnemo na gumb -->
Proberemo izlazni format na izborniku output format po volji, prvi put Google Maps, pa pošto ne prepoznajem teren, drugi put Google Earth jer u njemu imam dodatak koji pokazuje toponime s geonames.org
Škljocnem na gumb Draw map, otvori se nowa web stranica s koje mogu skinut .kmz datoteku koju ću otvorit u Google Earthu i analizirat kud ide ta crta od Grada na azimutu od 294º i šta ima u dometu današnje vidljivosti od max 20 kilometara makar je vidljivost u prapovijesno vrijeme zbog stanja atmosfere valjda bila bolja a i ti ljudi nisu napatili oči na krompjutorima i knjigama valjda. Onda ćemo isto ponovit za ostale značajne točke.
Crta iz te .kmz datoteke je vezana za tlo. U Google Earthu u bočnom prozoru možemo škljocnut na tu datoteku/(privremeno mjesto) i vidit dade li se to popravit od "vezano za tlo" u "u odnosu na tlo" i pogledat smeta li neko brdo - je li presječena crta vidljivosti tako da opet napravimo desni škljoc na datoteku/mjesto u bočnom prozoru i proberemo "Prikaži profil nadmorske visine".

Promašili smo Veliku i Malu Gradinu na Kamišnici.
U priliku smo pogodili nešto na mjestu Velji Vršak, neku hrpu kamenja na vrhu, prirodnog ili nabacanog, ne znam.
Odatle prema Gradu na dva mjesta smo prošli dovoljno blizu nekim gromilama, ovo na južnom rubu doca u Vranjačama kod ovog zaseoka istočno preko šumice u docu.
Ako se ovaj dolac kod Grčke Gradine zove Jurevac, onda smo nešto dobro i pogodili.
Od Grčke Gradine prema polju… provukli smo se između dvi gromile, ako je presječen lokalni vršak brda, dobro stojimo.
Tu se sve počinje uklapat jer su na spoju brda i polja možda blizu i špurile i rimske ruševine, možda je tu u rimsko doba razbucana gromila za zagradu. Nadotežem.
Pošto mi datoteka/(privremeno mjesto) na desni škljoc ne da "prikaz profila nadmorske visine" niti način na koji će crta bit prikazan u odnosu na tlo, kad ujtin malo vrimena otvorit ću je u uređivaču teksta i vidit da li se iz toga išta naučit i priportat.
Sâm kalkulator ima još dva gumba. Draw profile će nam nacrtat profi, ne vidim da smo išta presjekli na ovih 20 km. Ima i Show coordinates pa će se moć iz .txt datoteke izvuć kakav par koordinata i vidit na koliki razmak ih on tamo posloži.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 18 Travanj 2014, 22:05:51 poslijepodne
...ajde.pripade me!!e glonge...tribam li išta stavit(škljocanje),pošto sam izgleda ovo uvišćo(imgru).,ima toga i šire,nema odakle nema..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 18 Travanj 2014, 22:13:39 poslijepodne
..da malo po Tušnici udarimo.,tamo mi nešto miruši..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 18 Travanj 2014, 22:18:51 poslijepodne
Ne znam kakav si s Google Earthom, znaš li pročitat koordinate točke na slici, budu ti na onom dijaloškom okviru što iskoči kad postavljaš točku na sliku.
Mođe se jedna po jedna kopirat u uređivač teksta (Notepad) pa zapisat u formatu koji zatreba.
Evo ti ona gromila kod onog zaseoka u Vranjačama, zareslo u šumu pa se ne vidi je li gromila ili gradina, prije je gromila. Geonames mi ne pokazuje ime zasoka, a lino na kartu gledat, jesu li Šapine to?
Zalipi u bočni prozor u Google Earth slijedeći redak
43.582863,17.114824
i škljocni na gumb "Pretraži". Ta gromila tu. To je jedino što izravno pogađa ova crta.
Presijeca i Jurevac, ako je Jurevac ovdje (nema ga geonames.org):
43.576157,17.135561

Moramo imat u vidu da Google Earth nije još dobro preklopio satelitske slike i koordinate na ovom području, bar je tako bilo dok se lupala rimska miljaža od Brekala (Gornja Prisika, Radimsky: Han Brekalo, preko Privije male i velike, Ravnog i/ili Mekog doca na Privor).
Ne reče mi ništa za Štrbinu/Strbinu, Radimski je označuje kao "Strbina-pass" - planinski putni prolaz/prijelaz/prijevoj na trasi rimske ceste od Brišnika u Roško polje.

..da malo po Tušnici udarimo.,tamo mi nešto miruši..
Misli da treba najprije ovaj 294º azimut povuć još s Velike pa male Mošnjače i vidit šta pogađa pa ćemo pomalo dalje, iza toga stranice trokutova.
Ponovit ovo za Veliku Mošnjaču isto kao za Grad.
Velika Mošnjača
43.565,17.19472
Možda bi pogodili Malu Gradinu u Kamišnici ali je izvan dometa.
Pogodili Drvenik. Ako je na njem bila gradina prije nego je razbucana onom bauštelom - onda dobija smisao, jer gradina je mogla bit malo dalje od vrha prema geonames.org
U Rašeljkama smo dosta blizu nečeg prapovijesnog ovdje
43.628536,16.997706
Ako je ovo gradina/gromila, onda stvarno izgleda da gromile i gradine nisu bez veze razbacane u prostoru i nisu samo prirodna zaštita kao Vrata/Boomerang.
43.599238,17.088322
Ima još tih kamenitih pojava na crti nazad prema V. Mošnjači… kad stignem, nastavit ću, ako Bog da.
Mislim da si uhvatio nît, kako to treba ić i da možeš nastavit bar taj azimut 294º na 20 km sa značajnijih gradina.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 18 Travanj 2014, 22:52:26 poslijepodne
Ma ne mogu ja  bez vas dvojice ali evo me samo nakratko da vam dam Štrbinu...Označena je...

http://s27.postimg.org/kz2u5cfcj/trbina_1.jpg
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 18 Travanj 2014, 22:56:27 poslijepodne
.
Ne reče mi ništa za Štrbinu/Strbinu, Radimski je označuje kao "Strbina-pass" - planinski putni prolaz/prijelaz/prijevoj na trasi rimske ceste od Brišnika u Roško polje.


delmata te pozdravlja(ima goste)..provjerio kod njega za ove Štrbine,,a i on provjerio,nije bio siguran.....put od Radoša prima G.Brišniku.

Mislim da jesu Šapine,ali dok ne provjerim neka stoji
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 18 Travanj 2014, 23:10:27 poslijepodne
Ne znam kakav si s Google Earthom, znaš li pročitat koordinate točke na slici, budu ti na onom dijaloškom okviru što iskoči kad postavljaš točku na ..

(http://i.imgur.com/WLXNWrQ.jpg)
(http://i.imgur.com/Lxa81HC.jpg)
(http://i.imgur.com/xPtRpTP.jpg)
(http://i.imgur.com/ntC0iPQ.jpg)

Jurevac (krnjinjani ga zovu izgleda Jurjevac) ima na 22 strani što si ti zaokružija,,a šapine su karta ispod

(http://i.imgur.com/wX2C1FS.jpg)  ovu sam zadnju malo "namoto"
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 18 Travanj 2014, 23:36:43 poslijepodne
Kad citiraš upis obriši iz citata nepotrebno. Svoj tekst nastavi iza kraja BBCode tag-a "quote"
iza ovakvog:
[/quote]Već smo ovo učinili dovoljno nepreglednim.

Na 294º ne može ništa (a i ne treba pogodit Tušnicu). Zasad bilježim ideju da Grad i Velika Mošnjača korespondiraju s Velikom i Malom gradinom na Kamešnici po azimutu 294º. Vidljivost je na rubu dometa, ne znam. Tvrdit da je atmosfera bila prozirnija u prapovijesti?
Pri provjeri imat u vidu ulazne greške. U solarni kalkulator unijet koordinate mjesta s kojeg se gleda (Grad, Mala pa Velika Mošnjača), precizno sračunat razlike zenita i azimuta  za solsticij i ekvinocij, imat u vidu pomak sjevera (zemljine osovine) kroz povijest, a za ozbiljan rad uzet koordinate GPS-om na licu mjesta.
Nastavit ću uređivat ovu poruku.
Gdje smo stali?
Velikoj Mošnjači na 294º dat ćemo 30 km (ne pita nam jist) pa vidit kud prede, je li mimo Malu i Veliku Gradinu u Kamešnici.
Skidam datoteku i mijenjam joj generičko ime u velika-moshnjacsa-294-30.kmz jer se više ne snalazim u bočnom prozoru Google Eartha.
Google Earth ne benda kako ja krstim datoteku, a meni se ne da pamtit kako on označuje mjesta, Veliku Mošnjaču pamtit kao 43.565 SZŠ, pa "30 at 294 fom…".
Promašilo Veliku i Malu Gradinu po geonames.org. Pogodilo nešto što dobro liči na gradinu, a geonames.org ima malo SZ odatle toponim Gradina.
Ovdje na satelitskoj Google Earth (u daljem tekstu GE) slici:
43.655202,16.912150
u Voštanima, kod Babića, Akrapa, Ćaleta.
Ako ovakav par koordinata zalipiš u prozor za pretragu na Google Maps (https://maps.google.com/) (u daljem tekstu GM) dobit ćeš misto označeno zelenom strilicom, ako je uključena Google karta, uključiš satelitsku sliku
43.655202,16.912150
Samo Kamišnica još nije pokrivena satelitskim slikama pristojne razlučivosti.
Slijedi Mala Mošnjača
Mala Mošnjača
43.56528,17.20306
Pri samom kraju pogađa Ravnu Glavicu (30 km), satelitska je takva kakva je, malo prema Ćaletama pogađa nekakvu gromilu. Geoportal HGU vjerojatno ima HOK i Dof ovog područja pa komu se da može pogledat.
Gromila je ovdje negdje
43.667108,16.884423
Kod toponima "Lačina kosa" pogađa nekakvo kamenje ovdje
43.616010,17.044910
Oko toponim "Šapina staje" na par mjesta ispred i iza, ovo što je bliže stajama i Mošnjači kao da pokazuje smjer streličasto naziđano kamenje
43.589601,17.127112
Presijeca jednu tromeđu na parcelama zapadno od Pavlovića:
43.572540,17.180383

Prelazim na slijedeći kalkulato GPS Visualisera (u daljem tekstu GPSV), drugi odozgo na stranici "Calculate the distance between two addresses".
Uzimam koordinate krajnjih točaka prve bazne stranice prvog A trokuta.
Grad - Velika Mošnjača
Grad
43.56611,17.16676
Velika Mošnjača
43.565,17.19472
Mogu preuzet rezultantnu .kmz datoteku, no zapravo nam samo treba sad azimut između Grada i Velike Mošnjače
93.126°
Sad idemo u legendu. Tvrdimo da Grad predstavlja Jarila (jarić, rog, rožac, rošac, liči li? belevarac). Velika mOšnjača je Mokoš, a mala - mala Mara.
Kutu trokuta kod Jarila dajemo veličinu 122º.
Velesu i velesovoj kući dajemo 24º koja su se dobila kao razlike zenita na solsticiju i ekvinociju.
Mokoši dajemo 34º koja smo dobili kao razliku azimuta na solsticiju i ekvinociju.
Jarilu ostaje tupi kut 180º - 34º -24º = 122º.
Od Grada/Jarila/Rožca konstruiramo 122º u onosu na pravac Grad/Jarilo/Rožac - V.Mošnjača/Mokoš. Ovdje nam ne će trebat 30 km po priči trebamo samo prebacit priko vode i priko polja.
93.126° - 122º = -28.874º
360º - -28.874º = 331.126º

Od Grada 10 km, ma 20 km, ko će ponavljat ako ne pogodi, a presijeć će se to i prije 5. km s pravcem od Mokoši pod 34º.
Crtamo od Grada na 10 km pod 331.126º na onom GPSV kalkulatoru otprije.
Siječe JZ kut groblja kod sv. Ive pa oštru krivinu na makadamu u polju. Je li tu bila kakva gromila?
Pamtim gromile? ovdje (i kasnije kod Pavina Doca, ali ono kao da je noviji kameni nabačaj) nisu idealno pogođene, ali tu je to.
43.587258, 17.150613
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 18 Travanj 2014, 23:49:19 poslijepodne
Vidljivost je na rubu dometa, ne znam. Tvrdit da je atmosfera bila prozirnija u prapovijesti?

Zasada što se tiče vidljivosti...ona je dobra,čak može nagurati "vrlo dobar(4)"...a iz onih fotosa se da izvuči zaključak,... razumio sam te u svezi odgovora,valjda sam sada uvišćo....azimute mislim da bi ovo mogao svladati brzo(još malo mi triba)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 19 Travanj 2014, 01:03:22 prijepodne
Sad s V. Mošnjače dižemo na 10 km pod kutom od 34º na pravac V. Mošnjača - Grad.
Azimut nam je od Grada do V. Moš. za 180º zaokrenut jer idemo s druge točke dužine.
93.126° + 180º = 273.126º
Na taj azimut dodajemo 34º u smjeru kazaljke na zidu.
273.126º + 34º = 307.126º
Presjek (Veles) je nabrdu iznad Smudice
43.590427,17.148199
Ništa markantno. Ono zapadno izgleda kao prirodno samoniklo kamenje. Belevarac. Smudica i suha šuma iz mita, da nije nešto nakrivo. Zelena šuma je na sjevernim padinama Zavelima. Sudica je nešto osmuđeno? Vatrom i gromom opaljeno?
Uz crtu mi se valjda priviđaju gromile, ovo ovdje:
43.588451
17.151731
Ako je ovo tumul i ono SZ od njeg, nije loše
43.572020,17.181730
a dobro je i jer smo prilično promašili novu crkvu ovim pravcom.

Zatvoren prvi Belajev mitski trokut. Grad/Jarilo - Smudica/Veles? - V.Mošnjača/Mokoš.
Zabilježit. Legenda. Provjerit varijantu sa Perun/Smudica, kad se oko Smudice nađe markantna točka.
Slijedi. Na dužinu Grad - Velika Mošnjača podić kut 34º iz Grada, pa potom i 23º iz Grada i time smo isprovjeravali sve mogućnosti dužine Grad - Velika Mošnjača.
Potom proć kombinacije s Male Mošnjače.

U međuvremenu netko tko zna pričat nek sláže rošku priču oko ovoga i malo izdaljeg ispipat starčad o legendama glede kamenih svatova:
http://sms.zrc-sazu.si/pdf/12/SMS_12_Dermek.pdf

Iako bi veles po Divkovićevu rječniku mogao bit i vojnik čarkaš, koji je iz baze na Velešuši i zasjede u Gredi začarkao čarku pa izginuo i ukopan na licu mista u Velešovu greblju.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 19 Travanj 2014, 10:03:04 prijepodne
Nabrzinu...Provjerite ovu točku (uhvaćenqa i Mošnjača i Rog) udaljenost od roga oko 1000-1200 metara...


http://s11.postimg.org/v03qcocjn/IMG_1716.jpg


http://s11.postimg.org/fmen2z0xv/IMG_1717.jpg
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 19 Travanj 2014, 10:15:11 prijepodne
google earth

http://s18.postimg.org/y1pnbgfbt/Sa_google_earth.jpg
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 19 Travanj 2014, 12:06:39 poslijepodne
Ovaj prvi trokut je mitski i kultni, nije funkcionalni. Treba imati u vidu ulazne greške. Trokut je definiran isključivo kutovima. Ako pokušamao sa stranicama ne ćemo ga moći zatvoriti u ravnoj trigonometriji. GPSV koristi sfernu trigonometriju za udaljenosti.
Dakle, prvi kultni trokut ima vrhove:
1. Grad - pripadni kut mu je 122º. Jarilo, Rožac. (Sve vodi k tome da nije Veles nego Jarilo, i da se Grad zvao Vèlim).
2. Velika Mošnjača - pripadni kut joj je 34º. Mokoš
3. Smudica - pripadni kut mu je 23º. Perun. Sv. Vid. (Belevearac? Smud < SvVid)

Veza između Jarila i Mokoš presječena je s jednim ili dva (danas povremena) vodotoka. Smrtenjača. Ime se baš uklapa u mít. Gornje Vrilo je tu-i-tamo, ali i ono presijeca crtu. Smudica i bez povezivanja sa sv. Ilijom i sv. Vidom ima dovoljnu mitsku težinu kroz etimologiju i semantiku glagola smúditi, osmuditi… …osmúđen, makar belevarac ovo proglasio još jednom jezičnom vratolomijom. Smudica je onaj koji smudi, vatrom, gromom - gromovnik. Možda mu nisu izgovarali ime - Perun, već neko zamjensko - Smudica, ali to ostavljam kulturnim antrpolozima i ekspertima za mitove. Zovite Belaja. Dok je još živ. Ako je još živ.

Pošto je trokut kultni, gromila ili gradina na Smudici je mogla, ali nije morala biti. Ako je postojala gromila, zanimalo me je gdje je mogla završiti. U zidovima okolnih dolaca? Slučajno, ili po diskretnu nagovoru templara, benediktinaca, franjevaca…?
U potrazi za markantnom točkom (gromilom) na Smudici… e ovo se još nije viđalo, pravilno kružno ograđeni dočići iako plodna tla ima i izvan dočića. Čudna dva zida ili Rožani čudno kùpe pokošeno sijeno u docu. JI od toga čudan amfiteatralan trag kruga u tlu. Malešno za rimski/grčki amfiteatar. Još JI nešto okruglo i nejasno iz zraka. Vanzemljaci?

(http://24.media.tumblr.com/abde8d10c9f1e50c11ce54aa5cb8212d/tumblr_n49v2zYW4n1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/abde8d10c9f1e50c11ce54aa5cb8212d/tumblr_n49v2zYW4n1txjp1wo1_1280.jpg)

Bilježim, dok ne dođemo do toga, a tu mi se čini da bi oko toga moga ovoforumski Zavelim pomoć, funkcionalni trokut - kalendar - sjetveni kalendar.
Zasad mi se čini da tomu služe one prizide kod Pavlovića u nekom drugom funkcionalnom, a ne kultnom trokutu. Pošto nema tolikog polja u samom Roškom polju, moguće je da je ovo prapovijesno kalendarsko središte za sva okolna polja. S Grada prapovijesni kalendarac prati azimute zalaza sunca što je u svezi s azimutom 294º koji je dobijen kao pravac zapada (270º) na koji je dodana razlika zenita solsticija i ekvinocija (24º). Nekako ih prenosi na prizide kod Pavlovića u nekom funkcionalnom kalendarskom trokutu i dovodi u vezu s razlikom azimuta zalazaka sunca između solsticija i ekvinocija (34º). Prizide su mu kao nekakve oznake na kutomjeru, jer im ja ne vidim neku ratarsku funkciju u smislu podzida na terasastu tlu.


Slijedeći trokut.
1. Grad 122º
2. V. Mošnjača 24º
3. Plane ili Skubonje? 34º

Od Grada
43.56611,17.16676 za 10 km na azimutu 331.126º u GPSV (nije ostalo spremljeno u GE iz prošlog trokutanja)

Od V. Mošnjače
43.565,17.19472
dižemo 10 km na azimutu
273.126º + 24º = 297.126º

Nije presjeklo na Velešuši kako se očekivalo, ali u skoro točno presjeku bi mogla bit kakava obrasla gromila. Na Gredi je prošlo pore vjerojatno na terenu markantnog JI špica.
Iza presjeka ova crta približno pogađa još nekakvo kamenje. Koga zanima može dat i ovoj cri 20-30 kilometara pa vidit jesu li oko nje poredane gromile i gradine.
Presjek je na toponimu koji se zove Plane, ako se ne varam. Tu je blizu i vrlo, vrlo zanimljiv toponim - Skubonje. Od glagola skubiti koji nas opet vuče na Divkovićev rječnik i na riječi s korijenom vel-.

Na ovoj baznoj stranici Grad - Velika Mošnjača ostaje još V. Mošnjači dati 122º, a Gradu dati 34º pa 23º i provjerit i te trokutove.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 19 Travanj 2014, 13:55:57 poslijepodne

Još teorija zavjere? Mit. Trebalo je ukloniti mit i razbit mu topologiju.
Mogla bi se kladit da crkva koju upravo otkopavaju nije bila crkva sv. Ilije.
Smud ili sv. Vid joj nisu ni blizu. Na području Roškog polja nema toponima Satulija ili sličnog. Studenci kod Imotskog imaju Satuliju. Podno Šatulije na Potezu Bučići - Crvenice - Kongora mora bit makar kapelica sv. Ilije. Po toponimiji srušena crkva u Roškom polju može prije bit crkva sv. Vida (Smudica, malo teže) ili ponajprije sv. Jure (Jurevac, Jurjevac).
Bakula je moga bit po daljem podrijetlu i s Roškog polja i znat za mit, ako je bio očuvan do njegovog djetinjstva. Mogao je dolazit u Roško polje kod roških Bakula kojih ima i u maticama i u topnimiji (Bakulin dôl ili dola) Roškog polja. Radovan Jerković je mogao bit kod rodijaka Blaža Jerkovića u Roškom polju. Ali Mandić.
Mandić! Potješe! Samo pravi šćetu i nered po povijesti. Pa se ti kosiri kad ti ja kažem da je to jugoslovenski kadar i da ga je Jugoslavija spremila u Rim. Možemo povuć i paralelu, je li pra Čuić priša Acu glede sina Tomislava i Tomislavgrada ili je bilo obratno 1925. Ali to je isti val istog južnoslovjenstva. Čuić je stradao i previše u životu, bez obzira na rezultat imenovanja Tomislavgrada u jednom ili drugom kontekstu, bez obzira na to je li to s kršćenjem Tomislavgrada njegova pobjeda ili poraz.
Od Mandića je pošlo. Od onog njegovog "in lingua verniculari". Vidi ovdje (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2848.msg62544#msg62544). Onda to uzme autoritet Eubel i to nam se vrati ko bumerang u glavu. Mandićeva Acta Franciscanae Hercegovinae I su objavljena 1934. u Mostaru. Dinić 1939. iz svog interesa samo nadostavlja Rog na Roško polje na Mandićevu ep. rosonensis/rosanensis u Roškom polju iz 1934. Ako postoje motivi za razbijanje starog mita na Roškom polju onda Mandić nastavlja ono što je počeo Bakula s lociranjem crkve sv. Ilije na rošku Crkvinu/Džamiju, zbrci pridonose i srpski đomeštri i kartografi onom vojnom kartom na kojoj je sv. Ilija na mjestu sv. Ive. What a mess!

Toponim Plane. Kako se izgovara? Pláne. Plȁne. Plàne. Plâne. Kako god. Nabacujem ideju onom tko bude obrađivat mitsku priču. Na Plani ili Planama je planulo i svatovi su se okamenili/izginuli. Svatovski tumuli/gromile su završili u prizidama na Plani/Planama. I te prizide mi na tom mjestu ne izgledaju racionalno i u ratarskoj funkciji. Prije će bit da su razbucane gromile nego da je bilo toliko kamenja s parcela rastribljeno u prizide. U miocenu, rasjed dovoljno blizu po pravcu I-Z malo južnije.
Je li sa toponima Sinišće sinula munja, ne znam, nu ne vidim da bi tamo bili silni sjenokosi. jarilo ima Jaričuše kod Bregova. Konjavice - Jelovci - Jaričuše - Bregovi - potok Žlìba. Je li ono na Bregovima danas na satelitskim slikama vinograd? Ako može u Mokronogama što ne može na Roškom polju? Ili je voćnjak?
Napravi li svaki rasjed u miocenskim slojevima na površini hrpu kamenja razbacanog po površini?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 19 Travanj 2014, 15:19:01 poslijepodne
Postavljamo pravac s V. Mošnjače pod kutom od 122º u odnosu na stranicu prema Gradu.
Od V. Mošnjače
43.565,17.19472
dižemo 30 km na azimutu
273.126º +  122º = 395.126º protrali puni krug i prošli istočno
395.126º - 360º = 35.126º
GPSV na na "Draw profile" veli da smo već oko 25 kilometra zviznuli u brdo, a tako daleko nam i ne treba, ali možda i prije 5-og kilometra, ali će valjda oba pravca od Grada i onaj 23º 24º (ovaj 23º se samo mota oko nogu) i 34º presjeć prije toga ovaj pravac.
Prolazi između gromila istočno od Vrata/Bumeranga. Na SI rubu polja u brdu prolazi pored zanimljive gromile dovoljno blizu. Na vrhu midene nešto se bijeli oko crte. Ja l je snijeg ja l su labudove? Promašilo gradinu kod Mandinog Sela pristojno. Korekcije kuta 122º što pokazuje ona gromila na rubu polja mogle bi nas odvest ovim pravcem do gromile na Ljubuši. Daleko? Korekcije kuta - u onom solarnom kalkulatoru uzeti Grad odnosno Veliku Mošnjaču i za te koordinate napravit azimute i zenite i njihove razlike i uzet nekako u obzir tisućljeće razlike do vremena kad su te gradine i gromile naćuljene u prostor.

Slijedeći trokut.
1. Velika Mošnjača 122º
2. Grad 23º
3. ništa markantno, neka njiva 34º

Podižemo od Grada pravac pod 24º u odnosu na pravac prema V. Mošnjači
Grad
43.56611,17.16676
Oduzimamo, u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na zidu
93.126° - 24º = 69.126º
Po profilu s GPSV ne možemo daleko dobacit (7-8 km i u brdo). Presjeklo se u polju. Ništa markantno ni blizu. Mogla je bit otribljena gromila. Čini se da nije. Izgleda - u ništa.
Ali je dobro paralelna prizidama kod Pavlovića. Najjužnijoj u nizu približno paralelnih. Kalendar. Gromila? oko ove točke
43.571064, 17.184834
Očekujem - kad dignemo s Grada 34º da će prizide bit u sredini, između 34º i 24º bit će ko crtice na fizičkom trokutu, pravo ili ovako (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e7/ARISTO-GEO_DREIECK_1550_indiziert_transparent.svg) nakoso.
Sad bode u oči i paralelnost prizida na Planama s pravcom od Grada na 122º položenog u odnosu na pravac Grad - Mošnjača. Jesu li i te prizide dio solarnog kalendara?

Podižemo od Grada pravac pod 23º (Belaj i 23º, ovo me stalno vuče u grešku) 24º u odnosu na pravac prema V. Mošnjači
Grad
43.56611,17.16676
azimut
93.126° - 34º = 59.126º

Ovo prije petog kilometra zvekne u brdo, ali tako daleko nam niti ne treba. Ako je ovo gromila na opožarenu zemljišu ovdje, to je to.
43.573173,17.183134
Drevni suncoznanac očitava kalendar iz zalaza i zenita sunca i bilježi ga na tlu. Ponovo ga očitava s one prizide koja od ove gromile na 43.573173,17.183134 ide blago JI do presjeka s onin pravcom koji smo Od Grada povukli tako da je kut kod Grada 23º. Dakle taj presjek desetak prizida u pravcu Z-I i te jedne na pravcu SSZ-JJI je za zapis i očitanje kalendara. Kojom teknikom? Zavelime?
Pravac tangira izdaljeg Džamiju, što je dobro. Ne mislim da je dalji tijek pravca bitan, iako ima markantnih točaka i u polju i u brdu koje markiraju ovaj pravac na terenu. I kod presjeka se vidi nešto mutno ko trag gromile.
Bilježim li ja približno, koliko je moguće u GE ova presjecišta, ili će to trebat nanovo, mislim ako će netko objavljivat nešto na ovu temu onda svakako mora s GPS-om na teren i se nanovo.
Presjecište bilježim (Perun u ovom trokutu)
43.587789,17.216861
Time smo iscrpili mogućnosti bazne stranice Grad - Velika Mošnjača.
Baznu stranicu Grad - Mala Mošnjača kad se stigne i ako se bude imalo volje ovo razrađivat.
Može tu bit još baznih stranica. Provjerit vidljivost Grad - Vrata i ić dalje s tim.
Tu može bit bazna stranica i Grad - Ušice… itd. a to je puno posla za GE i GPSV. To bi bilo puno lakše u pravom GIS alatu. QGIS npr. tamo je lako preklopit i topografske karte i DOF.

A jesmo li dali Perunu 122º? Ili bi u ta dva trokuta on upao u polje? Ima toga još na ovoj baznoj stranici? Il mi se zamantalo?

Prizide na Planama. S njih je stariji (od onoga suncoznanca na Gradu) ili sudobni suncoznanac očitavao nešto s V. Mošnjače?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 19 Travanj 2014, 15:48:48 poslijepodne
..biće nešto,samo vrimena
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 19 Travanj 2014, 16:33:09 poslijepodne

Kako ono Delmat(a) veli, podaj čekić đomeštru. Ovo s gradinama i trokutovima prema ovomu radu
http://sms.zrc-sazu.si/pdf/12/SMS_12_Dermek.pdf
bi najbolje složio đomeštar kakav lokalni u GIS programu.
Na svaki par gradina kao stranicu i na svaki vrh-gradinu naćulit kut prema stranici 122º, pa 34º, pa 24º pa ocrtat i vidit na što liči.
Onda da u solarnom kalkulatoru posloži s Grada (i svake druge gradine) azimute zalaska sunca i pripadne zenite u značajnim datumima. Pogledat što je s onim 2. svibnja prema istom radu:
http://sms.zrc-sazu.si/pdf/12/SMS_12_Dermek.pdf
a napose što je sa sv. Jurom glede Jur(j)evca.

Samo bi mi bilo krivo, ako se pokaže da je to drevni ilirski solarni kalendar, da to netko pripiše Grcima, a ne domaćoj sudobnoj pameti.
Grčka gradina i halkopirit mogu upućivat na određenu rudarsku i metaloprerađivačku djelatnost i drevne peći za taljenje. Grčka će bit pripisana tomu da su baš uvozni Grci ko majstori to radili baš tu, ili da se tu primijenjivala neka tehnologija uvezena iz sudobne Grčke.
Šuma na tom području oko Grčke gradine je vjerojatno stradala tada, a vjerojatno opet i u doba Rimljana, valjda su kod onih ruševina pravili žbuku i klak lokalno, pa i otud Oplanići i Pančić dolac u kojem su ostali samo panjčići - Panjčić dolac.

Nemam kad, ali i bez GIS alata onim GPSV bi trebalo probat oponašat drevnog suncoznanca s Grada. Unijet koordinate Grada u sunčani kalkulator i pogledat sve značajne azimute zalaska i promislit kako ih je i na kakav kutomjer bilježio suncoznanac i kako ih je dijelio (ona 24º) kad ih doda na pravac zapada (azimut 270º).
Promislit kakvim je viskom, posudom s vodom - vaservagom, kantar-terezijom… kakvim gnomonom (http://www.profil.hr/skolski-odjel/osnovna-skola/mjerenje-visine-sunca) su mjerili zenite i kako su to prenašali na teren i kasnije čitali s terena. Puno toga za samlit.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 19 Travanj 2014, 16:35:20 poslijepodne
Delmata ti veli da i ovo zaboraviš...Ostaci "Raškovića" staja (Zelenike pratar ih doveo iz Ercegovine)

http://24.media.tumblr.com/abde8d10c9f1e50c11ce54aa5cb8212d/tumblr_n49v2zYW4n1txjp1wo1_1280.jpg
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 19 Travanj 2014, 16:38:07 poslijepodne
Delmata ti veli da i ovo zaboraviš...Ostaci "Raškovića" staja (Zelenike pratar ih doveo iz Ercegovine)

http://24.media.tumblr.com/abde8d10c9f1e50c11ce54aa5cb8212d/tumblr_n49v2zYW4n1txjp1wo1_1280.jpg
Eto došli oni na tlo na koje prije njih nije ljudska noga stupila. Ako su išta uradili onda su bi će nakrivo vratili nauzgor onaj komad sorena zida, pa sad zidovi više nisu ni ipriub paralelni.
I zašto one gromile/ruševine u velikoj elipsi zapadno od Smudice na satelitskoj slici u GE izgledaju četvrtasto, a ovde okruglasto?

(http://24.media.tumblr.com/522c4635617a8145ba2ff6770abe56b7/tumblr_n4a93kjc5h1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/522c4635617a8145ba2ff6770abe56b7/tumblr_n4a93kjc5h1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 19 Travanj 2014, 16:51:14 poslijepodne
Kad stignem ako triba  objasnit ću ti krug po krug što si ga  označio...Bunar lokva zidina od ovčarice par vrtača  pretvorenih u vrtove itd....I usput neznam sa čijih karata google earth "čita" ali  to nije Smudica nego je to poviš Smudice ...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 19 Travanj 2014, 16:54:35 poslijepodne
Ovo što si sad označio su Sučića staje  u kojima su "di jučer" živjeli a ispred staja su livade ako se to može nazvati livadama...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 19 Travanj 2014, 16:56:30 poslijepodne
prvi krug odozgor ti označava bunar a sljedeći lokvu...još dvije lokve imaš lijevo...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 19 Travanj 2014, 16:57:21 poslijepodne
…Bunar lokva zidina od ovčarice par vrtača  pretvorenih u vrtove itd....I usput neznam sa čijih karata google earth "čita" ali  to nije Smudica nego je to poviš Smudice ...
Iskustvo kaže da ni takve lokacije ne treba odbacit smatrajući ih recentnim i novim ruševinama. Treba pogledat kamenje u njima i pregledat ima li spolija. Pravokutni trokut što kaže belevarac i vidit je li predobro otesano u vinklo za zid od ovčarice. GE koristi toponimiju s geonames.org. Kad nema bližeg toponima kažem kao gore - zapadno od Smudice, mogu dodat i jugoistočno od Sučića staja. Valjda je dovoljno precizno za grubu forumsku priču. Ne objavljujemo (još) (kvazi)znanstveni rad. Pomalo.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 19 Travanj 2014, 17:07:51 poslijepodne
Slažem se da ne triba ništa odbacivat ali nu...

http://s22.postimg.org/mje59jw8h/Filip_Zelenika.jpg

Njegov ćaća Blaž je iz Gradca doselio kod nas...Misliš li da starija Roška "plemena" nebi prije iskoristili i preuzeli tj naselili ovu  lokaciju da je tu bilo obrađenog kamena ili bilo čega što bi moglo im poslužiti?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 19 Travanj 2014, 18:33:51 poslijepodne
Kako ono Delmat(a) veli, podaj čekić đomeštru. Ovo s gradinama i trokutovima prema ovomu radu
http://sms.zrc-sazu.si/pdf/12/SMS_12_Dermek.pdf
bi najbolje složio đomeštar kakav lokalni u GIS programu.
Na svaki par gradina kao stranicu i na svaki vrh-gradinu naćulit kut prema stranici 122º, pa 34º, pa 24º pa ocrtat i vidit na što liči.
Onda da u solarnom kalkulatoru posloži s Grada (i svake druge gradine) azimute zalaska sunca i pripadne zenite u značajnim datumima. Pogledat što je s onim 2. svibnja prema istom radu:
http://sms.zrc-sazu.si/pdf/12/SMS_12_Dermek.pdf
a napose što je sa sv. Jurom glede Jur(j)evca.

Samo bi mi bilo krivo, ako se pokaže da je to drevni ilirski solarni kalendar, da to netko pripiše Grcima, a ne domaćoj sudobnoj pameti.
Grčka gradina i halkopirit mogu upućivat na određenu rudarsku i metaloprerađivačku djelatnost i drevne peći za taljenje. Grčka će bit pripisana tomu da su baš uvozni Grci ko majstori to radili baš tu, ili da se tu primijenjivala neka tehnologija uvezena iz sudobne Grčke.
Šuma na tom području oko Grčke gradine je vjerojatno stradala tada, a vjerojatno opet i u doba Rimljana, valjda su kod onih ruševina pravili žbuku i klak lokalno, pa i otud Oplanići i Pančić dolac u kojem su ostali samo panjčići - Panjčić dolac.

Nemam kad, ali i bez GIS alata onim GPSV bi trebalo probat oponašat drevnog suncoznanca s Grada. Unijet koordinate Grada u sunčani kalkulator i pogledat sve značajne azimute zalaska i promislit kako ih je i na kakav kutomjer bilježio suncoznanac i kako ih je dijelio (ona 24º) kad ih doda na pravac zapada (azimut 270º).
Promislit kakvim je viskom, posudom s vodom - vaservagom, kantar-terezijom… kakvim gnomonom (http://www.profil.hr/skolski-odjel/osnovna-skola/mjerenje-visine-sunca) su mjerili zenite i kako su to prenašali na teren i kasnije čitali s terena. Puno toga za samlit.

Puno toga za samlit...biće to u redu,neće stati na ovome.
Usput iskustvo i meni govori da nije svaka vrtača samo vrtača,svaka zidina samo zidina,svaki kremenčić samo kremenčić itd...treba svaki kamen privrnut(ne doslovno),,a to će ovo lito biti zadaća No 1.I one moje slikovnice nisu slučajnost(a ima toga...),svako pametan vidi da su ciljane(s liva,desna,odozgo,ostraga..)pa u kojim vrimenskim uvjetima..ima toga+štogod materijalnih dokaza(evidentirano,točna pozicija,okolnosti..)...ima toga...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 19 Travanj 2014, 19:04:30 poslijepodne
--i DA,, nešto što nas tjera na razmišljanje(barem mene,i to duboko)...ovo sam prošlo lito "skinuo"  ...više od 200 metara i je li ovo slučajno?Ovo je sve sastavni dio ove naše priče....a poigrajte se malo sa "rasvjetom".Velika gradina Mrkodol...ovo desno krilo po meni nije slučajno...ili?Ovome sam dao ime Poljudska ljepotica

(http://i.imgur.com/F9ujTAR.jpg)
(http://i.imgur.com/m9nKqwE.jpg)
(http://i.imgur.com/iEpJkyp.jpg)
(http://i.imgur.com/tFprj3f.jpg)
(http://i.imgur.com/9oadKw1.jpg)
(http://i.imgur.com/1aC12c5.jpg)

A IMA TOGA JOŠ...samo treba gledat
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 19 Travanj 2014, 20:53:06 poslijepodne
Imali josh koja karta, osim one jedne, na kojoj je Rožko Polje cila siverna strana Biokova?
Evo, tražeć stare specijalke austrougarske nabasalo se ponovo na još jednu, austrijsku. Roško polje kao područje zapisano od Ciste do Medova doca.
F.A. Schrämbl. 1789. (http://www.ub.unibe.ch/content/suchen__finden/digitale_sammlungen/karten/ryh_de/pix/index_ger.html?col=ryh&pic=Ryh_6408_10)
Preko grane i Roscopoglie ucrtano i upisano kao naseljeno mjesto.

Rustschigrad. Rušigrad definitivno bio dovoljno dugo soren drevni Vèlim. Uzput, ova mi rešava "Presni Klanaz" na rimskoj od Brekala na Priviju. Pasklanuklans = Pasič-klanac. Valja.
Ovaj Županjac und Čista (http://digitalcollections.nypl.org/items/510d47df-8ca5-a3d9-e040-e00a18064a99) iz 1884. što ih ima vinx su isto nekad bili javno i lako dostupni na internetu u odličnoj razlučivosti.
A kad posložim ove crkve ovdje (http://mapy.vkol.cz/mapy/v51934_093a.htm) po putu - Sveti Abo u Sovićima na drugoj temi je gotova stvar.

..ako se može šta pomoć,i ako što znači ,šaljem u rezoluciji komplet,al' tamo ....nikakav problem,,
Ne treba. Hvala. Tražim ona izdanja između 1884. i 1914. nešto iza drugog austrougarskog premjera, to mi se negdje zagubilo.
Imalo ih je neko američko sveučilište u .kmz datoteci preklopljene na Google Earth.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 19 Travanj 2014, 20:59:12 poslijepodne

Ovaj Županjac und Čista (http://digitalcollections.nypl.org/items/510d47df-8ca5-a3d9-e040-e00a18064a99) iz 1884. što ih ima vinx su isto nekad bili javno i lako dostupni na internetu u odličnoj razlučivosti.


..ako se može šta pomoć,i ako što znači ,šaljem u rezoluciji komplet,al' tamo ....nikakav problem,,
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 19 Travanj 2014, 22:07:31 poslijepodne
Santini 1780. (http://www.ub.unibe.ch/content/suchen__finden/digitale_sammlungen/karten/ryh_de/pix/index_ger.html?col=ryh&pic=Ryh_6408_8) karta Dalmacije. Ruschigrad. Anzinovac je nekad bio naseljeno mjesto.
Turske trase 1812. na ovoj karti (http://www.ub.unibe.ch/content/suchen__finden/digitale_sammlungen/karten/ryh_de/pix/index_ger.html?col=ryh&pic=Ryh_6504_28).

Ova digitalna zbirka (http://www.stub.unibe.ch/maps/ryhiner/collection/index.php?group=volume).

Kod ovih (http://www4.uwm.edu/libraries/AGSL/auhu.cfm) u Wisconsinu su špecijalke nekad bile iz svih premjera, nema kod koga drugog bit.
"Spezialkarte der Oesterreichisch-ungarischen Monarchie im Masse 1:75,000 der Natur"
Preselili u Connecticut (http://magic.lib.uconn.edu/historical_maps.htm) ili kreče, jesu li usput pogubili karte? Nema.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 19 Travanj 2014, 23:16:19 poslijepodne
A nešto slično ovome je bilo nekad:
http://www.oldmapsonline.org
ima se ovdje šta pregledat glede Ruschigrada.
A tu se može nać i ona Županjac und Čista nerektificirana kao iz ostale špecijalke iz te generacije:
Ako link nije privremen - Županjac und Čista
http://maps.nypl.org/warper/maps/14663#Export_tab
68 MB skinuto. Solidno digitalizirano. Ma opet ću ja to zagubit.

A ko će ovakve popise ponovo češljat
http://www.lib.utexas.edu/maps/map_sites/hist_sites.html
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 20 Travanj 2014, 14:15:49 poslijepodne

52 tumula u sjećanju snaviljčena na jednu lokaciju.

Uzput, ova mi rešava "Presni Klanaz" na rimskoj od Brekala na Priviju. Pasklanuklans = Pasič-klanac. Valja.

Sto godina ne znam što ću od ovog toponima Pasič na trasi Tijarica - Prisika - Privor - (Ad LIbros?) - Strbina - Brišnik - Delminium.
Uključit u trasu ili zaobać? Zgodno se ulazi iz Aržanačkog polja, nema nekog prijevoja. Relativno lako se izađe i na razinu Mijakova polja. Ali s Prisike na Mijakovo polje pa na Privor - nikako nije uzput. Privije, mala i velika? Ne znam. Milje, miljaža…

Kamensko web mjesto (http://www.kamensko.webs.com/o%20selu.html)
Pri dnu opis karte Tijarica 1908.

(http://img689.imageshack.us/img689/4537/p1020814xc.jpg) (http://img689.imageshack.us/img689/4537/p1020814xc.jpg)

Po ovoj karti sam nekad davno ubicirala lokalitet Dubci. Kod Velike Gromile (http://www.geonames.org/3286398/velika-gomila.html), ili kod kakve usedline malo zapadnije. Nakrivo. Zbog položaja u odnosu na toponim Vinica na toj karti. To je Mala Vinica. Jasno s karte "Županjac und Čista".

U toj Pasiči ili na tim Dubcima je netko (Patsch, Ballif, Radimsky) izbrojao nenormalan broj tumula (50?) za podneblje, kad zbrojiš sva okolna polja i pašnjake. Evo što te tumule/gromile ne mogu nać na satelitskim slikama, ne mogu nać ni pisani izvor sad. Da ja to nisam nešto pogrešno?
Uzput, tražeć to našlo se ovo o ostacima grada Skenderija, JI od Crvenica s eliptičnim zidinama (Radimski 1896:145 (https://archive.org/stream/wissenschaftlic01hercgoog#page/n171/mode/1up)). Stranica prije ove. Ovog Radimskog 1896. vridi ponovo pomalo pročitat. Za ovu Skenderiju (Senkur?) sigurno mi se čini da joj to nije prvo i me, a on referencira na Bakulu (1867:135 (https://archive.org/stream/schematismustopo00fran#page/135/mode/1up)).
U Pasiči Radimski (1896:152 (https://archive.org/stream/wissenschaftlic01hercgoog#page/n178/mode/1up)) opisuje Gradinu i nalazi žbuku u temeljnim zidovima. Evo ga. Na slijedećoj stranici (153 (https://archive.org/stream/wissenschaftlic01hercgoog#page/n179/mode/1up)).
Otprilike prijevod. "Na obližnjem brdu Derazovac stoji veći tumul, zatimna jahačkom putu (je li po rimskoj trasi? op. glonga) prema Vinici (Maloj Vinici, op. glonga) jedan veći i 2 manja tumula i još dalje kod skupine kuća Dubci na jednoj padini brda (Perinovac? op. glonga) 52 (sic!) tumula, ispod kojih je u dolini Vinica još jedan veći tumul."
Toponimija. Derasovac, Dražovac, Đerasovac… etimologija? Divković, latinski pa dalmatski. Pogledat.

Od Brekala ili još od Tijarice, pokušavalo se doć na Privor i u Ad Libros i preko Strbine (Strbina-pass!) k Delminiumu rimskom i preko Vranbabe u Tribistovo. Toponimija je obećavala. Velika i Mala Privija su nekakvi prijevoji. Nenakav rimski nalaz na Ravnom ili Mekom Docu je dobrodošao. Od turskih doba su se brojali preostali karavanski putni hanovi u okolici. Han Brekalo (na Prisici), Karlov Han (Prisoje), Sčočibluvšić Han (Pecukić), Han Marijan (Mokronoge-Šuica), Subašića Han (Studenci-Vinica) i sl.

Pasič (Pasič-Klanac) bi mogao bit ključ, ako trasa iz Brekala nije išla iznad Pasiči - ravno na Privije (Malu pa Veliku). Pasič. U Pasiči i Pasikama se sjeklo drvlje. Preko Dubaca se prevozilo. Ili se ložilo lokalno jer na listu geološke karte "Imotski" Pasič je jedino naseljeno mjesto na najstarijim geološkim naslagama na tom listu - jura. Ovi uz toliki broj tumula a tako malo resursa (na prvi pogled) su ili eksploatirali neku rudu iz tih jurskih naslaga, ili su imali bole alate i tvrđe tomahavke od jurskog kamenja pa terorizirali susjede, uglavnom imaju velik višak tumula. Te tumule ne mogu nać na satelitskim slikama u toliko broju danas. Ne vjerujem da su i ti tumuli dio solarnog kalendara, makar ima u blizini Dubaca toponim Perinovac (Perun ili kakav Pèrē?). Možda su na Planama u Roškom polju bili tumuli kamenih svatova pa porazmješteni u prizide između parcela, možda su i na Krbuljama (Pavlovići) tumuli/gromile označavali kalendar pa ih onda kasnije generacije porazmistile u prizide između parcela.

Pregledom zračnih slika ovi dugi pravci u okolici bi mogli bit ispeglane trase rimskih cesta, ne vidim na kartama ni NN ni VN dalekovode, a sve podsjeća na njih. Onaj žuto označen komad sjeverno od Prisike su dalekovodi na kartama - očito i očitano. Ali ove na slijedećim slikama ne vidim na karti kao dalekovode. A pravocrtnost i kutovi prijeloma bodu u oči.

(http://24.media.tumblr.com/7c62b7bd36a25b0fd615433e78ebb75f/tumblr_n4bsn9FcCO1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/7c62b7bd36a25b0fd615433e78ebb75f/tumblr_n4bsn9FcCO1txjp1wo1_1280.jpg)

(http://24.media.tumblr.com/b987e7659addd35b281a2483f77b518f/tumblr_n4bsnuqSCy1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/b987e7659addd35b281a2483f77b518f/tumblr_n4bsnuqSCy1txjp1wo1_1280.jpg)

(http://31.media.tumblr.com/18d0fe2f2e55410a9e739eac59380570/tumblr_n4bsobNQmw1txjp1wo1_1280.jpg) (http://31.media.tumblr.com/18d0fe2f2e55410a9e739eac59380570/tumblr_n4bsobNQmw1txjp1wo1_1280.jpg)

(http://24.media.tumblr.com/18d0fe2f2e55410a9e739eac59380570/tumblr_n4bsosXq2s1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/18d0fe2f2e55410a9e739eac59380570/tumblr_n4bsosXq2s1txjp1wo1_1280.jpg)

(http://37.media.tumblr.com/51de0b0b8dcda2b46ff88844ff43174e/tumblr_n4bspad1zZ1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/51de0b0b8dcda2b46ff88844ff43174e/tumblr_n4bspad1zZ1txjp1wo1_1280.jpg)

i ovo sve skupa na i oko prijelaza sa kota 600+ na 700+ u zomi Kamensko - Prisika - Pasič iako navodno Rimljani nisu marili za uzdužni nagib već su se držali pravocrtnosti trasa

(http://24.media.tumblr.com/40d83006522c3fb7a288ea8a288ddd8c/tumblr_n4bsq4M7cL1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/40d83006522c3fb7a288ea8a288ddd8c/tumblr_n4bsq4M7cL1txjp1wo1_1280.jpg)

Ako su ova 52 tumula očuvana i ako se pokaže da su i oni dio nekog solarnog kalendara, onda mi presenzacionalno zvuči prva suluda tvrdnja da su 52 tumula 52 tjedna kroz godinu.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 20 Travanj 2014, 16:50:54 poslijepodne
...u gužvi..sad mi ćaća reče da je u Krnjinu,;lokacija danas;;blizu Garde, kod kuće Mate Pedalinog(Ljubasa) bila stara crkva,koja?..starost više od 300 godina,on misli da bi podaci morali biti u Živogošću u franjevačkom manastiru ili u Makarskoj.Ovo samo da pribilježimo!
-a vratiću se poslije na ovaj putni pravac..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 20 Travanj 2014, 18:21:28 poslijepodne
Vinx, a ko nije u gužvi ovo dana? Volila bi ga vidit. Pomalo!


Delmata ti veli da i ovo zaboraviš...Ostaci "Raškovića" staja (Zelenike pratar ih doveo iz Ercegovine)

Baš je dobro što se ja i ti nikako ne razumimo. Zato se i oću s tebon razgovarat.
Šta se i iman razgovarat s nekim što zna i misli isto šta i ja?
Šta mi takav ima nova reć?

Pošto je trokut kultni, gromila ili gradina na Smudici je mogla, ali nije morala biti. Ako je postojala gromila, zanimalo me je gdje je mogla završiti. U zidovima okolnih dolaca? Slučajno, ili po diskretnu nagovoru templara, benediktinaca, franjevaca…?

Pomoćnik biskupa Barišića. Specijalac. Barišić i društvo su nadasve bili djelotvorni. Na svim poljima. Ne mislim ništa loše o njima. Naprotiv. Ovaj nije ni dvi godine sastavijo na župi u Roškom polju, a réšio je tragove mita u predaji. Bi će je samo za to i doša na župu, pa dobijo nagradno kod kuće bit župnik do pemzije. S ledine ću postavit plauzibilnu tezu o tome. Polazne postavke mi ne će bit ništa tanje od Mandićevih glede episcopiae rožanensis, niti Dinićeve glede lokacije Roga. Mandić je moga, a nije mora znat za Rošiće u Seonici ni za ruševine u blizini, a mora je znat za lokalitet Crkvine kod Seonice, za Roški brig je moga, a nije mora čut, a zgodno bi mu doša za krunjenje kralja Budimira. To što ignorira činjenicu i ne pita se zašto Barišić iz Oćevije ne meće kvazikampanelistički (nije Šujičak, a Šujica ni po onoj sudobnoj Scheda karti nije u Ercegovini, Potješe!)  sjedište vikarijata u Šujicu, ili makar u Duvno, već baš u Seonicu, e ne čudi me ni to za Mandića.
Kad pogledaš di su Rimljani brže-bolje naćulili svoj novi Delminium, na Županj-potok, na potok Tabašnicu vidiš da nisu poštivali ilirsko naslijeđe s terena. Možda s namjerom da se ne zna di je osta soreni Dalmion. A nitko da raskopa one Crkvine kod Seonice. Da su Rimljani kasno svatili kako su pogrišili s lokacijom svoga Delminiuma - dovoljan dokaz su ti vrata od sivera na forumu rimskog Delminiuma. Pricrtali plan grada i posadili na Tabašnicu. Onda arheolozi nađu kako su zaziđivali vrata od bure, od sivera, kad im je utužila klima. Autori lokalnih monografija kad pišu o seobi župnika duvanjske župe iz Bukovice u Seonicu redovito pišu da su se uklanjali s prometna mista, pa se sklonili na manje prometno u Seonicu. Po starim kartama Seonica nije na nimalo manje prometnijem putu od prapovijesti priko rimske do turske dobe. Sonica je na staroj trasi Trilj-Aržano-Rama. Me š čini da u Bukovici, i s obzirom na ilirske lokacije, nisu mogli napripravit drva, ili su imali nezgodna susjeda i da su se prije od toga uklanjali nego od putnika-namjernika. Putnicima-namjernicima obično nije do kavge.
Dinić uzeo specijalku austrougarsku, naša "Ruine Rošac" i sravnio jugoslavensku i naša "Grad", pa opet naša sličnost "in lingua verniculari" ko i Mandić i to mu je svekolika argumentacija. Za Rošiće u Seonici nije ni moga ni mora čut, pra Rapo Barišića se Dinića nije briga, a ruševine oko Seonice nije moga vidit na kartama, jer ih nije ucrta austrougarski đomeštar na kartu, mislim da je bilo do onoga što piše Patsch - u Seonici nisu baš bili raspoloženi za suradnju. Ni Radimski u GZM-u 1894. ne spominje ruševine iznad Rošaca, a čini mi se ni 1896., a taj rad iz 1896. ću po svoj prilici (i zbog ovoga) pročitat ponovo.

Perunovu gradinu, ili Perunove gromile na Smudici su razbucali Raškovići, ako na Smudici, tamo di je vrv onoka trokuta, nema nikakva prapoviesnog traga. Zašto oni? Pa po Imotskoj Krajini, a to ti je sve kuća uz pojetu, postoje pučka vjerovanja o razbucavanju gromila. Vidim u roškoj monografiji iz 2008. da su Rožani i legendu o "babinim zajmenicima" personalizirali i svezali za Vranbabu. Vjerojatno su personalizirali i Belajev mit. Pa je Velešuša tamo di je, Velešovo groblje je tu, a kuće mu nema, ili je još nismo našli, mijenja ga Jarilo (Velim, Rožac), Jur(j)evac je tu, groblje sv. Ive je blizu Velešova glede Jarila i ukopa, Smrtenjača je smrtimična, na Planama je planulo, sa Sinišća sinilo, Perun je Smudica iz osmuđene suve šume, Mokoš je Velika, a Mara Mala Mošnjača… dosad imate naiskićeniju, najbogatiju i posve mjesno personaliziranu priču iz "Belajeva mita". Prema Vranbabi, i još ponečem, očito nije mjesna iznimka u pričama, prije je pravilo.

Već vidim predaju da su roški Šimići nestali jer su razbucavali gromile mitskih kamenih svatova na Planama, a roški Pavlovići jer su razbucali gromile na Krbuljama… i nije se našao nitko domaći koji bi se usudio krećat u Perunove, gromovnikove, Smudičine stine… grom iz vedra neba, krupa, pomor, sime će se zatrt… Ko će u to krenut?
Nisu Zelenikina briga bila pusta kmetska selišta u župi, prije je to posa za Teskeredžića, ili koga drugog, Bušatliju, štajaznam. Ovi su znajuć ,ili ne znajuć, za mjesne mitove i legende, u oba slučaja najvjerojatnije razbucali Perunove stine na Smudici i prije neg je Bakula proša kroz Roško polje pišuć šematizam (prije 1867.).
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 20 Travanj 2014, 19:56:43 poslijepodne


Baš je dobro što se ja i ti nikako ne razumimo. Zato se i oću s tebon razgovarat.
Šta se i iman razgovarat s nekim što zna i misli isto šta i ja?
Šta mi takav ima nova reć?


Razgovarat jašta ćemo nego se razgovarat jerbo ja ti podigod i sam sa sobom razgovaram reko bolje sam sa sobom nego sa kakvom budaletinom a vidim da si ti pametan čovik iako te brte vijar nosa s brda  brdo pa se umorih letajuć za tobom...Jelde da i ti sam sebe ponekad ne možeš ujtit?...Evo vako Smudica ti je onako baš mitološki čudna a i zmijarljiva brte (Ma kud Perun ne osmudi i one zmijurine) a gromila ima oho-ho i to ne bilo kakvih nego nakavih od žestaca ravnih ploča debljine 10-15 cm (Ka da ih Veles iz podzemlja izbaci) koje narod goni i salidža isprid kuća...Dakle Smudica je zanimljiva i ja te želim tu i dovući od Raškovića staja a ti zapro nogama i nedaš li se nedaš ali dobro kako oćeš ti ostani gore samo se nemoj udušit u onom Raškovića bunaru...;)...Niže od Smudice je Rakitovica u kojoj ima nekakav bunar za kojeg kažu  da je i izvor ali starost mu se nezna nit su ga gradili austrijanci niti turci ni ajduci....Isto tako i u šumi Rakitovica postojala je građevina za koju nitko nezna iz kog vrimena je (ima na još ponekim lokacijama navodno nekakvih ostataka za koje se nezna od kada su)...Sljedeće na što  ti želim obratiti pažnju jer sam kratak s vrimenom jesu toponimi iako si zasada na recimo dobrom putu...Naime starost naziva i izvornost  tih toponima je vrlo bitna jerbo onaj Kolokovac oliti ga Kolakovac sada komotno može biti Tandarovac od kada ga pratar proda Tandarama čini mi se a dobi ga od Kolaka isto tako Mošnjača može biti *udo labudovo ali nije tu zasad dobro stojiš...Kad stignem poslikat ću ti Smudicu a i snimit video  kamerom ako triba..Ponavljam kad stignem jerbo moram i koru kruva zaradit...;)..I usput  iako je nebitno Plane ne veži za Šimiće jerbo oni tamo nemaju što radit Plane su Šapinove i Adrušića koji ionako nastadoše od Šapina i jedan komad Ljubasovog "miraza"...Eto ..:D
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 20 Travanj 2014, 20:07:39 poslijepodne
I usput  iako je nebitno Plane ne veži za Šimiće jerbo oni tamo nemaju što radit Plane su Šapinove i Adrušića koji ionako nastadoše od Šapina i jedan komad Ljubasovog "miraza"...Eto ..:D
Šimići su mi se omakli manitoj glavi, a nisu tipkovnici. Slova m i p su daleko na tipkovnici. Šipići. U kontekstu prezimena kojih više nema na Rošku polju.

Glede Smudice, bez GIS alata (Quantum GIS) i preklapanja karata, ja ne mogu sa satelitskih slika ocijenit koja je dominantna kota u blizini presjeka ova dva pravca sa Grada i Velike Mošnjače. Sa satelitske slike mi nije jasno što je ono kamenje okolo presjeka crvenih pravaca. Samoniklo i isprano kamenje na vr brda, ili nasuta gromila/gradina.
Dominantna točka je možda neka od prve do šeste elipse, a ja iz zraka ne vidim koja. Sedma elipsa je ono gdje meni dodatak/plugin za Google Earth (.kmz datoteka s geonames.org) locira područje koje se zove Smudica. Od ovih šest elipsa, a možda je neka sedma dominantna, jedna je Perunova gromila. Dovoljno su blizu.

Tamo gdje je pao presjek, ono (na GE) izgleda ko zatrpana vrtača ili zaravan pri vr brda. Korekcijom sunčanog kalkulatora možemo dovoljno precizno pogodit najizražajniju točku u reljefu oko ovoga presjeka - u vr ćiverice. Možda je baš to gdje je pao presjek - naizražajnije mjesto u prirodnom reljefu, nu ja očekujem kakvu gromilu u presjeku.
Ulazani podaci na temelju kojih je taj presjek nacrtan su dovoljno neprecizni da bilo koja od ovih šest elipsa, ili neka, na slijedećoj slici neoznačena gromila, u blizini ovoga presjeka na slijedećoj slici može bit taj treći vrh Roškog mitskog kultnog drevnog trokuta. Označenu su redoslijedom procijenjene vjerojatnosti (1.-6.) po osjećaju za mogući rezultat i korekcije - preciziranje ulaznih podataka - prvenstveno sunčanog kalkulatora. U svakom slučaju ona točka/gromila/vrh koja je u prostoru dominantna - ona je najvjerojatniji treći (Perun) vrh narečenoga trokuta.

(http://37.media.tumblr.com/8ec005bc33f392b8746d47bb408870a7/tumblr_n4cehi1FyK1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/8ec005bc33f392b8746d47bb408870a7/tumblr_n4cehi1FyK1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 20 Travanj 2014, 20:58:42 poslijepodne
Ovdje di je broj 7  odmah u tom žbunju desno je staja od Zelenika...Pravo naprijed je lokva i bunar i dalje puteljkom kroz šumicu se iz te ograde izlazi na Smudicu.... brojevi 1 2 3 i 4 označavaju stijenje  (živac ni minama ga nemoš raznit)  a ne gromile
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 20 Travanj 2014, 21:06:09 poslijepodne
Ja i dalje tvrdim da Gajac krije nešto...Čuj Gajac a ni trna na njemu osim mnoštva keramike?... Za Gajcom (Nesmim ni reći Velimom) je što?..Zavelim a iza Velešuše...Pa Peraguše (Perun) itd itd... Dite materi..;)

http://s12.postimg.org/qrlz6p4wt/GAJAC.jpg



 
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 20 Travanj 2014, 21:11:42 poslijepodne
Google Earth nije dobro preklopio slike na terenu. Vinx mi može reć, a možda i ti ako znaš točne koordinate u WGS stupnjevima nekih križanja ili crkava ili vrhova po Roškom polju. Tu greška zna bit 100-injak metara. Podloge za reljef u Google Earhu imaju razlučivost 3x3 sekunde, ugrubo 100x70 metara. Meni se 1 čini po GE najdominantnijom u okolici presjeka onih pravaca. Zato je ovo možda najbolje složit na karti i ponajbolje u kakvu GIS programu (QGIS Quantum GIS). Te iz GE prividno dominantne točke (1,2,3) su logične prema GE jer ako smanjimo kut na Mošnjači moramo povećat kut na Gradu i vrh presjeka mota prema njima, a i izgledaju dominantno. Možda nisu ni smatrali da na živac treba još nešto naćulit. Možda ima samo kakav ogradni zid, ili samo njegov trag slično Velikoj Mošnjači. Ne znam.
Ja i dalje tvrdim da Gajac krije nešto...Čuj Gajac a ni trna na njemu osim mnoštva keramike?... Za Gajcom (Nesmim ni reći Velimom) je što?..Zavelim a iza Velešuše...Pa Peraguše (Perun) itd itd... Dite materi..;)
Peraguša (i vjerojatno Gajac) je druga priča. Nije kultna. Ovi trokutovi su prapovijest, prije Krista. Prapovijesne gradine i gromile. Na Peraguši je križ. Ovdje mitologija dobro zaobilazi križeve i crkve, za razliku i nasuprot onog Đermakovog rada.
Ako povećamo kut na Gradu, moramo smanjit za odgovarajući iznos kut na V. Mošnjači. A to svrće presjek prema točkama 1,2,3 koje mi se ionako u GE čine dominantnim kad se gleda od Grada ili V. Mošnjače. Povećanje kuta na Gradu mi se sviđa i zbog toga što možemo pravcem s Grada potpuno promašit i groblje sv. Ive, ovako, zasad, pravac s Grada je očeša JZ ćošu od greblja.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 20 Travanj 2014, 21:18:20 poslijepodne
Prepuštam kooardinate Vinxu davno  davno je bilo Kosovo i haubice koordinate i azimuti...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 20 Travanj 2014, 21:32:22 poslijepodne
...WGS ?jel to sa onih 'meričkih što imam?u kaviću pa pratim mobilno.ako je! istočkajte što tribam(očitat) pa ...do doma...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 20 Travanj 2014, 21:34:38 poslijepodne
Neznam  za Križ na Peragušama no stotinjak metara od Gajca na lokalitetu "Voćke" mnoštvo je predmeta od kamena...Nekakve iglice sjekači za kožu i šta ti ja znam...Ispod Gajca grobovi (Svojim rukama sam ih otkopavao i znam da su kosti prastare)...Brdašce do Divice koje sam označio kao nekakvo groblje je u narodu budilo nelagodu tako da čobani na njemu ni ručati nisu smjeli jer se znalo "da tu ima nešto"...Gajac mi djeluje kao nekakav žrtvenik ali dobro...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 20 Travanj 2014, 21:38:01 poslijepodne
...ili da mi se napiše tex.što triba za GIS,a ja bi copy pa mail do prijatelja da se ne patimo,ALI DA BUDEMO KONKRENTNI-zadatak...da se ne patimo.Prijatelj će mi to mislim uraditi...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 20 Travanj 2014, 21:38:26 poslijepodne
Prepuštam kooardinate Vinxu davno  davno je bilo Kosovo i haubice koordinate i azimuti...
Onda je za tvoju VES ovo rešeno, sve točke od 1.-6. su za topnike pogodak u odnosu na presjek onih pravaca, koliko se ja razumim u mekaniku.

...WGS ?jel to sa onih 'meričkih što imam?u kaviću pa pratim mobilno.ako je! istočkajte što tribam(očitat) pa ...do doma...
Google Earth koristi WGS84 koordinate, a takve daje svaki GPS uređaj (by default, ako se namjerno ne promijeni koordinatni sustav). Ništa. Zaboravi. Probat ću nešto drugo. DGU HR je priklopila TK25 dobro skroz i ima baš te WGS84 (dobro, geodeti će reć da na nekoj x decimali ima razlika, nema veze) koordinate u stupnjevima (ne one u metrima), a nešto mi se čini da su ostavili i sekciju koja pokriva Roško polje.
Evo ga. Ima na geoportalu HR DGU TK25 (http://geoportal.dgu.hr/preglednik/?zoom=9&E=552510.53999995&N=4827975.8200001) ovog područja. Link ne pamti da je u bočnom prozoru bio uključen radio-gumb "TK25" pa ga triba uključit. Radi se o ovakvim koordinatama koje se vide na statusnoj traci:
φ = 43.591101º, λ = 17.138164º
Očitanje s karata i ovakvih digitalnih povlači grešku. Još je, čini mi se rano za to. U završnoj fazi treba stat nogom na sva tri vrha trokuta s GPS-om i očitat koordinate pa onda s njima provest računicu.
Moderni jeftiniji mobiteli koji imaju GPS, često nemaju pravi GPS čip i rade pozicioniranje sa zemlje, po baznim GSM postajama, a ne sa satelita. Zato, ako se koristi mobitel kao GPS treba mu pogledat specifikacije - ima li GPS čip, jer je greška na takvima gdje nema dovoljno GSM baznih postaja obično veća nego pri očitanju s karte ili satelitske slike.
Možeš preklopit ovu kartu u Google Earth. Skini odavde .kmz datoteku za to
http://geoportal.dgu.hr/upute/
Mene taj dodatak živčira jer kad desni škljoc u bočnom prozoru na taj dodatak pa pokušam prozirnost napravit, to drži neko kratko vrime onda se ponovo učitava i bude neprozirno, a meni dodije pricrtavat točke na GE.
Odavde
http://geoportal.dgu.hr/upute/google-earth-wms-dgu/
ovu
http://geoportal.dgu.hr/kmz/wms_dgu_tk25.kmz
Evo, pobošću okolne vrhove i pricrtat crkve kad stignem. Smatrat ću da je DGU HR dobro preklopio WGS84 koordinate i kartu (jer je bar na području RH pouzdano točan i uklopljen), a da GE nije dobro preklopio satelitsku sliku sa stvarnim WGS84 koordinatama ko što je dosad najčešće bio slučaj, pa ako se dobro priklapa - dobro.

Za iPhone ti ne znam. Apple krije detalje o svojim proizvodima ko da su sredstva za masovno uništenje. Ne znam ima li unutra GPS čip bez obzira na Apple Paprika cijenu.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 20 Travanj 2014, 21:58:38 poslijepodne
Sad mi prijatelj na "iphone" 5S pokazuje aplikaciju MAPS 3D LITE...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 20 Travanj 2014, 22:31:51 poslijepodne
V. Mošnjača odstupa na JI za 25 metara. Ništa. Za ovog topnika s Kosova - u vr ćiverice.
Crkva sv. Ive nema topografski znak na TK 25, ali tu je negdje.
Geonames.org dodatak u GE i TK25 se ne slažu oko Grada. Na TK25 Grad je 50-ak metara približno južnije.
Crkva u selu, sredina kruga s topografskog znaka pada ovdje (na GE, JZ kut crkve, ako je ono crkva)
43.581599, 17.165628

Stražnica na koti 987 - geonames.org oznaka je na baznoj (vodoravnoj) stranici trokuta - topografskog znaka za kotu.
Mala Mošnjača na karti nema oznaku vrha.
Kelavina Strana na TK25 (kota 1104) je… od točke u topografskom znaku - trokutu do geonames.org znaka preko 160 metara na SI.
Kota Grčka Gradina je 120 metara na GE (geonames.org) zapadnije nego na TK25.

A ovaj dodatak mi svako malo zašteka Google Earth.

Razumiš li šta ti probam reć? Ono kad digitalizirana crta ceste ne prati satelitsku sliku u Google Earth - Google Maps i slično.
Mi smo ovo dosad složili po koordinatama od geonames.org i po Google (Digital Globe) satelitskim slikama, međutim na terenu može bit u startu 100 metara greške.
Zato treba s ručnim GPS-om na kraju stat na svaku točku, mislim da s diferencijalnim GPS podacima danas je greška oko 3 metra. Pogotovo na ovim dominantnim kotama koje nisu u šumi i zaklonjene brdima i odakle se vidi po desetak GPS satelita.

Možda ja cjepidlačim. I ovako sa satelitskih slika je dovoljno precizno.
Ne znam je li Đermak koristio GPS, nu njemu, čini mi se, nije ni trebao jer su obično koordinate na crkvama (kao i u ovom slučaju) ponajnajprije poravnate u svim koordinatnim sustavima, a za okolne distorzije po vrhovima brda od po stotinjak metara u različitim smjerovima niko se ne sikira puno.
Problem je distorzija. Nisu sve greške na istu stranu pomaknute nego je to - ko da je zgužvano, distorzija, greške su na različitim pravcima i smjerovima, često i na karti i/ili na satelitskoj slici u odnosu na stvarne koordinate mjerene na tlu (λº,φº).

Iako ovaj (mitski, kao i druge) trokut možeš nacrtat na TK25 karti, kutove znaš, dovoljno je precizno, jer je na istom izvoru/mediju.
Ovo što je dosad urađeno je kombinacija geonames.org točaka/toponima, Digital Globe satelitskih slika i Google Earth projekcije, ali mislim da se ni znanstvenici kalibra Mandića, Dinića, Kreševljakovića, Šabanovića… Belaja, Đermeka… ne bi sikirali oko preciznosti u ovom slučaju mitskog trokuta i ne bi gledali u konjski nokat.
Za onaj dio oko solarnog kalendara (i pripadne trokutove) bi se, nagađam, mogli napromašivat s ovakvim ulaznim greškama.

Meni na ovoj njegovoj Veliku Mošnjača daje 1174 m(priko Google Eartha 1136-da li je tako?to ne vidim sada),a Malu Mošnj.daje 1136-na njegovom iPhone.jesam li ja siguran za V.moš.-G.Earth??
Nebitnom mi se zasad čini nadmorska visina neke kote/točke. Pozicija je bitna. Ako nisu na istim koordinatama (λº,φº), to može bit ozbiljan problemu dešifriranju trokutova vezanih za solarni kalendar.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 20 Travanj 2014, 22:46:37 poslijepodne
Meni na ovoj njegovoj Veliku Mošnjača daje 1174 m(priko Google Eartha 1136-da li je tako?to ne vidim sada),a Malu Mošnj.daje 1136-na njegovom iPhone.jesam li ja siguran za V.moš.-G.Earth?? ......Provjerio,poklapa se,kote su uredu.......
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 20 Travanj 2014, 23:10:47 poslijepodne
...ili da mi se napiše tex.što triba za GIS,a ja bi copy pa mail do prijatelja da se ne patimo,ALI DA BUDEMO KONKRENTNI-zadatak...da se ne patimo.Prijatelj će mi to mislim uraditi...
Ma, dovoljno je precizno i ovako.
Makar ja ko cjepidlaka cijelu stvar, čak i za mitski kultni trokut zamišljam ovako kako slijedi.
Uzmem ručni GPS ili mobitel s GPS čipom. Popnem se na Veliku Mošnjaču. Proberem najviši vrh nepodložan eroziji ili točku za koju na licu mista ošajcam da je bila vizir u trokutu. Stojim tu nekoliko minuta dok se GPS ne zagrije i dok koordinate u stupnjevima (ne metrima kartografske mreže! brojevi ispred decimalne točke trebaju bit 43. i 17.) sjeverne zemljine širine i istočne zemljine duljine po WGS84 ne prestanu "plesat". Zabilježim umirene koordinate. Isto ponovim na Grad-u imajuć u vidu da se radi o ruševini i da je značajna točka na prapovijesnoj gradini neprepoznatljiva te da mi preciznu očitanju mogu smetat stabla, pa proberem najveću čistinu oko vrha ruševina ili nešto zgodno po procjeni na licu mjesta.
Na Smudicu ponesem u glavi, u pametnu mobitelu, na papiru… onaj presjek pravaca i tražim ga po terenu, zabilježim i te koordinate kao i one za koje mi se na licu mista učini da su bile vizualni vrh trokuta dok se gledalo s V. Mošnjače i s Grad-a.
Kad se dokopam računala i interneta ubacim točke u onaj GPS Visualiser kalkulator i u Google Earth (i na karte) i unosim u rad/priču za objavu. Prekontroliram solarni kalkulator za koordinate sve te tri točke glede zenita i azimuta zalazaka sunca i njihovih razlika između solsticija i ekvinocija.
Tako ja to zamišljam. Možda cjepidlačim. A za solarni zasad mislim da će tribat sigurno tako jer se bojim da će se napromašivat svak, pogotovo ako su one prizide na Planama i na Krbuljama zapravo razbucane gromile od solarnog kalendara.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 20 Travanj 2014, 23:15:15 poslijepodne
Nego,šta misliš ovako. Ja sutra radim...24 sata.Utorak slobodan,srijeda,četvrtak.GPS odličan od prijatelja(pola dana obuke..davao mi jedan put,garminov-vrlo precizan,skup),fotoaparat-dobar,odličan uzeti,penjanje...Obradio bi V.Mošnjaču+Malu mošnjaču,,,slijedeće Grad...Veleševo greblje,ovu smudicu.
A u međuvremenu da mi se ovo istočka što sve treba,pripremiti ,da iskopiram i sa tim u džep..i sve poredu.
Velika i mala -vrijeme 2 sata...Grad 2 sata + ostalo Greblja ,Pavlovići,Smudica, itd.DA NEMA PRAZNOG HODA.Uzeti u obzir i vremenske uvjete,vidljivost da bude dobra...sve definirati.

Je li mi ovo u isti tren...???
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 20 Travanj 2014, 23:25:59 poslijepodne

Ni na što te ja ne nagovaram. Jedno je sidit prid računalom i naklapat, a drugo je skakat po brdima. Ja ti samo u prethodnom upisu kažem kako bi ja to uradila, i nemam ti što više istočkat. Treba zabilježit GPS-om tri točke na tri vrha trokuta. I zabilježit koja je koja ako ih zbog dvoumljenja na nekom vrhu zabilježiš nekoliko da ti se ne pomišaju. Ako u glavi fotografski pamtiš di je pao onaj presjek na Smudici ne tribaš ništa ni nosat. Na onom je ko zgazi na teren da ocijeni koja je točka mogla bit vrh trokuta na svakom od ovih vrhova, ponajprije gledanjem na druga dva vrha trokuta, i pod noge pazit na što gaziš i je li na tvrdu da ne svrataš i je li moglo erodirat od prapovijesti baš to ili nešto drugo u blizini.

A solarni kalendar, oko toga još ništa ne znam, nemam pojma, čak ni mutnu ideju, kako su prenosili na teren azimute i zenite i njihove razlike. Lino mi proučavat i učit to s gole ledine, a ovoforumski Zavelim se ne oglašava, nekako mi se čini da bi on te stvari moga znat ili imat ideju oko toga, odnekud mi se čini da je pokazao zvjezdoznanstvo i poznavanje drevnih tehnika na ovom forumu na nekoj temi, a suncoznanjstvo mi se čini lakšim, iako možda nije.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 20 Travanj 2014, 23:33:53 poslijepodne
Ni na što te ja ne nagovaram. Ja ti samo u prethodnom upisu kažem kako bi ja to uradila, i nemam ti što više istočkat. Treba zabilježit GPS-om tri točke na tri vrha trokuta. I zabilježit koja je koja ako ih zbog dvoumljenja na nekom vrhu zabilježiš nekoliko da ti se ne pomišaju. Ako u glavi fotografski pamtiš di je pao onaj presjek na Smudici ne tribaš ništa ni nosat. Na onom je ko zgazi na teren da ocijeni koja je točka mogla bit vrh trokuta na svakom od ovih vrhova, ponajprije gledanjem na druga dva vrha trokuta, i pod noge pazit na što gaziš i je li na tvrdu da ne svrataš i je li moglo erodirat od prapovijesti baš to ili nešto drugo u blizini.

A solarni kalendar, oko toga još ništa ne znam, nemam pojma, čak ni mutnu ideju, kako su prenosili na teren azimute i zenite i njihove razlike. Lino mi proučavat, a ovoforumski Zavelim se ne oglašava, nekako mi se čini da bi on te stvari moga znat ili imat ideju oko toga, odnekud mi se čini da je pokazao zvjezdoznanstvo na ovom forumu na nekoj temi, a suncoznanjstvo mi se čini lakšim, iako možda nije.

--evo gledam vrijeme,...ma ne nagovaraš me,vidiš da se u isto vrijeme poklopila moja i tvoja objava;;to ćemo uraditi tako,a i nema druge..usput ćemo još nešto uz put pofotkati,pregledati...
ZNAČI:Velika Mošnjača,Grad...na Smudicu,je li tako?upravo gledam svoje fotografije mislim da imam nešto,dok kompletiram..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 20 Travanj 2014, 23:48:08 poslijepodne
je li tako?ko pita ne skita,opet volim provjeriti..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 20 Travanj 2014, 23:55:38 poslijepodne
Zasad, te tri točke, kad si već navro na teren.

Pošto je tema nepregledna, ponavljam.
U računu mitskog trokuta korištene su WGS84 koordinate u stupnjevima s web mjesta geonames.org za slijedeće točke
Grad
43.56611,17.16676
Velika Mošnjača
43.565,17.19472

Mala Mošnjača - s nje je samo potezan azimut 294º i pritom su korišćene koordinate iz istog gore navedenog izvora
Mala Mošnjača
43.56528,17.20306

Neprecizno očitanje iz Google Eartha za treći vrh Smudicu.
Neprecizno je očitanje presjeka pravaca na Smudici (sijeku se pod kutom 24º, za moje oči preoštrim kutom, ali tu je to negdje)
43.590492,17.148181

U ravnoj trigonometriji ovo vjerojatno i nije trokut. GPS Visualiser koristi sfernu trigonometriju. Možda približno zatvara i u ravnoj jer stranice trokuta nisu dugačke.

Ove koordinate bi možda da iđem na teren i imala na nečem što ne radi na baterije (ili bi ji memorirala i u GPS uređaj ako je dobar s baterijama i ako GPS uređaj ima opciju da se uz točku stavi komentar pa da se zna koje su i što su) i zapisane uz jasnu naznaku da to nisu mjerene nego polazne računske koorinate.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 21 Travanj 2014, 00:06:11 prijepodne
Zasad, te tri točke, kad si već navro na teren.

Pošto je tema nepregledna, ponavljam.
U računu mitskog trokuta korištene su WGS84 koordinate u stupnjevima s web mjesta geonames.org za slijedeće točke
Grad
43.56611,17.16676
Velika Mošnjača
43.565,17.19472

Mala Mošnjača - s nje je samo potezan azimut 294º i pritom su korišćene koordinate iz istog gore navedenog izvora
Mala Mošnjača
43.56528,17.20306

Neprecizno očitanje iz Google Eartha za treći vrh Smudicu.
Neprecizno je očitanje presjeka pravaca na Smudici (sijeku se pod kutom 24º, za moje oči preoštrim kutom, ali tu je to negdje)
43.590492,17.148181

U ravnoj trigonometriji ovo vjerojatno i nije trokut. GPS Visualiser koristi sfernu trigonometriju. Možda približno zatvara i u ravnoj jer stranice trokuta nisu dugačke.

Ove koordinate bi možda da iđem na teren i imala na nečem što ne radi na baterije (ili bi ji memorirala i u GPS uređaj ako je dobar s baterijama i ako GPS uređaj ima opciju da se uz točku stavi komentar pa da se zna koje su i što su) i zapisane uz jasnu naznaku da to nisu mjerene nego polazne računske koorinate.

Hvala...gore se ide,,ali evo pripremam foto koje su optimistične,za sada..Mošnjača skinuta,,sa Male nemam foto izgleda ni ona nije upitna..tražim Grad,mislim da on isto ne bi trebao biti upitan.Napominjem,bez obzira na ovo,,gore se ide i skida se po redu
a ima ovo za komentar itd
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 21 Travanj 2014, 00:18:23 prijepodne
Sa Velike Mošnjače

farma orjentir

(http://i.imgur.com/OIuahge.jpg)
(http://i.imgur.com/VfS3mpe.jpg)
(http://i.imgur.com/wdnPJEY.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 21 Travanj 2014, 00:45:50 prijepodne
-ovdje mala mošnjača...ne vidi se žuta pribadača(daleko),ali se definitivno vidi Smudica
-ovdje Grad...definitivno se vidi Smudica,,,tražim još foto sa Grada u tom pravcu

(http://i.imgur.com/ZTCqGEa.jpg)
(http://i.imgur.com/rDvhx8j.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 21 Travanj 2014, 00:51:31 prijepodne
farma orjentir
Nije samo krme (farma svinja) orijentir nego i Konj. Kad se digne 34º s Velike Mošnjače u odnosu na stranicu Velika Mošnjača - Grad) i doda dovoljno kilometara (u onom GPS Visaliser kalkulatoru za pravac pod nekim azimutom) u malo se promaši (desetak metara) vrh Konj na Kamišnici po geonames.org, a to se lipo vidi na ovoj tvojoj prvoj slici.
-ovdje Grad...definitivno se vidi Smudica,,,tražim još foto sa Grada u tom pravcu
Međusobnu vidljivost uopće ne smatram upitnom jer je provjerena na onom GPS Visualiser kalkulatoru, ima onaj gumb "Draw profile" i tamo je provjereno, vidi se na profilu da je čisto, da ništa ne zaklanja/presijeca međusobnu vidljivost ova tri vrha ni izdaleka. Možda je presjek na Smudici u odnosu na grad s Gradu malo "osojnije" strane upao, bar iz Google Eartha tako može izgledat.
....a za svaki slučaj mislim da ti je jasno da je ovo druga farma,ova je ovaca
Tako mi i triba. Pođem tražit templare, a završim u slavenskoj mitologiji koja je zapravo ilirska u prapovijesnom dobu, i usput moram naučit recentni razmještaj farmi i razvoj stočarstva na području u 21. stoljeću, a zanimali su me samo konji na području od doba templara do danas.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 21 Travanj 2014, 00:56:17 prijepodne
Nije samo krme (farma svinja) orijentir nego i Konj. Kad se digne 34º s Velike Mošnjače u odnosu na stranicu Velika Mošnjača - Grad) i doda dovoljno kilometara (u onom GPS Visaliser kalkulatoru za pravac pod nekim azimutom) u malo se promaši (desetak metara) vrh Konj na Kamišnici po geonames.org, a to se lipo vidi na ovoj tvojoj prvoj slici.

nisam ga bez veze stavio,sa razlogom,bode oči.....a za svaki slučaj mislim da ti je jasno da je ovo druga farma,ova je ovaca
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 21 Travanj 2014, 01:25:24 prijepodne
evo je,sa vrha Grada 1012...nisam ništa obilježavao osim farme radi preglednosti..
(http://i.imgur.com/AFSSJUc.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 21 Travanj 2014, 13:52:10 poslijepodne
Ne mogu sad nać odakle mi davno skinut Geonames dodatak za Google Earth, ali sad je nekakva varijanta dostupna odavde:
http://kml4earth.appspot.com/data.html
Ovaj
http://www.geonames.org/kml/feature-networklink.kml

Imam negdje Adria TOPO karte pa ću pogledat tamo što je s koordinatama ovih točaka po Garmin-u.

Pih. Nama Grad, ni V., ni M. Mošnjaču. Uzet ću par točaka okolo.

Smudica u Garmin AdriaTOPO
N43 35 24.5 E17 08 53.4
43 + 35 / 60 + 24.5 / 3600, 17 + 8 / 60 + 53.4 / 3600
43.590138888888889,17.148166666666667
Zalijepim u prozor na maps.google.com - izgleda 100-njak metara ravno južnije od našega presjeka
Zalijepim u bočni prozor Google Eartha, ova pribadača me živčira, odakle se mjeri, ispada od vrha pribadače 40 metara južno. Sitnica. Ništa.

Rasko Polje (valjda crkva)
N43 34 53.9 E17 09 55.4
43.581638888888889,17.165388888888889
≈ 25 metara od JZ kuta crkve na satetlitskoj slici.
Sveti Ivan
N43 34 12.8 E17 09 53.2
43.570222222222222,17.165388888888889
≈ 45 metar istočno od JI kuta crkve na satetlitskoj slici.
Lepuh
N43 34 17.4 E17 10 29.4
43.5715,17.174833333333333
≈ 30 metara JI od satelitske slike česme.

Možda je bolje pogledat OpenStreeetMap dodatak za GE
http://wiki.openstreetmap.org/wiki/OSM_in_Google_Earth
Nisu se ni ovi proslavili.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 21 Travanj 2014, 14:21:33 poslijepodne
Jedan mali savjet...Zavrtite google earth na onom gore "N" za 180 stupnjeva i priđite Smudici sa sjeverne strane tada će vam jasno biti vidljive točke koje je glonga označio 1 2 3 4 ...Dakle i ono već spominjano stijenje kao i točka  gdje mu se linije sjeku...Da glonga Smudica je 100 metara južnije a čak sumnjam da sa onih tvojih obižlježenih točaka postoji optička vidljivost prema recimo Mošnjači iz razloga jer su  one točke u  niže a i šuma je tu.....Zavrtite google earth i vidjet ćete ono što sa južne strane niste...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 21 Travanj 2014, 14:32:34 poslijepodne
O prizidama u funkciji solarnog kalendara.
Pokušaj 1.
Govori li išta azimut najmarkantnije prizide, koja valjda više izgleda kao kameni nasip ispod drvlja?
Google Earth ravnalo. Azimut 75º.
Solarni kalkulator, stari dijagram.

(http://37.media.tumblr.com/3ab6ff0dd76f16d12c75e26b6be8f7b0/tumblr_n48cijqL3W1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/3ab6ff0dd76f16d12c75e26b6be8f7b0/tumblr_n48cijqL3W1txjp1wo1_1280.jpg)

Izlazak sunca po dijagramu na 20. travnja je na azimutu oko 74º. Sveti Jure je 23. travnja. Je li ovo na terenu markiran pravac izlaska sunca na Jurjevu?

(http://37.media.tumblr.com/3f540ec76c415bdf108ee5368055ad40/tumblr_n4drx7aJ931txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/3f540ec76c415bdf108ee5368055ad40/tumblr_n4drx7aJ931txjp1wo1_1280.jpg)

Idemo pogledat jednu prizidu, bolje rečeno kameni nasip na Planama.
Azimut 146.5º. Ovo bi, nagađam, trebalo imat veze s zenitom i s pravcem sjene na tlu u podne kad je sjena najkraća. Je li smjer sjene okomit na pravac azimuta izlaska sunca? Jesu li azimuti izlaska i zalaska sunca na istom pravcu? Zavelime?
Recimo da je okomito. 146.5º - 90º = 56.5º
Solarni kalkulator, stari dijagram pogledamo…
Ovo je kut zenita (Solar Elevation, ordinata na dijagramu, ne baratam ovim pojmovima) oko 20. travnja. Možda baš na Svetog Juru.
Zavelime, koja je veza između solarne elevacije (vrijednosti na ordinati dijagrama) i azimuta sjene uspravna šćapa na tlu? ±90º?

(http://37.media.tumblr.com/9b8e81b25e20e601ad72f7d793d4fbca/tumblr_n4drxl1nAQ1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/9b8e81b25e20e601ad72f7d793d4fbca/tumblr_n4drxl1nAQ1txjp1wo1_1280.jpg)

Ovo je za mene to do daljnjeg - solarni kalendar. Sve dok mi netko ne ukaže da se radi o gruboj pogrješci.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 21 Travanj 2014, 15:16:54 poslijepodne
a čak sumnjam da sa onih tvojih obižlježenih točaka postoji optička vidljivost prema recimo Mošnjači iz razloga jer su  one točke u  niže a i šuma je tu

I Grad i Velika Mošnjača mogu Smudici pitu s glave pojist. Doduše, to nije baš idealno za "Belajev mît" jer bi on trebao bit naviše, al' šta š, takav vas reljef zapao. Možda je i zato Smudica, a ne Smudina, Smudetina…, ili slično. Međusobna vidljivost je nesporna.

Ajmo nacrtat profile stranica ovog "računskog" trokuta na GPS Visualiseru
Grad
43.56611,17.16676
Velika Mošnjača
43.565,17.19472
Smudica
43.590492,17.148181

Profili

Grad - Velika Mošnjača

(http://24.media.tumblr.com/73fc702dad4a6e1722628629bd70144f/tumblr_n4dtt2Roji1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/73fc702dad4a6e1722628629bd70144f/tumblr_n4dtt2Roji1txjp1wo1_1280.jpg)

Grad - Smudica

(http://37.media.tumblr.com/5037b0d50291d79a23aaa09d9aeb5955/tumblr_n4dtvjtHff1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/5037b0d50291d79a23aaa09d9aeb5955/tumblr_n4dtvjtHff1txjp1wo1_1280.jpg)

Velika Mošnjača - Smudica

(http://31.media.tumblr.com/00492373cd5701814908fbdf710f4934/tumblr_n4dtxnW3zV1txjp1wo1_1280.jpg) (http://31.media.tumblr.com/00492373cd5701814908fbdf710f4934/tumblr_n4dtxnW3zV1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 21 Travanj 2014, 15:45:59 poslijepodne


Ovo je za mene to do daljnjeg - solarni kalendar. Sve dok mi netko ne ukaže da se radi o gruboj pogrješci.

--e ovo,ovo,,ovo me interesira...nisam ništa smio govoriti.Znao sam da ćete vidjeti.E sad Delmata,mislim on bi nam nam malo više o povijesti ovoga mogao reći...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 21 Travanj 2014, 16:03:26 poslijepodne
Meni je lino učit sad ovo o zenitu, sunčevoj elevaciji, deklinaciji, a čini mi se da to Zavelim zna.
Ovde je izgleda zgodno izloženo, samo ja slabo kužim, sporo pamtim, a brzo zaboravljam.
http://pveducation.org/pvcdrom/properties-of-sunlight/elevation-angle
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 21 Travanj 2014, 16:06:23 poslijepodne
Meni je lino učit sad ovo o zenitu, sunčevoj elevaciji, deklinaciji, a čini mi se da to Zavelim zna.
Ovde je izgleda zgodno izloženo, samo ja slabo kužim, sporo pamtim, a brzo zaboravljam.
http://pveducation.org/pvcdrom/properties-of-sunlight/elevation-angle

pa di je taj Zavelim?...ja imam PTSP-teži,di ću ja po ovome..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 21 Travanj 2014, 16:59:40 poslijepodne
--e ovo,ovo,,ovo me interesira...nisam ništa smio govoriti.Znao sam da ćete vidjeti.E sad Delmata,mislim on bi nam nam malo više o povijesti ovoga mogao reći...
Žao mi je ali mislim da ću vas  morati razočarati iz razloga što mislim da je ovo ipak  (gromile) pre pre mlado za takve stvari...Naime gotovo sam siguran da to ne ide daleko u prošlost nego se pokušalo doći do koliko-toliko plodnog tla ( iako tu nema niti 2 cm zemlje ispod su muljikave poleče i pločice) pogotovo obitelji Adrušić koji usput rečeno svi zajedno osim mnoštva  vrtala po sinišćim po Pletovini  i po brdu niti 3 njive nemaju...Plane=Planski se dililo zemljište potom se krčilo tlo i kamene muljigave ploče se ostavljale na međe parcela...Mislim da mi je rođak rođen 1932.g. pričao da je to njegov otac radio pa i on sam no raspitat ću se kada dođe iz Berlina di još živi...Neznam otkud glongi da je to Šipića jer Šipića  obitelji su  se većinom iselile kada je Beg na njihovo imanje doveo Sučiće iz Bukove Gore i Šipićim oduzetu imovinu dao njima...Istina nekoliko Šipića je ostalo i nakon toga jednog su ubili Grabovički partizani a posljednji se nakon rata iselio u Mikanovce di i sad živi njegova obitelj no to i nije bitno...Raspitat ću se ali mislim da su one kamene  međe na Planim iz novijeg vrimena...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 21 Travanj 2014, 17:24:58 poslijepodne
…mislim da je ovo ipak  (gromile) pre pre mlado za takve stvari...Naime gotovo sam siguran da to ne ide daleko u prošlost nego se pokušalo doći do koliko-toliko plodnog tla ( iako tu nema niti 2 cm zemlje ispod su muljikave poleče i pločice)
…Šipića jer Šipića  …Raspitat ću se ali mislim da su one kamene  međe na Planim iz novijeg vrimena...

Ni jedne ni druge prizide… Ne valja. Nisu prizide nego kameni nasipi prapovijesnog (ob)lika. Podsjećaju me na Ošaniće.
Nema pedološkog ojašnjena ni agrotehničkog za baš onakvu položenost kamenih nasipa, makar na prvi pogled na Krbuljama pejzaž izgleda kao podzidano, terasasto tlo na padini. Ovdje to definitivno nisu podzide na Krbuljama. Google Earth podloga za reljef može privarit, ali tlo, ona njiva istočno od Pavlovića u GE izgleda puno strmije nagnuta a nije ispodziđivana. Na Krbuljama od nekog dalekog upisa na temi me čudila količina kamenja na lokaciji koju će ti teško objasnit bilo koji geomorfolog.
Na Planama, agrotehnički i pedološki ovi kameni nasipi i parcelacija su nelogični, količina kamenja geološki i geomorfološki baš tu ne paše. Susjedne parcelacije i zidovi (a ne kameni nasipi) imaju agrotehničku i pedološku logiku (ista takva na Krbuljama na prvi pogled zavara površna promatrača), mislim na susjedni skup parcela istočno od ovih naših Plana i južno od Plana — zidovi i parcelacija prostiru se približno okomito na glavni pravac pada terena.

Šipići su nebitni, ono je bilo samo dio uzgrednog naklapanja i gruba paralela o predaji o sudbinama ljudi i događajima koji bi prema predajama uslijedili nakon razbucavanja gromila.
Ako ti je do detalja, ne mora idejni pokrteač nekog posla i vlasnik parcele bit i onaj koji će obavit radove (u ovom slučaju u tuđe ime i za tuđi račun razbucat gromilu).

Plane ja radije dovodim u vezu s The Plane (ravnina^ (http://en.wiktionary.org/wiki/plane)^ (http://en.wiktionary.org/wiki/planus#Latin) - zašto ravnina kad ovo i nije baš najbolji primjer ravnosti u polju) jer je na njima privaljena uspravna ravnina u kojoj stoje zenit i sunčeva elevacija u ravninu polja.
Koliko se dodad ujtilo iz ove deklinacije i elevacije - sunčeva elevacija i zenit su komplementarni kutovi u uspravnoj ravnini. (elevacija + zenit = 90º)

(http://pveducation.org/sites/default/files/PVCDROM/Properties-of-Sunlight/Images/ELEVATE.gif) (http://pveducation.org/sites/default/files/PVCDROM/Properties-of-Sunlight/Images/ELEVATE.gif)

Na Krbuljama su bilježeni azimuti izlazaka/zalazaka sunca. Na Planama su iz uspravne ravnine privaljeni kutovi zenita u "vodoravnu" ravninu polja, tako da kut njihovog azimuta na terenu u vidu azimuta kamenih nasipa odražava zenite koji se očitavaju u uspravnoj ravnini nekakvim gnomonomom (http://de.wikipedia.org/wiki/Gnomon).

E sad tko zna majstora za ovaj alat koji baš i nije Anteljin čekić… Ja se u ovo dalje ne razumin…

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e9/Gnomonische_Projektion.jpg) (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e9/Gnomonische_Projektion.jpg)

Na one dvije slike (u ovom (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2848.msg62991#msg62991) upisu) gdje se vide azimuti kamenih nasipa jasno je da je izabrani kameni nasip na Krbuljama pokazao azimut izlaska/zalaska sunca na 20. travnja, a da je izabrani kameni nasip na Planama pokazao kut sunčevog zenita na 20. travnja, a u vidu azimutalnog položaja toga kamenoga nasipa na Planama.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 21 Travanj 2014, 17:55:11 poslijepodne

Na Planama, agrotehnički i pedološki ovi kameni nasipi i parcelacija su nelogični, količina kamenja geološki i geomorfološki baš tu ne paše.

Plane su same po sebi gotovo cijele kao od nekakvog nasipa ako pogledaš južnu stranu Plana vidjet ćeš da je materijal gotovo kao nekakav  šljunak od muljige dok na samim livadama Plana 2  cm ispod zemlje su ploče iste onakve kao na tim "prizidama" i logično bi bilo da se prilikom oranja sa konjima ako se izvadila takva ploča ona bi se maknula na među jer tko bi je nosio nekamo daleko pogotovo ako ih je mnoštvo a godinama se toga  nakupi a sličan primjer gromila koje djeluju kao prizide  iako ne u tolikim količinama i od takvog materijala imaš gotovo na svim Roškim njivama...Krčilo se puno u Roškom Polju jer smo bili prenapučeni (Unatoč mnogobrojnim žrtvama u ww2 1962.g. oko 3400 stanovnika) a plodne zemlje premalo...Krčilo se i u davninama a o tome nam svjedoče mnoge  "Krčevine" i  u samom Zavelimu...Šapinova krčevina (po 30 metara pšenice se tu nalazilo) Serdarušića krčevina Križića  itd....Kažem mota mi se po mislima da sam od rođaka čuo te priče o Planima ali priupitat ću ga kada bude prilike no gotovo da sam siguran u ovo što sam rekao...Poznajem svaku stopu plana a poznajem i prilike koje su bile tada...Često se znamo našaliti na račun Adrušića vrtala jer ih mnoštvo imaju no ne i njiva...I da na Planim su mi zanimljivi nekakvi pužići jer su kao morski što valjda i jesu....)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 21 Travanj 2014, 18:03:34 poslijepodne
Plane su same po sebi gotovo cijele kao od nekakvog nasipa ako pogledaš južnu stranu Plana vidjet ćeš da je materijal gotovo kao nekakav  šljunak od muljige dok na samim livadama Plana 2  cm ispod zemlje su ploče iste onakve kao na tim "prizidama" i logično bi bilo da se prilikom oranja sa konjima ako se izvadila takva ploča ona bi se maknula na među …
Miocen. Piše nacrtano na karti. Vidi ovaj (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=217.msg60683#msg60683) upis, list osnovne geološke i podaci za grubo preklapanje u Google Earth. Valjda jezerski. Nego, i u prapovijesti je bilo gužve, a ovi tvoji moderni Rožani što su po onom što ti naglašavaš tribili ledine, vrtle, oranice… u 19. i 20. stoljeću… logično… ako su iz prapovijesti naslijedili nasip čiji je azimutalni položaj oko 146.5º što je privaljeno iz uspravne ravnine isto što i sunčeva elevacija oko 20. travnja… ja nešto logički mislim da im nije bilo do bisa ni od bisa zavrnit svaki od tih nasipa za okolo prilike 90º na što bi tribala ličit agrotehnički i pedološki suvisla podzida/prizida na tomu komadu, kako kažeš, tanke zemlje - malo neogenih naslaga na miocenskim slojevima, a sve sukladno prirodnom padu terena na lokaciji.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 21 Travanj 2014, 21:21:07 poslijepodne
Trokut Grad - Velika Mošnjača - Smudica u .kml datoteci.
trokut-g-vm-s.kml
Kopirati sadržaj slijedećeg prozora za kôd u Notepad i spremiti pod gornjim imenom (s nastavkom .kml, a ne .txt) i otvoriti u Google Earthu.

<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<kml xmlns="http://www.opengis.net/kml/2.2" xmlns:gx="http://www.google.com/kml/ext/2.2" xmlns:kml="http://www.opengis.net/kml/2.2" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom">
<Document>
<name>trokut-g-vm-s.kml</name>
<open>1</open>
<StyleMap id="msn_ylw-pushpin">
<Pair>
<key>normal</key>
<styleUrl>#sn_ylw-pushpin</styleUrl>
</Pair>
<Pair>
<key>highlight</key>
<styleUrl>#sh_ylw-pushpin</styleUrl>
</Pair>
</StyleMap>
<Style id="sh_ylw-pushpin">
<IconStyle>
<scale>1.3</scale>
<Icon>
<href>http://maps.google.com/mapfiles/kml/pushpin/ylw-pushpin.png</href>
</Icon>
<hotSpot x="20" y="2" xunits="pixels" yunits="pixels"/>
</IconStyle>
<LineStyle>
<color>80ffffff</color>
<width>5</width>
</LineStyle>
</Style>
<Style id="sn_ylw-pushpin">
<IconStyle>
<scale>1.1</scale>
<Icon>
<href>http://maps.google.com/mapfiles/kml/pushpin/ylw-pushpin.png</href>
</Icon>
<hotSpot x="20" y="2" xunits="pixels" yunits="pixels"/>
</IconStyle>
<LineStyle>
<color>80ffffff</color>
<width>5</width>
</LineStyle>
</Style>
<Placemark>
<name>trokut-g-vm-s</name>
<styleUrl>#msn_ylw-pushpin</styleUrl>
<LineString>
<extrude>1</extrude>
<tessellate>1</tessellate>
<coordinates>
17.16676,43.56611,0 17.19472,43.565,0 17.148181,43.590492,0 17.16676,43.56611,0
</coordinates>
</LineString>
</Placemark>
</Document>
</kml>

Trokut Grad - Velika Mošnjača - Smudica na TK25

Napomena: Podloga TK25 na ovoj slici nije iz "onih karata" već iz .kmz datoteke geoportala DGU RH:
http://geoportal.dgu.hr/kmz/wms_dgu_tk25.kmz

(http://24.media.tumblr.com/ca991fca072d32ca0a9ebfb4072fe265/tumblr_n4ebkkbU9G1txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/ca991fca072d32ca0a9ebfb4072fe265/tumblr_n4ebkkbU9G1txjp1wo1_1280.jpg)

Tloris Vrata (bumerang) podsjeća na prevrnut gnomon.

(http://www.brianloomes.com/collecting/sundial/imgs/gnomon.jpg) (http://www.brianloomes.com/collecting/sundial/imgs/gnomon.jpg)

Kameni nabačaji na Krbulji vuku na ovo:

(http://www.mts.net/~sabanski/sundial/images/sundials%20of%20the%20world/Canada/Norval/L_2b.jpg) (http://www.mts.net/~sabanski/sundial/images/sundials%20of%20the%20world/Canada/Norval/L_2b.jpg)

odavde:
http://www.mts.net/~sabanski/sundial/sotw_canada_norval.htm
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 21 Travanj 2014, 22:12:52 poslijepodne
..gledam"izdaleka"...pa ljudi kad bi ove teze bile potvrđene,..ovo je čudo.čestitam
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 21 Travanj 2014, 22:17:34 poslijepodne
Samo ja ne znan ni u sat, a kamoli u kalendar. Sunčani.
Zašto privrću u ravninu razliku kutova zenita? Nemaju uspravnih ploha. Ali za kakvu konstrukciju geometrijsku? Ono kad lokalnu razliku zenita solsticija i ekvinocija (24º) dodaju na pravac zapada (270º) do 294º.

Još ilustracija…

(http://www.wsanford.com/~wsanford/blog-files/sundials/latest/Invisible-Gnomon_Chi-Lian_DSCF0629_ps-autolevels-annotated_iPhoto-geotagged_Ver5.jpg) (http://www.wsanford.com/~wsanford/blog-files/sundials/latest/Invisible-Gnomon_Chi-Lian_DSCF0629_ps-autolevels-annotated_iPhoto-geotagged_Ver5.jpg)

Izvor:
http://www.wsanford.com/blog/?m=200912

Bilježim, za pročitat
http://www.sundials.co.uk/tbgno.htm
http://www.swanstrom.net/sundial/dialcalc.htm
http://kotsanas.com/gb/exh.php?exhibit=0201001

pa još ilustracija

(http://www.swanstrom.net/sundial/gnomon.gif) (http://www.swanstrom.net/sundial/gnomon.gif)

Ima li igdi ikakva multimedija da se ovo lakše razumi? Teško štivo.


(http://www.charlestownsundials.com/resources/fgh.JPG) (http://www.charlestownsundials.com/resources/fgh.JPG)
Naslov: geometrija vrata
Autor: glonga - 21 Travanj 2014, 23:02:18 poslijepodne

Vrata, The Doors

Previše je slučajnosti da bi bile samo slučajnosti.

Istočni zid gradine Vrata da prati "logiku terena" na "običnim gradinama" bi slijedio žutu crtu (koliko se ja razumin u mekaniku gradinâ) po azimutu od 15º do 30º:

(http://37.media.tumblr.com/2fcb3b5bce66a02e56cf865a0c061c62/tumblr_n4efhcDRGC1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/2fcb3b5bce66a02e56cf865a0c061c62/tumblr_n4efhcDRGC1txjp1wo1_1280.jpg)

Ali, Strila Nebeska, on pere pravo na Sivernjaču, ničim izazvan (ne mogu u GE pogodit 0º ili 360º, ali se i osovina zemaljska valjda malo mrdala od prapovijesti):

(http://24.media.tumblr.com/4a61636a1a05d39baf6c0b357335c205/tumblr_n4efiach641txjp1wo1_1280.jpg) (http://24.media.tumblr.com/4a61636a1a05d39baf6c0b357335c205/tumblr_n4efiach641txjp1wo1_1280.jpg)

Južni limitni zid prati teren (je li baš, ili će i ovdje bit da oko azimuta ≈290º ima nešto slučajno?).

(http://37.media.tumblr.com/e35c184c6f5893937b5c216bc42b7340/tumblr_n4efhww59R1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/e35c184c6f5893937b5c216bc42b7340/tumblr_n4efhww59R1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 21 Travanj 2014, 23:21:31 poslijepodne
U kutu ovoga L(boomerang),primjetio sam na terenu kao neko zadebljanje,u formi četvrtine kruga,da se tako odrazim,nešto baš kao na školskim kutomjerima.jesam li ga sada preuveličao?nisam,znam da sam to ştrokno,zamislio se,. što je?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 21 Travanj 2014, 23:26:33 poslijepodne
Mislim na g.earth da se ne vidi(probati obavezno)...sutra foto za jutra.ovo viđeno sa oprezom(namjena?svrha?),ali definitivno postoji,mislim ,nadam se,da će to fotografija približiti,dočarati!?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 21 Travanj 2014, 23:45:48 poslijepodne
Ima tu sličnosti sa ilustracije prevrnutog gnomona.Slučajnost??uz napomenu širina"zidina".koliko se sjećam?6 met(mjerio sam)plus ovo kružno zadebljanje u kutu.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 22 Travanj 2014, 00:11:20 prijepodne

Vrata. Vrata imaju stožer, òćete, krilo vrata se okreće.

Istočni limitni zid mi se čini da nije u jednom pravcu. Ima početni segment na azimutu 10º. To će valjda jednom netko detaljno snimit.

(http://37.media.tumblr.com/979fe2ead3d4f10c56c94d985325115c/tumblr_n4eingcwjd1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/979fe2ead3d4f10c56c94d985325115c/tumblr_n4eingcwjd1txjp1wo1_1280.jpg)

Azimut od -10º, ovdje ≈350º ima poprečni kameni nabačaj na Krbuljama.

(http://37.media.tumblr.com/eb51f7e53df5804dbac1168b6aa2c015/tumblr_n4eio2xVGo1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/eb51f7e53df5804dbac1168b6aa2c015/tumblr_n4eio2xVGo1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 22 Travanj 2014, 00:13:48 prijepodne
Pa da...na ove tri snimke(upravo skino,a ovaj svoj mob ću stuć)g.earth(op.glonga) se lijepo vidi,,kružić ko bombon.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 22 Travanj 2014, 00:52:17 prijepodne
Sada se nešto sjeti kad sa autom idem...Vranbaba.Sunce,istok,zapad.ima li bumerang optiku(krug u njemu,stožer-OPSERVATORIJ).Mogu li se tu ikakve "paralele" izvući,pa još štogod u prilog ovoj razradi.griješim?ili
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 22 Travanj 2014, 08:31:00 prijepodne

Možda ima još nešto iza anegdote o roškoj gredi. Ako je ovo na Krbuljama analema, nekakav stup, nekakav obelisk je morao bit tu negdje.

(http://www.davidharber.co.uk/images/sundials/vertical/analemma.jpg) (http://www.davidharber.co.uk/images/sundials/vertical/analemma.jpg)

Izvor^ (http://www.davidharber.co.uk/sundials/vertical2.htm).
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 22 Travanj 2014, 10:24:53 prijepodne
Vranbaba.Sunce,istok,zapad.ima li bumerang optiku(krug u njemu,stožer-OPSERVATORIJ).

Đermek 2010. (http://sms.zrc-sazu.si/pdf/13/SMS_13_06_Dermek.pdf) je neke stvari razrađivao.
Kutovi razliike elevacije sunca u zenitu su neovisni o koordinatama lokacije.
Azimuti izlaska/zalaska sunca ovise o koordinatama lokacije i reljefu. Od ovih točaka u temi čini mi se da V. Mošnjača ima najveći obzor, što ne znači da gnomon nije i na Vratima i na Krbuljama.
Treba sve ovo proučit, i Đermeka i Belaja i analeme i gnomone, a ko će/? Pomalo.

»Solarni ciklus tijekom proljeća daje sljedeće nepromjenjive kutove koji vrijede za sve geografske širine:
23,5° – kut razlike elevacija Sunca u zenitu od ekvinocija do solsticija
15,5° – kut razlike elevacija Sunca u zenitu od ekvinocija do 2. svibnja
8° – kut razlike elevacija Sunca u zenitu od 2. svibnja do ljetnog solsticija
Njihovi pandani su promjenjivi kutovi (β) u vezi s azimutom pod kojim Sunce zapada ili izlazi, a koji ovise o geografskoj širini (Slika 4).
Slika 4: Shema izlazaka i zalazaka Sunca na karakteristične datume (važi samo za ravninu horizonta od 0°).«

Čini mi se da bi se moglo softverski, nekakvim online kalkulatorima naći točke izlaska i zalaska sunca (na ova tri-četri nadnevka uz uvažavanje reljefa) za promatrača s Vrata, V. Mošnjače, M. Mošnjače, Grada… tako da mi se zasad čini da su kameni nasipi na Krbuljama i Planama - "pučki kalendari" koje svi znaju pročitat, a da su opservacije rađene na više mjesta - V. Mošnjača zbog najvećeg obzora(?), Vrata jer vuku na gnomon, Grad - ako je i u prapovijesti bio nekakvo središte osim kultnog jer ovaj trokut s njega je pogodio Smudicu.

Slijedi primjena Đermekovih invarijantnih kutova na ovaj trokut. Ili Đermek ne zna da je i kut 34º invarijantan (barem do naše zemljopisne širine 43.nešto), ili pravim grubu grešku jer dobijem po onom dijagramu isto 34º, i to treba detaljno pogledat.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 22 Travanj 2014, 10:30:05 prijepodne
Možda ima još nešto iza anegdote o roškoj gredi.
Neznam s pomoću čega su Roški majstori u davninama određivali kuteve i nagibe krovova pa čak ni to čime su mjerili dužine greda kojima su pokrivali te iste kuće no poznato je da su zbog i poradi škrte gazdarice ( da me ubiješ ne mogu se sitit iz kojeg je sela bila…more bit od vinice do crljenica) i  jednu od pokrovnih greda namjerno  su skratili čime su doveli u pitanje pokrivanje kuće… no bilo kako bilo kada su gazdarici rekli da je jedna greda prekratka ona se sva izbezumila ( a more bit da je i kiša bila na vidiku) i zavapila u nedoumici „O Bože kako sad i di da nađem drugu gredu“ e tada su Rožani baš onako Roški kavalirski ponudili svoju pomoć i rekli joj ako donese masla da bi oni tu gredu namazali i nadotegli ( a more bit da bi  i da su štogod i nategli)…Da skratmo gazdarica maslo donese Rožani ga pojidoše a gredu nadokovaše i kuću pokriše…Čiča-Miča…Nego more bit da su se  i oni služili drevnim mekaničkim alatkama za određivanje azimuta ili koće ga znat čega…Nije tema ali nu kamena pronađenog nedaleko od Mošnjače…
http://s11.postimg.org/yzbgllskj/udan_kamen.jpg
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 22 Travanj 2014, 10:40:33 prijepodne
( a more bit da bi  i da su štogod i nategli)
Svakako smo temu zaprznili i triba nam još puno štiva i gradiva za ovo samlit.
Nego kad si tako upućen u detalje oko anegdota znaš li išta o vremenu nastanka i događaju/događajima oko gange:

Roško polje zaprdilo Rami,
oj Roškulje i mi ćemo vami.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 22 Travanj 2014, 10:50:23 prijepodne
Svakako smo temu zaprznili i triba nam još puno štiva i gradiva za ovo samlit.
Nego kad si tako upućen u detalje oko anegdota znaš li išta o vremenu nastanka i događaju/događajima oko gange:

Roško polje zaprdilo Rami,
oj Roškulje i mi ćemo vami.

Satra se godinama oko toga ali nikako odgonetnut da me ubiješ....:D...Znam onu "Rošnjačke me oprcaše grane" znam i onu "Kad zapivam niz Viničku stranu" pa i onu "Bila Bosa bila Rosa ja ga ne prinosa" ali ovu o Roškuljama  nikako "skontat" a more bit da su mi Roškulje "prišle priko zubi" pa ne "kontam"...;)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 22 Travanj 2014, 10:57:45 prijepodne
Satra se godinama oko toga…
Vidiš ove kamene nabačaje na temi. Ona brana u Rami je isto kameni nabačaj.
Kažu da je ganga ramska. Ili da je bar nastala na gradnji one brane u Rami među akcijašima. Navodno je neki Rožanin na (dobrovoljnoj/obaveznoj) radnoj akciji u Rami zabio u gostima.
Kako je zgoditak postao javan i kad, je li odma ili za 3-6-9 miseci, ne znam toliko detalja.
Uglavno, postoji pučka predaja o tome da su iza toga i Ramljaci i svi ostali (pa i Rožani) najavljivali žestok uzvrat Roškuljama pivajuć narečenu gangu.
Koliko ima istine u tomu, ne znam pojma.
Ona naša Roškulja druge generacije kad god čuje tu gangu, izrečenu ili otpivanu, odmane rukom i veli:
— A', to su samo pústa obećanja.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 22 Travanj 2014, 11:02:34 prijepodne
Vidiš ove kamene nabačaje na temi. Ona brana u Rami je isto kameni nabačaj.
Kažu da je ganga ramska. Navodno je neki Rožanin na (dobrovoljnoj/obaveznoj) radnoj akciji u Rami zabio u gostima.
Kako je zgoditak postao javan i kad, je li odma ili za 3-6-9 miseci, ne znam toliko detalja.
Uglavno, postoji pučka predaja o tome da su iza toga i Ramljaci i svi ostali (pa i Rožani) najavljivali žestok uzvrat Roškuljama pivajuć narečenu gangu.
Koliko ima istine u tomu, ne znam pojma.
Prošlo lito sam bio u Rami kod prijatelja na fešti gusle- diple -ganga ali su pivali samo onu "Roškuljice umiljata seko"...:D
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 22 Travanj 2014, 11:03:48 prijepodne
Đermek 2010. (http://sms.zrc-sazu.si/pdf/13/SMS_13_06_Dermek.pdf) je neke stvari razrađivao.
Kutovi razliike elevacije sunca u zenitu su neovisni o koordinatama lokacije.
Azimuti izlaska/zalaska sunca ovise o koordinatama lokacije i reljefu. Od ovih točaka u temi čini mi se da V. Mošnjača ima najveći obzor, što ne znači da gnomon nije i na Vratima i na Krbuljama.
Treba sve ovo proučit, i Đermeka i Belaja i analeme i gnomone, a ko će/? Pomalo.

»Solarni ciklus tijekom proljeća daje sljedeće nepromjenjive kutove koji vrijede za sve geografske širine:
23,5° – kut razlike elevacija Sunca u zenitu od ekvinocija do solsticija
15,5° – kut razlike elevacija Sunca u zenitu od ekvinocija do 2. svibnja
8° – kut razlike elevacija Sunca u zenitu od 2. svibnja do ljetnog solsticija
Njihovi pandani su promjenjivi kutovi (β) u vezi s azimutom pod kojim Sunce zapada ili izlazi, a koji ovise o geografskoj širini (Slika 4).
Slika 4: Shema izlazaka i zalazaka Sunca na karakteristične datume (važi samo za ravninu horizonta od 0°).«

Čini mi se da bi se moglo softverski, nekakvim online kalkulatorima naći točke izlaska i zalaska sunca (na ova tri-četri nadnevka uz uvažavanje reljefa) za promatrača s Vrata, V. Mošnjače, M. Mošnjače, Grada… tako da mi se zasad čini da su kameni nasipi na Krbuljama i Planama - "pučki kalendari" koje svi znaju pročitat, a da su opservacije rađene na više mjesta - V. Mošnjača zbog najvećeg obzora(?), Vrata jer vuku na gnomon, Grad - ako je i u prapovijesti bio nekakvo središte osim kultnog jer ovaj trokut s njega je pogodio Smudicu.

Slijedi primjena Đermekovih invarijantnih kutova na ovaj trokut. Ili Đermek ne zna da je i kut 34º invarijantan (barem do naše zemljopisne širine 43.nešto), ili pravim grubu grešku jer dobijem po onom dijagramu isto 34º, i to treba detaljno pogledat.

--nego ja prije sat-dva skoro slično napisa,pa izbrisa...sa napomenom da sam skoro pa siguran da je na onom podiju V.Mošnjače nešto bilo natakareno-u kojem kontekstu,a za Grad , što je tu stojalo?(to je sada "zaprljano")...nego evo sa bumeranga sličice(koja je svrha svega ovoga,ako nije u svrhu obrane,;što??..ovo lijevo krilo udara u Veleševo greblje,ili tuda nekud.,zapad,a i ostale strane svita su tu,,a eno nam dolika i Pavlovića
(http://i.imgur.com/wLWgexE.jpg)
(http://i.imgur.com/FzwFlpG.jpg)
(http://i.imgur.com/VdeSTSG.jpg)
(http://i.imgur.com/RwlpUt0.jpg)
(http://i.imgur.com/jKkrpQe.jpg)
(http://i.imgur.com/azcZNvM.jpg)

..jesmo temu zaprljali,ali možda i nismo,možda baš nešto zapečatimo u Roškom polju,,jer po meni previše je ovdje slučajnosti

npm.vidim ovu stinu što je Delmata postavio..ona je lipa za vrtne ukrase,no riječ je o trošnom vapnencu,,,ima gore drugih stvari :vrata,prolaza...sve ima svoj sklad i red
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 22 Travanj 2014, 11:26:08 prijepodne
Evo vako kada smo već sa pečetnjaka dogurali do svega i svačega da i ja rečem nešto  što me odavno muči...Naime prije nekih 30-ak godina pokojni don Jozo Serdarušić je  ustvrdio da je jedan Rimski car ranjen u Roškom Polju to isto je prošlo lito ustvrdio župnik u Viru (Kćer od mog brata čula na svoje uši) za kojeg mislim da je don Ilija Drmić bivši  Vinički župnik e sad...Čačkao sam po Ilirsko Rimskim ratovima "Isčačkao" Oktavijana-Augusta "Isčačkao" Setoviju i okolo-kole i osim jednog opisa koji potpuno odgovara Rošku Polju i  ništa osim da je to navodno dokazano da je Negdje iza Sinja...E sad dite materi...;)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 22 Travanj 2014, 11:39:37 prijepodne
Ovdje imamo toponim Rakitovica južno od Smudice. Uklapa se u mit.

(Belaj 2009 (http://sr.scribd.com/doc/32884369/Poganski-bogovi-i-njihovi-kršćanski-supstituti):147)
»2 Nedavno sam (2007) pokušao promjenu imena Jarylo>Ivan protumačiti mitskim zbivanjem pod svetim stablom što je u vrlo starom sloju bila iva/vrba/rakita pa bi ime Ivan nastalo od iva, no Katičić mi je pokazao da je to zbog prozodije više nego problematično.«

»U puku je on Gromovnik, ne zna kada mu jeimendan (kada bi znao, priredio bi toga dana od veselja veliki "vatromet" i pobio pola svijeta)…«

Vrijedilo bi doznati pale li se svitnjaci za sv. Ivu na Smudici, i jesu li se ikad tu ili okolo palili svitnjaci za sv. Iliju.
Smudica ne zna imendan.

Neznam dali ga možemo povezati sa Jarylom i neznam starost naziva no imamo i toponim "Jaričišće"...Može biti i po Jarićima-Jarcima-Kozama...
http://s9.postimg.org/f2psoavxr/Jari_i_e_Smudica_i_Mitrova_Glavica.jpg
Nešto mi se čini po hidrogeologji i pedologiji da na Rakitovici nema Rakita i da su imentovane po mitu, a ne po šumskom pokrivaču na lokaciji.
Jaričišće je tamo di se jarići čuvaju. Uostalom na tomu Jarčišću - kod Peruna/Smudice, Jarilo je Ivan.

Belaj 2009:182 govori o toponimu Perunčevac, Perunac, Peruncovac… a mi smo imali problematičnu tvorbu za Rožac. Koliko je daleko Parožak, Parunožac, Perunožak, Rožak, (pa)Rožac, (pe)Rožac?
Od Svantevit-a do Smudice? Zuantevit. Suantovitus. Zvantovik. Svatovit.

Belaj 2009…
»Dan sv. Vida i inače je bio jako važan jer je prije kalendarske reformeto bio najdulji dan u godini te ne treba čuditi što se uz njega javljaju razne izreke i pjesme povezane sa Suncem.« … zaštitnik vida što nema veze sa sv. Vidom…
»…važna Svantevitova značajka jest da mu je kip imao četiri lica od kojih je svako gledalo na svoju stranu svijeta…«
Smudica ima oči na leđima i vidi i tim okom s leđa Grad i V. Mošnjaču. Reljef.
Belaj… dalje… Suvid. Od Suvid do Smud?
Belaj… dalje… … detalji lokalnih svatovskih običaja… nešto se veže na drvo (što je ono u seriji "Prosjaci i sinovi" bilo na drvetu u nekim svatovima? pivac i još nešto?), kakva je hijerahija od starog svata nadalje… je li itko pogotovo (1-2-3-4 osobe) zadužen da nešto ili nekud gleda…

Belaj o Đermekovim trokutovima:
»Đermekovi nam trokuti za sada mogu ispričati samo ono što je, istina logično i uvjerljivo, zamislio on sam, bez pomoći paralela u drugim slavenskim krajevima.«
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 22 Travanj 2014, 11:49:36 prijepodne
Ovdje imamo toponim Rakitovica južno od Smudice. Uklapa se u mit.

(Belaj 2009 (http://sr.scribd.com/doc/32884369/Poganski-bogovi-i-njihovi-kršćanski-supstituti):147)
»2 Nedavno sam (2007) pokušao promjenu imena Jarylo>Ivan protumačiti mitskim zbivanjem pod svetim stablom što je u vrlo starom sloju bila iva/vrba/rakita pa bi ime Ivan nastalo od iva, no Katičić mi je pokazao da je to zbog prozodije više nego problematično.«
Neznam dali ga možemo povezati sa Jarylom i neznam starost naziva no imamo i toponim "Jaričišće"...Može biti i po Jarićima-Jarcima-Kozama...
http://s9.postimg.org/f2psoavxr/Jari_i_e_Smudica_i_Mitrova_Glavica.jpg
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 22 Travanj 2014, 12:32:09 poslijepodne
-- u jednom sam naveo da je širina 6 metara,,istina je da,trenutno-sadašnje stanje daje 12-16 metara.Ovo nema potrebe da stoji ovdje osim??,,po meni veliki ključ bi trebao biti u ovom bombonu,stožeru..(promjera,pa blizu 15-tak metara)
(http://i.imgur.com/Op7baol.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 22 Travanj 2014, 14:14:35 poslijepodne
,..evo me sa arheologom,kustosom franj.muzeja Tomislavgr. arh.Dilber...pa dali upute?ili? Uglavnom nisam uširoko,nego u usko,sa veoma skromnim natuknicama,ništa bitno...da dam link,?forum je javan
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 22 Travanj 2014, 15:52:23 poslijepodne
Forum je javan, ne krije se Imoart od nikog, koliko ja vidim. Nije zadračeno.
Jedino ako je taj Dilber pratar, malo smo lajali ovde, a za to niko ne mere okrivit Imoart, već samo vorumaše koji su lajali, ne vadim ni sebe, jednu miru ćemo se stidit.
Nego šta koga imaš pitat, žeži po vlastitoj prosudbi.

Usput, ako te i na što nagovaram, to je da instaliraš QGIS (http://www.qgis.org/en/site/) i pomalo to sâm učiš kad nađeš vrimena za to.
Dotad ćemo po ovim temama koristit Google Earth. Goole Maps Engine me je ojutra izludio. Ne mogu mu intuitivno zadat točku s koordinatama.
Google Earth je isto smotan, QGIS je punokrvan alat. U GE ne možeš nactat krug, ne možeš presjeć kružnice, ne možeš odredit presjecište pravaca osim odokativno… ne možeš pristojno preklopit karte… jedino relativno lako možeš podijelit .kml/.kmz datoteke.
Umjesto slika s Google Eartha ovdje ću objavljivat linkove na .kmz ili .kml datoteke koje napravim. Bit će dijeljene na Google Drive-u. Kad se link otvori, treba s izbornika "Datoteka" izabrat "Preuzimanje". Prvo me zanimala vidljivost na obzoru od 0º stupnjeva. Naoko je najširi neometani obzor sa Smudice, to će ti vjerojatno potvrdit GPS na licu mista jer će vidjet najveći broj satelita, ovima pri Zavelimu baš Zavelim zaklanja 0º nulti obzor, pa i V. Mošnjači, čini mi se.
Za početak pokušaj predočbe 0º obzora u ovoj .kml (https://drive.google.com/file/d/0B3I-FL1wgISleDdKa3lRc0tHMWM/edit?usp=sharing) datoteci. Treba ju preuzet i otvorit u GE, jer ju Google prikaže na Google Maps pa se ne vide prekidi na krugovima koji su podignuti na 1000 mnm visine (približna nadmorska za Grad).
Eto, u GE ne možeš nacrtat ni krug koji bi on tretirao kao ravni geometrijski lik pa da vidiš šta oko Grada strši iznad 1000 mnm već moraš crtat seriju kružnica koje ovaj tretira kao crte (kružnice), a ne kao likove (krugove). To mi zasad nije uspjelo, možda postoji način.
A štiva ima puno. Trba vidjet kako su stajali nadnevci ekvinocija i solsticija u dalekoj povijesti, probleme s refrakcijom… svašta…
http://en.wikipedia.org/wiki/Solstice
problemi za gnomon i astrolab (vjerojatno su zbog toga prenosili zenite i razlike zenita u ravninu tla)
http://en.wikipedia.org/wiki/Solstice#Solstice_determination
refrakcija
http://en.wikipedia.org/wiki/Atmospheric_refraction

1000. godine ovi solsticij i ekvinocij su bili 15.3. i 16.6. i tu npr.
http://stellafane.org/misc/equinox.html
ne možeš sračunat podatke za dublju povijest, negdje treba nać suvislu jednadžbu, kalkulator, ili gotove podatke, a naprednih gnomona je bilo i 600. g. pr. Kr.
Azimuti izlaza/zalaza Sunca bilježe se od neolitika.
http://en.wikipedia.org/wiki/Winter_solstice#Observances
Liči li ti išta već viđeno na ovo:

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5f/Goseck-2.jpg)

Makar kakav dolac s tri, nelogično za ratarstvo i ratarske potribe, razbacane struge.

u svezi i n s t a l a c i j a

Učinilo mi se da znaš s interneta s one lokacije skinut i instalirat program i da je instalacija QGIS-a trivijalna u Windowsima (iako ne znam  jer se ne služim Windowsima).
QGIS je slobodan softver i softver otvorenog kôda, skineš s njihovih web stranica (http://www.qgis.org/en/site/) i instaliraš. Koliko se sjećam sučelje mu je prevedeno i na hrvatski. Pomalo. Nadam se da imaš oko sebe nekog ko to možda može lako i brzo instalirat. Ovako s daljine mi se čini da će teže ić.

Smudica mi se čini sve zanimljivijom i zbog 0º obzora i zbog niza onih okruglih dočića i drugih kružnih pojava.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 22 Travanj 2014, 16:23:44 poslijepodne
..neka stoji...žego bi ja,ali puno je znoja proliveno.Ostalo po naputku, u svezi i n s t a l a c i j a
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 22 Travanj 2014, 17:57:27 poslijepodne
Makar kakav dolac s tri, nelogično za ratarstvo i ratarske potribe, razbacane struge.

--upravo izbio,vidim ovo(instalacije i to valjda ću svariti,mada imam ovih dana posla-repova na pretek)..nego na  što me na prvu ovo asocira jeste Mandina g.(nešto davno šara po njoj)-doduše nije vrtača,a i podalje smo,,,,,,kao što sam rekao NA PRVU
(http://i.imgur.com/3z1zvK4.jpg)

-nego,sjeti se onih vrata,ulaza što sam spominjao od prije...ima ih skoro pa svukuda ispod dominantnih gradina,,,foto priprema-dok nađem
(vrtača?-/meni je svaka vrtača priča za sebe,kažu da je to recentnije,obrada- neki učeni/,malo morgen-ja mislim da svaka ima storiju duboku )
odo "vrata"tražiti

Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 22 Travanj 2014, 22:18:33 poslijepodne
ovo sa Grada 1012..da li su ovo jedna od"vrata" ulaska u Grad ili ima neku drugu ulogu?;mislim da ovih vrata ima tri komada(ili  četiri),,ovo SVAKAKO treba na novo prekontrolirati...NEŠTO SU ,čini MI se RAVNOMJERNO RAZBACANA i vidjeti di "pucaju"pogledi i svašta nešta
(http://i.imgur.com/MctUCMG.jpg)

ovo nešto sa strane
(http://i.imgur.com/IrhHvws.jpg)
(http://i.imgur.com/w8IUTDM.jpg)
(http://i.imgur.com/CDRUzGi.jpg)

-u kontekstu vrtače+gromile
(http://i.imgur.com/CRHU6nZ.jpg)

uz rubove Grčke gradini ima po meni dosta sumnjivih vrtača,možda ne u ovom kontestu,opet...osvojila šuma pa je to malo nezgodno prebrati
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 23 Travanj 2014, 10:40:39 prijepodne

Ponovo crtam primarni trokut i bilježim kako je crtano i računato.
.kml datoteka je velika 16 kb, a .kmz 4 kb.
Kako ovi uspiju 4x komprimirat čisti tekst?
Datoteka primarni-trokut.kml je dostupna ovdje (https://drive.google.com/file/d/0B3I-FL1wgISlcHY3bnZ5X3RhOXc/edit?usp=sharing).
Datoteka primarni-trokut.kmz je dostupna ovdje (https://drive.google.com/file/d/0B3I-FL1wgISldGRUclRnczZBZTQ/edit?usp=sharing).

Skraćeno u bilješkama.
ekvinocij - 2014-03-20
solsticij - 2014-06-21
GN - geonames
GE - Google Earth
SZŠ - sjeverna zemljina širina
IZD - iztočna zemljina duljina
GPSV - GPS Visualiser

GradGN 988 mnm
43.56611,17.16676
Podaci za drevne ekvinocije i solsticije. Mislim da su irelevantni jer Sunce valjda ne gleda u kalendar zemaljski. Na solsticij i ekvinocij kutovi su na Zemlji isti i onda i danas? Samo Đermeku onaj 2. svibnja pleše prema drevnim datumima i primiče se sv. Juri - Jurjevu danku (23. travnja).
Izvor možda i nije pouzdan, ali složio je bitne nadnevke od 1000. BC do 3000. AD. .pdf (http://www.beda.cz/~jirkaj/seasons/seasons.pdf)

Najprije ćemo nać solarni kalkulator koji daje numeričke podate za azimute i zenite (za ovu godinu) pa da vidimo, da ne moramo neprecizno očitavat dijagrame.
http://stellafane.org/misc/equinox.html
March Equinox Thu Mar 20 2014 17:56:36 GMT+0100 (CET)
June Solstice Sat Jun 21 2014 12:51:17 GMT+0200 (CEST)
http://www.esrl.noaa.gov/gmd/grad/solcalc/
GradGN
Greška?
Treba nam azimut na izlasku/zalasku i elevacija u podne za nadnevke solsticija i ekvinocija, a ne za trenutak ekvinocija/solsticija.
ekvinocij
2014-03-20-05:55 azimut: 89.47
2014-03-20-11:58:49 azimut: 180 elevacija: 46.35
2014-03-20-18:03 azimut: 270.74 (360 - 89.47 = 270.53)
solsticij
2014-06-21-05:10 azimut: 55.74
2014-06-21-12:53:06 azimut: 180 elevacija: 69.87
2014-06-21-20:36 azimut: 304.23 (360 - 55.74 = 304.26)
deklinacija pri zalasku: 23.43!
Đermek/Belaj dodaju max. deklinaciju (23.5) ekvinocija (12:53:06) na azimut zalaska (20:36) kad je deklinacija već pala za dvi lučne sekunde.
Đermek barata zaokruženo na pola stupnja. Ovdje idemo s lučnom sekundom točnosti u račun, pa ako se pokaže pretjeranim i ako se rezultati razaspu i do toga je. Vjerujem da su ovi baratali lučnim sekundama u svoje vrime. U kartografiji je npr. sekunda SZŠ 30.86 metara, a sekunda IZD je promjenjiva (sužavanje meridijana) između 22.47 metra (na ovom području oko 43º30' SZŠ, Blato na Cetini) i 22.37 metara (na ovom području oko 43º45' SZŠ, Srđevići).
Za druge lokacije ne ću računati ove kutove, smatrajuć da nema velike promjene u njima na prostoru Roškog Polja, a ako se pokažu rasipanja rezultata - treba i to popraviti.
Ne znam uzima li NOAA u obzir reljef, ili uzima obzor od 0º na lokaciji, ali ćemo sa svake lokacije povući azimute na 50 km pa vidjet koja je najotvorenija izlasku i zalasku na dan solsticija i ekvinocija.
Đermekov 2. svibnja. Kalkulator za razliku nadnevka i vremena. Nać polovicu. Prelinearno?
Dodat sat na ekvinocij zbog pomaka sata u međuvremenu.
2014-06-21-12:53:06 - 2014-03-20-12:58:49
Result: 92 days, 23 hours, 54 minutes and 17 seconds
8.034.857 seconds / 2 = 4017428.5 s
2014-03-20-12:58:49 + 4017428.5 s
Result: ponedjeljak, 5. svibanj 2014, 11:57:08 (uoči Đurđevdana po odgovarajućem kalendaru). Uzima li Đermek 2. 5. zbog zaokruženih brojeva (8º i 23.5º)?
Idemo s linearnom aritmetičkom sredinom pa ako bude grešaka, popravljat.
Đermek ne konzultira astronome. Njegov kut od 23.5º je zapravo 23.45º (maksimalna deklinacija na sjevernoj zemaljskoj polovici^ (http://www.pveducation.org/pvcdrom/properties-of-sunlight/declination-angle)). Ili Đermek^ (http://sms.zrc-sazu.si/pdf/13/SMS_13_06_Dermek.pdf) smatra da su ovi jedva i pola stupnja (0.5º) mogli izmirit? Iako su nam ulazni podaci neprecizni idemo na dvi decimale, pa kad se bude popravljat prema GPS koordinatama bi će manje posla.
Čudan mi je rezultat za elevaciju (i uz pribrojenu deklinaciju) u odnosu na onaj dijagram. Malo. Formule. .xls (http://www.patarnott.com/atms360/general/SimpleSolarAngle.xls).

2014-05-05T11:57:08 (uzet ćemo azimute i elevacije)
sunčevo podne je promašilo 11:57:08 toga dana (12:48:02)
2014-05-05T05:39 azimut: 66.5
2014-05-05T12:48:02 azimut: 180 elevacija: 62.74
2014-05-05T19:58 azimut: 293.78 (360 - 66.5 = 293.5)

kut razlike elevacija Sunca u zenitu od ekvinocija do solsticija
46.35 - 69.87 = - 23.52
23.52º
kut razlike elevacija Sunca u zenitu od ekvinocija do 5. svibnja
46.35 - 62.74 = -16.39
16.39º
kut razlike elevacija Sunca u zenitu od 5. svibnja do ljetnog solsticija
62.74 - 69.87 = -7.13
7.13º
kut razlike azimuta zalaska odnosno izlaska Sunca od ekvinocija do solsticija
89.47 - 55.74 = 33.73
33.73º
tupi kut u primarnom trokutu
180 - 23.52 - 33.73 = 122.75
122.75º
Sinusov poučak (http://hr.wikipedia.org/wiki/Sinusov_poučak)
sin (122.75º) / a = sin (33.73º) / b = sin (23.52º) / c
b / c = sin (33.73º) / sin (23.52º) = 1.39 ≈ √2
dodatak deklinacije pri zalazu (a ne maksimalne, 23.45, razlika 2") na pravac zapada (270º)
270 + 23.43 = 293.43
293.43º
Izmjena. Puna deklinacija. Ne š ti 2".
293.45º

Crtam redom u svim izabranim, a poslije i dobijenim točkama (vrhovima trokutova) na 50 km slijedeće pravce
azimut izlaska ekvinocij
azimut zalaska ekvinocij
azimut izlaska solsticij
azimut zalaska solsticij
azimut zalaska solsticij + 23.43º = 293.43º
(azimute izlaska i zalaska na 5.5. zasad preskačem)

Potom pretpostavljam primarni trokut s vrhovima: Grad - V. Mošnjača - Smudica i pripadnim kutovima Grad 122.75º - V. Mošnjača 33.73º - Smudica 23.52º

Grad izlazak ekvinocij - u brdo prije 10. km. Skratit na 5 km. Negdje iza 2. km u brdo 1148.6 mnm. Ostavit mu 50 km da se vidi pravac? GPSV. U GE ostavljam visinu "pričvršćeno za tlo" da se vidi poprečni profil i procijeni di je zviznulo u brdo odokativno.  Ne gledam više profil u GPSV, može se pogledat u GE. Brišem samo oznake koordinata koje se pojavljuju na Gradu i za elemet "točke" i za element "putanje", krajnje koordinate (na 50 km) ostavljam. Ništa. Otvaram u uređivaču teksta i ostavljam samo crtu.
Ma, ništa spektakularno. Da vidimo primarni trokut.
Bazna stranica
Grad - Velika Mošnjača
GradGN 988 mnm
43.56611,17.16676
Velika MošnjačaGN
43.565,17.19472
Stranica 2.2622 km @ 93.126°
Tupi kut kod vrha Grad (122.75º) - azimut
93.126° - 122.75º = -29.594º
-29.594º + 360º = 330.406º
Kut kod V. Mošnjače (33.73º) - azimut
93.126º + 180º + 33.73º = 306.856º

evo nekog što računa presjeke pravaca

Intersection of two paths given start points and bearings
http://www.movable-type.co.uk/scripts/latlong.html
Intersection point: 43°35′26″N, 017°08′51″E
u decimalne
43.59055555556,17.1475
Drugi kalkulator
http://www.geocachingtoolbox.com/index.php?page=lineIntersection
Intersection X N43.59060° E017.14756°
Ovaj drugi ne moramo preračunavat u decimalne.
Vrh Smudica
43.59060,17.14756
ako nema gromile!? Ne izgleda dobro.
Stranica Grad - Smudica
43.56611,17.16676 - 43.59060,17.14756 GPSV
3.132 km @ 330.412° greška po polaznom azimutu (330.406º) +0.06º (tu je negdi)
Lipo smo zaobišli groblje kod sv.Ive.
Velika Mošnjača - Smudica
43.565,17.19472 - 43.59060,17.14756
4.754 km @ 306.861° (306.861º - 306.856º = 0.005º)

Sekundarni trokutovi po modelu Đermek. Južno od stranice Grad - Velika Mošnjača valjda nema ništa sa Smudice optički vidljivo a zanimljivo.
Pustit ćemo sa Smudice 10 km pod 7.13º pa pod 16.39º u odnosu na stranicu Smudica - Grad.
330.412° - 180 º - 7.13º = 143.282º
330.412° - 180 º - 16.39º = 134.022º
Izgleda - ništa s ovim "malim" Đermekovim trokutovima. Par gromila pogođeno i možda par vrhova u Zavelimu.

Možda ima još najmanje jedan izvor grešaka. Azimut (http://en.wikipedia.org/wiki/Bearing_(navigation)). Ovi online kalkulatori ne navode (ili ja ne čitam) koji sjever koriste. Stvarni ili magnetni? I trebam sebi razjasnit pojmove koje koriste ti kalkulatori glede azimuta (initial bearing i final bearing). GE valjda koristi stvarni sjever, ima mrežu meridijana i paralela, nu u dokumentaciji ne vidim koji sjever koristi.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 23 Travanj 2014, 16:23:40 poslijepodne
...pošto nemamo pisanih tragova(koža,drvo...na kamenu nisam zapazio),da li nam ornamentika na prapovijesnoj keramici može nešto više reči.Na njoj se pa konstantno pojavljuju trokutovi(ja ih zamiśljao kao neka brda?)-jednakostranični,točkice-zvizde,sunce,misec?itd..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 23 Travanj 2014, 16:54:45 poslijepodne
…ornamentika na prapovijesnoj keramici može nešto više … trokutovi…jednakostranični,točkice-zvizde,sunce,misec?itd..
Ne znam. Jednakostranični ne vuku na ovo Belaj/Đermek, netko od njih slika uzorke s gornjih i donjih mlinskih kola. Đermek?
Jednakostranični možda mogu odvuć u astronomiju, a tu ne znam pojma. Nije mi još bistar ni pojam početnog i završnog azimuta na jednom pravcu.

Nego, na slijedećem po redu trokutu se zapelo na međusobnoj vidljivosti pa se otvorila hrpa drugih vidljivosti.
Belevarac je li optička vidljivost tautologija? Je li bolje reć međusobna vidljivost? Eng. mutual visibility. I kakvih još ima vidljivosti osim optičkih?

A bilješke o trokutu koji se nije docrtao (određen mu je vrh) i vidljivostima na području. A je se dangubilo.

Bit će tih trokutova. Ko će ih sve krstit? Treba napravit kakvu nomenklaturu.
Recimo da ćemo primarni označit po vrhovima GVMS (GradVelikaMošnjačaSmudica).
Slijedeći. Makar mi je ovo lino radit bez stvarnih koordinata poznatih (nesračunatih) vrhova. Valjda je i ovako dovoljno precizno da se vidi kamo smjeraju i ima li u njima štofa. Smanjujemo kut kod Grada i pravimo trokut pod radnim imenom GVMA s kutovima Grad 33.73º, Velika Mošnjača 23.52º i vrh A za koji još ne znamo di će točno pàst 122.75º.
Bazne točke
GradGN 988m
43.56611,17.16676
Velika MošnjačaGN 1186m
43.565,17.19472
Bazna stranica
Grad - Velika Mošnjača: 2.2622 km @ 93.126°
Velika Mošnjača - Grad: 93.126º + 180º = 273.126º
Trebamo kod Grada azimut takav da s tom stranicom zatvara kut 33.73º - suprotno od smjera kazaljke na zidu
93.126 - 33.73 = 59.396º
Kod Velike Mošnjače trebamo kut od 23.52º i odgovarajući azimut u smjeru kazaljke na zidu
273.126 + 23.52 = 296.646º
GTBC (GeoCachingToolBox) kalkulator (http://www.geocachingtoolbox.com/index.php?page=lineIntersection) za presjek pravaca pod nekim azimutom. Ulazni podatci spremni za kopiraj+zalijepi:
Grad
N43.56611 E17.16676
59.396
Velika Mošnjača
N43.565 E17.19472
296.646
Intersection X    N43.57101° E017.17819° čistimo format za kopiranje Ctrl+C i lijepljenje Ctrl+V u GE ili GM (GoogleMaps)
43.57101,17.17819
Pogled u GE - u ništa. U "kamenolom" s ove teme.
Provjera stranica i azimuta u GPSV kalkulatoru. "Kamenolom" ćemo nazvat Lepuv, jer je točka "bliža" Lepuvu nego Krbuljama, a nešto bi kasnije možda moglo upast na Krbulje. Imenujemo trokut GVML (GradVelikaMošnjačaLepuv).
Stranica G(rad) - L(epuv)
1.072 km @ 59.384°
(59.396 - 59.384 = 0.12) valjda je ovih 0.12 ona razlika između "inital bearing" i "final bearing" koje ja još ne razumijem. Skidamo .kmz datoteku s GPSV. Otvaramo u GE. Desni škljoc na "Tracks" putanju i "Prikaži profil nadmorske visine", izgleda da se ne vide.
Khm. Ima li online ikakav alat za provjeru međusobne vidljivosti točaka? Potraga.
I što je konačno ta vidljivost (http://en.wikipedia.org/wiki/Visibility_(geometry))?
Nema međusobne vidljivosti, ili je na samom rubu. Nema, bar zasad, online alata koji bi ucrtao međusobnu vidljivost dviju određenih točaka na reljefu. Zato se našao sjajan online alat.
http://www.heywhatsthat.com/
Ocrtava sve što se vidi s neke točke. Pospremam s toga web mjesta .kmz datoteke vidljivosti za vrhove ovih naših trokutova. .kmz datoteka vidljivosti s Grada zauzme 33 kb. Sitno.
Online karta vidljivosti s Grada je ovdje (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=IQKP9436). Može se zumirat, uključit satelitska slika umjesto karte, pogledat profil za točku koja se probere mišom, prikazat "slojnice vidljivosti"… etc.
Ostavljam trokutove i gledam sad vidljivosti s ovih točaka po Roškom polju.
Velika Mošnjača GN 1186m
43.565,17.19472
Online karta je ovdje (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=K80IEUPO). Skidam .kmz za GE (View in Google Earth: day) pošto karta online malo zaštekava - prikaz pri pomicanju i zumiranju se ne osvježava dovoljno brzo za moje živce. Zanimljivost. S ovih GN koordinata Velike Mošnjače ne vidi se dobar dio polja. Pali/gasi sadržaje iz bočnog prozora GE (ugasit vidljivost iz Grada).
S Velike Mošnjače GN (! s tih koordinata iz geonames.org) se ova točka kod Lepuva uopće ne vidi. Zaklonjeno grebenima na padinama Velike Mošnjače u prvih 400 metara profila.
Nema vidljivost do ruševina nad Seonicom. Sinjal pogledat.
Ni s Grada, ni s V. Mošnjače se ne vide Vrata (Bumerang).

Stranica VM - L … odbacujemo ovaj trokut. Nema vidljivost s V. Mošnjače GN.

Vidljivost sa Smudice. Koordinate Smudice su ovdje s onog našeg primarnog trokuta. Izgleda da je to u vrtači, pa ako ne bude dobro uzet ćemo Garminove koordinate Smudice s digitalnih karata AdriaTOPO. Tu prvu Smudicu ćemo označit Smudica GNR (GeoNames pa računski), a onu drugu Smudica GAT (GarminAdriaTopo).
Smudica GNR
43.59060,17.14756
Online karta - ovdje (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=EJ5NPDOJ).
Vide se i Vrata (Bumerang). Gradina na Ušicama se ne vidi. Mala Mošnjača se vidi, trebat će s nje napravit par trokutova. Grčka Gradina se vidi.
One "ruševine" od Privora na zapad se ne vide s Grada, ali je na rubu vidljivosti brdo s kapelicom Srca Isusova i nekakva zarasla gromila(?) SI od nje na padini.

Smudica GAT
43.590138888888889,17.148166666666667

Vide se Ušice, gromila/gradina. Karta online ovdje (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=I0PRTMM6).

Sinjal me zanima.
Sinjal GN 1221m
43.59056,17.24083
Sinjal je osvitla svoje ime. Karta vidljivosti ovdje (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=IU363IQI). Prapovijesni optički relej.

Stražbenicu pored Grčke gradine nemam na GN. Stražnicu imamo, pa da vidimo šta ta straža gleda.
Grčka gradina GN ca. 962 m
43.57444,17.13
Google Earth quit unexpectedly. Sorila se zidina.
Pogubili smo one .kmz datoteke, a valjda su negdje među datotekama preuzetim s interneta, a i opet su dostupne na gornjim linkovima.
Grčka gradina, vidljivost, ovdje (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=K45PU1V3).
Slabo vidi Vrata i Ušice. Zašto Ušice? Je li se nešto viziralo, ciljalo kroz Ušice? Vidi sve ostalo bitno, uključivo i Stražnicu. Ovaj crveni kolor filter i vidljivost s Grčke gradine pokazuju čudo. Dalmion? Pravokutni "temelji" ravno na zapad. ≈ 340x180 metara, orijentirano pravilno IZ SJ.
Google Earth quit unexpectedly. SRTM4.1 isključujem ovaj Shuttle Radar Topography Mission dodatak u bočnom prozoru. Sumnjiv mi je. Glede onih "temelja". Sličan artefakt se na ovom pojavi i u Zavelimu, doduše, zatvara sa tri strane. Da, i kad isključim ovo u bočnom prozoru, reljef na tom mjestu ne pokazuje ništa neobično, ono kao bočne stranice podora/ruševine.
Vrijedi li temeljitije proučit ove slučajeve gdje vidljivost obrubi pravilnije geometrijske figure? Ili algoritam za crtanje i bojanje ove vidljivost radi tako da stvara privid? Mogu li se ovim na zgodno probranim mjestima gađat tragovi tektonike u reljefu? Evo, i s Grčke gradine mi Lepuv djeluje otkopano. Vrh Rošnjača se ne vidi s Grčke, ali ono brdo s kapelicom se vidi. I one "ruševine" zapadno od Privora su ni v rit ni mimo.

Idem na neku točku nisko u polju, pogledat kako se iz nizine vidi "Džamija".
Velešovo Greblje GN ca. 900 m
43.57707,17.17354
vidljivost (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=LB2EO827). Ništa.

Sveti Ivan (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=O9LVVKU6) GN ca. 927 m
43.57032,17.16454
Sa s. Ive se na području Džamije vide približno pravocrtni-pravokutni rubovi od istoka, juga, i zapada. Je li to samo zbog rta Lepuv koji tako upada u polje ili je taj dio na Džamiji tako izdignut iznad tla.

Stražnica (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=MK2M8K3A) GN 987 m
43.5875,17.1725

Mitrova Glavica (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=ML0QBKHK) GN ca. 908 m
43.60657,17.14818

Poslušci? Ako se čuje, vidi li se? Obadva.

Mali Poslušac (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=GR6HJS9S) GN ca. 899 m
43.61722,17.13583

Veliki Poslušac (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=C10QTO13) GN ca. 911 m
43.62139,17.14306

Na toj strani me zanima zašto su GSM operatori izabrali Drvenik, ako je ono na satelitskim slikama GSM bazna na vr brda, tamo di se očekivala gromila na 294º od Grada u prvom pokušaju.

Drvenik (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=FJ255015) GN 985 m
43.60417,17.0725
Valjda su pokrivali dionice cesta u dometu. Ne znam.

Kako se s Lepuva vidi Džamija? Skroz?

Lepuh (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=BE9HM5GQ) GN ca. 962 m
43.57179,17.17468
Jesu li uzvišenja u polju prirodna ili su pod njima kakve ruševine? Istočno prema Vratima, pravocrtni dio, trag rasjeda na tlu?

Novak (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=DPL8VDLE) GN ca. 987 m
43.57454,17.18978


Mala Mošnjača (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=FRA5QN71) GN ca. 1028 m
43.56528,17.20306

Debelo Brdo (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=M3BH431B) GN 1182 m
43.5675,17.23194

Ušice nisu u 30 metara s Malenicama za HWT (HeyWhatsThat), ali kad se već dangubi…

Malenica (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=N0I0KROA) GN ca. 983 m
43.57167,17.23611

Kuline (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=AHT3R9FN) ca. GN 921 m
43.58806,17.25944
"Pričaju" samo s Ušicama u ovoj zoni R.P. Ne vide ni ono iznad Rošića u Seonici.

Gradina SI od Dizdaruše.
Gradina (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=H6IS6NF2) GN ca. 1020 m
43.60361,17.23889
Ovoj treba Sinjal.
Dizdaruša je po GN - vrtača.

Dizdaruša (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=DDF9BF59) GN ca. 1071 m
43.60167,17.23167
Baš je ovuda bila kula dizdarova u koju je Bijanković svraća. Vidi se ruševina iznad Rošića u Seonici. Pokriva put prema Brišniku, oba kraka u blizini, i za Bukovicu i za Brišnike. Nema zbora ni spora oko toga. Vidi Sinjal. Vidi SI Gradinu.

Zašto se Radimskog dojmio Strbina-pass?

Velika Strbina (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=QAPFHSDO) GN ca. 1147 m
43.60639,17.20139

Vjerojatnije ova druga, kao Strbina-pass.
Mala Strbina (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=U3B3I52R) GN ca. 1095 m
43.61389,17.18472
Pass. Ali vidi i Stražnicu.
A onda su mi s HWT web mjesta poručili da im je mene za danas dosta i da ima još čeljadi koja bi mlila svoje podatke.

Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 23 Travanj 2014, 17:50:29 poslijepodne

Obično u GE držim isključen prikaz prometnica. Netko tko digitalizira prometnice za GE i GM griješi i digitalizira stare oputine. Nadam se da te greške ne će brzo ispravljat.
Gledajuć međusobne vidljivosti upala mi je u oko jedna dionica oputine. Tipični pravocrtni bypass na rimskim prometnicama. Do putne postaje, ili do utvrde, ili susjedne trase.
Od područja Rogova ovdje:
43.602665,17.128871
u područje Bukovičića staje ovdje
43.617438,17.153226
i uvala od Bukovičića staja pa zaokret na Čakalovac - Poljica - Deseta - u polje. I produžetak pravca bi trebalo nacrtat pa mu vidit profil (Dobri do - Padine - Zanoš).
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 23 Travanj 2014, 18:43:51 poslijepodne
..ja nešto prebirem fotografije,ovdje sam blizu "džamije"?tu negdi i gledam u bumerang i Malu Mošnjaču,,kad je ovo slikano?,u 12 misecu,sati 15 h i nešto..

Nego što sam želio reči,,vidimo ovo krilo planine da je u hladu...zrake svjetlosti padaju po Maloj Mošnjači,i Velika Mošnjača je u svjetlosti...e sad nešto mi je zapelo oku da je osunčan i onaj STOŽER,BOMBON,u vr ćiverice što Glonga kaže,orjentir ovo drvo što izrasta u sredini.zaboravio reći da je taj krug poteracan,zasut ,nešto izdignutiji;;a jedna zraka ide sjeverno(valjda) po onoj zidini u šumu(označeno strelicom).
Najvjerovatnije glupost,ali neka stoji,ta neće me niko uist....šteta fotografija nije najbolja,ali što je tu je.Šta sam želio reći,pa skoro ni sam ne znam,nego eto zapažanje..druga zamrčena

(http://i.imgur.com/AF5zDrh.jpg)
(http://i.imgur.com/B6FizhP.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 23 Travanj 2014, 20:21:55 poslijepodne
...nego ajmo mi pokuśati parkirati ovu putnu stanicu-štaciju?ili šta li je već?,izgleda da tu ima kapaciteta.,da je pokušamo iz Korita(blizu)  pribaciti u Pavloviće(tu negdi,ne bi ja ni Grad isključio,koda i tu nešto ulazi),?pa za Brišnik,pa dalje priko polja prema vardiću(Borčani) ili...śteta bi bilo ovo propušćat?da odmore ovi trokuti(sist će,tu su...)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 23 Travanj 2014, 21:05:28 poslijepodne
Ne mogu se otet ovim kutovima i trokutovima.
Između ekvinocija (prolitnog) i solsticija (litnog) imaju 93 dana. Razlika elevacija sunca u te dane je puna deklinacija. U ekvinociju je deklinacija 0º, a u solsticiju 23.5º (24º).
Razlika azimuta zalaska na te dane je 33.73º (34º). Treba nać grafički (a ne analitički, ili ipak?) postupak koji će povezat brojeve 24; 34 i 93, bilo da se nađe polovica (5. svibnja) ili tri dana prije po Đermeku (2. svibnja), ili takva raspodjela da se dobije svaki dan od ova 93 dana. Kako pomoću brojeva 24 i 34 napravit grafički 93 podioka? I može li se (i kako?) tim konstrukcijama napraviti ona analema za čitavu godinu, a ne samo za razdoblje od proljetnog ekvinocija do ljetnog solsticija? Očito može. Jer pravljeni su i sunčani satovi i sunčani kalendari u drevna doba. Nekakva kombinacija elevacije sunca, dakle sjene na tlu i prividnog položaja sunca na taj dan (po crti koja spaja azimut izlaska i zalaska sunca na taj dan). Nešto kao na onim Đermekovim mlinskim kolima? Ili nešto kao kakav nomogram?
Sjever imaju sa Sjevernjače. Zapad mogu odredit prizmom, ako imaju i znaju za prizmu, ili povuć pravi kut, ili nać dan kad sunce zalazi ravno na zapad i onda po onom Đermekovu krugu imaju po dvostrukoj simetriji čitavu godinu s pripadnim kutovima 2 x 93 = 186 i 2 x 89 = 178, zato Đermek spominje godinu od 364 dana. 364/4 = 91. Zato on uzima 2. svibnja? Zbog simetrije godine od 364 dana na onim njegovim kružnicama s ß kutovima? I vrijeme od ekvinocija do solsticija na 42 + 49 = 93 dana pa složi simetriju za godinu od 364 dana (na stranici 82. u onom radu iz 2010.). Na str. 83. čita tu i takvu razdiobu kutova kruga-godine iz kutova urezanih na mlinskom kamenju? Đermek zna astronomiju puno bolje nego što se čini iz onog što piše. Ja se bez veze gubim u decimalama i od drveća ne vidim šumu.
Aurore X sto godina nema na ovomu forumu. Meni se čini, dok gledam što Đermek gata iz sheme utora na mlinskom kamenju, da bi ona mogla prepoznat slične stvari u uzorcima tkanja na torbicama/zobnicama, iz uzoraka tetovaža, iz uzoraka ukrasnih rezbarenih šara na starim alatima i slično.
Ili iz nečeg drugog čupa ovaj omjer 42:49? Provjerit račun. Odgovara li polovici vremena između ekvinocija i solsticija - plovica razlike azimuta i pripadajućeg zenita? Pa ne mora bit polovica. Što ako i je? Nešto drugo određuje omjer 42:49. Ali što? Puki običaj i drevna svetkovina? Mora bit vezana za kretanje Sunca. Ili neke zvijezde?
Ništa. 52 tumula na onim Dubcima. Đermek šuti i ne priča otkud mu 2. svibnja. 42 i 49 su djeljivi sa 7. To je on zaokružio na tjedne. Otkad postojim ne sjećam se u nijednoj kulturi nekog velikog blagdana na 2. svibnja. U katoličkom kalendaru 2. 5. ove godine je "P 2 Atanazije; Antonin; Boleslav"^ (http://mojkalendar.com.hr/katolicki-kalendar-2014.aspx).
Je li ijedan od ovih mogao doć u vezu s mitskim 2. svibnja?
http://www.catholic.org/saints/f_day/may.php
Nije. Tko je među njima Boleslav? Pročitat što piše o svakom od njih.
.php - stranice im se učitavaju ko zla godina.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 23 Travanj 2014, 22:09:06 poslijepodne
Svibanjski svitnjaci.
Zašto mi se čini da su 1. svibnja (a ne 30. travnja) i u ovim krajevima paljeni svitnjaci sve do 1945.?
St. Exuperius & St. Zoe
»Martyr with Cyriacus, Theodolus, and Zoe, sometimes listed as Hesperius. They were a family of slaves owned by a pagan in Pamphylia. Zoe was Exuperius’ wife, and Cyriacus and Theodolus were his sons. All of them were martyred for refusing to participate in pagan rites conducted by a Roman, Catulus. He had them roasted to death in a furnace.«
http://www.catholic.org/saints/saint.php?saint_id=3315

Logičnim mi se čini da su nadnevak dobili po nadnevku mučeničke smrti, a u vrijeme nekakvih poganskih običaja u starom Rimu. Dakle, 2.5.
Odo ponovo tražit iz zračnih slika ona 52 tumula. U kojem su rasporedu?
Po karti "Županjac und Čista" padaju baš u šumu koja se danas zove Perinac, ili Perinovac. Danas na kartama nema toponima Dubci. Je li moguće da je to bilo nepremjerno do ove karte i da se zapravo radi o toponimu Dudići što bi bilo slično greškama na starijim kartama, ali ni tamo se ne vidi mnoštvo tumula. A možda su u šumi? 52 komada. Morali su bit mali.
"Peace sign" ograda u Dudićima ovdje
43.591591,17.000318
Nešto kao velika elipsasta gradina ovdje
43.594179, 16.995881
A 52 tumula su u šumi i dalje?
Geoportal BA FGU uprave, na ovoj stranici (http://www.katastar.ba/geoportal/catalog/main/home.page) škljocnuti na izborniku na "Karta geoportala", nema izravan link (lino mi tražit po izvornom kôdu web stranice), ima bolje slike tih dviju lokacija, DOF, digitalni ortofoto. A što ne rade zimski DOF?
Edit. Izravan link:
http://www.katastar.ba/geoportal/viewer/index.jsp
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 23 Travanj 2014, 23:44:59 poslijepodne
Oko parkiranja štacije. Da ne zaboravim. U GE imam par gradina precrtanih na području RH ima najmanje pet godina. Danas kad ih uključim slika na GE i precrtana gradina se više ne poklapaju. Google je pritezao satelitske slike na području RH u međuvremenu. U BiH nije. Precrtane gradine stoje poklopljene i sad i to na istoj Digital Globe satelitskoj slici.
Tipična greška na onim digitaiziranim oputinama kao na onoj Rogovi - Bukovičića staje su posljedica tkz. shift-a - pomaka projekcije. Po pravcu istok-zapad promaše nekad u plus a nekad u minus 17.3 ili 17.4 lučne sekunde, a po pravcu sjever-jug (ne sjećam se točno, ali ima zapisano negdje i na ovom forumu, možda na temi "Povijest i GIS") neke 3-4 lučne sekunde. Znači oko 350 metara po istok-zapad i oko 60 po sjever-jug.
Na onom pravcu od Rogova prema Bukovičića stajama na nekoj najvišoj točki u tomu pojasu su morali imati nekakvu posadu.
Sad, je li neko Y čvorište palo prije Bukovičića staja ili je tuda trasa išla na istok?
Putnu štaciju tu ne očekujem jer mi se po svemu i po ovom otkopanom kamenu na Džamiji čini da je T čvorište na trasama bilo kod Džamije, pa bi takve putne (putničke) postaje bile preblizu i putnici bi odmarali u naselju. Nekakve vojničke postaje bi mogle bit tu oko Rogova ili Mitrove glavice. Možda je neko čvorište (po oputinama) bilo i u području Bukovičića staja. Na nekoj uzvisini koja vidi čvorišta i dionice trasa očekivat je kakvu vojničku posadu, ona pravocrtna oputina navodi na to. Možda negdje oko polovice onoga pravca uzimajući u obzir pogrešku u digitalizaciji one prave crte. Mislim na posade koje kontroliraju putove u dionicam na slabije naseljenom području, brdskom, planinsko, s klancima i sl. - opasnije dionice puta.

Ima tu malo dalje na istoku jedan zanimljiv toponim. Na sjevernom ulazu u polje. Deseta. Izgovara li se kao redni broj "dèsetā"?
Možda zvuči vrlo glupo, ali mogao je netko prevoditi i brojčanu oznaku nekih lokalnih rimskih milja, a zaboravilo se… Pia Claudia, je li deveta ili deseta rimska legija^ (http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Roman_legions) ikad bila u ovim krajevima? Decem- - deseta.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 24 Travanj 2014, 10:58:29 prijepodne

Odo ponovo tražit iz zračnih slika ona 52 tumula. U kojem su rasporedu?
Po karti "Županjac und Čista" padaju baš u šumu koja se danas zove Perinac, ili Perinovac. Danas na kartama nema toponima Dubci. Je li moguće da je to bilo nepremjerno do ove karte i da se zapravo radi o toponimu Dudići što bi bilo slično greškama na starijim kartama, ali ni tamo se ne vidi mnoštvo tumula. A možda su u šumi? 52 komada. Morali su bit mali.
"Peace sign" ograda u Dudićima ovdje
43.591591,17.000318
Nešto kao velika elipsasta gradina ovdje
43.594179, 16.995881
A 52 tumula su u šumi i dalje?


Glonge,ako ovo išta pomaže ja poveću koncentraciju gromila vidim,a izgleda ima toga još gori,doli,livo,desno....na blic škljocno.Ovo je ublizu...možda je to,ili?Svi su omanji(<oko 5 metara>),možda bi ovaj veći uz cestu moga nešto kazati

(http://i.imgur.com/jhl6xS5.jpg)
(http://i.imgur.com/SfMwFXq.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 24 Travanj 2014, 11:18:18 prijepodne

. Meni se čini, dok gledam što Đermek gata iz sheme utora na mlinskom kamenju, da bi ona mogla prepoznat slične stvari u uzorcima tkanja na torbicama/zobnicama, iz uzoraka tetovaža, iz uzoraka ukrasnih rezbarenih šara na starim alatima i slično.


--ne znam je li značajno za napomenuti da je  u Zavelimu, blizu Grada 1012,ispod Rošca bilo mlinica pa skoro "do nedavno",to su sada samo ruševine...koliko ih ima ,i nešto o tome zasigurno Delmata može više reći.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 24 Travanj 2014, 11:53:25 prijepodne
--ne znam je li značajno za napomenuti da je  u Zavelimu, blizu Grada 1012,ispod Rošca bilo mlinica pa skoro "do nedavno",to su sada samo ruševine...koliko ih ima ,i nešto o tome zasigurno Delmata može više reći.
I ne samo mlinovi kojih se i sam sićam dok su još bili na "uzgoru" nego jedna legenda kaže ovako..."Ispod Zavelima si mogao proći i po najjačoj kiši bez kišobrana a da ne pokisneš"...Oće reći da je bilo gusto naseljeno i da je naselje bilo ispod samog Zavelima a ne di je sada...!
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 24 Travanj 2014, 12:03:55 poslijepodne
..i evo još štogod zapažanja,ovdje bacam akcent na Grad 1012..vrsta stina,međutim jedna muljika mi se zalomila tu(ovo na vrhu)++slijedeće nešto sa južne strane greblja-prima Zavelimu gleda,prilikom uređenja greblja ovo je skolutano doli,..može li se išta iščitat?
(http://i.imgur.com/CH5PIVu.jpg)
(http://i.imgur.com/dPiQxwh.jpg)
(http://i.imgur.com/ufcLT1v.jpg)
(http://i.imgur.com/8PcseSq.jpg)
(http://i.imgur.com/0vEc8pv.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 24 Travanj 2014, 12:41:57 poslijepodne
U Pasiči Radimski (1896:152 (https://archive.org/stream/wissenschaftlic01hercgoog#page/n178/mode/1up)) opisuje Gradinu i nalazi žbuku u temeljnim zidovima. Evo ga. Na slijedećoj stranici (153 (https://archive.org/stream/wissenschaftlic01hercgoog#page/n179/mode/1up)).
Otprilike prijevod. "Na obližnjem brdu Derazovac stoji veći tumul, zatim na jahačkom putu prema Vinici jedan veći i 2 manja tumula i još dalje kod skupine kuća Dubci na jednoj padini brda 52 tumula, ispod kojih je u dolini Vinica još jedan veći tumul."
Ne znam. Radimski je inače precizan u opisima lokacija. Gradini sa str. 152. može odgovarat po opisu ovo
43.593529,16.995799
na TK25 ovdje je Samograd
ili ovo
43.589185,16.999852
Kaže - na putu (nije jahački) od Kazaginca k Vinici uzdiže se jugozapadno od mjesta Pasič izolirano stjenovito stožasto brdo (Felskuppe) s gradinom. Ona je eliptična od SZ prema JI i na JI nešto zašiljena/sužena. Jednostavni zid je na istočnoj i JI strani prema unutrašnjosti jedva 50 cm visok, ali na SZ sljemenu/tjemenu platoa/zaravni ima nadvišenje u obliku tumula 15 metara dugo i 15 metara široko u osnovici pri visini od 1.5 m prema unutra i 4 metra prema van. Našao je kameni temeljni zid s vapnenom žbukom. Zaravan/plato je 45x15 metara.
Na 153. stranici zaključuje kako je prapovijesna gradina korišćena i u rimsko doba i preskače na 'obližnje brdo Derazovac (http://www.geonames.org/3286394/derasovac.html)'. Mali (http://www.geonames.org/3286356/mali-malovan.html) i Veliki (http://www.geonames.org/3286355/veliki-malovan.html) Malovan mu nisu JZ od Pasiči. Možda i jesu ako ja shvaćam Pasič onako kako mi ga danas prikažu digitalne karte - u točki. Njemu  je to područje. Nedvojbena Gradina (http://www.geonames.org/3286522/gradina.html) je gradina nedvojbeno, i  po opisu gradine i po položaju i na digitalnoj karti je JZ od mjesta Pasič (http://www.geonames.org/3193611/pasic.html). Druga lokacija joj se ne bi ni tražila da nije onih zagonetnih Dubaca i karte Tijarica i karte "Županjac und Čista". Derasovac mu je onda obližnji, preko poljca skoro ravno na istok. Iza Derasovca kaže kao u gornjem citatu ranijeg upisa na ovom forumu. Da je bilo pitat stariju mjesnu čeljad za Dubce ("Kartu čitaj - staru čeljad pitaj", ako ne bi u ovom slučaju završili na Zadvarju), možda toponim postoji i danas, a nema ga na kartama. Kad pogledam karte i putove Dubci bi najlakše mogli bit ono što je danas na kartama označeno kao Knezovići (http://www.geonames.org/3286363/knezovici.html). Kasniji (srpski) kartografi su zagubili niz imena zaselaka (namjerno?! vidi onaj Belajev rad gdje citira Radića glede toponimije) imenujuć ih po najčešćem prezimenu njegovih stanovnika. Ja sve Dubce viđene na kartama doživljavam kao one kod Zadvarja. Radimski bi inače rekao Pass, Sattel, - prijevoj, usedlina, sedlo. Možda zbunjuje i opis. Spominje Derasovac, kao da je bio kod tumula tamo, a zatim, više ne samo - put, već jahački put za Vinicu i jedan veći i dva manja tumula. Vjerojatno me to odvuklo na lokalitet Velika Gomila (http://www.geonames.org/3286398/velika-gomila.html) kao i karta. Na karti "Županjac und Čista" dvije oputine vode od Derasovca na JI. Na mjestu gdje su danas na kartama Dudići na toj karti stoji toponim Borovina, a Dudića ni Knezovića nema. Po karti, ako je silazio od Derasovca, onda se vartio po oputini s karte u Pasič i sišao u Malu Vinicu. Možda je zamijenio Veliku Gomilu i Derasovac? Ne bi Radimski tako nešto pogriješio. Dodatno, tu je na karti "Höhle Pećina" - špilja Pećina pa to vuče na špiljske ljude i starost lokacije, ali mi se čini da bi toponim Dubci morao na karti bit zapisan sjevernije od špilje. Da nisu u šumi tumuli? Ovdje
43.588594,17.005793
Vrijedi li ovo svakih 5-6 godina prebirat? Po sličnosti Dudići - Dubci, sad kad gledam TK25, po jezičnom kriteriju dolaze u obzir i Doci. Na karti "Županjac und Čista" tu su 1884. nekakve stanine zapisane kao Stanjine, južno priko polja su opet Stanjine. Kako su ovi to razlikovali 1884.? I ove sjevernije Stanjine su mi nisko (južno) za onu rimsku trasu, već je i Pasič nisko. Dubci - Doci? A ovaj jaše od Derasovca. Ako je jahački put slijedio oputinu vidljivu na satelitskim slikama možda su tumuli nastradali ovdje
43.585060,17.051487
i to bi od Pasiči mogla bit dionica zgodne trase na Ravni Dolac.
Ili su puno zapadnije, u nižoj šumi. JI od Gradine, ovdje negdje razbacani
43.589375,17.022573
Po opisu bi mogli bit i tu
43.587495,17.029747
A sve je to previše južno za trasu. Velika i Mala Privija moraju nekako opravdat ime. Na karti Ž. und Č. nameće se trasa: Han Brekalo - Lokva - kota 729 - Mijakovo polje i dalje ugrubo Meki dolac - Vranjače - Privor.


http://i.imgur.com/dPiQxwh.jpg
Tragova žbuke?

http://i.imgur.com/8PcseSq.jpg
Možda griješim. Arheolog i povjesničari umjetnosti, arcitekti… bi znali bolje. Meni liči na austrougarsku dobu i obradu zidnog kamena.
Je li ovaj crijep "Sinjanka"? Iz sinjske ciglane? Ili je po onom znaku tm - Toza Marković 333?

http://i.imgur.com/0vEc8pv.jpg
Arheolog i već pobrojani bi mogli puno bolje reć, ali klesarska obrada ovoga komada kamena (potezi dlijetom) vuče na obradu onoga iskopanog na Džamiji.

Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 24 Travanj 2014, 13:12:51 poslijepodne
---tragovi žbuke?nije na ovoj..to sam negdi na početku stavio,ali se ne vidi to iz foto;;na samom vrhu u raskrivenim temeljima je to,šteta to mi stoji,zapisano,uzeo fragment,sada je podalje od mene,pa dok ne odem ništa za sada,a lakše mi je ponovo kad budem GPS..na terenu.Neka stoji do daljneg,naći ću to zasigurno,,e sad je li to rimska...nisam još to dobro uvišćo,ali vuče mi na nju(sliči mi kao na Libu..).Opet kažem preliminarno,nikakve zaključke!!! dok ne odem na novo.

-vuče na "džamiju"--baš sam i stavio ovo ,pokreti doista imaju sličnosti,ali mi baca da je puno recentnije,opet?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 24 Travanj 2014, 14:36:54 poslijepodne

Božjak i Božigrad.
Ovaj Božjak^ (http://www.stolac.co/vijesti/bih/4741-foto-posjetili-smo-bozjak-na-rijeci-trebizat) ne ćete lako naći na kartama. Na sastavu Studenčice i Trebižata. Web je dinamično mjesto pa ću istrgnut citat.
»…na kupalištu Božjak, na rijeci Trebižat, na mjestu gdje se spaja sa rijekom Studenčicom. Tu je i razmeđe čapljinske i ljubuške općine, odnosno HNŽ i ZHŽ.«
Studenčica (http://www.geonames.org/3288894/studencica.html), ušće.
Sam templarski Božjak je u užoj okolici, jer su za templarima uredno brisani tragovi. Vrijedi u GE razgledat okoliš, a napose s gledišta rimske trase Salona - Narona i modela rimskih naselja i vojničkih posada na nesigurnijim i težim dijelovima trase.
Osim gradina južno i posvud okolo, u oči bode jedan toponim - Suled (http://www.geonames.org/3288910/suled.html). Bilježim i Pavloviće (http://www.geonames.org/3288951/pavlovici.html) i Studence na Studenčici. Za deftere, u okolici bilježim JI od Hradomilja Hrašljane (http://www.geonames.org/3199315/hrasljani.html) - u defterima 1477. neubicirani (ili nakrivo ubicirani) Čraštani, sve dosad mi nisu zapeli za oko. Zašto ih navodim ovdje? Zato što okružuju tvrđavu Ljubuški iz deftera, a oko tvrđave Rog nema ništa ako je lociramo na Roško polje. nema ništa prije tanke crte Podbila - Gorica - (Ak)sovići - Lukovac - Kočerin. Sve popisano po "vlaškom" (vazalskom) modelu, osim Kočerina, koji je čini mi se naseljen jer ima popis prihoda u naturi a ne (samo) filuriju, bar tako mi se čini, treba ponovo vidjet ovo za Kočerin, a ovo drugo je tako, dakle, tanko.
Uz trasu Salona - Narona, druga bitna rimska trasa je Salona - Argentaria. Vjerojatno su, glede ruda - Fojnica, i "De re metalica" - Kreševo, izravno ili neizravno na toj trasi.
Austrougarska ne će ta mjesta vezat za Salonu, već na Lašvansku dolinu i dalje na zapad.
Ballif navodi trasu Trilj - Aržano - Rama. Dakle s trase Salona - Narona odvojci na trasu Salona - Argentaria su zanimljivi sve od Trilja, Ugljana do Kamenmosta i Runovića - ti odvojci u unutrašnjost prema Argentariji - Srebrenici. Najpovoljnija trasa od Trilja uopće ne ulazi u Aržansko polje. One serpenitine na modernoj trasi Aržano - Prisika dovoljno govore. Stari vozači kamiona (Ide Ràba - vozi je baraba…) bi od Tijarice do Kamenska pročitali "pisani roman" ("Laso" i kako su se još zvali ti roto romani iz toga doba?). Na karti Ž. und Č. se vide oputine koje istočnije od te današnje ceste (Tijarica - Kamensko) idu iz područja Tijarice preme "Han Brekalo" prilično povoljno s obzirom na uzdužni pad trase, zapadnije od Aržana i Aržanskog polja. Na satelitskim slikama su tuda i oni čudni pravci.
Templari od Vràne do Vrána. I što je engleski bataljun (između ostalog) tražio u Vránu 1990-ih? Blago Mijata Tomića (ne š ti blaga), ili nešto templarsko?

Templarski i rimski model naselja i putnih patrola se ponavlja. Upis na ovom forumu ovdje (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2311.msg47091#msg47091).
»Vrana je došla u posjed vitezova hramovnika između 1165. i 1168. godine, templarski put vodio je od velebitskih prijevoja preko Dubokoga Dola na prijelaz preko Zrmanje kod današnjeg Kaštela Žegarskog i dalje do lokaliteta Bojišće, između Benkovca i Kule Atlagića. Tamo bi putnike, umorne od napornog prelaska planine, obično sustizao mrak te je tamo uređeno svratište i odmorište za ljude i njihove životinje. Sutradan bi se krenulo prema Vrani gdje je bilo glavno sjedište upravitelja Reda u ovim krajevima.«^ (http://www.sisak.info/forum/showthread.php?5636-Photo-amater&p=99834#post99834)
Andrija II. (http://hr.wikipedia.org/wiki/Andrija_II.) kad ide u V. križarsku bojnu ostavlja Hrvatsku na upravu templarima^ (http://hr.wikipedia.org/wiki/Andrija_II.#Kri.C5.BEarski_pohod_kralja_Andrije_II.). Na Klisu su bili - potvrđeno. Tvrdim da su kontrolirali sve putove od luka na moru između Vrane i Makarske u unutrašnjost k Argentariji, i dalje prema Carigradu i Svetoj Zemlji.

Sveti Abo (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2263.0) i sv. Stipan u Gorici mi liče na zametanje templarskih tragova. Tu je još jedan 'specijalac', baš rodom sa Svetigore - pra Stipan Vrljić. Taj je i bez toga napravio čudo dobra posla oko 1717. Ovo sa sv. Abom (ako je plauzibilno) liči pra Iliji Zeleniki i tragovima na Smudici. Ime je znak. Ilija. Sv. Vid. Sv. Ilija. Perun. Smudica.

Model Velebit - Bojišće - Vrana, ponavlja mi se slično na modelu Zavelim - Podbila^ (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2311.0) - Opačac^ (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1549.msg62592#msg62592). Tlorisi na Opačcu ne liče ni na benediktince ni na franjevce. Oko Opačca su se fra Karlo (Jurišić) i fra Vjeko (Vrčić) sporili u različitim radovima, a ima negdje o tome na ovom forumu, na više mjesta. Ima li ona Inocentova olovna bula s Opačca zasebnu temu, ne mogu je sad nać na forumu? Edit. Odavde^ (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2228.msg46674#msg46674).  Onaj ljetopis Imotskog samostana (fra Šimuna Gudelja?^ (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=217.msg60716#msg60716)) bi trebalo objavit i vidjet nelogičnosti u njemu glede Opačca, a inače bi bilo zanimljivo štivo s gledišta s kojeg bi belevarac rado čitao Luku Vladimirovića. Fra Karlo Jurišić tu gleda sa strane, povijest područja poznaje dobro (Crkve u biokovsko-neretvanskom… i niz radova).
U Opačcu je hospicij, u klancu Podbila mora bit neka posada koja kontrolira klanac, sjevernije mora nešto kontrolirat Zavelim. Nešto od one Gradine na koti 766. u Vinici sa zapadnih obronaka Zavelima, do Kazdrme u Zagorju i sedla Klanac ili Ušica ili Kulina na istočnoj usedlini u Zavelimu.
Onda je uletio onaj Ruschigrad/Buschigrad - Božigrad s mletačkih karata. Zavelim je ostao bez Velima i još stoji naspram Zadvarja koje ima svoje Dvarje i duvarje.
Sklop toponima s Trebižata mi se ponavlja. Imaju Studenci u blizini. Pokazalo se da postoje i Pavlovići na Roškom polju do kojih se bez ove teme ne bi došlo s nikakve karte.
Na drugu stranu ni Vojkovići valjda jezično nisu daleko od Bojišća glede Vrane i Velebita i s obzirom na sredovječne zamjene slova b i v.  Nije za bacit ni stankovački Velim u zaleđu Vrane u preslikavanju toponimije. Uzet ću onaj HWT iz ranijeg nekog upisa i vidit što se vidi iza svakog sačuvanog toponima Velim.
Sve je tu negdje. I Ad Libros. Tu su negdi i Ad Libros i Velim i Božigrad. Ali di su više!?
Naslov: velím Vèlim
Autor: glonga - 24 Travanj 2014, 18:32:09 poslijepodne

Velim, Stankovci 227m
koordinate i visina (GE elevacija) utvrde očitani iz GE
43.923909,15.679987
Donji Lepuri, glede Lepuva. Između polja kod Stankovaca i polja kod Banjana je nekakvo brdo, s ovih digiralnih podloga se ne vidi ime, kao ni onim sjevernije koja bi tomu Velimu mogla bit njegov Za-Velim.
GM (i GE kad se uključi sloj "Naselja") imaju naseljeno mjesto Velim ovdje
43.887748,15.722757
GN nema nikakav Velim tuda.
Čista Mala i Velika, preslikavaju se na Cistu Provo i Veliku. Grabovci u Grabovce i u Grabovicu, ali po prezimenu kao Ramljaci i po grabu, ništa od toga. Voda Bribišnica. Bribir. Brišnik. Ni blizu? Crljenik i Crvenice. Radošinovci  i Radoši.
Idemo vidit što se vidi iza ovih koordinata na HWT.
(HR) Stankovci, Velim utvrda (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=S0MVL8FV)
"Iza" utvrde je "nanovo" putniku vidljivo na JZ - Debeljak, Humac, Štandarac.
(HR) Stankovci, Velim selo (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=GSBMRA67)
Ništa. Nije na uzvisini. Dvi uzvisine, dvi gradine jugoistočno, od kojih je bliža selu Velim na satelitskoj slici zaklonjena oblakom, na putu k Maloj Čisti, preskačem. Komu se da, nek pogleda, možda se odatle vidi štogod upadljivo. Kaštel Žegarski iz one priče o Vrani ima na zapad Bukovicu. Dmitrovići su tu vs. Mitrove glavice. Pištet je propćenit Pišćet. Pećina i nije možda preopćenita s obzirom na Pećinu nedavno spomenutu kod toponima Dubci. Toponim Bogatnik govori više o božjacima nego o bogatstvu? Visibaba vs. Vranbaba. Miodraž (http://www.geonames.org/3215034/miodraz.html). Draž. Deraszovac. Dražovac. Šapan (http://www.geonames.org/3215036/sapan.html) i Dobrići (http://www.geonames.org/3215031/dobrici.html). Je li ovo sve slučajno?

(HR) Poljica, Velim (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=JQ328L90) GN ca. 818 m (poljički, brdo)
43.51889,16.65194
S poljičkog Velima se lijepo vidi Zavelim, ali iza njega se putniku i gledatelju od mora ukažu bliži i markantniji vrhovi i vijenci, odmah preko Cetine.

(HR) Slivno, Velim (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=B8DH21HF), Velim GN populated locality ca. 643 m
43.34722,17.25056
Sic! Ovi vide Zavelim s gornje strane, od bure, od juga - ništa skoro.

Ostaje onaj niski Velim viš Zdilarove drage. Sad mi nema više one online izvorne karte^ (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2008.msg42476#msg42476).
http://www.imotski.hr/imotski.hr/list17.jpg
Geoportal i HOK. Reć ćemo da je Zdilarova Draga postala na HOK-u Zdilarov Dolac i da je Velim ovdje
(HR) Imotski, Velim (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=BMGGH61M)
43.455030,17.184472
ili negdje po ovom grebenu oko ovog Rašića Doca porazbacan, ima okolo (JI vijenac brda) i viših i markantnijih točaka s kojih se bolje vidi Velimov Za-Velim.
Iza ovoga Velima (ako je baš tu) ukaže se od juga Zavelim. Kao utvrda ovaj Velim mora bit puno stariji od Topane u Imotskom i od Prološke kule^ (http://www.skyscrapercity.com/showpost.php?p=102384647&postcount=578) nad Badnjevicama u kompleksu Čava (to su kule 'vrsnice' Rogu 1444., 1448, 1454. godine). Prapovijesnu osnovicu ovaj Velim ima u susjednoj Ukradenovoj gradini, koja se od prve digitalizacije na Digital Globe satelitskoj slici u GE pomakla ovdje
43.451011,17.191221
HWT prikaz vidljivosti ovomu Velimu daje dodatni značaj. Zavelim planina je stàro ime. Mogla je i s juga biti imenovana. Nije li Imotski samozvani "Grad na Gori"? Izvode mu ime i od (In Monte, nije baš Bulsinio jer to ode u Bukovu Goru ili na Višegrad/Bužaningrad Radimskog), onda je i Zagorje (naseljeno mjesto) iza te gòrē koju ja baš i ne vidim.
Sa satelitskih slika mjesto nije odavalo težinu. Na geoportalu DGU RH na DOF-u se vidi da ovo ima arheološkog potencijala. Ovo ovuda (http://geoportal.dgu.hr/preglednik/?baselayer=DOF?zoom=10&E=555432.26999995&N=4813024.3100001). Pogasit u bočnom prozoru, katastarske, općine, čestice, zgrade. Vinx, kako se tebi ovo čini za Velim? Pogasit sloj "Zgrade"? Ili je netko čudno dešifrirao/digitalizirao zgrade, ili DOF5 nije dobro preklopljen s koordinatama?
Ovu lokaciju treba podić na vrh top liste za arheološke radove oko Imotskog. Ako ta istraživanja pokažu da je to "onaj" Velim iz 'onog' prostora i 'onog' vremena, onda Rušigrad i Ad Libros postaju malo lakše gradivo nego što mi se sad čini da jest.
Naslov: Velim 1855/4
Autor: glonga - 24 Travanj 2014, 20:19:17 poslijepodne

To je taj. Nedvojbeno identificiran. Do razine k.č. Vidi se na DOF-u DGU portala kad se uključi prikaz katastarskih čestica - k.č. 1855/4.

(http://i.imgur.com/VLU9w.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 24 Travanj 2014, 20:42:41 poslijepodne
Po meni ovo miruši...
Naslov: Odg: Velim 1855/4
Autor: vinx - 24 Travanj 2014, 21:54:18 poslijepodne
To je taj. Nedvojbeno identificiran. Do razine k.č. Vidi se na DOF-u DGU portala kad se uključi prikaz katastarskih čestica - k.č. 1855/4.

(http://i.imgur.com/VLU9w.jpg)

Nedvojbeno se poklapa,u bocu!!!!!!Čestitam :) :).. u vrh top liste za arheološke radove oko Imotskog. Ako ta istraživanja pokažu da je to "onaj" Velim iz 'onog' prostora i 'onog' vremena,...

Legija si!!u vr ćiverice
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 25 Travanj 2014, 11:58:40 prijepodne

Salona - Argentaria.
Tilurium - Ad Libros.
Nešto o tome kako su se pojedine dionice generalnog pravca Salona - Argentaria održale ili zaresle u prostoru i vremenu govore ne samo stare već i relativno nove karte. Karta
Touring club italiano 1929. (http://www.davidrumsey.com/luna/servlet/detail/RUMSEY~8~1~31844~1151189:Jugoslavia--Regno-dei-Serbi,-Croati?sort=Pub_List_No_InitialSort%2CPub_Date%2CPub_List_No%2CSeries_No) @ Rumsey Collection

Trilj - Aržano - Roško polje. Aržano - Roško polje je ovdje prikazano pravcom. Ovakav pravac zapad - istok, liči na pravac Han Brekalo - Privor. Nastavak … - Seonica - Lipa - Doljani se već izgubio. Zarasli su i nastavci prema Fojnici, Kreševu, Visokom. Zanimljive su (prema Talijancima) i administrativne granice 1929.

(http://37.media.tumblr.com/ea654f11cc19d3743bd220c173b70080/tumblr_n4kz7sA7DH1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/ea654f11cc19d3743bd220c173b70080/tumblr_n4kz7sA7DH1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 25 Travanj 2014, 12:43:50 poslijepodne
...gledam iz daleka.moram ukazati na jednu dionicu rims.puta',SLANI DOLAC,-od Lipe prima(u) Vranu -geonames,,nisam bio.uvjeravaju me.,prima Rami,,da li nešto prima Doljanima Y,daj to malo pročeşljaj,..navodno da je to tako uočljivo na terenu,ima nekog"betona"po putu!??dok ne vidim
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 25 Travanj 2014, 14:29:07 poslijepodne
Slani dolac. Zanimljivo na DOF-u geoportala FGU.
Meni se čini da su Rimljani više i na tranzitnim pravcima pratilili ilirsko naslijeđe povezivanja najbližih žlibina i da su u Ramu išli češće priko Blidinja.
Okolna toponimija priča svoju priču. List 'Imotski' osnovne geološke karte ne pokriva taj dio pa se ne vidi je li to upalo u jurske naslage na Vranu, ali toponimija na Geonames priča svoju priču. Što se vadilo u Majdanu i je li voženo u Varvaru okolnim Velikim, Sridnjim i Tankim putom? Valjda su u rimska doba i Ljubuša i Vran bili šumoviti, a i njima je tribalo drva ne samo za grijanje Delminiuma na propuvu. 
A vako, reka bi belevarac, jezično vratolomno me i Trebiševo i Tribistovo vuku na (Tre)Bistue Nova, (Tre)Bistue Vetus.
A 'povijest po zadnjim izvorima'? Od lokalnih auktora čini mi se da se ovaj Mesijović ovdje (http://www.scribd.com/doc/144443147/Salmedin-Mesihovic-Ilirike-Magistarski-i-Doktorat) (etc.^ (http://www.academia.edu/5867721/Salmedin_Mesihovic_-_PROCONSVLES_LEGATI_ET_PRAESIDES._Rimski_namjesnici_Ilirika_Gornjeg_Ilirika_i_Dalmacije)) zadnji oglasio na temu Ilirika.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 25 Travanj 2014, 14:55:54 poslijepodne
Ja bi ovuda u Srebrenicu,kroz Bosnu i usput još štogod...zaobiđen Delmimijum(rimski?di je?u Duvnu?Pach,,,u Prisoju?Bojanovski )ili( Borčani po Bencu )ili nešto drugo,jednostavnije,a što?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 25 Travanj 2014, 15:00:23 poslijepodne
Tek  da se zna da  uz sami  grad Rog postoji  Slan Dolac a lijevo di je netko  označio  "pogled na selo" je Raičeva strana...Desno od Slan Doca u samom Zavelimu su Sena (Prema Rošcima) i tu ima mnoštvo stećaka obraslih travom i šumom i to na gotovo nepristupačnom terenu...

http://s10.postimg.org/kp0xjpjt5/Slan_Dolac.jpg
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 25 Travanj 2014, 15:28:04 poslijepodne
Ja bi ovuda u Srebrenicu,kroz Bosnu i usput …
I ja bi. I Britanci bi 1990-ih.
Evo kako ja pokušavan gledat na ostatke oputina - ko Radimsky, Patsch i Ballif, na neki način.
Prapovijesni stanovnici su najlakšim i najprirodnijim putom kroz najniže usedline povezivali susjedne žlibine. Pritom su pazili da putnik nije izložen. Oni u tranzitu ne bi nikad išli od Studenih Vrila do današnjeg Tomislavgrada današnjom cestom u tranzitu, od sela do sela - bi. Primelo bi ji. Išli bi prančiokom koliko god mogu.
Iza njih su Rimljani malo utvrdili te pute i opremili ih te tu i tamo napravili kakav prečac za svoje potrebe.
Radimsky, Patsch i Ballif jašu jahačkim (i karavanskim) putovima koji su ostali živi iza Turaka, ali ne bendaju te pravce kao svoje već traže prapovijest (gradine) i prirodne veze međusobno susjednih žlibina i rimske pute i naselja. Normalno da će oni panonski slijev povezat k Beču, a ne k Saloni i ostalo presložit prema sebi.
Iza Ilira i Rimljana veći dio dionica na generalnom pravcu Salona - Constantinopolis  paše i Bizantu. I tako dalje. U vrime Šubića ovo područje opet gravitira Saloni (ko i danas). Za vrime Rvatinića i sredovječne Bosne opet se gravitira Saloni što se tiče ovoga područja, ali pravci od Srebrenice i iz Bosne prema Neretvi (Gabela, Drijeva) i Dubrovniku postaju prometniji. U vrijeme kad se uzdižu Radivojevići - Vlatkovići - Jurjevići, područje je predmetom međusobnog preotimanja Sandalja (i njegovog klana) i Rvatinića i njihova klana (Kreševska povelja itd.). U vrijeme kad je Kozača kratko držao Čačvinu - traži ju od njega sultan, i od toga doba je opet življi promet na generalnom pravcu Constantinopolis - Salona. Rimska i Talijanska logika je drukčija od Germanske (austrougarske i dalje) u dizajnu bilo industrijski proizvedenih predmeta bilo u prostornom planiranju, pa Talijanci do 1929. vuku po kartama neke trase iz starih izvora još od rimskoga i mletačkoga doba. Mislim, nadam se da razumiješ što pokušavam reć. Ne radi se najčešće o tome kud bi mi  nešto provukli i di bi nešto naćulili, treba pokušat pratit tuđu logiku u nekom drugom vremenu i drugom prostoru, preciznije rečeno - drukčije organiziranom prostoru.

…postoji  Slan Dolac…
A može bit da je se u takvim docima na solarskom putu trgovalo solju. Ali je moglo bit blizu kakvih drugih rudarskih soli koje nisu kemijski natrijev klorid.
Ponajprije će bit da je to od slane, na području izloženu buri, kad je sve okolo suvo, u doce pane slana, a zemarija zoblje težaka i putnika namjernika zorom i kad samo prođe pokraj takvog doca.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 25 Travanj 2014, 15:45:48 poslijepodne
Čini se da Roško Polje ni gradina nema?...Ma nema ni Roškog (Osim Vojkovića) Polja a kamoli gradina...


"Manjih polja ima još kod Vinice na jugu Buškog blata, kod Roškog polja istočno od Vinicei kod Vira južno od Roškog polja. Ostalo zemljište u kotaru veoma je krševit gorski kraj, koji je vrlo slabo naseljen, ali ima divnih pašnjaka za stoku tako, da je stočarstvo i danas tamošnjem žiteljstvu glavnim izvorom privrede. To zemljište mora megjutim da je već u doba rimskog gospodstva bilo tako krševito, jer mnoge usječene kolotečine rimskih cesta leže na visini današnje površine onog zemljišta.

Pošto smo barem u glavnim crtežima, upoznali zemljište županjačkog kotara, hoću da pomoćju pridane ovdje pregledne karte, slika 1., u kratko opišem ostanke iz drevnog doba, za koje sam saznao. U pogledu te karte primjećujem samo, da su u njoj nasute gradine označene crno s običnim znakom za trgjave, dok su rimski ostanci običnim znamenjima crveno označeni."

http://s27.postimg.org/7daxw0utv/Starine_kotara_upanja_kog.jpg
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 25 Travanj 2014, 15:50:26 poslijepodne
Čini se da Roško Polje ni gradina nema?
Značajan dio mojih upisa na ovoj temi ti baš i o tome govori, kako je skraćen rad Radimskog u GZM-u 1894., kako je taj članak (na njemačkom) blago proširen u Wissenschafliche Mitteilungen… 1896. i kako je (i nagađano je - zašto?) dio oko Roškog polja smrljan, u inače savim pedantnog Radimskog, pa su i sravnjivane neke stvari koje o tom području pišu on Patsch i Ballif kao dio istoga tima. Stječe se dojam kao da nešto kriju na tomu području. Sve (prilično) potkrijepljeno linkovima na izvornike. Ona golet na toj karti mi se svojedobno činila templarskim koridorom. Radimsky spominje (između ostalog po Roškom polju) Strbina-pass u radu iz 1896. i rimske tragove po Roškom polju.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 25 Travanj 2014, 15:56:29 poslijepodne
Značajan dio mojih upisa na ovoj temi ti baš i o tome govori, kako je skraćen rad Radimskog u GZM-u 1894., kako je taj članak (na njemačkom) blago proširen u Wissenschafliche Mitteilungen… 1896. i kako je (i nagađano je - zašto?) dio oko Roškog polja smrljan, u inače savim pedantnog Radimskog,
Da nagnalo me na razmišljenje...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 25 Travanj 2014, 16:20:43 poslijepodne
Da nagnalo me na razmišljenje...
E. I mene je. Meni se činilo da taškaju templare (na rimskim trasama koje su templari koristili u svoje doba) po direktivi i autocenzuri. Pa mi se na ovoj temi učinilo da privilegiraju neke putne pravce austrougarske u objavljenim radovima, kao da nisu pisali i drukčija izvješća u Beč, oni ili netko iz njihovih podataka.
Ali ako su nanjušili Dalmion u blizini (ili ga čak našli?) - nikako im u doba ilirskog pokreta i poslije nije odgovaralo da se za nj zna, možda bi oni iz slavohleplja i objavili štogod, ali je netko bio zadužen i za takve stvari tada. Još teorija zavjere?
I zašto još nitko nije arheološki makar začeprlja ništa na onim Crkvinama kod Seonice?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 25 Travanj 2014, 16:50:29 poslijepodne
Još teorija zavjere?


Neznam dali je teorija zavjere još uvijek na djelu ali pouzdano znam da "Omerta" je no trenutno ne bih o tome...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 25 Travanj 2014, 18:11:03 poslijepodne
Ljudi moji,ja sam prošao pišice svašta,vidio svašta,opipa svašta,ali garantiram da ova Velika Mošnjača priča priču,,,sad sliva(Vinica,Solin...),s desna(Lib,Rama,Doljani..),gori(Duvno,Tušnica,Kupres..),doli(Zagorje,Imotski,Ercegovina..)...TU SE LOMI,,ovo ima kontiunitet od..do.Mene ona slomi...pitam za nju ima dvi godine niko mi nezna ništa reći o njoj,,a ja nisam ćorav.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 25 Travanj 2014, 18:14:37 poslijepodne
Neznam dali je teorija zavjere još uvijek na djelu ali pouzdano znam da "Omerta" je no trenutno ne bih o tome...
Meni su na očima na kartama iz četvrtog premjera^ (http://austria-forum.org/af/AEIOU/Vierte_Landesaufnahme) (karte područja su u nijansama zelene pretežito) neke istočnije Ruine u Zavelimu, ali ne mogu sad nać tu austrougarsku kartu ko za inat. List špecijalkarte "Županjac und Čista" je otisnut 1888. po premjeru iz 1884. Oda čovik 1893. po špecijalkarti i ni mukajet o "Ruine Rošac".
Osim grube kronologije središta gravitacije u prostoru u određenim duljim razdobljima i konteksta utjecaja na područje iz bližih i daljih središta, vrijedi pratiti i kronologiju izvora kako po mjestu tako i po vremenu nastanka.
…Mene ona slomi..
Ko mene Velim i Božigrad. Došlo se s Božjaka na Opačac, došlo se s Bojišća i Vrane na Čačvinu… i dvadeset godina s vremena na vrijeme oko Zavelima u užim i širim krugovima i nikako posložit stvari tu. Uvik iznova treba presložit. Ni priskočit ni zaobać.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 25 Travanj 2014, 21:26:33 poslijepodne
...ma mora se udarati u svašta,,Delmata mi kaza ,kad se slazi niz Vranbabu(prima Mesihovini) da ima toponim Jaretina...možda sa Velike Mošnjače triba udarati u nešto drugo,a ne u Grad 1012
-a kaza mi da samo u Roškom polju,(nema je nigdi drugo u duvanjskom kraju) ima drvo Božikovina,,a upravo prijatelja pita okle ova tvoja prid kućom(u TG)?-kaza iz Roška polja.Možda glupost,ma nek i to stoji
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 25 Travanj 2014, 21:44:00 poslijepodne
Evo ti Jaretina otprilike na putu prema Žukovicam (Nisam baš siguran) a evo ti i Vučije brdo...Nije li Jarylo bio nekakav "vučiji čoban" ili što već?

http://s23.postimg.org/o46oed163/Jaretina.jpg
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 25 Travanj 2014, 22:00:43 poslijepodne
... u Roškom polju,(nema je nigdi drugo u duvanjskom kraju) ima drvo Božikovina,,a upravo prijatelja pita okle ova tvoja prid kućom(u TG)?-kaza iz Roška polja.Možda glupost,ma nek i to stoji
Koliko je meni poznato Božikovina raste neposredno do grada Roga a upravo odatle je odnesena i posađena pred Šumariju u Tomislavgradu tamo negdje 70-ih i  navodno je nigdje više u Tomislavgradu nema tj nije bilo jer posljednjih godina znam  puno ljudi iz Tomislava koji su dolazili kod nas i nosili je presađivat...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 25 Travanj 2014, 22:04:09 poslijepodne
Velim triba sv Iliju i on je na Džamiji Božigrad mislim triba sv Ivana...Templari- Božjaci -Ivanovci koji preuzeše templarsku imovinu...Rog imamo a jamit ćemo i ova dva nek se nađe...;)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 26 Travanj 2014, 09:09:01 prijepodne
Evo naletih na par slika mlinova prema Rošcima...

http://www.tomislavcity.com/index.php/teme/zanimljivosti/2586-foto-stari-roski-mlinovi
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 26 Travanj 2014, 10:48:27 prijepodne
Božikovina-pučki...raste samo...muški,ženski...Božikovina u Zavelimu!?,navodno pri samom vrhu(kojem?)?i uz Rog,što Delmata veli,,treba viditi u šumariji,:navodno nešto ima i u Vranu!,sitnija(engl.bataljun?),.Zavelim-Vran.!IMA LI OVE BOŽIKOVINE U TREBIŽATu.i ostalim "škakljivim"mjestima??e kad bi ovo bio trag?,ma kakav CSI Miami...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 26 Travanj 2014, 11:06:29 prijepodne
Božikovina-pučki...raste samo...muški,ženski...Božikovina u Zavelimu!?,navodno pri samom vrhu(kojem?)?i uz Rog,što Delmata veli,,treba viditi u šumariji,:navodno nešto ima i u Vranu!,sitnija(engl.bataljun?),.Zavelim-Vran.!IMA LI OVE BOŽIKOVINE U TREBIŽATu.i ostalim "škakljivim"mjestima??e kad bi ovo bio trag?,ma kakav CSI Miami...
Božikovina, Ilex aquifolium L., Familiae aquifoliaceae
porodica Božikovina, zakonom je zaštićena biljna vrsta. Zovu je još česvina i zelenika. Stari Rimljani za vrijeme zimskih blagdana darivali su božikovinu prijateljima kao zaštitu od uroka, grmljavine i čarolija. U narodnim običajima božikovina predstavlja zaštitu od zlih duhova i nesreća, u zimskim mjesecima stavlja se ispred vrata, a za vrijeme božićnih blagdana u domove u kojima mora ostati do Svijećnice. Cvijet božikovine simbol je Isusova rođenja, crveni plod Isusove krvi, a list Isusove krune.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 26 Travanj 2014, 12:18:36 poslijepodne
Velim triba sv Iliju…
Zapravo, po svemu sudeći, dočetak treba biti -in. Vel-in, Velin.
Pogledaj još jednom ovaj (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2848.msg62859#msg62859) upis i onu kartu u njemu. Zamjena, ko ljetni sveti Stipan (3. kolovoza u Gorici i u Brelima) i Sveti Abo iz Sovića u Goricu.
Austrougarski đomeštri su obilazili teren s kulturnim antropolozima / etnolozima, onda je teren obilazio rudar Radimsky, pa arheolog Patsch, pa cestar Ballif i na kraju opet etnolozi.
Srpski đomeštri kad su obilazili onda im se Cvijić ili Dedijer i/ili Dinić zapio u otelu Murat ili u Pecukića (H)anu. Kad su đomeštri donili toponime ondak je bilo ko u filmu "Maratonci trče počasni krug" kad je Mirkiša donio mjeru od 2.28 metara:
»…jednom prilikom Mirko prihvati izraditi lijes za preminulog čovjeka od 2 metra i 28 centimetara, na što ga otac Laki izgrdi i premlati jer ne može vjerovati da postoji tolika "grdosija"«^ (http://hr.wikipedia.org/wiki/Maratonci_trče_počasni_krug)
Jovan: — Pa čoveče Božji uz Velešušu i Velešovo Greblje ide sv. Ilija — jasno ki pasulj. A ti mi beležiš Svetoga Jovana ko kakav latinski pop. Pa ko je ubio Velesa!? Da nije sv. Jovan Hrstitelj svetom vodicom!? Perun! Ilija! Idi bre! Begaj! Beleži Boško! Sveti Ilija.
Boško: — A šta ćemo s ovim Bož(i)kovićima!?
Jovan: — Kakvim Boškovićima?
Boško: — Vojkovićima.
Jovan: — Ostavi to tako. Baš lepo kasnoantički zvuči, vizantijski.

Katastarske općine su slika mrginja još od ilirskih dekurija. Manje-više. Najbolji pokazatelj drevnih prava i drevnih mrginja. Oko kojih su u prvim i potonjim godinama svoje vlasti ovdje Rimljani imali posla sudskog toliko da je Dolabela uz onu silnu cestogradnju izradio i nekakav katastar jer je sudcima dodijalo sudit oko prava domorodaca na mrginjima dekurija.
Velika Mošnjača je na granici k.o. Roško polje i Vojkovići. Zajednički projekt. Džamija isto. Uz lokalitet Džamija su Pavlovići. Templarski obrazac sa Studenčice. Od Vrane preko Vranjača, Vrána, Vrànice… dalje. Od Bojišća-Božišća do Vojkovića - Božikovića.
Svaka k.o. (svaka dekurija) je imala neko sveto mjesto. Makar krajputnu kapelicu.

(http://37.media.tumblr.com/a2aec75bf5834709adcaf184443a249e/tumblr_n4mtsfcPUO1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/a2aec75bf5834709adcaf184443a249e/tumblr_n4mtsfcPUO1txjp1wo1_1280.jpg)

Evo sad kao božjački trag treba pratit i biljni pokrivač (Božikovina).
Dosad se pratio tradicijski odnos niza mjesta prema nezapovjednim blagdanima.
Tamo gdje se ne radi na sv. Ivu ko ni na Uskrs ili na Božić, iako im sv. Ivo nije župni patron. Ili tamo gdje se ne radi ništa na sv. Iliju iako im nije župni patron, a glede Belajeve mitologije. Ovako prema ovoj karti najprije treba zapazit da su Korita najjača dekurija najvjerojatnije uz sva možebitna kasnija odcjepljivanja. Rošnjače imaju kapelicu Srca Isusova. Vranjače su, pretpostavljam po toponimiji, imale ili imaju kakvu kapelicu kakvog sveca koji se veže uz templare. Krnjin - sv. Jure (Jur(j)evac). Križići uz Privor - opet liči na templare ko i križi u Podbiloj. Roško polje (Belajeva mitologija) - sv. Ilija. Uvodni upis na prvoj sačuvanoj matici umrlih 1758. spominje drevnu crkvu sv. Ivana koja se obnavljanjem župe obnavlja u značenju zajednice. Gdje je građevina te crkve - župne zajednice - to ne govori. Na drugom kraju 1717. fra Stipan Vrljić radi nešto oko ljetnog sv. Stipana (3. 8.) u Gorici, iako je već tada i puno prije 1717. svetkovina sv. Stipana pomaknuta u zimski termin. Ostali templarski tragovi - uzgoj konja, vinogradarstvo, pčelarstvo. Upućuje me bez detaljna propitivanja na Vojkoviće. Ovako, ne raspitujuć, mislim da se u Vojkovićima više (u pučkim tradicijskim pojavnim oblicima slavljenja svetaca) slavi sv. Ivo nego sv. Ilija, iako imaju crkvu sv. Ilije. Pretpostavljam da se u Rošku polju (i u Krnjinu) tradicijski ne radi ništa ni na sv. Iliju, iako je sv. Ivo patron župe. Nema prezimena Pavlović, nema prezimena Vojković, a toponimi ostali. Vrijedi pribilježiti da su one Crkvine kod Seonice, pa i Roški brig po ovoj karti odokativno prije u k.o. Mrkodol i Bukovica, prije nego u k.o. Omolje i Seonica. Još nešto, uzput, o premazanoj (ili zagubljenoj) toponimiji. Ukradenova gradina. Kod Velima u Imotskom, kod Rašića doca. Popisi sa Zadvarskog zbjega? Ima li Rašića? Ukradena u Imotskom nema prije 1717. Drevno ime Ukradenove gradine će bit teško nać. Crna Gora u Vinjanima gornjim, između Imotsko-bekijskog i Posuškog polja. Imotski je možda na Biloj gori. Onda Podbila ima logično ime. Jer 'planinsko bìlo' se baš nije satrlo od uporabe na ovom području. Onda i Za-velim, i Za-gorje mogu biti iza južnog Velima i južnog gorja (Crne i Bile gòrē).
A kako se u kartografiji zapisivalo i 1973. vidi na ovoj karti. Hugli. Nugli. Od ćirilice. N. H. U kasnoj antici i srednjem vijeku nikad ne znaš je li b ili v izvorno, evo ih u kontinuitetu i do računalih tipkovnica, jedno do drugog, b i v.

Me š čini da bi ovaj vorumski Potjeh uslika kolo s ove slike (http://www.tomislavcity.com/cache/multithumb_thumbs/b_800_600_0_10_images_Kultura_Roski_stari_mlinovi_CIMG5167.jpg) detaljnije.

I iz Sinja se došlo u Prolog u Livanjskom polju lako. Sačuvalo se u Bojičića (Božičića), makar poturčenog, u Bojičića odžaku, u Bojičića kuli. Teoretičari književnosti, oni 'Što je pisac htio reći?', našli bi dubok templarski trag i u odnosu prema Doratu spomenutom u kontekstu u Božjem društvu i u društvu sultana i vezira. Dorat. Konji vráni. Od Vrane, preko Vranjače, Vrána, Vrànice… I Bilan, i Žeran, i Putalj i mnogi drugi bi se uklopili u deseterac, a on baš na Dorata. Doduše, Putalj (http://hr.wikipedia.org/wiki/Crkva_sv._Jurja_na_Putalju) se isto uklapa i uz sv. Juru i kao putnički-jahaći i kao putast konj. Što nije neimenovani àlat? Priličniji je poturčenu báši? Iako su i rimske konjaničke postrojbe ale. Otud je valjda i àlaša. Ne daje se àlaši zôb.

Bojičiću, bojiš li se koga?
Boga malo, sultana nimalo,
a vezira ko Dorata svoga.


Svakako, vrijedi pogledat koliko Boža, i Božica, Natalis-a i Natalia ima i u onoj prvoj sačuvanoj roškoj matici umrlih, a koji su ukopani u grebiu voikovića u odnosu na ostala grebia. I što ako se pokaže da je više Ilija i Ilijana, Elias-a i Elian-a, ukopano u grebiu kod carkve sv. Ivana nego Ivana, Ivanica, Joannes-a i Joanna?
Jezičnih vratolomija?
Onaj tko je zametao tragove nije imao težak posao.
Nije mu bilo daleko ni teško napravit Rožac od Božac, od Babožnice Đermekove, Božnjače, Moć-njače, pravo u mošnje - Mošnjaču.
Makar je na granici k.o. Mošnjača i jezično premostila nesuglasice susjednih katastarskih općina u davnini.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 26 Travanj 2014, 13:33:43 poslijepodne
Žurim se u Ljubuški (Možda doli i Rog potražim) pa ću samo kratko...Gle što bi Zdravko Mamić rekao *abijem i one Austrijske a i Smrdijanske i ine  kartografe koji su tako reći jučer crtali nekakve karte i po kojima bi oni meni tribali reći a ja povirovati da su  moji preci (Stablo posloženo do 1720.g.) pokopani u groblju sv Ilije a ne Ivana i još se pritom ignorira što Rožanin napisa davno prije njih 1750.g.
http://s28.postimg.org/xkgpzy5x9/ljubosovi.jpg
Nekadašnja srušena crkva je bila daleko većih dimenzija negoli je ova sada i o tome svjedoče ljudi koji su kopajući i praveći grobnice nailazili na temelje vjerojatno davno srušene crkve  u groblju

A evo sada prisjećanja jedne "pričice" iz djetinjstva kada je se gradila ova sadašnja (Nemam pojma zašto jer po meni je bila bolja ona stara) crkva na groblju....Navodno se tada javio nekakav musliman iz Livna i ponudio da će za 30 metara pšenice i neznam što još otkriti di se nalaze temelji te prastare crkve ispod kojih se na ulazu ispod temelja kriju zakopana 3 zlatna zvona i još svašta-nešto...Ovo zadnje mogu biti "bapske" priče 70-ih ali "bapske" priče nisu da su ljudi više puta nailazili u groblju na te temelje davno porušene crkve ma kako se ona zvala a po meni je ona bila bez obzira na templare Ivanovce ili što već bila crkva sv Ivana dok se suprotno ne dokaže...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 26 Travanj 2014, 13:52:40 poslijepodne
… ispod kojih se na ulazu ispod temelja kriju zakopana 3 zlatna zvona i još svašta-nešto...Ovo zadnje mogu biti "bapske" priče 70-ih ali "bapske" …
Ne znam zvone li zlatna zvona, me š čini da tu triba malko inčiji kemijski sastav. Pa Pavao Rovinjanin ti spominje lijepi zvonik 1640. ovdje (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2848.msg62619#msg62619).

Nedostaje mi forumaš Slovak. I njegove jezične vratolomije.
Na temama o defterima dugo se tražilo mjesto za jedan toponim - Veselivštak. Vesela vrba? Sad mi se čini da je Aličić nakrivo pročitao taj teško čitljiv toponim.
Vilinšćak. Ko da ste vileni, ko da ste povilenili? Vilenice. Kad pogledaš arheološka istraživanja kod (google) "Velim - Velištak". Kad Tin kaže "ja vapim žarki ilinštak". O Ilini.
Uz jadikovce klance su negdi vile, a negdi višćice u predaji.
U Brač, pod Orač,
Ni o drvo, ni o kamen.

Orač brački i Oražani (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg47619#msg47619) iz sumarnog deftera. Ekavičenje. Velim. Velin. Vilin. Vilinac. Vilinšćak. Ilinšćak.
U Modrom jezeru jezerske vile. U polju Imotsko-bekijskom vile vodarice. Uz Crnu goru višćice. Uz Marčin dolac kod Rašića doca - màcić. Bila gora je vilinsko sjedište gorskih vila - Vila-gora. Velim kod Rašića doca je Vilin. Zavelim je Zavilin, pričuvni položaj gorskih vila, za-vile rezerviran, vilinski rezervat. Vile Zavelimke, a Zavelim nije za vile, za vilin, za vilinac? Svetigora sovićka je jedina Sveta Gora, od Imote do Svete Gere i Atosa, Sveti Abo, a nitko o njoj ništa.
Onda je b - v i Podbila je Pod-Vila. Vilin Pod. Zvizdin Pod je nešto drugo. S Velima nekog se treba na Zvizdinom Podu vidit Sivernjača. I to ćemo vidit na onom HWT. Santiago de Campostella. Jagin greb. Jakov. Didak. Didić. Didov grun. Vranbaba je višćica, crna baba. Cura u predaji ne može bit višćica. Vila je bila, bilenderasta cura s kozjim stopalima. Žutka. Plavuša. Zlatka Zavelimka. Onaj Veselivštak je sad puno lašnje sad posložit na Vilinac, klanac jadikovac sličan Podbiloj. Vilenice - Malenice. Manenica.
A di je više taj Slovak? Vejzbuči negdi?
Velim - Velištak je Vilin - Vilinšćak.
À je to!? Slovak!?
Sad su mi i sve Privije, Privori i Privale (Prevale - Prevare) sumnjivi. Jer ima najmanje jedan nezabašuren prijevoj koji se zove Previle (http://www.geonames.org/3249615/previle.html). Neki su ove Previle (http://www.geonames.org/3236296/previle.html) dobro zapamtili.
Pri-vile. Pri tim prijevojima su vile. Pri-voj je pri Vojkovićima dodao bi Slovak. Pri-boj. Ne na Limu. Pri Bogu. Pri božjacima.
A uz Crne Gore i višćićnjake iz predaje, uz takve klance jadikovce - redovito se pojavi sv. Rok(o). Od Velebita, preko Studenaca, Vinjana gornjih… kao star toponim, stara crkva, stara kapelica.
Tamo gdje vještice imaju ročište, gdje se roje i roče i rote, možda i na gradu Roču i na inim Ročkim brigovima i Ročkim poljima. Kod Rotne G(r)omile?…
I tamo di se može čut: — Ža mi brata, žalije Dorata/Đogata. — njuši se templarski trag. U odnosu spram konja.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 26 Travanj 2014, 18:14:37 poslijepodne

Zadvarski zbjeg. Zvona su zakopana 1685. 45 godina nakon što ih je vidio Pavao Rovinjanin. A kad je fra Mijo Runović zatrpa ponorić? Ima na ovom forumu možda na više mjesta. 1609.^ (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2228.msg46635#msg46635)?
Brela (http://www.brela.com/brolanenses/prezimena/izbornik.htm).
Kučiće. (http://www.kucice.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=232:popis-izbjeglikih-obitelji-nastanjenih-u-selima-kuie-svinie-i-slime-iz-1686g&catid=32:iz-povjesti-sela-upe-i-kraja&Itemid=79) Podbilješka br.3. »U tiskanju je originalnog teksta napravljeno, nažalost, dosta pogrešaka.«

A Zvizdin Pod?
Zvizdin Pod (http://www.geonames.org/3286490/zvizdin-pod.html) ca. 1219 m
43.56215,17.09237
HWT Panorama (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=HP12MFM2)

GPSV 50 km @ 180º
Uključujemo u GE HWT Panoramu sa Zvizdina Poda i pravac na jug s GPSV. Idemo redom.
Među vrhovima najdalji po kilometraži i najbliži po azimutu je Kimet @ 177°
43.28694°N 17.11222°E  5036 ft (shown at 43.288333°N 17.110833°E  4961 ft)

NN gradina (IZŠ bi trebala bit ista ko u Zvizdina Poda, ovo je pogreška odokativna očitanja u GE, pošto se gradina pruža na obe strane od ovoga broja uzimamo baš 17.09237 kao u Zvizdina Poda)
43.545658,17.092295
43.545658,17.09237 u GPSVC izmjerit udaljenost.
prije toga treba očitat elevaciju u GE.
Zvizdin Pod 1140 m
NN gradina 715 m
1140 - 715 = 425 m
GE metar - udaljenost (na karti) 1812 metara
425 / 1812 = 0.234547461368653
arc tg 0.2345 = 13.2º
180º - 13.2 - 90º = 76.8º, a treba nam nešto oko 43.5º. Prema ovoj (http://en.wikibooks.org/wiki/General_Astronomy/The_Celestial_Sphere) teoriji.

(http://upload.wikimedia.org/wikibooks/en/f/fc/Polaris_Altitude.svg) (http://upload.wikimedia.org/wikibooks/en/f/fc/Polaris_Altitude.svg)

Sve da u zoni udaljenoj ≈ 1 km imamo morsku razinu terena - ne valja. Tražimo mjesto koje je od Zvidinog Poda ravno na jug približno jednako daleko u metrima i približno jednako niže u metrima od Zvizdinog Poda. Pritom tangens SZŠ toga mjesta mora bit u priliku jednak odnosu razlike visina i udaljenosti. Ako takvo mjesto postoji u prirodi na što možda upućuje toponim Zvizdin Pod, moga bi past spektakularna fotka Sjevernjače koja sjedi na obzoru. Najdalje stotinjak metara od točke Zvizdin pod na jug. Generiranje profila i grafičko rješavanje ne pomažu jer su visine karikirano prikazane u odnosu na vodoravne udaljenosti. A svi ti izvori raspolažu reljefom na max 3"x3" razlučivosti.
Od naseljenih mjesta približno po pravcu juga (180º) su Malenice (http://www.geonames.org/3285522/malenice.html) najbliže prema GE. Slijedeće Malenice na jug, su malo zapadnije od crte i tek s brda sjeverno iznad njih se vidi Zvizdin Pod prema HWT Panorami. Susjedni istočni zaselak prema Ceri Pušića na GN nema ime. HOK5 i DOF5 na geoportalu DGU - opet Manenica i Malenice. Solidna gradina na brdu SZ. Južnije na pravcu su Sabl(j)ići kojih nema na GN, na DOF5 - k.o. Lokvičići. Potom Lokvičići (http://www.geonames.org/7732863/lokvicici.html) po GN, a ne malko zapadniji Lokvićić po istom GN. Dalje ne idem. Imenovano iz Lokvičića. Odatle se negdi s ceste Imotski - Lovreć i ugleda Zavelim malo bolje.
E, sad Zvizdin pod može bit i Venerin Pod, i Danici i večernjači. S koje točke to tako izgleda to je sad prevelika zadaća za me.
Makar HWT ima sjajne alate. Između ostalih:
http://www.heywhatsthat.com/eclipses.html
http://www.heywhatsthat.com/planisphere.html
http://www.heywhatsthat.com/ap.html
http://www.heywhatsthat.com/cosmic.html
Ja s tizim čekićiman još ne znam anteljat, a čini mi se da ne ću nikad ni naučit.
Kako se vidi izlazak i zalazak Venere kao danice i kao večernjice s Velike Mošnjače?
Zavelime, ja u ovo gledam ko tele u šarena vrata:
http://www.heywhatsthat.com/eclipse-help.html
http://www.heywhatsthat.com/faq.html
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 26 Travanj 2014, 22:16:06 poslijepodne

Grubo je previđeno da se sa Zvizdina Poda (i obratno) ne vide točke roških trokutova. Pošlo se od potrage za točkom na tlu pri kojoj Sjevernjača sjedi na Zvizdinom Podu. To je nužno južno. Pa se učinilo uz grub previd da Venera kao večernja zvijezda sjedi na Zvizdinom Podu kad se gleda s nekog vrha roškog trokuta. Dobilo se nešto zanimljivo. Netko tko poznaje astronomiju može reći ponavlja li se ovakav rezultat za niz godina u prošlosti (rezonancija kao ovdje (http://www.nakedeyeplanets.com/venus-conjunctions.htm#8yearcycle)?). Jer ovaj online kalkulator ne daje podatke za dalju prošlost.
Uglavnom, u nekom prethodnom upisu dvojilo se oko 2. svibnja i 5. svibnja između ekvinocija i solsticija koji je opet računat za 2014. godinu. Jer Đermek dijeli vrijeme između ekvinocija i solsticija na 42+49 dana (djeljivo sa 7) i tako dobije 2. svibnja za neku međusvetkovinu.
Položaj Venere u odnosu na Veliku Mošnjaču na ovom (http://aa.usno.navy.mil/data/docs/mrst.php) kalkulatoru dao je nešto vrlo zanimljivo.
Naime, gledano s Velike Mošnjače, Venera 5. svibnja izlazi na istoku točno na azimutu 90º, a zalazi na zapadu točno na 270º. U prozoru za kôd su ulazni podaci i rezultati za čitavu godinu. Toga dana Venera prolazi mimo Veliku Mošnjaču na elevaciji od 46º južno. Ovo sve više vuče na dobar drevni kalendar od 365 dana.^ (http://www.chichenitza.com/listingview.php?listingID=49)
http://aa.usno.navy.mil/data/docs/mrst.php
                                Venus                           
     
                           (Velika Moshnjacsa)                           
          Location:  E 17°11'41.0", N43°33'54.0",  1186m           
             (Longitude referred to Greenwich meridian)             
     
                Time Zone:  1h 00m east of Greenwich                 
     
      Date               Rise  Az.       Transit Alt.       Set  Az.
     (Zone) 
                          h  m   °         h  m  °          h  m   °
2014 Jan 01 (Wed)        08:10 115        13:00 28S        17:50 245                 
2014 Jan 02 (Thu)        08:03 115        12:54 29S        17:44 245                 
2014 Jan 03 (Fri)        07:57 114        12:48 29S        17:39 246                 
2014 Jan 04 (Sat)        07:50 114        12:41 29S        17:33 246                 
2014 Jan 05 (Sun)        07:43 114        12:35 29S        17:28 246                 
2014 Jan 06 (Mon)        07:36 114        12:29 29S        17:22 246                 
2014 Jan 07 (Tue)        07:29 113        12:22 29S        17:16 247                 
2014 Jan 08 (Wed)        07:22 113        12:16 29S        17:10 247                 
2014 Jan 09 (Thu)        07:15 113        12:09 30S        17:04 247                 
2014 Jan 10 (Fri)        07:07 113        12:03 30S        16:58 247                 
2014 Jan 11 (Sat)        07:00 113        11:56 30S        16:52 247                 
2014 Jan 12 (Sun)        06:53 113        11:50 30S        16:46 247                 
2014 Jan 13 (Mon)        06:46 112        11:43 30S        16:40 248                 
2014 Jan 14 (Tue)        06:39 112        11:37 30S        16:34 248                 
2014 Jan 15 (Wed)        06:33 112        11:30 30S        16:28 248                 
2014 Jan 16 (Thu)        06:26 112        11:24 30S        16:22 248                 
2014 Jan 17 (Fri)        06:19 112        11:18 30S        16:16 248                 
2014 Jan 18 (Sat)        06:13 112        11:11 30S        16:10 248                 
2014 Jan 19 (Sun)        06:06 112        11:05 30S        16:04 248                 
2014 Jan 20 (Mon)        06:00 112        11:00 31S        15:59 248                 
2014 Jan 21 (Tue)        05:54 112        10:54 31S        15:53 248                 
2014 Jan 22 (Wed)        05:49 112        10:48 31S        15:48 248                 
2014 Jan 23 (Thu)        05:43 112        10:43 31S        15:42 249                 
2014 Jan 24 (Fri)        05:38 111        10:37 31S        15:37 249                 
2014 Jan 25 (Sat)        05:32 111        10:32 31S        15:32 249                 
2014 Jan 26 (Sun)        05:27 111        10:27 31S        15:27 249                 
2014 Jan 27 (Mon)        05:22 111        10:23 31S        15:23 249                 
2014 Jan 28 (Tue)        05:18 111        10:18 31S        15:18 249                 
2014 Jan 29 (Wed)        05:13 111        10:14 31S        15:14 249                 
2014 Jan 30 (Thu)        05:09 111        10:09 31S        15:09 248                 
2014 Jan 31 (Fri)        05:05 112        10:05 31S        15:05 248                 
2014 Feb 01 (Sat)        05:01 112        10:01 31S        15:01 248                 
2014 Feb 02 (Sun)        04:58 112        09:58 31S        14:57 248                 
2014 Feb 03 (Mon)        04:54 112        09:54 31S        14:54 248                 
2014 Feb 04 (Tue)        04:51 112        09:50 30S        14:50 248                 
2014 Feb 05 (Wed)        04:48 112        09:47 30S        14:47 248                 
2014 Feb 06 (Thu)        04:45 112        09:44 30S        14:43 248                 
2014 Feb 07 (Fri)        04:42 112        09:41 30S        14:40 248                 
2014 Feb 08 (Sat)        04:39 112        09:38 30S        14:37 248                 
2014 Feb 09 (Sun)        04:37 112        09:36 30S        14:34 248                 
2014 Feb 10 (Mon)        04:34 112        09:33 30S        14:32 248                 
2014 Feb 11 (Tue)        04:32 112        09:31 30S        14:29 248                 
2014 Feb 12 (Wed)        04:30 112        09:28 30S        14:27 248                 
2014 Feb 13 (Thu)        04:28 112        09:26 30S        14:24 248                 
2014 Feb 14 (Fri)        04:26 112        09:24 30S        14:22 248                 
2014 Feb 15 (Sat)        04:24 112        09:22 30S        14:20 248                 
2014 Feb 16 (Sun)        04:23 112        09:20 30S        14:18 248                 
2014 Feb 17 (Mon)        04:21 112        09:19 30S        14:16 247                 
2014 Feb 18 (Tue)        04:20 113        09:17 30S        14:14 247                 
2014 Feb 19 (Wed)        04:18 113        09:16 30S        14:13 247                 
2014 Feb 20 (Thu)        04:17 113        09:14 30S        14:11 247                 
2014 Feb 21 (Fri)        04:16 113        09:13 30S        14:10 247                 
2014 Feb 22 (Sat)        04:14 113        09:12 30S        14:09 247                 
2014 Feb 23 (Sun)        04:13 113        09:10 30S        14:07 247                 
2014 Feb 24 (Mon)        04:12 113        09:09 30S        14:06 247                 
2014 Feb 25 (Tue)        04:11 113        09:08 30S        14:05 247                 
2014 Feb 26 (Wed)        04:10 113        09:07 30S        14:05 247                 
2014 Feb 27 (Thu)        04:09 113        09:07 30S        14:04 247                 
2014 Feb 28 (Fri)        04:08 113        09:06 30S        14:03 247                 
2014 Mar 01 (Sat)        04:08 113        09:05 30S        14:02 247                 
2014 Mar 02 (Sun)        04:07 113        09:04 30S        14:02 247                 
2014 Mar 03 (Mon)        04:06 113        09:04 30S        14:02 247                 
2014 Mar 04 (Tue)        04:05 112        09:03 30S        14:01 248                 
2014 Mar 05 (Wed)        04:05 112        09:03 30S        14:01 248                 
2014 Mar 06 (Thu)        04:04 112        09:02 30S        14:01 248                 
2014 Mar 07 (Fri)        04:03 112        09:02 30S        14:01 248                 
2014 Mar 08 (Sat)        04:03 112        09:01 30S        14:01 248                 
2014 Mar 09 (Sun)        04:02 112        09:01 30S        14:01 248                 
2014 Mar 10 (Mon)        04:01 112        09:01 30S        14:01 248                 
2014 Mar 11 (Tue)        04:01 112        09:01 30S        14:01 248                 
2014 Mar 12 (Wed)        04:00 112        09:00 31S        14:01 248                 
2014 Mar 13 (Thu)        03:59 111        09:00 31S        14:01 249                 
2014 Mar 14 (Fri)        03:59 111        09:00 31S        14:02 249                 
2014 Mar 15 (Sat)        03:58 111        09:00 31S        14:02 249                 
2014 Mar 16 (Sun)        03:57 111        09:00 31S        14:03 249                 
2014 Mar 17 (Mon)        03:57 111        09:00 31S        14:03 249                 
2014 Mar 18 (Tue)        03:56 111        09:00 31S        14:04 250                 
2014 Mar 19 (Wed)        03:56 110        09:00 32S        14:05 250                 
2014 Mar 20 (Thu)        03:55 110        09:00 32S        14:05 250                 
2014 Mar 21 (Fri)        03:54 110        09:00 32S        14:06 250                 
2014 Mar 22 (Sat)        03:54 110        09:00 32S        14:07 251                 
2014 Mar 23 (Sun)        03:53 109        09:00 32S        14:08 251                 
2014 Mar 24 (Mon)        03:52 109        09:00 32S        14:09 251                 
2014 Mar 25 (Tue)        03:51 109        09:00 33S        14:10 251                 
2014 Mar 26 (Wed)        03:51 108        09:01 33S        14:11 252                 
2014 Mar 27 (Thu)        03:50 108        09:01 33S        14:12 252                 
2014 Mar 28 (Fri)        03:49 108        09:01 33S        14:13 252                 
2014 Mar 29 (Sat)        03:48 108        09:01 33S        14:14 253                 
2014 Mar 30 (Sun)        03:48 107        09:01 34S        14:15 253                 
2014 Mar 31 (Mon)        03:47 107        09:01 34S        14:16 253                 
2014 Apr 01 (Tue)        03:46 107        09:02 34S        14:18 254                 
2014 Apr 02 (Wed)        03:45 106        09:02 34S        14:19 254                 
2014 Apr 03 (Thu)        03:44 106        09:02 35S        14:20 254                 
2014 Apr 04 (Fri)        03:44 105        09:02 35S        14:21 255                 
2014 Apr 05 (Sat)        03:43 105        09:02 35S        14:23 255                 
2014 Apr 06 (Sun)        03:42 105        09:03 36S        14:24 256                 
2014 Apr 07 (Mon)        03:41 104        09:03 36S        14:26 256                 
2014 Apr 08 (Tue)        03:40 104        09:03 36S        14:27 256                 
2014 Apr 09 (Wed)        03:39 103        09:03 37S        14:29 257                 
2014 Apr 10 (Thu)        03:38 103        09:04 37S        14:30 257                 
2014 Apr 11 (Fri)        03:37 102        09:04 37S        14:32 258                 
2014 Apr 12 (Sat)        03:36 102        09:04 37S        14:33 258                 
2014 Apr 13 (Sun)        03:35 102        09:04 38S        14:35 259                 
2014 Apr 14 (Mon)        03:34 101        09:05 38S        14:36 259                 
2014 Apr 15 (Tue)        03:33 101        09:05 38S        14:38 260                 
2014 Apr 16 (Wed)        03:32 100        09:05 39S        14:39 260                 
2014 Apr 17 (Thu)        03:31 100        09:06 39S        14:41 261                 
2014 Apr 18 (Fri)        03:29  99        09:06 40S        14:43 261                 
2014 Apr 19 (Sat)        03:28  99        09:06 40S        14:44 262                 
2014 Apr 20 (Sun)        03:27  98        09:06 40S        14:46 262                 
2014 Apr 21 (Mon)        03:26  98        09:07 41S        14:48 263                 
2014 Apr 22 (Tue)        03:25  97        09:07 41S        14:50 263                 
2014 Apr 23 (Wed)        03:24  97        09:07 41S        14:51 264                 
2014 Apr 24 (Thu)        03:23  96        09:07 42S        14:53 264                 
2014 Apr 25 (Fri)        03:21  96        09:08 42S        14:55 265                 
2014 Apr 26 (Sat)        03:20  95        09:08 43S        14:57 265                 
2014 Apr 27 (Sun)        03:19  94        09:08 43S        14:58 266                 
2014 Apr 28 (Mon)        03:18  94        09:09 43S        15:00 266                 
2014 Apr 29 (Tue)        03:17  93        09:09 44S        15:02 267                 
2014 Apr 30 (Wed)        03:15  93        09:09 44S        15:04 267                 
2014 May 01 (Thu)        03:14  92        09:09 44S        15:06 268                 
2014 May 02 (Fri)        03:13  92        09:10 45S        15:07 269                 
2014 May 03 (Sat)        03:12  91        09:10 45S        15:09 269                 
2014 May 04 (Sun)        03:10  91        09:10 46S        15:11 270                 
2014 May 05 (Mon)        03:09  90        09:11 46S        15:13 270                 
2014 May 06 (Tue)        03:08  89        09:11 47S        15:15 271                 
2014 May 07 (Wed)        03:06  89        09:11 47S        15:17 271                 
2014 May 08 (Thu)        03:05  88        09:12 47S        15:19 272                 
2014 May 09 (Fri)        03:04  88        09:12 48S        15:21 273                 
2014 May 10 (Sat)        03:03  87        09:12 48S        15:22 273                 
2014 May 11 (Sun)        03:01  87        09:12 49S        15:24 274                 
2014 May 12 (Mon)        03:00  86        09:13 49S        15:26 274                 
2014 May 13 (Tue)        02:59  85        09:13 49S        15:28 275                 
2014 May 14 (Wed)        02:58  85        09:14 50S        15:30 275                 
2014 May 15 (Thu)        02:56  84        09:14 50S        15:32 276                 
2014 May 16 (Fri)        02:55  84        09:14 51S        15:34 277                 
2014 May 17 (Sat)        02:54  83        09:15 51S        15:36 277                 
2014 May 18 (Sun)        02:53  83        09:15 52S        15:38 278                 
2014 May 19 (Mon)        02:51  82        09:15 52S        15:40 278                 
2014 May 20 (Tue)        02:50  81        09:16 52S        15:42 279                 
2014 May 21 (Wed)        02:49  81        09:16 53S        15:44 280                 
2014 May 22 (Thu)        02:48  80        09:17 53S        15:46 280                 
2014 May 23 (Fri)        02:46  80        09:17 54S        15:48 281                 
2014 May 24 (Sat)        02:45  79        09:17 54S        15:51 281                 
2014 May 25 (Sun)        02:44  78        09:18 55S        15:53 282                 
2014 May 26 (Mon)        02:43  78        09:18 55S        15:55 282                 
2014 May 27 (Tue)        02:42  77        09:19 55S        15:57 283                 
2014 May 28 (Wed)        02:41  77        09:19 56S        15:59 284                 
2014 May 29 (Thu)        02:40  76        09:20 56S        16:01 284                 
2014 May 30 (Fri)        02:38  76        09:20 57S        16:03 285                 
2014 May 31 (Sat)        02:37  75        09:21 57S        16:05 285                 
2014 Jun 01 (Sun)        02:36  74        09:21 57S        16:07 286                 
2014 Jun 02 (Mon)        02:35  74        09:22 58S        16:10 286                 
2014 Jun 03 (Tue)        02:34  73        09:23 58S        16:12 287                 
2014 Jun 04 (Wed)        02:33  73        09:23 59S        16:14 287                 
2014 Jun 05 (Thu)        02:32  72        09:24 59S        16:16 288                 
2014 Jun 06 (Fri)        02:31  72        09:24 59S        16:18 289                 
2014 Jun 07 (Sat)        02:30  71        09:25 60S        16:20 289                 
2014 Jun 08 (Sun)        02:29  71        09:26 60S        16:23 290                 
2014 Jun 09 (Mon)        02:29  70        09:26 60S        16:25 290                 
2014 Jun 10 (Tue)        02:28  70        09:27 61S        16:27 291                 
2014 Jun 11 (Wed)        02:27  69        09:28 61S        16:29 291                 
2014 Jun 12 (Thu)        02:26  69        09:28 61S        16:31 292                 
2014 Jun 13 (Fri)        02:25  68        09:29 62S        16:34 292                 
2014 Jun 14 (Sat)        02:25  68        09:30 62S        16:36 293                 
2014 Jun 15 (Sun)        02:24  67        09:31 62S        16:38 293                 
2014 Jun 16 (Mon)        02:23  67        09:31 63S        16:40 294                 
2014 Jun 17 (Tue)        02:23  66        09:32 63S        16:43 294                 
2014 Jun 18 (Wed)        02:22  66        09:33 63S        16:45 295                 
2014 Jun 19 (Thu)        02:22  65        09:34 64S        16:47 295                 
2014 Jun 20 (Fri)        02:21  65        09:35 64S        16:49 295                 
2014 Jun 21 (Sat)        02:21  64        09:36 64S        16:51 296                 
2014 Jun 22 (Sun)        02:20  64        09:36 65S        16:54 296                 
2014 Jun 23 (Mon)        02:20  64        09:37 65S        16:56 297                 
2014 Jun 24 (Tue)        02:20  63        09:38 65S        16:58 297                 
2014 Jun 25 (Wed)        02:19  63        09:39 65S        17:00 297                 
2014 Jun 26 (Thu)        02:19  62        09:40 66S        17:02 298                 
2014 Jun 27 (Fri)        02:19  62        09:41 66S        17:04 298                 
2014 Jun 28 (Sat)        02:19  62        09:42 66S        17:07 299                 
2014 Jun 29 (Sun)        02:19  61        09:43 66S        17:09 299                 
2014 Jun 30 (Mon)        02:19  61        09:44 67S        17:11 299                 
2014 Jul 01 (Tue)        02:19  61        09:45 67S        17:13 300                 
2014 Jul 02 (Wed)        02:19  60        09:47 67S        17:15 300                 
2014 Jul 03 (Thu)        02:19  60        09:48 67S        17:17 300                 
2014 Jul 04 (Fri)        02:19  60        09:49 68S        17:19 300                 
2014 Jul 05 (Sat)        02:19  59        09:50 68S        17:21 301                 
2014 Jul 06 (Sun)        02:20  59        09:51 68S        17:23 301                 
2014 Jul 07 (Mon)        02:20  59        09:52 68S        17:25 301                 
2014 Jul 08 (Tue)        02:20  59        09:53 68S        17:27 301                 
2014 Jul 09 (Wed)        02:21  58        09:55 68S        17:29 302                 
2014 Jul 10 (Thu)        02:21  58        09:56 68S        17:30 302                 
2014 Jul 11 (Fri)        02:22  58        09:57 69S        17:32 302                 
2014 Jul 12 (Sat)        02:23  58        09:58 69S        17:34 302                 
2014 Jul 13 (Sun)        02:23  58        09:59 69S        17:36 302                 
2014 Jul 14 (Mon)        02:24  58        10:01 69S        17:38 303                 
2014 Jul 15 (Tue)        02:25  57        10:02 69S        17:39 303                 
2014 Jul 16 (Wed)        02:26  57        10:03 69S        17:41 303                 
2014 Jul 17 (Thu)        02:27  57        10:04 69S        17:42 303                 
2014 Jul 18 (Fri)        02:28  57        10:06 69S        17:44 303                 
2014 Jul 19 (Sat)        02:29  57        10:07 69S        17:45 303                 
2014 Jul 20 (Sun)        02:30  57        10:08 69S        17:47 303                 
2014 Jul 21 (Mon)        02:31  57        10:10 69S        17:48 303                 
2014 Jul 22 (Tue)        02:32  57        10:11 69S        17:50 303                 
2014 Jul 23 (Wed)        02:34  57        10:12 69S        17:51 303                 
2014 Jul 24 (Thu)        02:35  57        10:14 69S        17:52 303                 
2014 Jul 25 (Fri)        02:36  57        10:15 69S        17:53 303                 
2014 Jul 26 (Sat)        02:38  57        10:16 69S        17:54 303                 
2014 Jul 27 (Sun)        02:39  57        10:17 69S        17:55 303                 
2014 Jul 28 (Mon)        02:41  57        10:19 69S        17:56 303                 
2014 Jul 29 (Tue)        02:43  57        10:20 69S        17:57 303                 
2014 Jul 30 (Wed)        02:44  57        10:21 69S        17:58 302                 
2014 Jul 31 (Thu)        02:46  58        10:23 69S        17:59 302                 
2014 Aug 01 (Fri)        02:48  58        10:24 69S        18:00 302                 
2014 Aug 02 (Sat)        02:50  58        10:25 69S        18:01 302                 
2014 Aug 03 (Sun)        02:51  58        10:27 69S        18:01 302                 
2014 Aug 04 (Mon)        02:53  58        10:28 68S        18:02 302                 
2014 Aug 05 (Tue)        02:55  58        10:29 68S        18:02 301                 
2014 Aug 06 (Wed)        02:57  59        10:30 68S        18:03 301                 
2014 Aug 07 (Thu)        02:59  59        10:32 68S        18:03 301                 
2014 Aug 08 (Fri)        03:01  59        10:33 68S        18:04 301                 
2014 Aug 09 (Sat)        03:04  59        10:34 68S        18:04 300                 
2014 Aug 10 (Sun)        03:06  60        10:35 67S        18:04 300                 
2014 Aug 11 (Mon)        03:08  60        10:37 67S        18:05 300                 
2014 Aug 12 (Tue)        03:10  60        10:38 67S        18:05 299                 
2014 Aug 13 (Wed)        03:12  61        10:39 67S        18:05 299                 
2014 Aug 14 (Thu)        03:15  61        10:40 66S        18:05 299                 
2014 Aug 15 (Fri)        03:17  61        10:41 66S        18:05 298                 
2014 Aug 16 (Sat)        03:19  62        10:42 66S        18:05 298                 
2014 Aug 17 (Sun)        03:21  62        10:44 66S        18:05 298                 
2014 Aug 18 (Mon)        03:24  63        10:45 65S        18:05 297                 
2014 Aug 19 (Tue)        03:26  63        10:46 65S        18:04 297                 
2014 Aug 20 (Wed)        03:29  63        10:47 65S        18:04 296                 
2014 Aug 21 (Thu)        03:31  64        10:48 65S        18:04 296                 
2014 Aug 22 (Fri)        03:33  64        10:49 64S        18:04 295                 
2014 Aug 23 (Sat)        03:36  65        10:50 64S        18:03 295                 
2014 Aug 24 (Sun)        03:38  65        10:51 64S        18:03 295                 
2014 Aug 25 (Mon)        03:41  66        10:52 63S        18:02 294                 
2014 Aug 26 (Tue)        03:43  66        10:53 63S        18:02 294                 
2014 Aug 27 (Wed)        03:46  67        10:54 63S        18:01 293                 
2014 Aug 28 (Thu)        03:48  67        10:55 62S        18:01 293                 
2014 Aug 29 (Fri)        03:51  68        10:56 62S        18:00 292                 
2014 Aug 30 (Sat)        03:53  68        10:57 62S        17:59 291                 
2014 Aug 31 (Sun)        03:56  69        10:58 61S        17:59 291                 
2014 Sep 01 (Mon)        03:58  69        10:59 61S        17:58 290                 
2014 Sep 02 (Tue)        04:01  70        11:00 60S        17:57 290                 
2014 Sep 03 (Wed)        04:03  70        11:00 60S        17:56 289                 
2014 Sep 04 (Thu)        04:06  71        11:01 60S        17:56 289                 
2014 Sep 05 (Fri)        04:09  72        11:02 59S        17:55 288                 
2014 Sep 06 (Sat)        04:11  72        11:03 59S        17:54 287                 
2014 Sep 07 (Sun)        04:14  73        11:04 58S        17:53 287                 
2014 Sep 08 (Mon)        04:16  73        11:05 58S        17:52 286                 
2014 Sep 09 (Tue)        04:19  74        11:05 57S        17:51 286                 
2014 Sep 10 (Wed)        04:21  75        11:06 57S        17:50 285                 
2014 Sep 11 (Thu)        04:24  75        11:07 57S        17:49 284                 
2014 Sep 12 (Fri)        04:26  76        11:08 56S        17:48 284                 
2014 Sep 13 (Sat)        04:29  76        11:08 56S        17:47 283                 
2014 Sep 14 (Sun)        04:31  77        11:09 55S        17:46 283                 
2014 Sep 15 (Mon)        04:34  78        11:10 55S        17:45 282                 
2014 Sep 16 (Tue)        04:37  78        11:11 54S        17:44 281                 
2014 Sep 17 (Wed)        04:39  79        11:11 54S        17:42 281                 
2014 Sep 18 (Thu)        04:42  80        11:12 53S        17:41 280                 
2014 Sep 19 (Fri)        04:44  80        11:13 53S        17:40 279                 
2014 Sep 20 (Sat)        04:47  81        11:13 52S        17:39 279                 
2014 Sep 21 (Sun)        04:49  82        11:14 52S        17:38 278                 
2014 Sep 22 (Mon)        04:52  82        11:15 51S        17:36 277                 
2014 Sep 23 (Tue)        04:54  83        11:15 51S        17:35 277                 
2014 Sep 24 (Wed)        04:57  84        11:16 50S        17:34 276                 
2014 Sep 25 (Thu)        04:59  84        11:17 50S        17:33 275                 
2014 Sep 26 (Fri)        05:02  85        11:17 49S        17:32 275                 
2014 Sep 27 (Sat)        05:04  86        11:18 49S        17:30 274                 
2014 Sep 28 (Sun)        05:07  86        11:18 48S        17:29 273                 
2014 Sep 29 (Mon)        05:09  87        11:19 48S        17:28 272                 
2014 Sep 30 (Tue)        05:12  88        11:20 47S        17:26 272                 
2014 Oct 01 (Wed)        05:15  89        11:20 47S        17:25 271                 
2014 Oct 02 (Thu)        05:17  89        11:21 46S        17:24 270                 
2014 Oct 03 (Fri)        05:20  90        11:22 46S        17:23 270                 
2014 Oct 04 (Sat)        05:22  91        11:22 45S        17:21 269                 
2014 Oct 05 (Sun)        05:25  91        11:23 45S        17:20 268                 
2014 Oct 06 (Mon)        05:27  92        11:23 44S        17:19 268                 
2014 Oct 07 (Tue)        05:30  93        11:24 44S        17:17 267                 
2014 Oct 08 (Wed)        05:32  93        11:25 43S        17:16 266                 
2014 Oct 09 (Thu)        05:35  94        11:25 43S        17:15 266                 
2014 Oct 10 (Fri)        05:37  95        11:26 42S        17:14 265                 
2014 Oct 11 (Sat)        05:40  95        11:27 42S        17:12 264                 
2014 Oct 12 (Sun)        05:43  96        11:27 41S        17:11 264                 
2014 Oct 13 (Mon)        05:45  97        11:28 41S        17:10 263                 
2014 Oct 14 (Tue)        05:48  98        11:29 40S        17:09 262                 
2014 Oct 15 (Wed)        05:50  98        11:29 40S        17:08 261                 
2014 Oct 16 (Thu)        05:53  99        11:30 40S        17:06 261                 
2014 Oct 17 (Fri)        05:56 100        11:31 39S        17:05 260                 
2014 Oct 18 (Sat)        05:58 100        11:32 39S        17:04 259                 
2014 Oct 19 (Sun)        06:01 101        11:32 38S        17:03 259                 
2014 Oct 20 (Mon)        06:03 102        11:33 38S        17:02 258                 
2014 Oct 21 (Tue)        06:06 102        11:34 37S        17:01 257                 
2014 Oct 22 (Wed)        06:09 103        11:34 37S        17:00 257                 
2014 Oct 23 (Thu)        06:11 104        11:35 36S        16:58 256                 
2014 Oct 24 (Fri)        06:14 104        11:36 36S        16:57 255                 
2014 Oct 25 (Sat)        06:16 105        11:37 35S        16:56 255                 
2014 Oct 26 (Sun)        06:19 106        11:38 35S        16:55 254                 
2014 Oct 27 (Mon)        06:22 106        11:39 34S        16:54 254                 
2014 Oct 28 (Tue)        06:24 107        11:39 34S        16:54 253                 
2014 Oct 29 (Wed)        06:27 107        11:40 33S        16:53 252                 
2014 Oct 30 (Thu)        06:30 108        11:41 33S        16:52 252                 
2014 Oct 31 (Fri)        06:33 109        11:42 33S        16:51 251                 
2014 Nov 01 (Sat)        06:35 109        11:43 32S        16:50 251                 
2014 Nov 02 (Sun)        06:38 110        11:44 32S        16:49 250                 
2014 Nov 03 (Mon)        06:41 110        11:45 31S        16:49 249                 
2014 Nov 04 (Tue)        06:43 111        11:46 31S        16:48 249                 
2014 Nov 05 (Wed)        06:46 112        11:47 31S        16:47 248                 
2014 Nov 06 (Thu)        06:49 112        11:48 30S        16:46 248                 
2014 Nov 07 (Fri)        06:51 113        11:49 30S        16:46 247                 
2014 Nov 08 (Sat)        06:54 113        11:50 29S        16:45 247                 
2014 Nov 09 (Sun)        06:57 114        11:51 29S        16:45 246                 
2014 Nov 10 (Mon)        06:59 114        11:52 29S        16:44 246                 
2014 Nov 11 (Tue)        07:02 115        11:53 28S        16:44 245                 
2014 Nov 12 (Wed)        07:05 115        11:54 28S        16:44 245                 
2014 Nov 13 (Thu)        07:07 116        11:56 28S        16:43 244                 
2014 Nov 14 (Fri)        07:10 116        11:57 27S        16:43 244                 
2014 Nov 15 (Sat)        07:13 117        11:58 27S        16:43 243                 
2014 Nov 16 (Sun)        07:15 117        11:59 27S        16:43 243                 
2014 Nov 17 (Mon)        07:18 118        12:00 26S        16:42 242                 
2014 Nov 18 (Tue)        07:21 118        12:02 26S        16:42 242                 
2014 Nov 19 (Wed)        07:23 119        12:03 26S        16:42 241                 
2014 Nov 20 (Thu)        07:26 119        12:04 25S        16:42 241                 
2014 Nov 21 (Fri)        07:28 119        12:06 25S        16:42 241                 
2014 Nov 22 (Sat)        07:31 120        12:07 25S        16:43 240                 
2014 Nov 23 (Sun)        07:33 120        12:08 25S        16:43 240                 
2014 Nov 24 (Mon)        07:36 120        12:10 25S        16:43 239                 
2014 Nov 25 (Tue)        07:38 121        12:11 24S        16:44 239                 
2014 Nov 26 (Wed)        07:41 121        12:13 24S        16:44 239                 
2014 Nov 27 (Thu)        07:43 121        12:14 24S        16:44 239                 
2014 Nov 28 (Fri)        07:45 122        12:15 24S        16:45 238                 
2014 Nov 29 (Sat)        07:48 122        12:17 24S        16:46 238                 
2014 Nov 30 (Sun)        07:50 122        12:18 23S        16:46 238                 
2014 Dec 01 (Mon)        07:52 122        12:20 23S        16:47 238                 
2014 Dec 02 (Tue)        07:55 123        12:21 23S        16:48 237                 
2014 Dec 03 (Wed)        07:57 123        12:23 23S        16:49 237                 
2014 Dec 04 (Thu)        07:59 123        12:24 23S        16:50 237                 
2014 Dec 05 (Fri)        08:01 123        12:26 23S        16:51 237                 
2014 Dec 06 (Sat)        08:03 123        12:27 23S        16:52 237                 
2014 Dec 07 (Sun)        08:05 123        12:29 23S        16:53 237                 
2014 Dec 08 (Mon)        08:07 124        12:30 22S        16:54 236                 
2014 Dec 09 (Tue)        08:09 124        12:32 22S        16:55 236                 
2014 Dec 10 (Wed)        08:10 124        12:34 22S        16:57 236                 
2014 Dec 11 (Thu)        08:12 124        12:35 22S        16:58 236                 
2014 Dec 12 (Fri)        08:14 124        12:37 22S        17:00 236                 
2014 Dec 13 (Sat)        08:15 124        12:38 22S        17:01 236                 
2014 Dec 14 (Sun)        08:17 124        12:40 22S        17:03 236                 
2014 Dec 15 (Mon)        08:18 124        12:41 22S        17:04 236                 
2014 Dec 16 (Tue)        08:20 124        12:43 22S        17:06 236                 
2014 Dec 17 (Wed)        08:21 124        12:44 22S        17:08 236                 
2014 Dec 18 (Thu)        08:23 124        12:46 22S        17:10 236                 
2014 Dec 19 (Fri)        08:24 124        12:48 22S        17:12 237                 
2014 Dec 20 (Sat)        08:25 123        12:49 23S        17:13 237                 
2014 Dec 21 (Sun)        08:26 123        12:51 23S        17:15 237                 
2014 Dec 22 (Mon)        08:27 123        12:52 23S        17:18 237                 
2014 Dec 23 (Tue)        08:28 123        12:54 23S        17:20 237                 
2014 Dec 24 (Wed)        08:29 123        12:55 23S        17:22 237                 
2014 Dec 25 (Thu)        08:30 123        12:57 23S        17:24 238                 
2014 Dec 26 (Fri)        08:30 122        12:58 23S        17:26 238                 
2014 Dec 27 (Sat)        08:31 122        13:00 23S        17:28 238                 
2014 Dec 28 (Sun)        08:32 122        13:01 24S        17:31 238                 
2014 Dec 29 (Mon)        08:32 122        13:03 24S        17:33 239                 
2014 Dec 30 (Tue)        08:33 121        13:04 24S        17:35 239                 
2014 Dec 31 (Wed)        08:33 121        13:05 24S        17:38 239
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 27 Travanj 2014, 00:44:21 prijepodne
...nitko se ne javlja(astronomija),a izgleda da ćeš i sama doći do odgovora(uzimajući u obzir tvoju upornost!!)..ili?zatražiti  potvrdu tvoga zapažanja, izračuna  npr. od Korado Korlević-VIŠNJAN(ima se mail,telef.),pa možda...ili niš!
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 27 Travanj 2014, 14:06:47 poslijepodne
Bojim se da ne ćemo moći dešifrirati ovaj drevni kalendar bez astronoma u nikakvom razumnom roku. Ne vidim, ni kod sebe, dovoljno volje i vremena za savladavanje svih potrebnih elementarnih predznanja iz astronomije. Prvo pitanje za astronoma bi bilo otprilike.
--
Računajući vrijeme proljetnog ekvinocija i ljetnog solsticija za 2014. godinu na poziciji Velika Mošnjača (http://www.geonames.org/3194840/velika-mosnjaca.html) vezano za solarne kalendare i radove Đermeka 2009. (http://sms.zrc-sazu.si/pdf/12/SMS_12_Dermek.pdf), 2010. (http://sms.zrc-sazu.si/pdf/13/SMS_13_06_Dermek.pdf), Belaja i drugih na slične teme slučajno se našla slijedeća činjenica. Na polovici vremena između proljetnog ekvinocija i ljetnog solsticija, dakle 5. 5. 2014., na našoj lokaciji Venera izlazi na istoku (azimut 90º), a zalazi na zapadu (azimut 270º). Dostupni astronomski podaci i kalkulatori na internetu nude izračun odnosnih podataka za 3 godine (tekuću ± 1 godinu).
Može li se smatrati slijedeće: svake osme godine Venera na toj lokaciji izlazi/zalazi na pravcu istok-zapad na dan koji je na raspolovištu između proljetnog ekvinocija i ljetnog solsticija. Je li ta pojava invarijantna i nevezana za određenu točku na sjevernoj Zemljinoj polovici? Kolika odstupanja se mogu pojaviti u prapovijesno vrijeme? Kolika je akumulacija grešaka - odstupanja? Mogu li se negdje na internetu naći podaci o Venerinim azimutima izlaska/zalaska makar za jedan Venerin osmogodišnji ciklus?
--
Jasno nam je da kroz povijest proljetni ekvinocij i ljetni solsticij imaju priličan hod kroz godinu, pa i iz neprovjerenih internetskih izvora koji za neke svoje lokacije nude podatke od 3000 BC do 3000 AD - kao ovaj npr.
http://www.beda.cz/~jirkaj/seasons/seasons.pdf
Pitanje nije vezano za fiksni nadnevak 5. svibnja u nekoj osmoj godini
Y = 2014 ± n x 8
gdje je n cijeli broj, već za nadnevak na polovici razlike vremena između proljetnog ekvinocija i ljetnog solsticija.

Dresdenski kodeks i Majanski kalendar.
Majama je zanimljiv najveći azimut izlaska/zalaska Venere. Prema Thurston-u 1996:23 (http://books.google.com/books?id=rNpHjqxQQ9oC&lpg=PP1&hl=hr&pg=PA23#v=onepage&q&f=false) nitko ne zna zašto.
Tu je i natuknica koja daje mogući smjer za odgonetavanje starog pitanja o razlozima povezivanju kuta deklinacije i kutova azimuta u ravnini. Nekakvi omjeri.

Thurston:

»Rising Azimuths

Because the planets move close to the ecliptic they rise and set at positions on the horizon close to where the sun rises and sets. There is some evidence that the Maya were interested in a rising-position of Venus — tobe precise, in its most southerly rising-position.
The main evidence is at Uxmal, in Yucatan (latitude about 20° north). A long rectangular building called the Casa del Gobernador, situated on a high mound, is oriented somewhat differently from the other buildings. Anyone looking directly out from the building (i.e., at right angles to the facade) will be looking in a direction 28° south of east, in which direction there is a 25-meter high stone pyramid on the horizon (at Nohpat, several kilometers from Uxmal), now in ruins. This direction corresponds to a declination of 26½° south; it is 3° too far south for the most southerly rising-point of the sun (3° is six times the diameter of the sun; at this latitude one degree of declination corresponds to one degree of azimuth) and not far enough (by 2°) for the moon, but just right for Venus.
Moreover, the Casa del Gobernador is covered with glyphs, among which the glyph for Venus occurs about 350 times. Why the southernmost rising-point should be of particular interest, no one knows {11}.
How long would the Maya have to watch, noting the various rising-positions of Venus, until they could be sure that they had found the most southerly one? Not terribly long: eight years. The reason is that, by a remarkable coincidence, five synodic periods of Venus equal eight years almost exactly (and the Maya were well aware of this fact, as is shown by the tables in the Dresden Codex: see pages 199 to 200). This means that every eight years everything about Venus repeats — at least, everything that depends only on the positions of the earth and Venus in their orbits, and that includes the rising-azimuth as seen from any particular place. (Notice that the situation is rather different from that of the moon, which moves round the earth, not the sun, and whose rising-azimuths are affected by the motion of its nodes (see page 13). The nodes of Venus do not move appreciably.)«

Među bilješkama neke su se zagubile, a za neke ne znam zašto su tu.
Ne znam zašto mi je ovaj (http://cosinekitty.com/solar_system.html) kalkulator ostao zabilježen, a vidjelo se i boljih online.
Na ovim (http://www.world-mysteries.com/gw_gdj.htm) web stranicama, pale su mi na pamet tkane torbice. Uzorci. Sličnost južnoameričkih i lokalnih ukrasa na tkanim vunenim predmetima.

(http://www.world-mysteries.com/gw_gdjl9.jpg) (http://www.world-mysteries.com/gw_gdjl9.jpg)

En. wiki članak (http://en.wikipedia.org/wiki/Archaeoastronomy#Uxmal) o arheoastronomiji, link na Uxmal i najjužniji (onaj s najvećim azimutom) Venerin izlazak.

Web mjesto - arheoastronomija (http://www.archaeoastronomy.com/).

Stanje putova u okolici po jednoj bankarskoj karti iz 1885. (http://mapy.vkol.cz/mapy/v175920_30.htm)
Atlas der Personalkredit-Bezirke der Haupt- und Zweiganstalten der Oesterreichisch-ungarischen Bank. Wien. Commissions-Verlag von Alfred Hölder. 1885.

Das Osmanische Europa oder die Europaeische Türkey -- nebst dem Koenigr. Griechenland und den Jonischen Inseln / entworfen und gezeichnet von C. F. Weiland Weimar : im Verlage des Geograph. Instituts, 1832. Karta. (http://mapy.vkol.cz/mapy/v89982.htm)
I Schupanjats i Duvno. Pravac Ostrožac - Konjic.
Übersichts - Karte (http://mapy.vkol.cz/mapy/v175940.htm) von Bosnien und der Hercegovina. Wien : s.n., 1880-1918?
Trase.
Neuer Hand-Atlas über alle Theile der Erde, 1860. Karta (http://mapy.vkol.cz/mapy/vii208445_50.htm). Schupanjatz i Duwno. Ovi pišu Schupanjatz, pamte Šuica. Šujica je Županjica?
Di je Slovak da posloži ovo po sličnosti, po onome kako se čuje izgovoreno na različitim jezicima?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 27 Travanj 2014, 19:16:23 poslijepodne
...pokušam za jutra,sutra:lijepa riječ...nadam se da će ti(nam) netko dati odgovor.Ustvari šaljem sada  gosp.Korado Korlović-na Višnjan..želim vjerovati da ćemo dobiti objašnjenja u svezi istog.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 27 Travanj 2014, 21:47:06 poslijepodne
..upravo dobio ovaj odgovor:
Zahvaljujemo

Ide,
Uzmite jedan dobar "PLanetarij" program i stavite datum u
povijesti koji zelite i imate sve moguce prikaze neba.

  Sve najbolje,

Korado
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 28 Travanj 2014, 10:37:49 prijepodne

Ideja je bila naći osmogodišnji ciklus azimuta izlaska/zalaska Venere na našoj lokaciji. Lako. Nije lako. Ovaj kalkulator na lak način daje takve podatke za tri godine. Umjesto objavljivanja rezultata ovdje ću postaviti ulazne podatke koji to daju.
http://aa.usno.navy.mil/data/docs/mrst.php
Form B - Locations Worldwide
Year: 2013 Month: January Day: 1
Number of days: 1095
Celestial object of interest: Venus
Place Name Label: Velika Moshnjacsa
Longitude: · east 17 degrees 11 minutes 41 seconds
Latitude: · north 43 degrees 33 minutes 54 seconds
Height: 1186
Time Zone: 1 hours · east of Greenwich

Škljoc na Compute data i perl skripta izlista za svaki dan od 1.1.2013.-31.12.2015. vrijeme izlaska i zalaska i odgovarajući azimut, vrijeme prolaska i poziciju južno.
Za dulja razdoblja (od 3 godine) perl skripta
http://aa.usno.navy.mil/cgi-bin/aa_mrst2.pl
upućuje na MICA (http://aa.usno.navy.mil/software/mica/micainfo.php) program, koji, koliko znam, radi isto što i "Planetarium" programi od kojih je prvi izbor u opensource svijetu —  Stellarium (http://www.stellarium.org/).

Za počupat takve podatke iz Stellariuma (https://packages.debian.org/wheezy/stellarium) moram naučit kompletnu nebesku mehaniku, a u meni više nema štofa za to, možda nikad nije ni bilo. Počet polako s Keplerom… pa. Lakše mi se čini preselit na lokaciju pa osam godina pratit s lica s mista.

Učinilo mi se da ima programa koji će iz naredbenog redka riješit stvar ko skripta s gornjeg kalkulatora, uz malo učenja sintakse i help i manpage da se to može lako.

Onda vidim da ima još netko kome nisu pomogli ni programi za naredbeni redak. U njegovu slučaju se radilo o Suncu, a ne o Veneri. Lik se pita: Što mi je promaklo? E, pa, promaklo mu je, ko i meni, poznavanje mehanike nebeskih tijela. Naravno, uz poznavanje računalnih programa koji se bave tom problematikom.

»Is there a simple open-source, command-line program that can show the sunrise and sunset times at a given date and location, and perhaps moon and planet data as well?

There is perhaps aa (astronomical-almanac), but I don't see a simple way of asking it what time the sun will rise on this date at these longitude and latitude.

What did I miss??«^ (http://unix.stackexchange.com/questions/2931/sunrise-and-other-astronomical-data-from-the-command-line)

Debian Package: astronomical-almanac (5.6-4)^ (https://packages.debian.org/testing/science/astronomical-almanac)
Homepage: http://www.moshier.net/

(https://screenshots.debian.net/screenshots/a/astronomical-almanac/6984_large.png) (https://screenshots.debian.net/screenshots/a/astronomical-almanac/6984_large.png)
Izvorni kôd (https://packages.debian.org/source/jessie/astronomical-almanac)
astronomical-almanac_5.6.orig.tar.gz
Iz dokumentacije, (ne vidim manpage) datoteke
read.me^ (http://www.moshier.net/aadoc.html)
read.404^ (http://www.filewatcher.com/p/astronomical-almanac_5.6-4_s390.deb.266826/usr/share/doc/astronomical-almanac/readme.404.gz.html)
manpage^ (http://www.filewatcher.com/d/Debian/s390/science/astronomical-almanac_5.6-4_s390.deb.266826.html), ^ (http://www.filewatcher.com/p/astronomical-almanac_5.6-4_s390.deb.266826/usr/share/man/man1/aa.1.gz.html) … ništa.

Možda nam sve to uopće ne treba. Treba samo notirat činjenicu da je u 2014. na pola vremena (5. svibnja) između proljetnog ekvinocija i ljetnog solsticija Venera na našoj lokaciji izišla točno na istoku i zašla točno na zapadu. Pogledat još glede Đermeka što znači nekakav solar cross quarter at 0.69*max. declination, jer se takav pojam pojavljuje u kalkulatorima iz čega naslućujem da se Zemljina deklinacija od evinocija (0º) do solsticija (23.45º) ne mijenja linearno u funkciji protoka vremena.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 28 Travanj 2014, 19:29:57 poslijepodne

Bilješke s letimično pregledanog bloga (http://sherrytowers.com/) Sherry Towers. U blogu razmatra samo kružne pojave. To nužno ne znači da nema i drukčijih geometrija drevnih kalendara. Ali i na široj lokacij se na satelitskim slikama vidi pristojan broj pristojno pravilnih krugova. Ostaje upitnim kolika je uporabivost njezinih R, python i C++ skripti/programa na drukčijim (neokruglim) geometrijama. Osim toga silno gradivo iz mehanike nebeskih tjelesa ostaje za naučit, a još se nije probavila razlika između pojma Sunčeve altitude i elevacije s obzirom na Zemljinu deklinaciju npr. na ljetni solsticij. Altituda na našoj lokaciji je 27.7º po nekom online kalkulatoru, a elevacija je 70ºS (nužno južno). Student dodiplomac ili postdiplomac iz astronomije može napisat diplomski, magistarski, doktorski… znanstveni rad na temu ispitivanja geometrije s ove teme. Astronom ili geodet s jačom stranom u fizičkoj geodeziji bi mogli složit znanstveni rad na ovu temu na ovoj užoj i široj lokaciji. Gađat pojedine crte u Google Earthu je, čini se, prilična danguba. A bilješke?

»One thing should be clear from these three plots: the sun and moon rise and set azimuths aren’t very sensitive to the date.  At the highest latitudes, the major moon standstill and sun solstices only vary by just a few degrees over 7000 years.«^ (http://sherrytowers.com/2014/04/12/some-handy-scripts-for-archeoastronomy/) Dijagrami. Linkovi.

»The true rise and set azimuths must take into account the horizon of the surrounding terrain, thus I calculate this using topographic information for the area in 1′ grids that are publicly available from the National Geophysical Data Center at the National Oceanic and Atmospheric Administration website.«^ (http://sherrytowers.com/2014/04/13/archeoastronomy-a-short-overview-of-my-methodology-using-open-source-software/) Kako?
»In the R file archeoastronomy_libs.R I provide…«^ (http://sherrytowers.com/2014/04/13/archeoastronomy-where-on-horizon-do-stars-sun-moon-rise-and-set/) I^ (http://sherrytowers.com/2014/04/13/archeoastronomy-calculating-the-horizon-profile-using-online-us-geographic-survey-data/)? Kako? Podaci za obzor^ (http://sherrytowers.com/wp-content/uploads/2014/04/horizon_profile.png)? Procjena?
Tek ovdje:
»The C++ program calculate_horizon_topography_new.cpp reads in this file, and for a given latitude and longitude calculates the bearing (ie; azimuth), dip angle and distance to each of the gridded lat/long/elev points in the USGS file.«^ (http://sherrytowers.com/2014/04/14/archeoastronomy-was-the-merry-maidens-site-an-astronomical-observatory/)

Guvno.^ (http://sherrytowers.com/2014/04/13/archeoastronomy-a-description-of-the-uk-merry-maidens-site/)
»Then with R code, I read in the data for those datum points and fit lines between the points and determine if any of the line appear to be pointing at the rise or set of stars, the Sun, or Moon on the horizon.« R. Sunce, Mjesec, zvijezde.^ (http://sherrytowers.com/2014/04/13/archeoastronomy-using-google-earth-to-obtain-satellite-imagery-of-archeological-sites/)
Krugovi. Kako? Ovako.^ (http://sherrytowers.com/2014/04/13/archeoastronomy-using-xfig-to-establish-site-datum-points/)

Etc. R.^ (http://sherrytowers.com/2014/04/13/archeoastronomy-using-r-to-fit-straight-lines-between-archeological-site-datum-points/)

Etc. Pregled tema s tagom arheoastronomija na tom blogu.^ (http://sherrytowers.com/2013/11/27/archeoastronomy/)

Čim se pojavi, ne čeka se puni krug.
»One thing I’ve found curious is that in archeoastronomy it seems to be universally assumed that ancient societies defined sunrise and moonrise the same way we do…«^ (http://sherrytowers.com/2014/04/13/archeoastronomy-where-on-horizon-do-stars-sun-moon-rise-and-set/)

Kompendij izvorā podatakā i programā.^ (http://sherrytowers.com/2014/04/26/archeoastronomy-compendium-of-free-sources-of-data-and-software/)

Onaj kalkulator^ (http://aa.usno.navy.mil/data/docs/mrst.php) koji je korišćen - podrazumijeva ravan obzor.
»The website assumes that the horizon is flat.  Because the website only can do the calculation for recent past or future, it isn’t ultimately that useful for research in archeoastronomy.  Still it is fun to use.

You can also use pyephem to get the rise/set azimuths for stars at a certain date at a location with a flat horizon.«^ (http://sherrytowers.com/2014/04/26/archeoastronomy-compendium-of-free-sources-of-data-and-software/)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 28 Travanj 2014, 23:39:35 poslijepodne

Gledam neke oblike na tlu.
Opačac (https://maps.google.com/maps?q=43.450464,17.176528&hl=hr&ll=43.450458,17.176523&spn=0.001854,0.003972&sll=37.0625,-95.677068&sspn=64.880423,130.166016&t=h&z=19). Zidovi utvrde.
Seonica (https://maps.google.com/maps?q=43.6217,17.3024&hl=hr&ll=43.621693,17.302394&spn=0.001848,0.003972&sll=43.621693,17.302501&sspn=0.001848,0.003972&t=h&z=19). SI zid parcele.
Kutovi.
Dikovača (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=708.msg63088#msg63088). Bublin. Azimut 294º.

Gorica. Kod litnjeg sv. Stipana. ~294º

(http://37.media.tumblr.com/839fb2f0176e777172c07ee7c8c86bcc/tumblr_n4rgiuchb61txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/839fb2f0176e777172c07ee7c8c86bcc/tumblr_n4rgiuchb61txjp1wo1_1280.jpg)

Cista Velika 324º.

(http://37.media.tumblr.com/b3943b8a4e87b877ca8583ac9aa6a3ba/tumblr_n4rgxqZHbw1txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/b3943b8a4e87b877ca8583ac9aa6a3ba/tumblr_n4rgxqZHbw1txjp1wo1_1280.jpg)

Opačac 304º.

(http://37.media.tumblr.com/344f6908f50fb40106b2d6a7a031a7a8/tumblr_n4rhb5qe281txjp1wo1_1280.jpg) (http://37.media.tumblr.com/344f6908f50fb40106b2d6a7a031a7a8/tumblr_n4rhb5qe281txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 28 Travanj 2014, 23:50:08 poslijepodne
@
Naslov: Spikom na spiku legendom na legendu...
Autor: Delmata Dinaroid - 29 Travanj 2014, 10:27:38 prijepodne
Možda se Turci i nisu služili sunčevim kalendarom ali izgleda da sunčevim ždrakama jesu….Evo jedna legenda o padu Roga u Turske ruke…Turci su bezuspješno pokušavali zauzeti grad Rog no uspjeha nisu imali iz jednostavnog razloga što nisu mogli pronaći ulaz u njega no tada je jedna baba izdala branitelje otkrivši Turcima tajnu ulaza…“Kada  i di prva jutarnja ždraka sunca opiči u Kličinovac tutekar vam je ulaz“….I Grad Rog pade..!
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 29 Travanj 2014, 10:41:29 prijepodne
Neda mi se sad tražit temu i ono „citat“ ali mislim da sam vam ostao dužan o onome koji se di svetac slavi i tko ga slavi iako nije u njegovom dvorišću….Rožani ti slave za razliku od  drugih  sve živo i mrtvo i nema šanse da rade kada je negdi svetac i dernek od one „Kad zapivam niz Viničku stranu“ oću reći Male Gospe priko Sv Ane i Srca Isusova na Rošnjačama (U Kongori  godinama Srce Isusovo nije bilo kad je Srce Isusovo nego kad je nedilja) pokušaja „oživljavanja“ Sv Ante u Brišniku do  „novokomponiranog“ derneka Pećine u Bukovici…Eto a vi procjenite jesmo li mi to veliki vjernici ili pak neradnici koji bi derneke i izmislili ako triba….:P
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 29 Travanj 2014, 10:51:54 prijepodne
Ah da...Što se tiče Templara i sjećanja na njih iako gotovo iz 20 stoljeća i Peragin Križ sa ukrštenim  mačevima podsjeća na njih...Neš ti Turke i njihove jatagane granalije i   zakrivljene sablje...


http://s29.postimg.org/qizozkphz/Peragin_Kri.jpg
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 29 Travanj 2014, 11:05:09 prijepodne
Kada  i di prva jutarnja ždraka sunca …
Precizno. Azimuti izlaska Sunca na lokaciji plešu od 56º do 122º sve da je Zavelim ravan ko tepsija i na morskoj razini (obzor 0º).
…koji se di svetac slavi i tko ga slavi iako nije u njegovom dvorišću…
Od Imote do Podmilačja, ako nije patron župe i ako se ne radi ništa već iđe u Podmilačje na zavit, a ne baš na derneke - pokazatelj je određene tradicije.

U monografiji iz 2008. se baš ne vidi da je 'podbočen' - slikan s druge strane(?), tamo liči na keltski 1/2, i kao da je iskrivljen/nagnut, ako se dobro sjećam, ne vidi se tamo ni † ni X od †. Ovakve stvari treba poslikat. Hvala ti za ovu sliku.

(http://s29.postimg.org/qizozkphz/Peragin_Kri.jpg) (http://s29.postimg.org/qizozkphz/Peragin_Kri.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 29 Travanj 2014, 11:15:18 prijepodne


U monografiji iz 2008. se baš ne vidi da je 'podbočen' - slikan s druge strane(?), tamo liči na keltski 1/2, i kao da je iskrivljen/nagnut, ako se dobro sjećam, ne vidi se tamo ni † ni X od †. Ovakve stvari treba poslikat. Hvala ti za ovu sliku.


Nisam išao slikati ali ću svakako učiniti ovih dana taj križ sam imao na računalu čini mi se skinut sa ova str.
http://www.trecidan.hr/getattachment/Naslovnica/Jedino-je-ljubav-put-uspona/rosko-polje.JPG.aspx?width=600&height=800
A s obziorom da znam čija je to str ne sumnjam u originalnost fotke
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 29 Travanj 2014, 11:17:23 prijepodne
Od Imote do Podmilačja, ako nije patron župe i ako se ne radi ništa već iđe u Podmilačje na zavit, a ne baš na derneke - pokazatelj je određene tradicije.


Još 1969.g. sam išao u Podmilačje na zavit a iste te godine i pješice preko Kamešnice u Sinj...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 30 Travanj 2014, 11:58:02 prijepodne
…pješice preko Kamešnice u Sinj...
Zvizdin Pod ca. 1219 m
43.56215,17.09237
HWT panorama (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=E9316CRE)

HWT panorama crta obzor. Treba skinut .kmz datoteku za noćnu vidljivost i u GE prijeći u pogled "Nebo".
Zašto opet Zvizdin Pod? Sirius. Zapravo njegov heliakalni izlazak (heliacal rising). Za SZŠ Zvizdinog Poda Sirius izlazi na azimutu 113º, a zalazi na 247º, i to čitavu 2014. godinu. Mijenja li mu se azimut izlaska/zalaska kroz povijest znatno? Naopakom konstrukcijom od Zvizdina Poda na zapad otprilike se pogađa područje s kojeg se iznad Zvizdina Poda vidi Sirius kako izlazi. 113º + 180º = 293º što je opet poznati kut (Belaj, Đermek). Siriusov heliakalni zalazak u proljeće i izlazak potkraj ljeta, označuju početak i kraj "pasjeg vremena", (pasjih vrućina?). Porastom SZŠ ovi događaji se pomiču unaprijed, budu kasnije. Stara tema o izdigu i stočarstvu na planinama (Dinara) i jedna web stranica (http://solar-center.stanford.edu/AO/dawn-rising.html) na sveučilištu Stanford naveli su me na pomisao o lokalnom značaju Siriusova heliakalnog izlaska. Taj heliakalni izlazak Siriusov je bitan za stari egipatski kalendar. Ne spominje se baš vezano za stare grčke kalendare. Sirius zađe u proljeće (heliakalno - više nije vidljiv zbog Sunca) i ponovo (heliakalno - vidi se na nebu jer izađe dovoljno prije Sunca) izlazi potkraj ljeta. Heliakalni izlazak Siriusa na Bighornu prema navedenoj web stranici označavao je kraj lijepog ljetnog vremena i vrijeme silazka s planine. Bighorn je sjevernije i to pomiče nadnevak heliakalnog izlaska k jeseni. Ovo s Bigornom je osporavano (http://books.google.com/books?id=ricStR4SE-UC&pg=PA30&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false). HWT panorama Zvizdina Poda je priložena. GPS Visualiserom nacrtan pravac od 100 km @ 293º od Zvizdinog Poda pokazuje otprilike, jer je naopako konstruiran, mjesta s kojih se izlazak Siriusa vidi približno nad Zvizdinim Podom. Zvizda (Sirius?) je propala kroz pod i izašla nakon n dana opet na tom mjestu. Ako ne griješim s ovim kalkulatorima, 2014. heliakalni izlazak Siriusa je 15. 8. Tako Zvizdin Pod ne mora bit nužno Sjevernjačin pod (iz Lokvičića).

A kako podijelit ((vodo)ravan)pogled s neke točke u nekom pravcu u GE?
Primjer. Pogled s Velike Mošnjače ravno na istok. Azimut pogleda određen je tagom heading. Promjenom toga podatka u .kml datoteci npr. na 0 i ponovno učitavanje pokazat će pogled na sjever itd. za neki izabrani azimut. Vodoravnost pogleda definira tag tilt na 90.
Pokušaji okretanja kotača N u GE mi pomaknu mjesto s kojeg se gleda, tako da zasad ja ne vidim jednostavniji način dijeljenja određenog pogleda. "Prikaz sunčeva svjetla preko pejzaža" i "Prikaz povijesnih slika" uz puno živaca i vrimena mogu nać i onu prvu jutarnju zraku sunca na Kličinovcu.

vm-istok.kml

<kml xmlns="http://www.opengis.net/kml/2.2"
 xmlns:gx="http://www.google.com/kml/ext/2.2">
  <Document>
    <Placemark>
      <name>vm-istok</name>
      <Camera>
        <longitude>17.19472</longitude>
        <latitude>43.565</latitude>
        <altitude>1186</altitude>
        <heading>90</heading>
        <!-- east -->
        <tilt>90</tilt>
        <altitudeMode>absolute</altitudeMode>
      </Camera>
    </Placemark>
  </Document>
</kml>

Sun Earth Tools (http://www.sunearthtools.com/dp/tools/pos_sun.php) daju pravce sunčevih zraka i pravce sjena na lokaciji na svaki puni sat. Prilično neintuitivno sučelje, ali vrijedi oprobati. Stajalište, mjesto koje se promatra, s kojeg se promatra, može se definirati koordinatama, a može se povlačiti mišom. Provlačili se različiti nadnevci na Krbuljama i Planama, Smudici, Lepuvu, Vratima… Prepoznaje koordinate mjesta s GN. Kad mu unesem koordinate nekog mjesta koje poznaje GN, ovaj prikaže ime mjesta. Sudeći po dijagramima koje crta, ne barata stvarnim obzorima, već morskom razinom. E, pravci, zapravo dužine, prilično im skrati prikaz na većem zumiranju.
Jedna I-Z izdužena eliptična vrtača na Smudici (osim nekakvih poklapanja na Planama i Krbuljama) i njezina prizida južno na čudan način prate upad sunčevih zraka. Sat bi morao imat pomične dijelove, ovo je možda fiksno na neki nadnevak, ako je išta osim autosugestije. Čini se da registrirani korisnici mogu napravit nekakav obzor "Create obstacle profile", ali po onome što su nacrtali više mi liči na umetanje ljudskih građevina, nego prirodnog reljefa, a ne da mi se probat može li se "Data" učitat nekakav obzor koji generira neki drugi program (Horizon (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1549.msg63111#msg63111), HWT Panorama…). Nemam ni predočbu o tome kako bi Horizon linearizirao svoj 3D renderiran reljef i bi li formati podataka pàsali.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 30 Travanj 2014, 13:59:27 poslijepodne

Kameni nabačaji na Planama imaju veze s elevacijom, a na Krbulji s azimutom ljetnog solsticija. Ako su drevni suncoznanci baratali razinom točnosti od pola lučnog stupnja 0.5º, je li im i to trebalo za točno određivanje ljetnog solsticija? Na ekvinociju su promjene azimuta i elevacije brze, dogode se u danu, ili u dva dana, ali makar jedan parametar se promijeni u jednom danu. Kod ljetnog solsticija, ako pogledamo podatke (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1549.msg63086#msg63086), parametri azimuta izlaska, elevacije i azimuta zalaska traju 21 dan. Trica parametara: azimut_izlaska/pozicija_prolaska/azimut_zalaska — 56º/70ºS/304º se ponavlja oko solsticija ± 10 dana. Trebalo je još nešto za simetralu kuta, za precizno određivanje solsticija. Kako?
Svake osme godine bi im Venera izlaskom na istoku (90º) markirala polovicu između ekvinocija i slosticija u svibnju, a jesu li imali išta na nebu što bi osim Sunca markiralo solsticij ili nešto oko njega, ili su to morali nekako markirat i konstruirat na tlu u dovoljno velikom mjerilu?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 30 Travanj 2014, 18:31:47 poslijepodne
.. Glonga.ne smetam?..nešto sam markirao sa ove Županjac -Čista 1894(1884-1904)
(http://i.imgur.com/QaupSI3.jpg)
---upečatljivo mi je ovo ispod Zaljuće,ovaj krug(simbol za što?gromila) blizu 915 Roško polje,,,a i križevi(dva komada) na Gredi-Veleševo greblje,.Ruine R simbol velike utvrde,..detalji
(http://i.imgur.com/cgBR8Tu.jpg)
-ovo usput,mada je bilo u obradi
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 30 Travanj 2014, 20:18:45 poslijepodne
Ne smetaš. Malo pokušavam ono virtualnim Windowsima pa me sve zbundalo, ono za onaj Horizon program… pa ne ide mi baš to s virtualnim Windowsima, zapelo na virtualnoj grafičkoj, OpenGL-u i DirectX-u, ne mogu ni GE pod tim virtualnim Windowsima pokrenut zbog postavki oko grafičke kartice u VirtualBox (https://www.virtualbox.org/)-u.

I ja moram ponovit gradivo iz topografskih znakova na tim kartama. Evo tumača/legende za te karte online. Ako se predugo učitava, izravan link i skinut na lokalno računalo:
http://easteurotopo.org/images/austrian/Legend.jpg

(http://easteurotopo.org/images/austrian/Legend.jpg)

Usput, možda je onaj istočniji znak za ruševine samo u mojoj glavi nakrivo posložen znak za ruševine na ovim kartama:
http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/3felmeres.htm
Sekcija Travnik
http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/200e/35-44.jpg
Pogledaj po Zavelimu, ima znak za ruševine, možda se zbog mjerila čini malko istočnijim u odnosu na špecijalkartu.
Na oputini, sjeverno od kote 1060.

I imaš tu Ž. und Č. špecijalkartu pristojno digitaliziranu online, ne moraš papirnatu škljocat svaki put.
Ako link nije privremen - Županjac und Čista
http://maps.nypl.org/warper/maps/14663#Export_tab
68 MB skinuto. Solidno digitalizirano. Ma opet ću ja to zagubit.
Škljocneš na:
Original TIFF: Download original unwarped TIFF
i čuvaš izvornik, a po kopijama šaraš.

Mene ti oči baš ne služe. Ono u Zaljuću ne mogu identificirat. Možda je samo skup zgrada i ograda se tako posložio? Ako ti se učini da si na legendi našao znak koji si identificirao na karti, a ne znaš prevest, slobodno pitaj, pokušat ćemo prevest pa makar kako bilo.
Oni krugovi s točkom u sredini su meni se čini "Grenzhügeln". To se u narodu zvalo kúbe u vrime aviosnimanja. Kùpe, stožci, kameni nabačaji stožasta oblika, kao granična oznaka, mrginj ili točka na sudaru dviju ili više crta mrginja, vjerojatno katastarskih općina.
A za prijevode često znaju pomoći i odmoći ovakve metode.
Uzmeš njemački wiki članak Hügel (http://de.wikipedia.org/wiki/Hügel). Pa pogledaš iz bočnog wiki prozora hrvatski, engleski… i članke na trećim jezicima po volji, ako ih ima na jezicima koji trebaju. U ovom slučaju je pomoć u prijevodu ni v rit ni mimo.

Par opazki vezanih za Horizon program. Generirani reljef oko V. Mošnjače mi se ne sviđa, zaklonjen je priličan komad obzora južno. Program mi se ne sviđa jer moram grafički očitat s njega podatke i to na način da pokazivač miša najčešće mora bit na grafičkom presjeku ako hoću sve podatke - a to znači prepiši na papir pa pretipkaj sve osim WGS84 koordinata koje su opet neprecizno očitane, iako ima povećalo i končanica, ali tada ne možeš računalno ni kopirat podatke - već doslovno prepisat na papir, jer čim mrdneš mišom - podaci nestanu sa zaslona-prozora. Probat ću ono od Sherry Towers. I tu je zapelo oko R programskog okružja. Možda oni R programi/skripte i ne trebaju. Možda se može složit ova lokacija (koja nije definirana ni blizu kao u slučaju g-đe Towers), odnosno neki dijelovi oko nje, samo s C++ i python programima/skriptama.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 01 Svibanj 2014, 18:59:53 poslijepodne
Kad se vidilo da ona slika legende dúši forum nije bilo više vrimena za uređivanje poruke.
Karte.
I dalje mi je nejasan puni krug na sv. Ivi.
Križevi su križevi.
Ono kod Zaljuća mi se na trenutak učinilo kao fortifikacija po sjećanju. Na nekom starom disku se našla i legenda koja je išla uz MGI, K. und K. karte 1:200.000. Web mjesto s kojeg je skinuta, u međuvremenu je ugašeno i ne mogu više nać online tu datoteku.
Kačim je u privitak ovoga upisa onakvu kakva jest. Konverzija u .jpg bi samo pogoršala kvalitetu.

Edit.
»Direktorij za prihvat datoteka je pun. Pokušajte sa manjom datotekom i/ili prijavite ovu grešku administratoru.« Izgleda da nema kvota po korisniku već samo opća kvota za sve privitke na forumu.
Ne ide. Postavljam na Google Drive. Ovdje (https://drive.google.com/file/d/0B3I-FL1wgISlVnhtdmh3NmVRNXM/edit?usp=sharing). Izbornik - Datoteka - Preuzmi.

Azimuti. Izgleda da ću počupat grafički podatke iz programa Horizon. Kad pogledam kako izgleda izlazak ili zalazak sunca ili sjajnije zvijezde u programu Stellarium - zabole me oči. Znači da je drevni motritelj to ocjenivao u skladu s Đermekovim zaokruživanjem na pola stupnja najmanje. Ili je morao gledat kroz zatamnjeno staklo? Otkud mu staklo? Kad se ne pitaju ozbiljni povjesničari oko toga kad je bio dostupan eksploziv u ovom dijelu Europe i kako su to Avari i Slaveni srušili skoro sve osim Dioklecijanove u Splitu i Arene u Puli, što se ja imam pitat oko stakla? Valjda je bilo nekih tamnih prirodnih kristalnih prizmi za promatranje? Mogli su njima i projicirat elevacije u ravninu tla? Horizon je Windows program, ali i na programima otvorenog kôda koje je objavila Sherry Towers je zapelo. Tamo gdje se najmanje očekivalo. Na C++. Kompajler g++ zariba stvar do nečeg što se nije vidilo ima desetak godina. Segfault. Segmentation fault error. Usput je izišao i stabilni Debian Wheezy. Bit će reinstalacija OS-a. Ako pođe naopako, makar ću malo manje bit online. Nadobudni domaći (http://www.linuxzasve.com/) portali za promoviranje linuxa su propustili riječ reć o Wheezy-ju (dostupan od 26. 4.2014.), ali zato Ubuntu 14.04 LTS (17.4.2014.) ima prostora. Opet uzput, ovaj Ubuntu 14.04 Desktop tare hardverske resurse žešće nego Windowsi 7 i 8. Oprobano.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 01 Svibanj 2014, 19:36:18 poslijepodne
Evo i ja prebirem za tu crnu točku,..mada mi je i ovo ispod Zaljuća još pod upitnikom(?).
-,a u svezi minerala ,kristala ima nešto sa bezbojnim kalcitom(dvostruki lom)
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kalcit,  Jako čisti i prozirni kristal kalcit (dvolomac) polarizira svjetlost pa se upotrebljava za izradu posebnih optičkih stakala (Nicolovih prizmi).

Sjećam se i nekog dokumentarca sa Vikinzima,evo nešto slično,na brzinu
http://metro-portal.hr/vikinzi-i-misteriozno-suncevo-kamenje/54831
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 01 Svibanj 2014, 19:49:45 poslijepodne
Evo i ja prebirem za tu crnu točku,..mada mi je i ovo ispod Zaljuća pod ?
Oćorilo se. Na boljem skenu se vidi križ iznad crne točke (punog kružića) na sv. Ivi - oznaka za kapelicu prema legendi, kružnica s križom iznad je crkva.
Zaljuće? Pregeledat u GE i na DOF-u što ima otprilike tamo. Nemam Quantum GIS funkcionalan pri ruci, a ovu špecijalkartu bi valjalo priklopit u GIS i GE. Ako ne zaboravim dok negdi ne osposobim, ili se ne dokopam uporabive instalacije QGIS-a.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 01 Svibanj 2014, 20:01:09 poslijepodne
Oćorilo se. Na boljem skenu se vidi križ iznad crne točke (punog kružića) na sv. Ivi - oznaka za kapelicu prema legendi, kružnica s križom iznad je crkva.
Zaljuće? Pregeledat u GE i na DOF-u što ima otprilike tamo. Nemam Quantum GIS funkcionalan pri ruci, a ovu špecijalkartu bi valjalo priklopit u GIS i GE. Ako ne zaboravim dok negdi ne osposobim, ili se ne dokopam uporabive instalacije QGIS-a.

--u pravu si.vidi se križ.Ja sam poklapao Zaljuće,ne mogu još svariti...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 01 Svibanj 2014, 23:44:25 poslijepodne
Zaljuće..najvjerovatnije da se radi o kućama u krug  sa jednom u centru?
http://virtualmap.org/ na ovoj se to vidi,snimke su odlične
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 02 Svibanj 2014, 18:09:33 poslijepodne

Podaci iščupani iz spomentutog programa Horizon, za lokaciju Velika Mošnjača prema GE, tabularno. Podaci su za epohu 2000. Sherry Towers podatke valjda osrednjava za ~ ±2000 s korakom od po 50 godina, no negdje je zapelo s izvedbom kompajliranog C++ programa za našu lokaciju. Našao se način za slikanje zaslona u programu Horizon. Uvećan je prikaz svakog izlazka/zalazka na putanji nebeskog tijela, uslikan prozor, napravljen je OCR na tim slikama, OCR je samo grubo prekontroliran na moguće grube pogreške. Podaci iz OCR-a su tabelirani prema priloženom. Par zvijezda "brana" po obzoru, jedna pri izlasku i jedna pri zalasku. Capella "dvaput" izlazi, Castor "dvaput" zalazi. Ne znam dovoljno astronomije ni za prethodnu tvrdnju o izlascima/zalascima zvijezda. Valjda nijedna ne izlazi/zalazi "naopako". Istočniji sudar putanje s reljefom proglašavam izlaskom, a presjek putanje s obzorom zapadnije - zalaskom. Horizon nema planete na izborniku, a npr. Venera je bila zanimljiva. Ove podatke kanim vizualizirati u GE, crtama od V. Mošnjače do točaka na kojima pojedino nebesko tijelo izlazi/zalazi. Možda ubacim u odgovarajuće/pripadne GE podmape i zanimljive točke na tlu na tim pravcima/dužinama. Možda lokacija nije sretno izabrano mjesto za parapovijesnu zvjezdarnicu, a ni ovi podaci ne pašu baš prapovijesti. Dobar komad obzora južno je zaklonjen i baš tu u blizini lokacije nekoliko zvijezda zalazi na obzoru. Za Belajeve, Đermekove… trokutove, vjerojato će vrijednosti kutova biti najbolje zaokružiti na pola lučnog stupnja. Nacrtat, pa vidit crtu po crtu, ima li tu išta. Ne vidim drugi način. Programske skripte po S. Towers bi možda ovo lakše, ali zapelo je na segmentation fault error na onom C++ programu. Ne znam hoće li bit problema i poslije jer će naša .asc (.txt, ASCII) datoteka DEM (digitalnog elevacijskog modela) bit puno veća. SRTM 4.1 daje podatke za područje 5ºx5º (40º-45º N i 15º-20º E) u rezoluciji 3"x3", a koliko se sjećam ona je nešto sastavljala minutu po minutu (1'x1'). Europski 25-metarski DEM ima (očekivano) još veće .asc/.txt/.tiff datoteke, čini mi se da je .tiff samo i dostupan online. Isjecanje dijelova koji imaju glavu i rep u takvim datotekama, ako bude trebalo? Konverzija .tiff DEM datoteke u .asc/.txt, ako bude trebalo? Pokušat najprije nacrtat ovo iz tablice, pa ako liči i/ili ako uopće ne liči, tek onda vidjet druge epohe i druge računske metode.

Event Epoch 2kAz1El1Dist1Heig1Lat1Lon1Az2El2Dist2Heig2Lat2Lon2
Equinoxes90.540.8022313.21468.843.56276492517.470887774270.340.206845.91196.543.56533155417.109985554
June Solstice57.220.6812506.51303.043.62587466917.325001583302.850.8031869.11670.843.72009997716.862467459
December Solstice122.30-0.4114540.21039.043.49497231417.346677207230.615.109.11168.343.56494815417.194635397
Major Lunar Standstill H50.570.8822754.21505.543.69487441817.412727700310.430.2063042.91630.043.93139803916.597076979
Major Lunar Standstill L131.16-0.6198313.8637.842.97897785118.102189036217.846.5015.91169.643.56488684817.194601357
Minor Lunar Standstill H66.981.7923870.81922.843.64870201017.467033552295.42-0.2022689.21075.843.65236922316.940696844
Minor  Lunar Standstill L115.96-0.2011697.91088.343.51883262317.324804163239.083.889.11168.343.56495802517.194625837
Sirius112.79-0.0768226.71353.843.32451557817.970234548243.203.389.11168.343.56496316217.194621944
Arcturus64.861.8922310.31870.843.65002614317.445072543297.380.1025700.91194.843.67102356416.911735300
Vega31.320.9038846.81780.043.86341853017.445894689329.830.3918765.51289.043.71095588917.077696428
Rigel101.980.8725566.71561.843.51683559817.504049392257.251.674821.41296.843.55540419117.136525703
Procyon84.161.6629394.02030.843.59136920217.556822393278.50-0.7253199.1606.543.63387504416.542709666
Spica105.530.3825200.31330.543.50389551617.494962202252.772.009.11168.343.56497579417.194614918
Pollux50.330.8922539.61499.343.69431511917.409916391310.750.2064706.21667.543.94348818916.584090527
Formalhaut131.59-0.6197729.3635.842.97760436418.090865410217.496.4915.91169.643.56488630917.194602316
Deneb10.680.2833637.81338.543.86248664217.272230286346.560.7818003.21398.543.72258430017.142773883
Regulus74.130.9932877.61733.043.64527332617.586675119287.72-0.5121661.1968.543.62403788816.939068730
Shaula145.17-0.2241.41167.343.56469390017.195015173192.758.0842.41173.843.56462801417.194606515
Pleiades56.090.8912495.41334.843.62767950517.323207524303.780.3930811.01694.543.71872662616.876905976
Adhara130.70-0.52100049.9823.042.97400419218.124625210219.036.2815.91169.643.56488869417.194598158
Aldebaran68.491.7524984.01947.543.64710691817.482812940293.63-0.0122568.11155.343.64611504816.938447031
Altair78.711.2734746.21979.843.62547343317.616897547283.51-0.7029303.0854.043.62604716916.841687697
Antares126.95-0.3014458.31096.043.48669355517.337566318224.575.7815.91169.643 56489792317.194583960
Betelgeuse81.341.7628418.12055.843.60300564717.542680873281.49-0.7128241.0804.043.61509723516.851875564
Capella Rise10.190.0221854.91187.343.76170227617.195598530350.430.7920565.41433.543.74751173917.152251601
Capella Rise26.730.3831981.51385.343.85085565017.241299754350.430.7920565.41433.543.74751173917.152251601
Castor Set143.790.7621033.61436.343.70153027717.375280400317.460.0776179.01552.544.06833458316.551767112
Castor Set243.790.7621033.61436.343.70153027717.375280400318.41-0.5226385.6931.843.74239632416.977269143
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 02 Svibanj 2014, 22:40:29 poslijepodne
~200 metara JI od lokacije ima nekakvo kamenje s kojim se siječe niz pravaca.
Nije baš kao sunčevi tornjevi u Chankillu^ (http://www.technologyreview.com/view/428951/the-puzzle-of-the-13-solar-towers-of-chankillo/)?
Prijenos pravca azimuta na tlo - noću?
Ovdje je stvarno potreban astronom koji odmah zna odgovor na pitanje o povezanosti Bebe Selimović, Zagora, Mjeseca i Poluksa.

Nečega ima u kamenju na tlu i njegovu rasporedu u prostoru.
Prikaz gornje tablice (rezultati iz programa Horizon) u ovoj (https://drive.google.com/file/d/0B3I-FL1wgISlZUpHeWYxQmppOTA/edit?usp=sharing) .kmz datoteci. (Izbornik GD - Datoteka-Preuzimanje) Pali/gasi crte i pregledaj jednu po jednu. Lakše markirat sve gromile i gradine na tlu po modelu Sherry Tower i pustit ih kroz softver da se vide korelacije. Ravno brdo - zanimljivo veliko kamenje, dva Y - rasjed(?). Oko Sinjala su nekakvi markeri kao gromile, čudna im boja na satelitskim slikama, možda za pravce prema određenim gradinama.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 02 Svibanj 2014, 23:24:59 poslijepodne
~200 metara JI od lokacije ima nekakvo kamenje s kojim se siječe niz pravaca.

Prikaz gornje tablice (rezultati iz programa Horizon) u ovoj (https://drive.google.com/file/d/0B3I-FL1wgISlZUpHeWYxQmppOTA/edit?usp=sharing) .kmz datoteci. (Izbornik GD - Datoteka-Preuzimanje)

na trenutak mi se .kmz datoteka ukazala,sada je ne vidim.....ima li za ovo 200 metara JI kakav orijentir ublizu ili kordinate
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 02 Svibanj 2014, 23:45:30 poslijepodne
43.564105,17.197052

Na GM ovdje (https://maps.google.com/maps?q=43.564105,17.197052&hl=hr&ll=43.564098,17.197037&spn=0.00185,0.003972&sll=37.0625,-95.677068&sspn=64.880423,130.166016&t=h&z=19) ovo što se bijeli u gori zelenoj.

C++ program Sherry Towers se uredno kompajlira g++ programom na friško instaliranom 32-bitnom Xubuntu 14.04 LTS. Uredno se i izvrši, ali rezultat je prazna izlazna datoteka odgovarajućeg imena. Nema pritužbi na segmentation fault iako je ulazna .asc/.txt datoteka velika ~ 180 MB,  a dodijeljeni resursi virtualnom Xubuntuu tanki. Pogledati strukturu njezine ulazne datoteke koje BTW nema na njezinom blogu, ali valjda USGS nije mijenjao svoj format i unutarnju strukturu ASCII DEM datoteka u međuvremenu. Recimo da smo makli problem 32-bitnog C++ kôda, a da je problem možda u strukturi ulazne datoteke digitalnog modela terena.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 02 Svibanj 2014, 23:58:06 poslijepodne
43.564105,17.197052

Na GM ovdje (https://maps.google.com/maps?q=43.564105,17.197052&hl=hr&ll=43.564098,17.197037&spn=0.00185,0.003972&sll=37.0625,-95.677068&sspn=64.880423,130.166016&t=h&z=19) ovo što se bijeli u gori zelenoj.

aha(pretpostavio sam),tu smo bili...i zadržali se,pa škljocali,ajmo to potražiti..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 03 Svibanj 2014, 19:41:55 poslijepodne
Bagarić 2009:243 veli da je stara crkva sv. Ivana srušena 1974, a da je na njenom mjestu ranije porušena crkva prije toga na 300 godina (1674.). Na brežuljku isod naselja Hambar bila je crkva sv. Ilije, srušena je prije 120 godina. Ne znam da Bagarić ima ranijih izdanja. Po ovome bi se reklo da je crkva sv. Ilije srušena 1869. Ne znam odakle mu izvori, ili ih ne navodi, ili se ja ne snalazim u knjizi. Recimo i da ovu drugu stavlja u razinu 1974. i u tom sliučaju prije 120 godina je 1854. Devetnaesto je stoljeće i nakon 1802. Turci ne bi baš tako rušili crkve, posebno blizu granice. Možda za vrijeme francuske uprave u Dalmaciji, a teško i tad (1806.-1813.). Za crkvu sv. Ilije, Bagarić izričito navodi da su je srušili Turci. Za sv. Ivana se to podrazumijeva, iako je mogla završit ko i Ramski samostan, nisu je morali sorit/zapalit izravno Turci.
Ponavljam i to da nijedan autor koji tvrdi da je Rog u Roškom polju od prve Alfonsove povelje do Roške kapetanije i Bijankovićeva pohoda ne postavlja pitanje o tome kad i kako je Rog srušen. Turci nakon 1717. napose ne bi srušili utvrdu na tomu mjestu. Ne znam da je bio takav uvjet pri razgraničenju Požarevačkom. U vrijeme ustanka 1875. bi bilo vijesti i zapisa o tome. Nitko se ne pita zašto bi Turci iz čista mira srušili gotovu utvrdu. U vrijeme dolaska austrougarske 1878. opet nema podatka bilo o borbama bilo o uništavanju utvrda na ovom području. Za turske vladavine je vladao velik demografski propuh. Tako se mogao sv. Abo preselit iz Sovića u Goricu kao sv. Stipan litnji, jer baš i nije bilo nekog pamćenja od zadvarskog zbjega 1685., ili još ranijeg rušenja 1477., pa do 1717.
Tragovi trzavica u župi oko lokacije i sveca kojem je posvećena nova crkva ima i u Gorici-Sovićima, a i u Roškom polju. Ne isključujem mogućnost da najmanje jedni temelji stare crkve koji se otkopaju na području župe Roško polje budu ostaci crkve sv. Ive.

Od ove godine na Google Earthu na području jednog dijela Roškog polja dostupne su nove satelitske slike.
Image (c) 2014 Astrium GE i GM
Nije baš spektralna analiza, ali i golim okom se neke stvari vide na ovim novim satelitskim slikama i to bolje nego na digitalnim ortofotografijama (geoportal FGU). Na lokaciji Bregovi (katastarska karta) južno od Hambara, kolokvijalno - Džamija, ovdje (https://maps.google.com/maps?q=43.575679,17.186980&hl=hr&ll=43.575681,17.186978&spn=0.00185,0.003972&sll=37.0625,-95.677068&sspn=64.880423,130.166016&t=h&z=19) vidim temelje ~ 20x10 metara. Možda se varam, ali slične lokacije na sličnim satelitskim slikama prilično slično izgledaju. Kraći zid (zanimljivo) bi mogao biti po poznatom azimutu od 294º, a dulji 204º. Da je dulji trag po 294º ne bi bilo puno dvojbi oko doba gradnje pa čak ni oko patrona, barem oko toga da nije sv. Ivo iz tempalrskoga doba. Ovako je čudno. Moguće je da su kasniji temelji džamije zavrnuti pa da trag temelja nije jasan.

Nešto drugo što se vidi na novim satelitskim slikama područja je dosad neviđeno.
Ovo (https://maps.google.com/maps?q=43.571569,17.210777&hl=hr&ll=43.571561,17.21077&spn=0.00185,0.003972&sll=43.575681,17.186978&sspn=0.00185,0.003972&t=h&z=19). Ako me oko grdno ne vara. Podloga je neravna. Sjeverni dio liči na apsidu iz jasno određenog doba. "Temelji" su na azimutu 180º, što isto upućuje na doba nastanka.
Sjeveroistočno od toga mogu bit i kakve recentnije ruševine, ovdje (https://maps.google.com/maps?q=43.571794,17.211753&hl=hr&ll=43.571794,17.211757&spn=0.00185,0.003972&sll=43.571561,17.21077&sspn=0.00185,0.003972&t=h&z=19), no svakako bi ih trebalo pogledat na spolij. Ovakvih ulaza u ograde uz putove po Dalmaciji ima, ovaj nekonveksni dio prizide prema putu na istok, ali i to možda ima svoju povijesnu priču.

Kad već lupam (p)o satelitskoj arheologiji, na području zapadno od Ravnog brda ponešto izgleda megalitski. Ovo (https://maps.google.com/maps?q=43.589218,17.245925&hl=hr&ll=43.589219,17.245928&spn=0.001849,0.003972&sll=43.571794,17.211757&sspn=0.00185,0.003972&t=h&z=19), ovo (https://maps.google.com/maps?q=43.588894,17.245652&hl=hr&ll=43.588895,17.245652&spn=0.001849,0.003972&sll=43.588943,17.245338&sspn=0.001849,0.003972&t=h&z=19) i ovaj (https://maps.google.com/maps?q=43.589209,17.244490&hl=hr&ll=43.58921,17.24449&spn=0.001849,0.003972&sll=43.588895,17.245652&sspn=0.001849,0.003972&t=h&z=19) rasjedni YV(?). Oko Sinjala se prečesto pojavljuju ovakvi (https://maps.google.com/maps?q=43.591511,17.241617&hl=hr&ll=43.591504,17.241626&spn=0.001849,0.003972&sll=43.58921,17.24449&sspn=0.001849,0.003972&t=h&z=19) "markeri". Boja im ne odgovara ostalim gromilama, kao ni pozicija. Osušeno pojedinačno grmlje baš ovako kružbnog oblika je rjeđa pojava na drugim mjestima, ili mi je dosad promicalo? Vrijedi pregledat ove nove satelitske slike malo detaljnije.

Goseck (http://archive.archaeology.org/0607/abstracts/henge.html) je 1991. ovako izgledao na zračnim slikama.

(http://archive.archaeology.org/0607/abstracts/jpegs/henge1.jpeg)

Lampeduza (http://www.megalithic-lampedusa.com/2011/08/megalithic-site-tabaccara-coast.html) npr. nije uopće izgledala.

...imaš još kakvu ideju kad je usput.Malo ću sa vrimenom biti u škripcu...
Pomalo! A i okolo (https://maps.google.com/maps?q=43.571080,17.212784&hl=hr&ll=43.571079,17.212787&spn=0.00185,0.003972&sll=43.571184,17.212811&sspn=0.00185,0.003972&t=h&z=19) ima nekakve geometrije.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 03 Svibanj 2014, 20:08:05 poslijepodne
...sutra misa na greblju,Roško polje.Uvati se vrimena pa se ovo poškljoca(zasigurno vrijedno pažnje),a obrati se pažnja na mogući spolij...imaš još kakvu ideju kad je usput.Malo ću sa vrimenom biti u škripcu...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Malenica - 03 Svibanj 2014, 20:50:15 poslijepodne
Pozdrav Glongi,Vinxu,Delmati Dinaroidu i ostalim forumašima. Tek sam se uspio registrirati na forumu ali pratim ovu zanimljivu temu cijelo vrijeme. Za sada toliko,dok se ne uhodam  :)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 03 Svibanj 2014, 21:45:46 poslijepodne

Ponavljam i to da nijedan autor koji tvrdi da je Rog u Roškom polju od prve Alfonsove povelje do Roške kapetanije i Bijankovićeva pohoda ne postavlja pitanje o tome kad i kako je Rog srušen. Turci nakon 1717. napose ne bi srušili utvrdu na tomu mjestu. Ne znam da je bio takav uvjet pri razgraničenju Požarevačkom. U vrijeme ustanka 1875. bi bilo vijesti i zapisa o tome.
Prije nekih 10-ak godina sam na internetu naletio na str. tj. file u kojemu je u naslovu pisalo kako je čini mi se 600 ustanika od pravca Rame došlo u Roško Polje pustošeći i rušeći iza sebe a put su nastavili i prema Vinici…Kada sam pokušao otvoriti tu str. (tada sam bio informatički poptpuno neuk) vidio sam da se zapravo radi o file-u kojega trebam skinut na računalo no kada sam  to pokušao dobio sam upozorenje kako taj file može trajno nauditi mome računalu i tada sam odustao od downloada…Godinama nakon toga sam pokušavao to pronaći no nema ga jer je čini se maknuto sa interneta…Pročačkaj malo jer vidim da si u tome meštar naime siguran sam da je Rog  baš u ustanku srušen…
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 03 Svibanj 2014, 21:46:21 poslijepodne
Pozdrav Glongi,Vinxu,Delmati Dinaroidu i ostalim forumašima. Tek sam se uspio registrirati na forumu ali pratim ovu zanimljivu temu cijelo vrijeme. Za sada toliko,dok se ne uhodam  :)
Dobro došao Malenica...;)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 03 Svibanj 2014, 21:55:29 poslijepodne


Od ove godine na Google Earthu na području jednog dijela Roškog polja dostupne su nove satelitske slike.
Image (c) 2014 Astrium GE i GM
Nije baš spektralna analiza, ali i golim okom se neke stvari vide na ovim novim satelitskim slikama i to bolje nego na digitalnim ortofotografijama (geoportal FGU). Na lokaciji Bregovi (katastarska karta) južno od Hambara, kolokvijalno - Džamija, ovdje (https://maps.google.com/maps?q=43.575679,17.186980&hl=hr&ll=43.575681,17.186978&spn=0.00185,0.003972&sll=37.0625,-95.677068&sspn=64.880423,130.166016&t=h&z=19) vidim temelje ~ 20x10 metara.


Da to je Džamija sagrađena na temeljima crkve sv Ilije a ispod Džamije tik do one male farme su njive "trkačine" ime su dobile jer su po njima turci trkali konje...Zašto tako malo viruješ u prinošenje s kolina na kolino?...Tipkam s tobom ovdje a moj did se rodio 1861.g. sad zamisli da se vratiš u ditinjstvo moga ćaće koje je rođen 1921.g. kakvih se priča a moglo bi se reći i svjedočanstava on tek naslušao od tadašnjih stogodišnjaka...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 03 Svibanj 2014, 22:17:48 poslijepodne
Samo još ovo...Što se tiče Velima ili pak Zavelima…Misliš li da je eventualno po Velimu čitava planina dobila ime Zavelim ili pak samo jedan lokalitet recimo tik iza Velima a na vrhu Zavelima?... A da bi moglo biti da  je s vremenom i cila planina prozvana Zavelimom  po tom lokalitetu????...Slabo se snalazim sa ovim ikonama na google earth ali kada ukucam Zavelim ista ikona mi se pokaže i za Musinu Dragu i za Zavelim koji je točka ili što već zapadnije od Velikog Kličinovca a prije Kolakovca…Kada gledam na google earth ta točka Zavelim „udara“ točno prema Grčkoj Gradini no kad gledam „uživo“ sa svog balkona ta točka udara u Gajac koji po meni krije prapovijesne stvari kao i brdašce ispod do Divice da čak ni čobani na njemu ručati nisu smjeli je kao „tu nešto ima“ …E sad ili griješim ja ili google earth  neznam no znam da te želim navesti na pravi trag stoga ti savjetujem da ne tražiš sv Iliju u Sv Ivanu nego tamo di Ilija i je a to je na Džamiji…. 'prosti mi Bože Ilija  a ne Alija na Džamiji…:P
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 04 Svibanj 2014, 09:16:23 prijepodne
Vilinski stap podno Mošnjače od "Bumeranga" prema Vojkovićima...Gotovo nepristupačno...Litica mnoštvo stijenja onakvog kao na "bumerangu" i pećina za koju mnogi i neznaju iako je u blizini sela upravo zbog nepristupačnosti...

http://s2.postimg.org/563kxksp5/Vilinski_stap.jpg
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Malenica - 04 Svibanj 2014, 09:32:33 prijepodne
Vilinski Stap,iznad Brnadića Bara, veličine omanje sobe, ima oblik lijevka završava sa šupljinom od svega desetak cm, koliko me sjećanje služi jer davno sam se penjao u njega. Od ispod Vilinskog Stapa do ispod Kotulja nekoliko je kamenih nasipa i velikih stijena svaljanih s brda.Za jedan poveći kamen postoji legenda da ga je upravo Marko Kraljević sa vr¨Midene tu bacio s ramena  :) 



Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Malenica - 04 Svibanj 2014, 10:01:24 prijepodne
Evo još nekoliko zanimljivosti iz okoline Vojkovića. Ovde na slici: Tumul 1, kad dođeš na njega ne možeš a da ne zapaziš 5-6 ljudskih lubanja koje prekriva tek nekoliko malih kamenih ploča, svukud po gromili mogu se pronaći ostaci glinenih predmeta kojih ima i na Tumulu 2.Uglavnom sam pronalazio pločice gline prošarane nekim svjetlucavim kamenčićima, veličine svega 3-4cm. Ova grobnica što sam obilježio otprilike je tu negdje ne vidi se iz Google Eartha ali kad se dođe na njivu vidi se kao busani podest veličine otprilike 3 x 4 m. Ljudi bi pričali da kad bi netko pokušao to mjesto uzorati da bi mu uginuli volovi,te da su tu poginuli i pokopani svatovi koje je led tu okovao. Odmakli smo se od teme možda ali eto kad imamo zanimljivosti zašto da ih ne razmjenimo.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 04 Svibanj 2014, 10:12:15 prijepodne
Za jedan poveći kamen postoji legenda da ga je upravo Marko Kraljević sa vr¨Midene tu bacio s ramena  :)

Marko Kraljević je i Musu Kesedžiju ubio u Musinoj Dragi...;)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 04 Svibanj 2014, 10:18:18 prijepodne
Vilinski Stap,iznad Brnadića Bara
B(e)rnadići današnji Purkići iako fra Blaž Jerković  ustvrdi da je Purkić jedno od najstarijih Roških prezimena i da su od njih nastali B(e)rnadići no može biti samo obrnuto ako isčitamo popis katoličkog puka u BiH 1741/43....Možda na tragu Jerkovićevih "vratolomija" i Ivo Bagarić ustvrdi da je prezime Bandić jedno od najstarijih Roških prezimena iako to nije...Čak štoviše jedno od najmlađih je...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 04 Svibanj 2014, 13:07:29 poslijepodne
Iskisnu..pozdrav ekipi(Malenica,dobro doša).GLONGA,izgleda da te nisu oči grdno varale,..?Vojkovići,apsida?za sat.malo više ide lipa slikovnica.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 04 Svibanj 2014, 14:08:40 poslijepodne
Dakle,Vojkovići,preliminarno..
nadam se da je za prvu ruku slikovito,,teren je kaskadan,objekt(više prostorija) je u zemlji većim djelom,popodan kamenom(to ja na prvu,a ne mora značiti)...vidimo jedan križić,okolo na terenu vidi se još nešto sasute muljike.Kiša me omela,sve na brzinu.Po mome,sa terena,ovo je veoma interesantno,ne ulazeći za sada što je(ustvari,upravo što je?)...ali konture starih crkvi iz zraka-ovo doista podsjeća na to.
(http://i.imgur.com/f3RC89V.jpg)
(http://i.imgur.com/UIpg8yq.jpg)
(http://i.imgur.com/8lxla0u.jpg)
(http://i.imgur.com/7uyzcxy.jpg)
(http://i.imgur.com/kZgqLLE.jpg)
(http://i.imgur.com/HLtVKlS.jpg)
(http://i.imgur.com/uGYHP4G.jpg)
(http://i.imgur.com/cOYMqDe.jpg)
(http://i.imgur.com/SeciFqo.jpg)
(http://i.imgur.com/OwjYtgQ.jpg)
(http://i.imgur.com/UKwPszh.jpg)
Oj,Glonge..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 04 Svibanj 2014, 14:53:00 poslijepodne
--triba staru čeljad priupitat po Vojkovićima,.čija je ograda?oklen križić,koje šara...a mislim? da bi možda njega(artefakt) tribalo odniti na suvo,rasipa se.Usput,ono što iz zraka daje lučno(asocira na moguć.apside),ne mogu dati konkr.odgovor,jer se urušilo..u jednom trenutku mi je ravno?,u drugom mi je lučno?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 04 Svibanj 2014, 18:31:39 poslijepodne
Vidović 1981.
Nek se jave svi koji su tu knjigu posudili od bilo koga i nisu je vratili. Ne ću im ništa.

Kreševljaković objavljuje Kapetanije… 1954. O Rogu referencira na M. Dinića 1939. i R. Jerkovića 1942. Vidi upis ovdje (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2848.msg62635#msg62635) i prijepis iz izdanja Kapetanije… 1980.

Kreševljaković ne donosi opis puta Bijankovićevog kad ovaj svraća kod dizdara i kapetana.
To donosi Bagarić 1989:227 kao ovdje u  ovom (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2848.msg62644#msg62644) upisu Ivana od Rog-a.

Bagarić ne navodi svoje izvore. Njegov opis Bijankovićeva puta je u popriličnom raskoraku s ostalim izvorima kako slijedi.

Drmić 1981:63-77 opisuje putovanja Bijankovićeva, napose pravce ulaska i izlaska u Roško Polje i referencira se na slijedeće izvore:
Kovačić 1975., Jurišić 1972., Vidović 1981.

Jolić i Jukić 2008:61-62 također ne daju naznaku da bi u dizdara i kapetana Bijanković došao iz Duvanjskog polja, referenciraju na Vidovića 1981.

Radovan Jerković 1942. je malo teže dostupno štivo. Vjerujem da je Bagarić opis pokupio od njega. Vidovića 1981. obvezantno treba pronaći i sravniti s Bagarićem, po potrebi i s ostalim navedenim tiskanim izvorima.

Pavao Rovinjanin je vidio lijepi zvonik 1640. Upis ovdje (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2848.msg62619#msg62619).

Bagarić 1989:225 kaže da je crkva sv. Ive srušena u vrijeme Kandijskog rata (1645. - 1669.). Usput, Bagarić 1989:225 ko i Džaja 1970. opet smješta Bojičića i pet pratara 24.4.1663. u Roško Polje.
Pet godina iza Rovinjanina najmanje soreni su crkva i zvonik, dvadesetijednu najviše (Lišnjić 1671.). Bagarić ne navodi izvor po običaju. Tvrdi da je područje (roško-buško-duvanjsko) u to doba opustjelo.
Makarski biskup Marijan Lišnjić u izvješćima o svojim pohodima veli 1672. da 1670./1671. u Roškom Polju ima 5 kršćanskih i 7 muslimanskih kuća.
Slijedi Bečki/Morejski rat 1683.-1699.
Iz Roškog Polja u to doba je moglo izbjeći 5 obitelji jer ih više i nema.
Povratak je mogao uslijedit iza uspostavljanja mira u Srijemskim Karlovcima 1699.
Bijankovićevi pohodi slijede iza toga, 1706., 1710., 1713. Do 1706. se vjerojatno vratilo dovoljno čeljadi da biskup ima koga obilazit.
Onda se opet zaratilo 1715.-1717.
Mletački kartografi u to vrijeme kartiraju Rušigrad. Ime dovoljno govori. Odavno srušeno. Od 1645. do 1718. dvanaest kuća ne može logistički podržat tvrđavu koja bi bila nauzgor i operativna. Talog na ruševinama će pokazat da je Rušigrad soren polovicom 15. stoljeća.

Biskup Šimun Milinović, Markovi Konaci, Markova Skakala, Mrnjavci, Gradina Prilip etc. Prema Gradini Prilip, između ostalog, Marko Mrnjavčević nije ni bio u Maćedoniji, ili je prinijo ime od gradine i sela u Maćedoniju. Ima i tu nešto. Milinović. Milinović. Ma je li to mò-gú-će?!
Pozdravljam forumaša Trbotora ma gdje bio. Tribotor. Eremiti. Aleksa. Dundić. Strada romana.

(http://24.media.tumblr.com/efe6da2fa0aa4f3544f6e86b4f53c62e/tumblr_n51npobJP41txjp1wo1_1280.jpg)

A Eremuti i eremiti s teme Podbila. Križ. Ranokršćanski. Vidi upis ovdje (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2311.msg48968#msg48968). Azimut zidova 180º. Ranokršćanski. Svi izračuni su iz Podbile vodili desno k Vojkovićima, a Rušigrad s karata vuka je stalno ulivo. Apsida. Bolje je da nisu izraženi kružni/zakrivljeni segmenti - starije je, IMHO.

(http://i.imgur.com/I49CW.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 04 Svibanj 2014, 19:07:14 poslijepodne
..upadam priko reda,neka stoji...samo optika Smudica.Orijentir-zavoj na putini + vrto(drugi),livo od mene
(http://i.imgur.com/9QK6KuB.jpg)
(http://i.imgur.com/9JhrJQ6.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 04 Svibanj 2014, 19:27:52 poslijepodne

Onaj jedan članak o ranokršćanskim crkvicama u međuvremenu je promijenio URL.
Regan. Nadilo. Stare crkve izvan središnje jezgre Splita (II.) i na otoku Šolti. 2007. .pdf (http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-59-2007-09-07.pdf)
Za artefakt se IMHO, bolje javit najbližim popovima i biskupiji, ili civilnim arheološkim institucijama koje su mjesno mjerodavne. I s obzirom na to kako je pra Robert smjestio u vrijeme križeve iz Podbile. Razumijem ga. Isto ko i fra Vjeku (Vrčića) kad piše o fra Miji Runoviću i Sorbonni i franjevcima iza benediktinaca na Opačcu. Razumijem i fra Karla Jurišića kad o tome polemizira s fra Vjekom.
Na jednom mjestu u ovoj temi velim kako imam što prigovorit fra Robertu, a kako to ni u kom slučaju nije kampanelizam. Fra Karlo Jurišić u dijalogu s fra Vjekom pokazuje objektivnost i pogled sa strane. Pokazuje odmak. Autori iz franjevačkog okružja, možda grubo zvuči, možda je moj dojam pogrešan, prikazuju povijest na način kao da je kršćanstvo na ovom području započelo s njima, kao da nema ničeg do dolaska njihovog na ovaj prostor, ništa prije Bosne Srebrene, iznimno dopuštaju benediktince, o templarima oni kao i drugo svećenstvo i redovništvo po rimskoj tradiciji damanatio memoriae sasvim razumljivo ne će ni mukajet.
Ovaj artefakt današnji ne će lako moć smjestit u vrijeme od kojeg postoje kao red, niti u vrijeme svoga boravka na ovomu prostoru. Ovo je starije od 533. i Salonitanskog Sabora i Duvanjske biskupije, IMHO. Oj Škegro. Vokativ. Dosad najstariji trag kršćanstva na duvanjskom području, koliko ja znam, a ne znam ništa. Ranokršćanski križ. Četvrto-peto stoljeće. Prije šestog svakako.
Malo me ponilo.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 04 Svibanj 2014, 20:10:17 poslijepodne

Na jednom mjestu u ovoj temi velim kako imam što prigovorit fra Robertu, a kako to ni u kom slučaju nije kampanelizam. Fra Karlo Jurišić u dijalogu s fra Vjekom pokazuje objektivnost i pogled sa strane. Pokazuje odmak. Autori iz franjevačkog okružja, možda grubo zvuči, možda je moj dojam pogrešan, prikazuju povijest na način kao da je kršćanstvo na ovom području započelo s njima, kao da nema ničeg do dolaska njihovog na ovaj prostor, ništa prije Bosne Srebrene, iznimno dopuštaju benediktince, o templarima oni kao i drugo svećenstvo i redovništvo po rimskoj tradiciji
Napokon da se ja i ti u nečemu složimo iako ćeš se morati pomučiti da mi utrpaš sv Iliju na misto sv Ivana

"Odlučeno da će se kroz par godina pristupiti ozbiljnijoj i aktivnijoj arheološkoj kampanji.Još jedan od razloga za ovu kampanju
je i to što je R.Polje nepravedno i nepošteno zanemarivano od strane prijašnjih arheologa koji su obilazili Duvanjsko Polje.
Tada bi se samo konstatiralo da Roško Polje ima par tomula i gradinu Rog."
http://www.rosko-polje.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1504:arheoloka-istraivanja-u-rpolju&catid=77:roske&Itemid=420

Znaš li tko najčešće upotrebljava riječi o par tuluma u Roškom Polju sa navijačkom  dodatkom kako u R.P. nema ništa?...Upravo pra Jolić a kada mu se sugeriraju neke stvari po pitanju povijesti Roškog Polja tada traži "crno na bilo" dok kada su u pitanju druge Duvanjske župe ili sela ona može i "najvjerojatnije" kao npr Kongora je najvjerojatnije bila župa jer su u njoj stolovali Kopčići??? da ne govorim o tome  koja je za njega "majka svih Duvanjskih župa" unatoč tome da je sam radio monografiju povodom 250-te obljetnice
 obnove Roške župe dakle najstarije župe u Duvnu...Ne ustručavam se stvari nazvati pravim imenom i reći da je Jolić "navijački raspoložen" iako jako cijenim njegov trud i  rad i sritan sam da konačno Duvnjaci imaju povjesničara takvog kalibra...Neću spominjati tko je kome rekao "Vi ste ognjem i mačem popove glagoljaše potjerali iz Roškog Polja"...Uvjeren sam da će skora arheološka istraživanja u Roškom Polju pobiti mnoge dosadašnje teorije i da će ono što iz zemlje ugleda svijetlost dana zabljesnuti nevjerne i navijački raspoložene Tome koji niti stećak u Roškom Polju ne umiju pronaći ...Možda bi i pronašli da dignu guzice iz udobnih fotelja...!
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 04 Svibanj 2014, 20:35:12 poslijepodne
Onaj jedan članak o ranokršćanskim crkvicama u međuvremenu je promijenio URL.
Regan. Nadilo. Stare crkve izvan središnje jezgre Splita (II.) i na otoku Šolti. 2007. .pdf (http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-59-2007-09-07.pdf)
Za artefakt se IMHO, bolje javit najbližim popovima i biskupiji, ili civilnim arheološkim institucijama koje su mjesno mjerodavne. I s obzirom na to kako je pra Robert smjestio u vrijeme križeve iz Podbile. Razumijem ga. Isto ko i fra Vjeku (Vrčića) kad piše o fra Miji Runoviću i Sorbonni i franjevcima iza benediktinaca na Opačcu. Razumijem i fra Karla Jurišića kad o tome polemizira s fra Vjekom.
Na jednom mjestu u ovoj temi velim kako imam što prigovorit fra Robertu, a kako to ni u kom slučaju nije kampanelizam. Fra Karlo Jurišić u dijalogu s fra Vjekom pokazuje objektivnost i pogled sa strane. Pokazuje odmak. Autori iz franjevačkog okružja, možda grubo zvuči, možda je moj dojam pogrešan, prikazuju povijest na način kao da je kršćanstvo na ovom području započelo s njima, kao da nema ničeg do dolaska njihovog na ovaj prostor, ništa prije Bosne Srebrene, iznimno dopuštaju benediktince, o templarima oni kao i drugo svećenstvo i redovništvo po rimskoj tradiciji damanatio memoriae sasvim razumljivo ne će ni mukajet.
Ovaj artefakt današnji ne će lako moć smjestit u vrijeme od kojeg postoje kao red, niti u vrijeme svoga boravka na ovomu prostoru. Ovo je starije od 533. i Salonitanskog Sabora i Duvanjske biskupije, IMHO. Oj Škegro. Vokativ. Dosad najstariji trag kršćanstva na duvanjskom području, koliko ja znam, a ne znam ništa. Ranokršćanski križ. Četvrto-peto stoljeće. Prije šestog svakako.
Malo me ponilo.
...da dižem "vojsku", mada bi ja volio da to Delmata na zvona digne(zaslužio je stari,normalno ako želi),normalno uz velike zahvale našoj Glongi.Samo u svezi artefakta,oprezno sa njim .osipa se,ima tu još koji detalj...na suvo sa njim
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 04 Svibanj 2014, 22:07:32 poslijepodne
(http://i.imgur.com/xIaHjYx.jpg)
(http://i.imgur.com/wjjCii4.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 04 Svibanj 2014, 23:10:45 poslijepodne
Hodočasnički grafiti^ (http://nbarmadillo.blogspot.com/2012/08/we-find-graffiti-at-wootton-wawen.html).

(http://1.bp.blogspot.com/-jbcnMfay-qQ/UCpdnln3OeI/AAAAAAAAEVI/7ROIIpYXBpQ/s1600/IMG_1456.JPG)

Fleury.^ (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2311.msg47048#msg47048) Dominican?

Ipak St. James^ (http://www.seiyaku.com/customs/crosses/james.html). Zvizdin Pod. Santiago de Campostella. Didak.

Vinx. Ova slika ti je naopako okrenuta!?

http://i.imgur.com/HLtVKlS.jpg

Nije. Dobro.
http://i.imgur.com/kZgqLLE.jpg
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 04 Svibanj 2014, 23:38:59 poslijepodne

Vinx. Ova slika ti je naopako okrenuta!?

http://i.imgur.com/HLtVKlS.jpg

Nije. Dobro.
http://i.imgur.com/kZgqLLE.jpg

Mislim da te razumim,sad što je gori?,što je doli?....govoriš mi o gornjem(kao da se ne vidi Y).Mislim da imamo nešto i u gornjem desnom kutu-ispod oštećenja,možda nešto i livo..,a na jednoj sam stavio detalj poviše oštećenja.trebalo bi obratiti pažnju na boju"baglame"...sad budi pametan,ja joj ne bi dao 1500 godina,mlađe je to dosta(moje mišljenje)..

--razumimo se...i ja sam u tom pravcu
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 04 Svibanj 2014, 23:51:48 poslijepodne
Irci se puno bolje odnose spram svoga kamenja.
http://www.irishmegaliths.org.uk/crosspillars2.htm

Možda su imali manje razornih potresa od parapovijesti, a možda im je kamen mogao podnijet više ciklusa smrzavanje/odmrzavanje.

Glede stožernice/baglame/šarke, znajuć našu tradiciju glede spolija, ne bi me čudilo da je u desetom ili bilo kojem stoljeću (devetnaestom) netko u zgodnoj ploči uklesao nosač za vratnice.
Znan da je bila kiša, ali i ova ploča desno ti ima štofa, na ovoj slici, uz desni rub.
http://i.imgur.com/7uyzcxy.jpg

Da ne govorim o belevarčevu pravokutnom trokutu i ravnim plohama na masi kamenja na svim ovim fotografijama.
Napose nadvoj i (zazidan) otvor na slijedećoj slici. Ne vjerujem da je netko pravio tako trap za kunpire u 19. st.
http://i.imgur.com/UIpg8yq.jpg

Veća rezolucija tu ne pomaže. Iz iskustva. Kreda je zakon. I ugljen od ugarka. I gips. Kad ne kiši. U nedostatku toga, valja i šaka lišća ili trave. U ovom slučaju sve djeluje krhko (i kemijski i mehanički) za sva sredstva osim krede.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 05 Svibanj 2014, 00:09:05 prijepodne
kakvi trapovi,kakvi li bakrači...ma ovo iriš što mi posla,tražim fotografije,nešto slično imamo u Duvanjskoj općini,dalje od R. polja,stavim ti na uvid(dok nađem)-nećemo valjda pobjeći od teme
-a prigledo sam je....ova desno,ništa na njoj...ima i livo-rasipa se,nisam želio da štete ne napravim,,treba na tenane to pribrati(kad nebude padalo,stvarno ubi kiša,pa kad će ovo stati)
--a na kontra strani,liva(453,457)..kao da imamo otvor,do pola...ili dva...sve u nivou tla....,na 465 ima isto oveći komad oštećene muljike,uz ogradu-ulaz,,nema ništa na njoj(ali forma mi govori da je bilo nešto?)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 05 Svibanj 2014, 00:34:56 prijepodne

Red je pitat gazdu. Ko je vlasnik? Posjednik? K.č. 1919 i k.č. 1920 k.o. Vojkovići.

Okolni toponimi. Glavica, Katunišća, Korita, Podglavice, Podnornice, Oparonice. Koji je naglasak? Brist, Brdo, Buzarova Greda, Podkraj, Zanož… Od Nož?

(http://37.media.tumblr.com/f5731abc2f9c8b34b653009f85200d3c/tumblr_n52mbui86h1txjp1wo1_1280.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 05 Svibanj 2014, 00:39:25 prijepodne
Red je pitat gazdu. Ko je vlasnik? Posjednik? K.č. 1919 i k.č. 1920 k.o. Vojkovići.

Okolni toponimi. Glavica, Katunišća, Korita, Podglavice, Podnornice, Oparonice. Koji je naglasak? Brist, Brdo, Buzarova Greda, Podkraj, Zanož… Od Nož?

..mislim da sam već postavio upit čija je ograda itd.Tribalo bi to izbiti brzo,vrlo brzo...normalno red je pitati gazdu,,a ovo sve što zboriš proslijeđeno
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 05 Svibanj 2014, 01:10:32 prijepodne
ma evo ono iriš-prve dvije slike-četri rupe,nema više(i zasigurno nisu kamenice-geološki)-simetrija,malo teže fotom dočarati;;
pa onda jedan dugi geometrijski pravac na velikom kamenom zidu-nije geploški;;
pa "mali čovjek"-10cm sa jednog utonulog biljega...
Naglašeno,nije Roško polje..

Ovo sve samo u predahu,da se malo odmori čovjek
(http://i.imgur.com/CT0CxB9.jpg)
(http://i.imgur.com/6xTkXDk.jpg)
(http://i.imgur.com/zQFK0DO.jpg)
(http://i.imgur.com/b3itbMh.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 05 Svibanj 2014, 09:07:05 prijepodne
Vidović 1981.


Pavao Rovinjanin je vidio lijepi zvonik 1640. Upis ovdje (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2848.msg62619#msg62619).

Bagarić 1989:225 kaže da je crkva sv. Ive srušena u vrijeme Kandijskog rata (1645. - 1669.). Usput, Bagarić 1989:225 ko i Džaja 1970. opet smješta Bojičića i pet pratara 24.4.1663. u Roško Polje.
Pet godina iza Rovinjanina najmanje soreni su crkva i zvonik, dvadesetijednu najviše (Lišnjić 1671.). Bagarić ne navodi izvor po običaju. Tvrdi da je područje (roško-buško-duvanjsko) u to doba opustjelo.
Makarski biskup Marijan Lišnjić u izvješćima o svojim pohodima veli 1672. da 1670./1671. u Roškom Polju ima 5 kršćanskih i 7 muslimanskih kuća.
Slijedi Bečki/Morejski rat 1683.-1699.
Iz Roškog Polja u to doba je moglo izbjeći 5 obitelji jer ih više i nema.
Povratak je mogao uslijedit iza uspostavljanja mira u Srijemskim Karlovcima 1699.


Da se na trenutak vratimo na temu srušene crkve sv Ivana turskom zulumu zbjegu i povratku Rožana (Koji se i nije dogodio tako brzo nakon zbjega) na opustošena i već hladna pradjedovska ognjišta...Neću ulaziti u točnu godinu rušenja crkve sv Ivana koja se po meni dogodila nakon posjete Rovinjanina i njegovog opisa zvonika po meni na crkvi sv Ivana no nešto drugo želim reći...Svojevremeno sam čeprkao o Roškim rodovima izbjeglim u Cetinsku krajinu u vrime najjačeg turskog zuluma... Svjedočanstvo o zbjegu Rožana pronalazimo od Sinjskih matica krštenih 1695.g.  di se pojavljuje krštenje diteta prezimenom Jandrić iz Roškog Polja do čuvene pisme fra Andrije Kačića-Miošića o Grabovcima koja kaže o njima "Podaleko od Polja Roškoga a starinom roda gospodskoga"....Dakle ne možemo pouzdano utvrditi godinu rušenja crkve sv Ivana ali možemo konstatirati da se to dogodilo nakon posjeta Rovinjanina Roškom Polju...Kada se crkva obnovila i kada su se Rožani konačno bez straha mogli ponovo vratiti na ognjišta?...."Naime, 10. srpnja 1735. godine u sklopu svog pastirskog pohoda staroj Duvanjskoj biskupiji makarski biskup Stipan Blašković „stiže k ruševinama crkve Svetog Ivana Krstitelja u Roškom Polju, pod ostacima starog grada Rožac. Nakon mise krizmao je znatan broj osoba kojima podijeli zapise. U kući Stipana Kolakovića ručao je s fra Ilijom Lašvaninom, župnikom Duvna i Roškog Polja.“ ...Dakle 1735.g. još nije bila obnovljena ali 1750.g. ma u kakvom obliku makar i od slame jeste...."Ovo karšćene poče pisati ja dom Anton Ljubosović iz Roška Polja. Reko svetu misu u Rošku Polju na dan svetog Bartula, miseca agusta na 24. 1750. I reko je kod cerkve svetoga Ive Kerstitelja miseca agusta gori rečenoga, a godine svete."...Što se tiče grada Roga siguran sam da je srušen u vrime ustanka a ne u vrime Kozače o čemu svjedoči "Samo kula je bila visoka priko 13 metara" po sjećanjanju starih Rožana....Kozačina "zemana" se zasigurno nebi sjećali a kada vam jednom poslikam ukradeni kamen za gradnju kuća i staja sa Roga neke stvari će tada i vama postati jasnije...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 05 Svibanj 2014, 10:22:17 prijepodne
dobio sam odgovor-na prvu(a dobio sam i blagoslov da mogu ovo staviti)od arheologa...pa citit sa foto u kompletu

Jako, jako zanimljivo,....neću sad nagađati što bi to moglo biti, ima li onaj zid koji izgleda lijepo slagan žbuke ili je suhozid? Inače križ u osnovi može biti ranokršćanski, ali prije hodočasnički grafit jer sam takve viđa(-) na grobovima iz 19. st. kao što su ovi na grobnici biskupa Miletića iz 1831. Naravno pitanje je kome se hodočastilo....
(http://i.imgur.com/bDtcnfk.jpg)

Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 05 Svibanj 2014, 10:50:55 prijepodne
Nešto drugo što se vidi na novim satelitskim slikama područja je dosad neviđeno.
Ovo (https://maps.google.com/maps?q=43.571569,17.210777&hl=hr&ll=43.571561,17.21077&spn=0.00185,0.003972&sll=43.575681,17.186978&sspn=0.00185,0.003972&t=h&z=19). Ako me oko grdno ne vara. Podloga je neravna. Sjeverni dio liči na apsidu iz jasno određenog doba. "Temelji" su na azimutu 180º, što isto upućuje na doba nastanka.
Sjeveroistočno od toga mogu bit i kakve recentnije ruševine, ovdje (https://maps.google.com/maps?q=43.571794,17.211753&hl=hr&ll=43.571794,17.211757&spn=0.00185,0.003972&sll=43.571561,17.21077&sspn=0.00185,0.003972&t=h&z=19), no svakako bi ih trebalo pogledat na spolij. Ovakvih ulaza u ograde uz putove po Dalmaciji ima, ovaj nekonveksni dio prizide prema putu na istok, ali i to možda ima svoju povijesnu priču.

Ovo (https://maps.google.com/maps?q=43.571569,17.210777&hl=hr&ll=43.571561,17.21077&spn=0.00185,0.003972&sll=43.575681,17.186978&sspn=0.00185,0.003972&t=h&z=19).
Jeli li bio i tu? Liči li to i na što?

Jer ni istočnija ni zapadnija skupina zidova nisu kartirane iza aviosnimanja. Ova zapadnija nema baš neko agrotehničko objašnjenje.

(http://i.imgur.com/wjjCii4.jpg)

(http://37.media.tumblr.com/f5731abc2f9c8b34b653009f85200d3c/tumblr_n52mbui86h1txjp1wo1_1280.jpg)

Jesu li Oparonice možda Oparenice? Da se netko nije na tim njivama posprdno opàrio (i òpario) nalazom starih kovanica oruć, kùpeć klás… ili je u korijenu paron, pa(t)ron, párac (o sv. Vlahi)?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 05 Svibanj 2014, 11:00:59 prijepodne
jes,bacio pogled na brzinu..sve zanimljivo.Baterija mi pri izdisaju bila pa štedio,akcent mi bio ovo.Eto kad nisam uspio ni gromile obaći "koliko je sati bilo"....malo ću biti off(posao)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 05 Svibanj 2014, 14:29:15 poslijepodne
Što je nastalo od linearnog oblika? Ili koji je linearizirani oblik od čega postao?

Wikimedia:
Cross symbols (http://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Cross_symbols)
Crosses  in heraldry by type (http://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Crosses_in_heraldry_by_type)
Cross fleurie in heraldry (http://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Cross_fleurie_in_heraldry)

Linearizirani završetci su kao u križa sv. Jakova ili "Fleurie" pod oštrim kutom, bez onog "de lis". Ne znam kako i linearizirat "fleurie de lis", a da ne ispadnu završetci kao strjelice.

(http://i.imgur.com/xTBb3.png)  (http://www.lutheransonline.com/lo/656/FSLO-1134560654-111656.jpg)

Je li u našem slučaju ovo hodočasnički grafit, ili klesarski/kamenorezački potpis, ili nešto treće?

Marcas de cantero (http://es.wikipedia.org/wiki/Marcas_de_cantero)

Marcas de cantero - Cruces - Recogidas en Tudela de Navarra Autor: Jose María de la Osa (los numeros que se encuentran al lado de las marcas es para su clasificación)
118

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a9/Cr_cantero.jpg)

Marcas de cantero
romanico_5villas.pdf (http://www.dpz.es/turismoNuevo/descargas/pdf/propuestas/romanico_5villas.pdf)
Izgleda da su to ključne riječi za pretragu s navodnicima ili bez njih
https://www.google.com/search?q=%22marcas%20de%20cantero%22&tbm=isch
http://www.google.com/search?q=marcas+de+cantero&tbm=isch

Je li po tome Ejnar Dyggve iz članka Nadilo-Rogan 2007 (http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-59-2007-09-07.pdf):816 zaključivao o ranokršćanskim križevima? Opet:

Fragment iz crkve Sv. Mihovila "in colibus".

(http://i.imgur.com/I49CW.jpg)

»Nešto dalje, u predjelu Kašnjun (može i Kašun), u okolišu zasutom antičkom keramikom i opekama i zvanom Bambina glavica, bio je Ejnar Dyggve uočio ulomak nadvratnika s urezanim ranokršćanskim križevima koji se danas čuva u Arheološkom muzeju u Splitu. Na tom su istom prostoru još prije pronađeni pleterni ulomci, što svjedoči o predromaničkoj crkvi sa srednjovjekovnim kontinuitetom. Vjerojatno se radi o crkvi Sv. Mihovila "in colibus" koja se upravo spominje na ovom prostoru, ali taj lokalitet još nije istražen. Inače na podmarjanskom predjelu Kašjun bila je prapovijesna i kasnoantička utvrda na što upućuje i naziv koji je nastao iz – castellum (2), (4), (5).«

Sličnosti i razlike.
in colibus - na putu, na putu je i ova lokacija
Bambina glavica - i ovdje je Glavica, nema Bambe, ni Bambija, ima neki Buzur svoju rošku Gredu malo dalje
Kašjun, Kašun - može od castellum, ali koliko je daleko Katunišće (katun) od Kašunišća, mjesto je pri dugo i trajno nastanjenu polju, nema mjesta predočbi katuna
sv. Mihovil - u heraldici prikazivan sa X štolom, štolom prekriženom na prsima. Onako kako na ovoj temi nekoliko (svećeničkih) grobova ima na pločama i križevima X znak. Crkva bi onda mogla bit sv. Mihovila. Mogla bi bit i sv. Andrije. Teže. Andrijin križ. Ako nedostaju crtice na dnu križa /\, ponajprije je sv. Jakova. Sv. Jakov mi se odlično uklapa. Santiago de Compostella. Jakov, Jago, Didak sa Zvizdina Poda. Onda se poslože i Opačac i Velim i Za-velim i Zvizdin Pod (Campo di Stella) i Nož i Za-nož i Jagin Greb. Poslože se svekolike jezične i ine vratolomije. Ali čim se tako predobro uklapa - obično negdje nešto ne šima, nešto je negdje grubo ili manje grubo - previđeno.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 05 Svibanj 2014, 14:56:05 poslijepodne
http://s9.postimg.org/779gvyqzz/Katuni_e.jpg
Naslov: Križ
Autor: Delmata Dinaroid - 05 Svibanj 2014, 15:04:12 poslijepodne
http://s24.postimg.org/rmkn8tfid/Kri.jpg
Naslov: Krstače
Autor: Delmata Dinaroid - 05 Svibanj 2014, 15:09:12 poslijepodne
http://s27.postimg.org/la82f9djn/Krsta_e.jpg
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 05 Svibanj 2014, 20:55:06 poslijepodne
jes,bacio pogled na brzinu..sve zanimljivo.Baterija mi pri izdisaju bila pa štedio,akcent mi bio ovo.Eto kad nisam uspio ni gromile obaći "koliko je sati bilo"....malo ću biti off(posao)

sutra ponove..pretres terena
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 05 Svibanj 2014, 21:37:56 poslijepodne
Lokacija koju je Vinx obilazio....
http://s29.postimg.org/o3yy8d4s7/vinxova_lokacija.jpg

Gromila na koju pribadača pokazuje krije 5-6 ljudskih lobanja (kažu da su omanje) bez ostatka ljudskog tijela navodno je kroz jednu od njih bio proboden ogroman čavao...Do gromile ima oveća ploča i pitanje je što krije?...možda ostatke tijela?...Moglo bi se radit o ritualnom pogubljenju...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 05 Svibanj 2014, 23:24:35 poslijepodne
Lokacija koju je Vinx obilazio....
http://s29.postimg.org/o3yy8d4s7/vinxova_lokacija.jpg

Gromila na koju pribadača pokazuje krije 5-6 ljudskih lobanja (kažu da su omanje) bez ostatka ljudskog tijela navodno je kroz jednu od njih bio proboden ogroman čavao...Do gromile ima oveća ploča i pitanje je što krije?...možda ostatke tijela?...Moglo bi se radit o ritualnom pogubljenju...

svakako će se i to obaći...sve poslikati.hvala
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 06 Svibanj 2014, 11:50:07 prijepodne
…o ritualnom…

Ne vàlja ti šála. Ono s veprovima i rìvinom bilo je vrhunski. Ovo je, IMHO, deeply disturbing, duboko uznemirujuće je nejak prijevod.
 
»Zapis s Rešetarice je nesumnjivo najveći materijalni dokaz prastare nazočnosti mazdeizma u hrvatskim zemljama. Fra Bono Vrdoljak našao je na mjestu starokršćanske bazilike u mjestu Rašetarici, u župi Podhum, u Livnu kamen s vrlo čudnim lapidarnim zapisom koje nitko nije mogao odgonetnuti. Akademik Mirko Vidović, kroatist specijalist za iranološko područje povijesti, etnologiju i lingvistiku, nakon tridesetogodišnjeg proučavanja pisma na tom kamenu (neka vrsta simbioze klinastog i aramejskog), uspio je pročitati i dokazati da su to stihovi iz Zarathuštrinih Gatha (Božjih slavopojki). Zapis je nastao negdje uoči pohoda Aleksandra Velikog na Darija III., tj., polovicom četvrtog stoljeća prije Krista. Kamen iz Rešetarice koji simbolizira mjesto obreda u spomen na mrtve je dokaz da je jednobožačka zarathuštranska vjera u našim krajevima bila prije dolaska rimske vlasti. Stoga nije slučajno da se u našim krajevima nije izgradio niti jedan poganski hram. Poganstvo su k nama donijeli rimski okupatori i oni su bili jedini pogani u našim krajevima. (pater Svetislav Stjepan Krnjak: Hrvatski zavjetni križ, Ekološki glasnik, D. Lomnica, Zagreb, 2005., str. 34. i 35.).«^ (http://www.hrvatskipravoslavci.com/index.php?option=com_content&view=category&id=2:povijest&layout=blog&Itemid=6)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 06 Svibanj 2014, 12:16:19 poslijepodne

Ne vàlja ti šála. Ono s veprovima i rìvinom bilo je vrhunski. Ovo je, IMHO, deeply disturbing, duboko uznemirujuće je nejak prijevod.

jbg tako je  kako je a i takav sam kakav sam...ako se ne ustručavam bubnuti o pra joliću ne  ustručavam ni o ovoj mogućnosti jer otkud dičije glave bez tijela u gromili...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 06 Svibanj 2014, 13:04:25 poslijepodne
Isto ti nije svjedno za pra Roberta? Pomalo! Moraš razumjet da on s pozicije svećenika i s pozicije redovnika ne može nastupat kao civil oko nekih stvari. Ne možeš ga nikako teretit za kampanelizam. Ja ću ti reć što ja mislim oko toga postavljanja top-liste za arheološka istraživanja na području. Potraga za Dalmionom. Od Liba do Studenih vrila po obodu redom, pa dalje. Sva mjesta koja se zovu "Crkvine" u istu razinu, "Džamija" uključivo. Ako je problem redoslijed - onda po po udaljenosti od geometrijskog težišta obćine, od centra i sjevera pa u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na zidu kružno pa spiralno.
Gradine i gromile isto treba ponovo dokumentirat, od Radimskog niko nije radio inventuru.
Kad pogledam ruševine iznad Rošića, lokalitet Crkvine ispod Rošića, recentnije nalaze oko Crvenica i "Skenderiju" koju spominju i Bakula i Radimski (ili Patsh?) ja nemam dojam da je neko područje posebno zapušteno. Sve je zapušteno. Njiva nije uzorana. Nije dobro previše vremena i energije potrošit oko onog "Odakle se čisti riba?" i rasipat energiju, vrijeme i druge resurse na jalove nesuglasice. Žalosno mi je više čitat po različitm župnim monografijama koliko su vremena i energije župljani raznih župa sasipali oko toga gdje će podići crkvu i koji će joj patron bit. Usput bi zaboravili što je bio cilj - gradnja crkve, toliko bi ih zaokupio sukob da bi zaboravili i oko čega se u samom početku nisu mogli sporazumjet. U tom kontekstu anegdotu o ukopnicima koji su zbog pljuska ostavili mrtvaca i ušli u krčmu pored groblja, zapili se i zaboravili po kojem su poslu pošli sve dok nisu bili pučki brutalno opomenuti… prihvaćam ko lípu šálu, i odgojnu i obrazovnu i kulturnu i poučnu.

A glede onih lubanja. Mučno mi je o tom, ali moram makar nešto. 2-3 tisuće godina izložene potresima i atmosferilijama kosti su puno lakše mogle dospjeti na dno ili na polovicu visine gromile, u gromilama od kamenja ne baš otpornog na smrzavanje zvijeri su mogle raznijeti kosti i sl. forenzičari sigurno mogu nać i puno logičnijih, a neočekivanijih, objašnjenja. Posizanje za onim groznim objašnjenjem mi se nimalo ne sviđa kao prvi izbor objašnjenja. Što se tiče čavala, vijaka, matica i drugog, pa i u zadnjem ratu na ovim prostorima bilo je smrtnih i lakših rana vulnus sclopetaria od takvih stvari. Onda ostaje pitanje - čime su prapovijesni ratnici lansirali čavle? Na vrhu strjelice u pomanjkanju boljih vršaka?

Nego, najbolje je ponacrtat sve one Belaj-Šantek-Đermek trokutove. Mît tretirat samo kao način prijenosa astronomskih/kalendarskih znanja, nikako kao politeističi mît, posebno s obzirom na spomenuti mazdeizam. Slijedit Đermeka za zaokružene kutove: 23.5º, 15.5º, 8º, a ß zaokružit isto na 33º za ovu sjevernu zemljopisnu širinu (~43.5º). "Đermekov kut ß", za ovu SZŠ ß≈33º, nije u raskoraku s podacima iz ovog (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1549.msg63086#msg63086) (obzor morski) ili ovoga (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2848.msg63125#msg63125) upisa ("realan" obzor).
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 06 Svibanj 2014, 18:13:00 poslijepodne
Isto ti nije svjedno za pra Roberta? Pomalo! Moraš razumjet da on s pozicije svećenika i s pozicije redovnika ne može nastupat kao civil oko nekih stvari. Ne možeš ga nikako teretit za kampanelizam. Ja ću ti reć što ja mislim oko toga postavljanja top-liste za arheološka istraživanja na području. Potraga za Dalmionom.
Ma nisam misli samo na Dalmion nego općenito ako je netko recimo prije 100 godina kome je Roško Polje bilo "Selo od podne" zapisao kako u Roškom Polju nema ništa doli par tumula nije nužno to i prepisati nego sist u auto (vala bogu  danas imamo auta i samim tim smo sela do podne) i provjerit takvu tvrdnju...Volim istraživače a ne prepisivače povijesti no nećemo više o tome jer zaista nemam ništa protiv pra Roberta i kako rekoh sritan sam da ga imamo jerbo će nam u protivnom ovi iz avnojevskih granica odvuć sve priko grane pa onda ni na misto krunidbe Tomislava nećemo moć brez putovnice....Eto neka pra Robert to brani...:D
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 06 Svibanj 2014, 18:42:10 poslijepodne
Evo ipak dobra vijest naime Vinx je posjetio gromilu sa lubanjama i ustvrdio da lubanje  i nisu baš dječije dakle loša procjena "informatora" a samim tim i teroija o "žrtvenom obredu" pada u vodu...Nije mi mrsko...;)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 06 Svibanj 2014, 20:16:59 poslijepodne
Izvještaj:
(http://i.imgur.com/FM9cweq.jpg)
--ovo odookativno,to je tu negdi,ako sam malo uveličao,nisam ni i umanjio,prostorije 1 i 5 su u gornjoj etaži u zemlji,,ovo ostalo doli...ne razumim se u mekaniku ovčarica,staja,pa ni crkva...ovo je nešto više,ima nekog reda,a opet nije u četvrt,bune me ovi vanjski rubovi(temelji??)okolo objekta..volio bi da ovo netko obiđe
(http://i.imgur.com/aQtjcdq.jpg)
zapadno od ....ograda,mada iz zraka je bilo primamljivo
(http://i.imgur.com/Y3u9g14.jpg)
(http://i.imgur.com/cTQRJXW.jpg)
(http://i.imgur.com/Cgiwj5i.jpg)
-nadam se da sam dočarao..dakle riječ je da nema grančice jedne---meni je ovo interesantno pogotovo kad pregledamo greblje,mislim starije,koliko?
(http://i.imgur.com/saZsl7F.jpg)
(http://i.imgur.com/Cg5BH2W.jpg)
i da od mnoštvo fotografija sa greblja uzeo sam ove  dvije..koje su mi u kontekstu križića najinteresantnije.Nadam se u svezi godina da ćete se snaći
(http://i.imgur.com/QYA48fg.jpg)
Posrećilo se.Na gromili , površinski
Dalje:
na ovoj,obilježio Delmata, gromili su muljikom prekrivene doista lubanje 5-6.nije riječ o manjim.Slike ne stavljam.Lijevo doista ima još jedan grob koji nije otvoren.Istok-Zapad...oboje.Srednji vijek!?na prapovijesnoj kamenoj gromili.
Prije objekta ,uz put,u vrtlu,u pravcu ispod prve gromile(od tri) isto objekt u zemlji jedna veća prostorija(20m2).
-Fotografija ima puno...pošto sam naš objekt prije....Brežuljak je dominantan,u dolini se zeleni-uz rub planine,izvora ima(prve kuće,ovaj odvojak desno)...muljike ima na rubu brežuljka-zapadno,vadi se i vadila se,a ima i poskoka.Tu vidio prapovijesne keramike sitno...kao i na gromilama.Za sada ...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 06 Svibanj 2014, 23:33:37 poslijepodne
Glavice, u ništa. Ruševine nečijih staja iz 19. st. Uklesan križ sv. Jakova. Je li klesarov znak, ili je nekom bilo dosadno pa klesao? Ono zapadno je izgledalo iz zraka, i imalo je azimut 180º, i bilo je nelogično kao ograda u ogradi.

Trokutovi.

Primarni trokut, zaokruženo na 0.5º; primarni-trokut-z.kmz
Grad 123.5º: 43.56611,17.16676
Velika Mošnjača ß=33º: 43.565,17.19472
Azimut pravca Grad - Velika Mošnjača i obratno: 93.126º/273.126º
Napomena: Initial & Final Bearing - zanemarujemo razliku.
Azimuti pravaca za presjek iz poznatih točaka u nepoznatu:
Grad: 360 + 93.126 - 123.5 = 329.626
V. M.: 273.126 + 33 = 306.126
Digresija dok ne nađem ona dva kalkulatora. Drevna antropometrija i ovo (http://en.wikibooks.org/wiki/General_Astronomy/The_Celestial_Sphere). Na terenu izgleda (Gradina Vrata i one prizide) kao da su prenašali i odeđivali 10º.

(http://upload.wikimedia.org/wikibooks/en/f/f4/Hand_Angles.svg)

Opaska o preciznosti naših azimuta s obzirom na vremenski odmak i drevni sjever. Ova (http://spiff.rit.edu/classes/phys301/lectures/precession/precession.html) web stranica i ova (http://spiff.rit.edu/classes/phys301/lectures/precession/precess_harey.jpg) slika glede položaja Sjevernjače i zvijezde Kochab npr. oko 500. godine BC.
Mrežni kalkulatori za presjek pravaca uz zadane početne točke i azimute: Movable-Type (http://www.movable-type.co.uk/scripts/latlong.html) i Geocaching Toolbox (http://www.geocachingtoolbox.com/index.php?page=lineIntersection).
Intersection X: N43.58999° E017.14744°; 43.58999,17.14744
Upali smo na rub današnje šume. Uzimajući u obzir sve nepreciznosti, pa i GE globusnu projekciju satelitskih slika na ovom području zanimljivim može bit skupina kamenja u krugu oko ove točke 43.590126,17.147096 prema današnjem stanju GE projekcije.
Glede preciznosti ulaznih parametara, bez ikakvih problema za primarni trokut možemo koristit i treći toponim i njegovu lokaciju prema geonames.org - Smudica 43.59028,17.14615.
GPS visualiser kalkulator (http://www.gpsvisualizer.com/calculators) i crtanje dužina - stranica trokuta.
Odnosi stranica^ (http://hr.wikipedia.org/wiki/Sinusov_poučak) i √2.
sin 23.5º / a = sin 33º / b = sin 123.5º / c
sin 33º / sin 23.5º = 1.365869107815098 ≈ 1.37 ≈ √2

Iz ranijih pokušaja pravci sa Smudice pod kutovima 8º i 15.5º u odnosu na pravac Smudica - Grad nisu baš nešto pogodili. Ponovit ćemo ih, iako ne očekujemo nikakve pogotke.
329.632 - 180 - 8 = 141.632
329.632 - 180 - 15.5 = 134.132

Iz ranijih pokušaja su i trokutovi kod kojih je tupi kut naspraman stranici Grad - V. M. takvi da im vrhovi padaju u polje.
Vidjet ćemo na što liči slijedeći trokut na ovoj baznoj stranici Grad - V.M. i drukčije pripadne kutove - trokut-g33-vm123_5.kmz
Grad ß=33º; 93.126 - 33 = 60.126
Velika Mošnjača 123.5º; 273.126 - 123.5 -360 = 36.626
Intersection X: N43.58722° E017.21753°; 43.58722,17.21753
Pravci 8º i 15.5º
60.129 + 180 - 8 = 232.129
60.129 + 180 - 15.5 = 224.629
Međusobna vidljivost (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=KH8AMUGB) za ovu točku, Padine 43.58722,17.21753, možda bismo je mogli nazvat Noš, Nož zbog obližnjeg topnima Zanoš, Zanož. Vrhovi trokuta su međusobno vidljivi.

Slijedeća bazna stranica Grad - Mala Mošnjača i prvi trokut trokut-g123_5-mm33.kmz.
Grad 123.5º: 43.56611,17.16676
Mala Mošnjača 33º: 43.56528, 17.20306
Bazna stranica G. - M.M.: 2.934 km @ 91.795°
Stop. Grad (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=UB4TMSF9) i Mala Mošnjača (http://www.heywhatsthat.com/main-0904.html?view=OO3G07EV) se ne vide međusobno, barem za ove geonames.org koordinate.
Istočno od Male Mošnjače je slijedeća gradina Ušice, za nju nema geonames.org koordinata (najbliže Malenica) i još istočnije Jaretina 1093 m, ali tu nemamo vezu presječenu vodotokom. Trnovac po kartama je povremen i ponire prije. Mali i Velji Kličinovac na zapadu, vidljivi su s Male Mošnjače, ali opet nema vodotoka koji bi presjekao vezu. Tako su po prilici iscrpljene mogućnosti baznih stranica na zelenoj, osojnoj, vlažnoj, tamnoj Velešovoj strani trokuta. Ostaje bazna stranica Grad - Velika Mošnjača i dodatne kombinacije s još trokutova na toj baznoj stranici.

Povući još s Grada 23.5º pa s V. Mošnjače 23.5º @ 5 km i vidjet liče li ti trokutovi, kad se uključe i prethodna dva.
Grad 23.5º; 93.126 - 23.5 = 69.626 - ništa, presjek u polju
V.M. 23.5º; 273.126 + 23.5 = 296.626 - siječe se na rubu polja na nekoj uzvisini na Planama, na rubu Plana ili tako nešto.

Trokutovi na malim kutovima (8º i 15.5º) mi ne govore ništa. Trokut trokut-g33-vm123_5.kmz isto mi ništa ne govori.
Područje je neistraženo. Možda na presjecima i ima nešto. Radi se o prapovijesti. Ni na Smudici još nema ništa markantno, osim imena i nekakvih kružnih i elipsastih pojava. Autohtonost. Đermek i Belaj i Šantek koriste mlađe građevine kao vrhove trokutova. Crkve. Kapelice.
Sve crte su u datoteci roshkopolje-trokutovi.kmz (https://drive.google.com/file/d/0B3I-FL1wgISlRlVWcU10bEY0cHM/edit?usp=sharing).

http://i.imgur.com/FM9cweq.jpg
http://www.homeandlearn.co.uk/BC//win7/taking_screenshots.html
http://windows.microsoft.com/en-us/windows7/products/features/snipping-tool
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 07 Svibanj 2014, 00:04:23 prijepodne

http://i.imgur.com/FM9cweq.jpg
http://www.homeandlearn.co.uk/BC//win7/taking_screenshots.html
http://windows.microsoft.com/en-us/windows7/products/features/snipping-tool

ma hvala ti,vidiš  ti da se ja patim.(znao sam da ćeš reagirati)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 07 Svibanj 2014, 13:38:07 poslijepodne
--jutros kupio,...u Krnjinu jeste bila kapelica,kapelica Sv.Stipana.Izvor vjerodostojan.Vrijeme-nisam uspio,ostalo na ovome.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: Delmata Dinaroid - 07 Svibanj 2014, 17:07:02 poslijepodne
http://www.rama-prozor.info/index.php/rama/item/3496-foto-izgubljeno-vrijeme
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 07 Svibanj 2014, 23:53:55 poslijepodne
KRIŽIĆ!igram se sa fotografijom,posvjetli.zamrči.,križić ima na ova tri kraka točku.ima trokutić?? odma tik do jedne točke što je najbliže travi.,na oštećenom je takođe nešto bilo,.evo i ovdje dvi točke.Ovo sve klesao majstor!..škrabanja ima poviš utora,oponaśanja grančiča(slično na Miletićevom..foto) i nešto od utora ka križu..,evo sad i na krilcima vidim točke.manje su-slika pod kutom.Ovo je majstor radio.ne vjerujem da su mu služile'(.)kao neki graničnik.Glonga,tipologija?viđeno?..,jedino,jedino da nije išlo u "paketu" sa utorom.falcom pri ostaloj obradi kamena. Sada pribro greblje-foto(sve križiće)-nema ni jedan sa točkicama..
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 08 Svibanj 2014, 22:20:04 poslijepodne
...evo opet ja oko križića,"priko reda",prijatelj mi poslao večeras(upravo izbio od krava)..našao tijekom dana,izgleda na Midenoj-negdi oko Brišnika,nisam želio propitkivati.Nadam se da gleda ovo.Ko naručeno??,znam da je glonga u jednom trenutku rekla"e da je ovako nešto naći".E sad ima li kapaciteta.?Oj glonge...

(http://i.imgur.com/jXMnGjv.jpg)
(http://i.imgur.com/wgnlBKR.jpg)

PS.foto je nabrzinu...more ona za sutra izbiti i bolja,a pita da li može i ovo..medaljon omanji(1,5cm)
(http://i.imgur.com/liOggFm.jpg)
(http://i.imgur.com/xcTZIy8.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 08 Svibanj 2014, 23:51:15 poslijepodne
Sad ćete me još upekljat u numizmatiku.
Medaljice. Makarski biskupi. Ima negdi zapisano da su nosali veće količine medaljica tuda. 17. - 18. stoljeće. Sv. Venancij? Što će mu dvostruka kòsa?
Medaljice su najvjerojatnije talijanske. Jedna francuska:
http://www.ebay.ca/itm/Superbe-medaille-religieuse-du-XVII-s-en-bronze-french-medal-medalla-Venantius-/111271831848
jedna iz BM-a
http://finds.org.uk/database/artefacts/record/id/589318
Ovo drugo liči na Ankonski denar.
https://www.numisbids.com/n.php?p=lot&sid=392&lot=626

https://archive.org/stream/dictionaryofchri01chee#page/n5/mode/2up
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 09 Svibanj 2014, 14:08:41 poslijepodne
Jurišić 1972:57
»Sa svoga drugog putovanja ad limina fra Bartul je 1631. donio iz Rima 42.524 medaljice. Biskup je te sve medaljice "za ljubav Božju" razdijelio prigodom pastirskih pohoda: po Primorju, Zajezerju, Čitluku, Blatu (Mostarskome), Rasnu, Duvnu, Livnu, Rami, Imotskome, Gorskoj Župi i "ništo malo u Sarajevu onizim krstjanom"358

357 Kolendić u Godišnjici Čupića^ (http://catalog.hathitrust.org/Record/000529509), 33, 246.
358 N. mj. 246.«

Sv. Venancij od Kamerina. Wiki en (http://en.wikipedia.org/wiki/Venantius_of_Camerino), it (http://it.wikipedia.org/wiki/Venanzio_di_Camerino) nepovezan. Nije ovaj (http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Venancije) "naš" sv. Venancij.

Jedna iz 17. st.^ (https://www.numisbids.com/n.php?p=lot&sid=669&lot=617)

(https://www.numisbids.com/sales/hosted/varesi/064/image00617.jpg)

U Jolić-Jukić 2008. ima ponešto o likovnom kriticizmu biskupa Mišića (Bog ti pomoga.), mogu mislit što bi reka za slijedeću maljariju.

Carlo Crivelli, Trittico di Camerino, San Pietro Martire e San Venanzio, ca. 1482.^ (http://www.pinterest.com/pin/467107792572369823/)

(http://media-cache-ec0.pinimg.com/736x/4d/bf/6f/4dbf6f2c0c7467d4403f8291ef789c10.jpg)

Nisu kòse, nego zastava.

Ima još^ (http://metaldetector.forumfree.it/?t=52651801).

Motiv križa s /\ završetcima nije samo u ornamentici starih nadgrobnih križeva po grobljima, u klesarskim potpisima, hodočasničkim grafitima, na starim tetovažama…

Evo (https://www.numisbids.com/n.php?p=lot&sid=669&lot=672) ga i na mesinskim novcima.

(https://www.numisbids.com/sales/hosted/varesi/064/image00672.jpg)

Razlika tog motiva i motiva križa sv. Jakova, uz još neke detalje navodi na zaključak o nazočnosti viteškoga reda sv. Jakova u ovim krajevima paralelno s templarima (1118.-1127.) i nakon njih (1312.).
Order of Saint James of the Sword^ (http://en.wikipedia.org/wiki/Order_of_Saint_James_of_the_Sword)
Order of Santiago^ (http://en.wikipedia.org/wiki/Order_of_Santiago)
Cross of Saint James^ (http://en.wikipedia.org/wiki/Cross_of_St_James)
Tarta de Santiago^ (http://en.wikipedia.org/wiki/Tarta_de_Santiago)
http://www.google.com/search?q=Santiago+cross&tbm=isch
http://www.google.com/search?q=st+james+cross&tbm=isch
http://www.google.com/search?q=cruz+de+santiago&tbm=isch
http://www.google.com/search?q=cruz+de+santiago+de+compostella&tbm=isch

Još ako ono nije Ankonski denar već Alfonsov dinar.^ (http://www.maravedis.net/alfonso9_dinero%20121.html)

(http://www.maravedis.net/imagenes/castilla_alfonso9/dinero%20126%20coru%F1a.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 09 Svibanj 2014, 15:38:41 poslijepodne
Kult sv. Jakova i simbolika križa sv. Jakova.

»King Ramiro's father, Afonso II Galletiae Rex (813-842 AD) promoted the cult to St James in Galicia, where the remains of the Holy Apostle had allegedly been found. His son Ramiro I (842-850 AD) became the leader of the Christian army in the Battle of Clavijo, and the legend has it that the king asked the Patron Saint of Galicia for help in order to gain victory over the Muslims.

Thereafter, the red cross depicted in the 'Book A' of the Cathedral of Santiago de Compostela evolved into a red sword, and from Galicia it was exported out to the iberian kingdoms of Leon, Portugal and Castile, where St James became a "Muslim slayer" who helped Christians to gain victory over their islamic neighbours.«^ (http://www.galicianflag.com/saint_james_cross.htm#santiago)

(http://www.bandeiragalega.com/img/x_santiago9.jpg)

Križarski ratovi (http://hr.wikipedia.org/wiki/Križarski_ratovi).

http://www.google.com/search?q=Khevsureti&tbm=isch
http://www.google.com/search?q=Khevsureti+Mutso&tbm=isch

Priča o Kevšuretima, građevinama od muljike, miljevine (bunja, kažun i sl.^ (http://www.panoramio.com/photo/55814333)) kao irski megaliti i motivi uklesavani, urezivani (kameno- -klesar -rezac, Steimmetz, Steinhauer) u kamenu^ (http://www.akagrouptravel.ge/eng/s9.html).
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 09 Svibanj 2014, 21:56:24 poslijepodne
Vozanje sunčevih zraka i sjena na ekvinocij i solsticij po web mjestu
http://www.sunearthtools.com/tools/coordinates-latlong-sunpath-map.php
daje još nekoliko zanimljivih mjesta uz već spomenuto
43.589230,17.245891
43.571121,17.156476
43.573827,17.151834
Sudeć po razlučivosti slika na geoportalu FGU, ne ćemo uskoro imat na raspolaganju slike tih mjesta u razlučivosti koju je npr. imala Sherry Towers za lokaciju Merry Maidens.
Uzput se nabasalo i na nešto iz 20. st.
43.588667,17.267748
detalji se puno bolje vide na geoportalu FGU.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 09 Svibanj 2014, 22:38:11 poslijepodne
Vozanje sunčevih zraka i sjena na ekvinocij i solsticij po web mjestu
http://www.sunearthtools.com/tools/coordinates-latlong-sunpath-map.php
daje još nekoliko zanimljivih mjesta uz već spomenuto
43.589230,17.245891
43.571121,17.156476
43.573827,17.151834
Sudeć po razlučivosti slika na geoportalu FGU, ne ćemo uskoro imat na raspolaganju slike tih mjesta u razlučivosti koju je npr. imala Sherry Towers za lokaciju Merry Maidens.
Uzput se nabasalo i na nešto iz 20. st.
43.588667,17.267748
detalji se puno bolje vide na geoportalu FGU.
..za ove dvije dole spomenute imam fotografije,obe su veoooma interesantne
na jednoj vidim poslagivanje kamena(megalitnog) koje  mi ima "glavu i rep" (Delmata je ovo već spominjao-ispod Gajca...mislim lokalitet da je Divica),ima voda-lokva,,to je ono što je spominjao da čobani tu nisu smili jesti,ili tako što,kao da tu ima nešto.Ja sam u svojoj glavi stvorio da nešto JESTE,prapovijesno sa kontinuitetom,samo što?nisam mogao dokučiti
-drugo su dva prapovijesna tumula,na kojem su ranosrednjovjekovni bilizi...veoma interesantni.delmata mi reče da na jednom ima križić?,ja ga ne vidje..mada sam to štrokao,obilazio više puta
43.571121,17.156476
43.573827,17.151834
....a i meni je ovo prvo sve više interesantno,je li Sinjal..pogotovo na način kako ga vidim iz daleka,iz Korita-ad Libros,gdje ga je smjestio Bojanovski.Ovo još moram pregledati po fotografijama mislim da je on..a kao da vidim i v.Mošnjaču--ovo za zadnje što sam napisao dok dobro ne sagledam uzeti kao preliminarno.
 ------ima na slikovnicama,dok nađem,pa pustim po dvitri za oboje odozgo,.More li se išta za točke trokuta uzeti od ovo dvoje,ne znam što bi prije izdvojio-----------
---------------
43.588667,17.267748
Recentnije,i ja sam ovo opazio prije nekoliko...ali se treba OBAVEZNO obaći.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 09 Svibanj 2014, 23:44:00 poslijepodne
Po Belaj-Šantek-Đermek priči taj treći vrh ne bi trebao bit u polju. Trebao bi bit preko polja. Možda se te točke nađu na nekom pravcu/stranici nekog od novih trokutova. Konstrukciju trokutova su objasnili, a i ovdje je do u detalj dokumentiran način konstruiranja i to nekoliko puta i u Google Earthu s ciljem da svatko tko prati temu može sam konstruirat trokut i provjeriti koliko je uklopiv u postojeće teorije. Da bi se našli na nekim pravcima/stranicama trokuta treba recimo u jednoj varijanti zadržat Grad kao vrh s tupim kutom i izabrat na njegovoj strani polja nešto s manjim azimutom stranice, možda onaj "sač" iznad Krbulja južno(?), možda Vrata/Boomerang (imaju li ono međusobnu vidljivost?). U drugoj nekoj varijanti, meni je na ovoj nepreglednoj temi nekako zapinjala neka kota 926 (ili slično) zapadno od izvorišta Rošca.

Mislim da ne moramo naslagivat trokutova ko Đermek u samom početku. I on je tek u drugom radu nadoštiklavao.
S prvim trokutom koji iza sebe ima, IMHO, izvanrednu toponimiju ušli smo u nešto dalje u povijest od spomenute trojice autora. V. Mošnjača je prapovijesna (službeno), možda i rimska lokacija, Grad je prapovijesni i srednjovjekovni, za Smudicu tek treba vidjet ima li još uvijek osim toponima išta na njoj. Ako lokacije nemaju, a zasad nemaju, kontinuitet u vremenu takozvane "Velike seobe naroda" koju demantira recentna genetika, niti u vrijeme takozvane "slavenizacije" koja po načelima kulturnoga utjecaja i dostupnih sredstava kulturne asimilacije u 7. stoljeću i dalje također nije moguća, onda je ovaj trokut dovoljan kamenčić u teoriji autohtonosti.

Čemu su služili veliki trokutovi? Kad uzmemo mjesta tipa Merry Maidens i onih sličnih mjesta, čini se da su trebali očuvat kut deklinacije 23.5º i pripadni ß za zadanu lokaciju i njenu zemljopisnu širinu. Tu su trebali dulji pravci radi preciznosti. Na tlu (Krbulje i Plane) su azimuti izlaska i podneva na solsticij, na dugim zidovima.
Nešto kao kontrolni trokutovi, jer stvari su se pomicale tijekom stoljeća, mijenjali su se azimuti izlaska i zalaska zvijezda (a Sunca?).
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 09 Svibanj 2014, 23:45:36 poslijepodne
(http://i.imgur.com/EuYPknl.jpg)
(http://i.imgur.com/gsFJoj3.jpg)
oprez...ovdje sam zamjenio brojeve tumula.Greška,znači di je 2 to je 1,i di je 1 tu je 2---sve u odnosu na prvu sliku
.......ovo tumuli+velešuša+veleševo greblje-Greda+Mošnjača
(http://i.imgur.com/XfMLXiD.jpg)
ovo ovi tumuli
(http://i.imgur.com/MuSt5Uu.jpg)
(http://i.imgur.com/0DjjnGo.jpg)
(http://i.imgur.com/Ow5r59h.jpg)
(http://i.imgur.com/NAJRSca.jpg)
--ovo sve ispod Gajca...znači,sa ovom vodom,a ima je,veoma zanimljivo

I samo da se osvrnem na glongino,vidim komentar,razumijem o čemu govori,i uzimam na znanje,pratim i razumim o čemu je riječ.Nešto mirkam i ja pa dok ne budem konkretan....
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 10 Svibanj 2014, 00:08:50 prijepodne
Ja ovo moram staviti,ne mogu da odolim...ublizu di je ovaj novčić i medaljica nađena,nađen je i prsten pečatnjak(koji je zlatni-komplet,pa skoro pa sigurno,ima mase lipe a i žućka se lijepo)..fotografija 3,uzeo sam otisak na crvenom plastelinu,da vidimo što daje..ja vidim kao što sam napisao.
I ispričavam se što ovako priskačem...zlatni pečatnjak nije mogao nosati svatko,a možda nam je vrlo bitan.Ovo je, može biti sastavni dio priče,pa mjera opreza
(http://i.imgur.com/bAL17xP.jpg)
pobjegao sam od otiska kojeg(još) ne mogu dokučiti(slika 3)...više me bode oku ovo na ringu-ovo sam negdje vidio(samo di?),a i vanjski obruč-recke(latice,Sunce ili nešto drugo?) oko pečata mi je slikovit,mora imati priču
(http://i.imgur.com/2Pnx6CZ.jpg)
(http://i.imgur.com/wu1IyAC.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 10 Svibanj 2014, 00:54:12 prijepodne

Ona lokva kod megalita mi je ko lokva iz Odiseje 2001.

Kamen? Pečatnjaci nemaju kamen? Čime se lijepi? Kakav mu je revers? Na stranu na koju se lijepi?
Zašto se u svemu meni ukazuje ovo?

(https://31.media.tumblr.com/2cf397de02f943640b3fb1bc3ee9b766/tumblr_n5bwucSY4K1txjp1wo1_400.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 10 Svibanj 2014, 01:08:33 prijepodne
Ona lokva kod megalita mi je ko lokva iz Odiseje 2001.

Kamen? Pečatnjaci nemaju kamen? Čime se lijepi? Kakav mu je revers? Na stranu na koju se lijepi?
Zašto se u svemu meni ukazuje ovo?

(https://31.media.tumblr.com/2cf397de02f943640b3fb1bc3ee9b766/tumblr_n5bwucSY4K1txjp1wo1_400.jpg)
..on je iz komada,ajmo reći moćan,naočit,mašala-što turci kažu.Sa unutarnje strane se neda ništa vidjeti,pa ni pod povećalom,traži se bilo kakav simbol(a neće se čistiti patina,da se ne bi unakazilo).Jedino,jedino što mi je upalo..nešto crvenkasto(bordo) ali skoro neprimjetno  na rubovima ispod,tako da kažem pečata....a opet nije zar moguće da je to od voska.Na ostalom dijelu prstena ovoga "crvenila"nema.
--gonjo(li) smo i mi križ,i nama se na prvu tako govorilo,pa kao kalež.....ono je moje na plastelinu viđenje za sada,ali nešto mi fali,,,je li on komplet(čovjek bi rekao da je),ali mora on dati više od ovoga,je li se šta izbrisalo,crtica koja,,,da barem jedno slovo da-za sada ga nema


Ona lokva kod megalita mi je ko lokva iz Odiseje 2001.
...e baš je dobro opisa kuma,a još uživo,ima mi neke mistike tu
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 10 Svibanj 2014, 01:58:57 prijepodne
http://www.google.com/search?q=signet+ring&tbm=isch
http://www.google.com/search?q=medieval+signet+ring&tbm=isch
http://www.google.com/search?q=century+signet+ring&tbm=isch

Našlo se masivnih, ali nigdje oboda kao u ovog.
Motivi. Aluzija na anđele. Čest motiv na osobnim pečatima. Kasnorimski jedan (http://www.ebay.co.uk/itm/Wearable-Late-Roman-Bronze-Angel-Signet-Ring-3rd-5th-Century-AD-/221302905568?nma=true&si=JlaB%252BF5HdVADfOQ6h9fTuBzV9%252BU%253D&orig_cvip=true&rt=nc&_trksid=p2047675.l2557).

Drugi skup crta koji se pojavljuje na ovom i drugim osobnim pečatima elizabetanskog doba često. Na ovom (http://finds.org.uk/database/artefacts/record/id/216013). Tamo gdje ti se čini da su ruke prema onoj skici, trebalo bi po ovomu uzorku potražit inicijale nositelja pečatnjaka u zrcalu.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 10 Svibanj 2014, 02:01:28 prijepodne
(http://i.imgur.com/rV8WCd1.jpg)
GE ...označio na ovom prostoru,molio bi pogled iz zraka na Odiseju 2001-približiti joj se iz zraka,tako isto na poziciju 2 i na ostalo po legendi,a tu nam je toponim vele(šuša).Sve je to tu negdi...nešto se ovdje krije,pa moguće barem jedan kalendarčić,meni uživo daje takav dojam.Ima tu geologije,ali ima brate i poslagivanja,crtkanja,,nekakvog reda,,,zaboravi ucrtati odma livo od Odiseje takođe nešto upadljivo,a odma poviš -na samom Gajcu,rubno ima obrisa nečega "sisastog" što je priko GE teško uočljivo(ima tu nešto šire).Priko ceste,od Velešuša..gori u tim docima jedan se zove Veleševac(to Delmata zna)
(http://i.imgur.com/VvU6eGH.jpg)
(http://i.imgur.com/OJv5EfU.jpg)
(http://i.imgur.com/MyuULTn.jpg)

Pribra sam ih i ja,ne mogu naći još paralelu...a valjda će izbit štogod.Incijali...nema ih,pa nema,Di su?
Prijatelju,ako gledaš,lupu na oči pa birkaj(to ja ovom svom ako gleda).
GLEDATI U ZRCALO(ogledalo) i "varati ga i varati" pod sunčevom svjetlošću...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 10 Svibanj 2014, 11:10:11 prijepodne
..još nešto o gvožđu.na prstenu-unutarnja strana,u poziciji točno  sredini kruga ima ugravirano O(krug)--promjera,pa nekih 3 mm(to što zasad vidimo).On je zasigurno cili zlatni-legura,i za nepovjerovati ono "crljeno" bi moglo bit vosak i izgleda da je on pečatio svom dubinom(pa to je 6 mm,od oka) i ovo livo i desno na ringu.PREDUBOKO je to,moćno.triba i na vagu,a posebno novčić i uzet mu promjer...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 10 Svibanj 2014, 11:53:36 prijepodne
Delmata obilježio...
http://s29.postimg.org/mf8sdmgsn/Gajac.jpg
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 10 Svibanj 2014, 14:09:40 poslijepodne

Glede prstena pečatnjaka. Mislim da je pečat izvađen i da je bio ugrađen kao što se ugrađuje kamen u prstenje. U mekom metalu podloge ostao je reversni trag pečata, pogotovao ako je bio rađen od nekog kamena ili tvrđeg metala. Obod, "sunčane zrake", mi uopće ne djeluje ornamentalno, već funkcionalno. Mislim da je obod razvljen, obodno je pridržavao kamen ili pečat od nekog kamena ili druge kovine, urezi s unutarnje strane su valjda dio tehnike izradbe toga obodnog pričvršćivača. Obod mi djeluje nepraktično i opasno. Dušu dalo za porizat se po prstu.

Na svim reljefima i bareljefima je kreda zakon. Kreda u prahu. Ako je problem samlit kredu i ako se dobro sićam, prirodne krede ima na Vranu. Ostala mi je na očima u zasjecima ceste od Dragajica na Kedžaru prošarana pristojno zaobljenim šljunkom. Posut kredom pa prebrisat oštrom (lanenom) krpom.
U nekom broju GZM-a je, čini mi se, Patsch bio dao i detaljan recept za izradbu gipsanih odljeva, vezano za stećke, ili rimske inskripcije, ili tako nešto.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 10 Svibanj 2014, 14:48:19 poslijepodne
Glede prstena pečatnjaka. Mislim da je pečat izvađen i da je bio ugrađen kao što se ugrađuje kamen u prstenje. U mekom metalu podloge ostao je reversni trag pečata, pogotovao ako je bio rađen od nekog kamena ili tvrđeg metala. Obod, "sunčane zrake", mi uopće ne djeluje ornamentalno, već funkcionalno. Mislim da je obod razvljen, obodno je pridržavao kamen ili pečat od nekog kamena ili druge kovine, urezi s unutarnje strane su valjda dio tehnike izradbe toga obodnog pričvršćivača. Obod mi djeluje nepraktično i opasno. Dušu dalo za porizat se po prstu.

Na svim reljefima i bareljefima je kreda zakon. Kreda u prahu. Ako je problem samlit kredu i ako se dobro sićam, prirodne krede ima na Vranu. Ostala mi je na očima u zasjecima ceste od Dragajica na Kedžaru prošarana pristojno zaobljenim šljunkom. Posut kredom pa prebrisat oštrom (lanenom) krpom.
U nekom broju GZM-a je, čini mi se, Patsch bio dao i detaljan recept za izradbu gipsanih odljeva, vezano za stećke, ili rimske inskripcije, ili tako nešto.
hm,...glede pečatnjaka,obodne"funkcionalnost" ne bi trebali ni to isključiti ili ići u tom pravcu.Postoji mogućnost,al' opet...vidi ćemo sve solucije(razmišljali smo i u tom pravcu,bio bi negdi oštećen,ponovićemo)
A u svezi krede hvala ti na informaciji..to bi moglo biti učinkovito.Dosada sam se "igrao sa vodom",nešto sa folijom.Mislim da bi tu čak i prašina prilikom brušenja zidova bila veoma učinkovita(glet materijal)Ovo treba obavezno probati.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 10 Svibanj 2014, 15:41:38 poslijepodne
...evo posla mi i nož-ić(šteta,ne stavlja mi mjerilo),usmeno :drška 4 cm,bodež malo više od 10 cm.I to dva komada, istovjetna,zakovrljena.Ovo sve skupa sa pečatnjakom,novčićem,medaljonom(..u par metara).ja ovu tipologiju nisam vidio(mislim na ovo kovrčenje vrha),vunkcija?.Ovo mislim nije turkish,drukčije je to u njih.Govori li nam ovo išta?
(http://i.imgur.com/KPwwbKZ.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 10 Svibanj 2014, 18:36:53 poslijepodne
… prašina prilikom brušenja zidova bila veoma učinkovita(glet materijal)…
Koliko znam kreda je mehanički i kemijski inertna, ne će kemijski utjecat na podlogu, nit će mehanički napravit abraziju na podlozi. Ovo od današnjih masa za zidove je teža kemija i ko zna što može napravit podlozi (dugoročno). Kišnica je manje kemijski inertna od zasićene tvrde vode (karstifikacija, H2CO3), važan je pH. Kameno brašno može bit abrazivno ko Vim/Arf i slično, a i u prašini se nađe tvrdih (kvarcnih?) zrnaca. A i kreda je pipava kad je "premeka" i kad se lako razmazuje i boja podlogu, treba to četkom pa pomalo ko ima živaca ko guščijim percom.
Čime su prali stećke za izložbu? Od patine, lišajeva i mahovine? WAP-om? Čistom pH neutralnom vodom pod kontroliranim tlakom s pristojne udaljenosti mlaznice od površine?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 10 Svibanj 2014, 21:25:32 poslijepodne
Tek posli pisanja skonta da će me čekati ovakav odgovor.U pravu si,a ja toplu vodu misli izmislit.EKI si glonge.A ovo sa Wapom daje učinkovite rezultate,to sam probao na spomen. koji su od bilog prilepskog kamena urađeni.Eno nedavno bilo neki bilig-e u Ercegovini tretirali kemijom pa Amra ga neće na Unesco listu,pa se Rade uskuko-Bijaća.Onda sam mu  nedavno reka za Wap kontrolirano..No,dobro,razumimo se.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 10 Svibanj 2014, 23:05:44 poslijepodne

Kad već pametujem… Kako su se nekad precrtavali reljefi i bareljefi? Npr. na vezenim tkaninama. Grafit (olovka) i žlica. Tkaninu (bílu, ili kakve svitle boje) priklopit priko uzorka i žlicom, dnom zaobljenim, razmazivat grafit. Ne vjerujem da bi na tkanini pričvršćenoj štipalicama po obodu onoga prstena i primjereno umjereno olabavljenoj (jer je povšina ispupčena) takav postupak dao neki neočekivan rezultat, ali možda vrijedi oprobat. Žlice su možda prevelike, treba nešto što ima kuglast, polukuglast vršak, tupa strana olovke ili tako nešto. Možda bi i prsten od meke žice primjerena promjera, utisnut u udubinu oboda držao provizorno tkaninu preko ispučenja zategnutom? Ne valja. Radijalno bi se gužvalo. Ako se ne bi gužvalo, onda je deformirano zbog rastezanja. Iz profila prstena mi se čini da i nije tako ispupčeno. Mogla bi se krpica za kopiranje možda zategnut i tako da se poveže jačim koncom ispod onog oboda, valjda se ne bi ni micala ni gužvala. Rezultat opet, ako bude i na što ličio, treba pogledat u ogledalu. Možda je zbog dimenzija najbolje izravno lagano tupom olovkom koso do plosnato sjenčit.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 10 Svibanj 2014, 23:37:15 poslijepodne
I meni to danas sinulo.Cilog ga tako pribrat.,vani i unutra.pa poškljocat u rezoluciji,dizat,igrat se.,.Svi smo ko dica priko kovanica papir pa olovkom tako se igrali.Ovo vrijedi i za novčič..na jednom rimskom meni pripomoglo,a ovaj je čudo bolji.,još dobar kut svjetl.pa škljoc,.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 11 Svibanj 2014, 04:38:36 prijepodne

Toma Kolak, ili Mijat Tomić? Monogram. TK, ili MT, ili ŠK, ili ŠM, ili…? Postoji li ova krajnja desna crta u reljefu, ili mi se priviđa? Nastavite níz… Tahir Kopčić, Kemal Teskeredžić…

(http://37.media.tumblr.com/65ab3440db271b97c915906822d7a80f/tumblr_n5e1niBrK71txjp1wo1_250.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 11 Svibanj 2014, 18:30:52 poslijepodne
Toma Kolak, ili Mijat Tomić? Monogram. TK, ili MT, ili ŠK, ili ŠM, ili…? Postoji li ova krajnja desna crta u reljefu, ili mi se priviđa? Nastavite níz… Tahir Kopčić, Kemal Teskeredžić…

...evo ovaj foto-nešto modificirao,,nije otisak. nego viđenje drito
(http://i.imgur.com/3fgmUkF.jpg)
-evo nađe i ogledalo,valjda je uspilo
(http://i.imgur.com/CmmIDRJ.jpg)
Neka stoji,valjda će se vrimenom otvoriti što god

A da nešto ne bi moglo u ovom pravcu...obod Sunčeve zrake
http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Ihs-logo.svg
..pa poveznica
http://hr.wikipedia.org/wiki/Bartol_Ka%C5%A1i%C4%87
glonge,pomoć,jesmo li zabasali...daj koji monogram(ili bilo što ako ima slično) izvuci od njih,ti ćeš to brže
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 11 Svibanj 2014, 19:08:54 poslijepodne
Prema ovim zadnjim slikama — monogram arvaticom. Isključeno M. Definitivno K. Ovisno o čitanju, lijevo-desno, ili kružno, može bit KT, ili KŠ, iznimno KP.
Toma Kolak, Tahir Kopčić, Kemal Teskeredžić, Petar Kumbat… Ponajprije Dom Toma Kolak, ovisno o načinu pisanja slova K (redundantno) pa prvi crveni dio može biti i D, a drugi i sam za sebe K. Dodatno je tu, u prilog rješenju "Toma Kolak"  i unutar slova T na izvorniku, ako se ne radi samo o ogrebotini. Veličina i orijentacija .jpg slike je takva da se može transparentno preklopit na sliku (http://i.imgur.com/3fgmUkF.jpg) pečata iz prethodnog upisa. Zatvorena žuta crta koju spominje vinx u prethodnom upisu otvara i PPK, pater Petar Kumbat, pra Petar Kumbat, iako bi se mogao nać i F u jednom načinu pisanja, FPK - fra Petar Kumbat. Ponajprije mi se čini da je TK - Toma Kolak.

(http://24.media.tumblr.com/3499cb208ed79fd220b11d3faa8a1251/tumblr_n5f618hBtW1txjp1wo1_1280.jpg)

Doduše, možemo motiv po sredini tretirat kao ornamentiku (čvor) sličnu elizabetanskoj modi monograma i bočna slova tretirat kao inicijale, bilo latinicom (CV, VU, VD), bilo lapidarnom arvaticom - (SL· - Stipan Ljubos(ović) npr. i opet - Kumbat Petar).
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 11 Svibanj 2014, 20:07:20 poslijepodne
..se oćoravilo.Na ovom bijelom plastelinu se ništa nije vidilo,nisam ni obraćao na rub.Povećao,i!!!On(Rub) je definitivno u funkciji.Definitivno u funkciji,SUNČEVE ZRAKE.Ovo riješeno.Ali sada,Zašto ovolika dubina??
(http://i.imgur.com/spEJ96d.jpg)
...nije najbolja,ali u funkciji
(http://i.imgur.com/LUCSKYT.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 11 Svibanj 2014, 20:24:20 poslijepodne
Pretrage tipa
http://www.google.com/search?q=medieval+signet+monogram&tbm=isch
daju nešto što je najbliže onome na što aludiraš, ali se meni čini da je to prilično daleko, nešto kao ovo (http://www.georgianjewelry.com/items/show/13307-antique-ihs-silver-monogrammed-christian-ring).
http://www.google.com/search?q=croatian+cyrillic+monogram&tbm=isch
http://www.google.com/search?q=glagolitic+monogram&tbm=isch
http://www.google.com/search?q=medieval+cyrillic+monogram&tbm=isch
http://www.google.com/search?q=priest+signet&tbm=isch  itd. itsl.

Sad kad vidim dubinu do oboda - sve više vjerujem da je obod pridržavao kamen, ili drugu kovinu. "Sunčane zrake" su, mislim, način obrade oboda da ne pukne pri savijanju prema gore, neka tehnika slična obodu "pivskih" čepova.

Treba prepipat prsten i vidjet daje li na opip naznaku smjera/položaju u kojem se utiskuje u vosak.
Ako je elizabetanski, kao ovaj (http://www.shakespeare.org.uk/explore-shakespeare/collections/treasures/shakespeare-039-s-gold-signet-ring.html), navodno Šekspirov, znači čvor i inicijali, utvrđivanje smjera bi olakšalo čitanje.

Pa je li problem satrt malo krede školske u lukotucnju (avanu, mužaru, stupi) usut u vrećicu npr. manju od zamrzivanja, odrizat uzak prorez na ćoši i nasut oprezno urezane dijelove?

Koliko izvedba, a ne motiv, liče na ovo (http://www.metmuseum.org/Collections/search-the-collections/464996?rpp=20&pg=2&ao=on&ft=signet&pos=21)?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 11 Svibanj 2014, 20:40:45 poslijepodne
Pretrage tipa
http://www.google.com/search?q=medieval+signet+monogram&tbm=isch
daju nešto što je najbliže onome na što aludiraš, ali se meni čini da je to prilično daleko, nešto kao ovo (http://www.georgianjewelry.com/items/show/13307-antique-ihs-silver-monogrammed-christian-ring).
http://www.google.com/search?q=croatian+cyrillic+monogram&tbm=isch
http://www.google.com/search?q=glagolitic+monogram&tbm=isch
http://www.google.com/search?q=medieval+cyrillic+monogram&tbm=isch itd. itsl.

Sad kad vidim dubinu do oboda - sve više vjerujem da je obod pridržavao kamen, ili drugu kovinu. "Sunčane zrake" su, mislim, način obrade oboda da ne pukne pri savijanju prema gore, neka tehnika slična obodu "pivskih" čepova.

Treba prepipat prsten i vidjet daje li na opip naznaku smjera/položaju u kojem se utiskuje u vosak. Pa je li problem satrt malo krede školske u lukotucnju (avanu, mužaru, stupi) usut u vrećicu npr. manju od zamrzivanja, odrizat uzak prorez na ćoši i nasut oprezno urezane dijelove?
..ma i ja se pitam za tu dubinu....ali nema ,pa nema nikakvih naznaka da postoji mogućnost da je razvraćen,Vidilo bi se to,ništa,ama baš ništa ,on je takav i tu nema dileme.Jučer i jutros držao u ruci,na to pogotovo obratio pažnju.Da je razvaljivan,on bi zasigurno bio deformiran,čak ne postoji mogućnost da se sa krajeva diže prima gori(prihvat gema ili što drugo)On je takav!.A ovo su Sunčeve zrake-po meni je to tako.Sutra po tvojim uputama taj odlivak triba napraviti,ne bi tu tribao biti problem,(prijatelju Hallo?)......Dubina,Zašto? i gdje?
-A da je daleko jasno je svima na ono što pokušavam "oprobati"..

I ovo sa kredom,daj molim te,da ne bi bilo greške kad se prah "uspe" u to,što dalje?da ostane fixan odliv.Eto to nisam nikad radio.Da bude malo,malo mokrije-pa dok se osuši??...Hvala
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 11 Svibanj 2014, 21:15:42 poslijepodne
kredom,daj molim te,da ne bi bilo greške kad se prah "uspe" u to,što dalje?
Ništa, ne radi se o odlivku. Usut suhu kredu, blago poravnat i vidit na što liči. Suha kreda i suha četka za počistit.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 11 Svibanj 2014, 21:22:27 poslijepodne
Aha.,kontam.Pametno.i škljoc
u suštini isto...tribaće ovo u buduće."ko će krede(i goriva i cipela) napripravit.a ima toga za obaći"
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 11 Svibanj 2014, 21:30:17 poslijepodne

A je li ovo (http://www.coinarchives.com/w/lotviewer.php?LotID=1591947&AucID=1486&Lot=930&Val=eb57d499cb20c8a4551e9368953dcaad), ono nešto slično što si vidio?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 11 Svibanj 2014, 21:56:39 poslijepodne
A je li ovo (http://www.coinarchives.com/w/lotviewer.php?LotID=1591947&AucID=1486&Lot=930&Val=eb57d499cb20c8a4551e9368953dcaad), ono nešto slično što si vidio?
mislim da Ne,,,pribro sam i ja toga dosta,ma ništa slično,...ustvari sad ću pribirati po "zrakama"malo detaljnije..pa ću odavde
http://hr.wikipedia.org/wiki/Isusovci
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 11 Svibanj 2014, 22:12:32 poslijepodne
evo naleti na zvizdu "Danicu" ko na Roškom -što je tema
http://norprov.org/spirituality/faq.htm
je li mu i ona drvena tokarija ista ili barem slična(vidi stranicu 1. ovog foruma)
neka stoji,,vratiću se

-evo izbi mi i ova slikovnica,pa da stavim
(http://i.imgur.com/WSX9gWU.jpg)
(http://i.imgur.com/F8GnsfH.jpg)
u kontekstu da imaju dva ovaka istovjetna bodeža+ovo piramidalno-jedan komad,gdje prijatelj sugerira da je ovo sve" u paketu"u nekih par metara,i njegovo mišljenje(pošto nema neke vunkcionalne dimenzije)-možda nešto u obredne svrhe?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 12 Svibanj 2014, 00:09:24 prijepodne

Dobro ti su se svi svezali obreda ko Škobalj obrednih gromila.
Je, obredno. Za obredno otvaranje i pečaćenje sudobne pošte.

Doduše nož je zgodan i za lozu rizat, i ribu očistit, i bèkinu gulit… a oba alata zajedno su zgodna za paranje i urezivanje ja l' pečatnjaka, ja l' finih ukrasa ko što su na onim križevima one sitne rozete što opanu s miljevine pa ostanu samo koncentrični krugovi.

Prema ovoj zadnjoj slici znak je za me definitivno monogram na arvatici. PMĆ. Pater pra Mate Ćorić.

(https://31.media.tumblr.com/adfd9d40c9355750dc6cf0e95c069561/tumblr_n5fjyaPMjm1txjp1wo1_250.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 12 Svibanj 2014, 00:15:53 prijepodne
Dobro ti su se svi svezali obreda ko Škobalj obrednih gromila.
Je, obredno. Za obredno otvaranje i pečaćenje sudobne pošte.

Doduše nož je zgodan i za lozu rizat, i ribu očistit, i bèkinu gulit… a oba alata zajedno su zgodna za paranje i urezivanje ja l' pečatnjaka, ..
-e odma odgovor,,jutros isto moj stav(ovo piramidalno nisam vidio,usmeno dobio): a da nije u svezi "pošte"..
Ja vidim sada F? i M,ovo gori znaći Ć?!Ovo gotovo!? ;)
A šta ćemo sa onom zvizdom i tokarijom od malopri(da nema što god??)..a koda ima i heraldike?mada smo ovo definirali,samo eto gradivo ponoviti-vuče se ovo dugo
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 12 Svibanj 2014, 10:47:29 prijepodne
jutros prigledali gvožđuriju...skoro pa 100 od 100 u tu svrhu("obredno-poštarija") ,izgleda da tu nije bilo ni drške(na sva tri artefakta)rog,drvo,;;ovo usukljivanje drške je bilo samo sebi dovoljno i estetski,a i vunkcionalno.Samo da je ovaj monogram curiknut malo nazad,kojih 100-tinjak,200-tinjak godina nazad>.
http://www.limundo.com/kupovina/Filatelija/Dopisnice-i-koverte/Noz-za-otvaranje-poste/21333625
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 12 Svibanj 2014, 12:15:36 poslijepodne
Ja vidim sada F? i M,ovo gori znaći Ć?!Ovo gotovo!?

Kad već vidiš F, možda i jest F. U oba slučaja treba pitat arhivare provincija (i ercegovačke i bosanske) jesu li vidili otiske takvih pečata. Ja ne znam više je li i na kojim je na fotografijama napravljen "flip horizontal/vertical", na ovoj (http://i.imgur.com/WSX9gWU.jpg) zadnjoj izravno bez "flip" i bez ogledala možeš pročitat stiliziranom latinicom zapisano OFM (Ordo Fratrum Minorum). Za arvaticu ostaje da sva slova nisu u istoj uobičajenoj skupini po vremenu i mjestu uporabe, što i ne bi trebalo bit čudno s obzirom da se radi o monogramu i da se time možda tražio kakav grafički učinak. M je stilizirano za latinicu i za arvaticu nije tipično. Stilizirano O latinično - arvatično P je urezano u lapidarnom obliku 18. st. i u arvatičnom čitanju monograma PMĆ bi trebalo značit pater (ili pra/fra) pa treba pogledat ljetopise bosanskih samostana i običajno nazivlje (o., otac, pater, fra, pra). F latinično, Ć arvatično bi možda trebalo imat crticu kao rukopisna sedmica (7) takvu da prelazi kosu crtu, takvo Ć se koristilo u "begovici" u Ercegovini, slično u Krajini i slično u samostanskim rukopisima. Slike različitih tipova arvatice na webu i nisu neko mjerilo, jer niz viđenih arvatičnih rukopisa i lapidarnih/klesanih natpisa odstupa od tablica kakve su lako dostupne na webu, i po mjestu i po vremenu uporabe.
Čini mi se da bi arhivari prije razmrsili dvojbe oko pečatā nego muzejski djelatnici.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 12 Svibanj 2014, 14:42:11 poslijepodne
--u tom pravcu će se i ići.

Nego, najbolje je ponacrtat sve one Belaj-Šantek-Đermek trokutove. Mît tretirat samo kao način prijenosa astronomskih/kalendarskih znanja, nikako kao politeističi mît, posebno s obzirom na spomenuti mazdeizam. Slijedit Đermeka za zaokružene kutove: 23.5º, 15.5º, 8º, a ß zaokružit isto na 33º za ovu sjevernu zemljopisnu širinu (~43.5º). "Đermekov kut ß", za ovu SZŠ ß≈33º, nije u raskoraku s podacima iz ovog (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1549.msg63086#msg63086) (obzor morski) ili ovoga (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2848.msg63125#msg63125) upisa ("realan" obzor).
Trokut(ovi),kalendar:tu su negdi....da još štogod pokušamo,a evo i vrime se učini,moglo bi se i na teren,pa malo bacit oko.Usput bi se mogao i put(štrbine..ili tako nešto)sabrati,tu je on.,,a uz put još štogod ćopit.
ima li se snage?,da malo ovo sve odmori ili ?.Ili otvoriti novu temu?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 12 Svibanj 2014, 16:02:53 poslijepodne

ima li se snage?,da malo ovo sve odmori ili ?.Ili otvoriti novu temu?

Ne vidim korist u otvaranju nove teme. Nek se oko toga sikiraju moderatori i administratori foruma. Meni je skoro jednaka tlaka tražit neki upis na nekoj jednoj temi ili na više tema po nekoj ključnoj riječi, onaj gornji prozor na forumu za pretragu ne daje napredne opcije ko web tražilice tipa Google, tako da mi je ista tlaka sjećanje na ključnu razlikovnu riječ, a web tražilice ovaj forum ne indeksiraju, glede i unatoč, tražilo se to no administratori se nisu oglasili.

Snage? Ne kopam vinograd. Ponestaje vrimena, što se mene tiče. Zato prilažem slijedeće bilješke o trokutovima, pa nek prouči i nastavi tko može i hoće. Ne znači da možda paralelno ne ću i ja nastavit po ovoj tematici čačkat, međutim pritiska me mrkla zbilja i masa (zapušćanih) obveza.

Bilješke. Zbrda-zdola.
Sve je to započeo Škobalj s obrednim gromilama
Pokušaj privremene rekapitulacije i trajne "demitizacije" mitskih trokutova

Belaj-Šantek 2006:158, toponim Ljupča, Topići, Vinjani Donji, Velika i Mala Topića i Baketića gromila - pogledati azimute i pravce čim se stigne.

Belaj-Šantek 2006:162, Vid je did, toponim Didov Grun, zapadno (jugozapadno) od Smudice na Roškom Polju.

Belaj-Šantek 2006:168, geometrija, jedan kut je 23º, kraće stranice se odnose 1:√2.

Belaj-Šantek 2006:171, vrijeme, svetišta. Crkva sv. Jurja, 1427. god. Crkva BDM, 13.-14. st. Šantek 2009^ (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=69812):68 - početak 14. st. Starost crkve sv. Vida mi u ovom radu 2006. promiče, ali prem Šantek 2009:69 i ova je napravljena početkom 14. st.

Đermek 2009:230 prilaže neprecizan dijagram azimuta izlazaka/zalazaka Sunca i elevacija u zenitu za svoju lokaciju. Na slijedećoj stranici navodi kutove od 34º (razlika azimuta izlaska/zalaska od ekvinocija do solsticija) i 23.5º kao razliku odgovarajućih zenita. Po sinusnom poučku mu je jasno da na zemljopisnoj širini svoje lokacije ne može imati odnos stranica 1:√2 ≈ 1.41 već (sin 23.5º / sin 34º = 1.40). Navodi 23.5º kao invarijatu, neovisnu o (sjevernoj) zemljinoj širini. Deklinacija.
Kut razlike azimuta izlaska i zalaska na ekvinocij i solsticij i na našoj lokaciji je 34º za obzor od 0º. Đermekova lokacija je prema dijagramu na str. 2009:230 — 45.88º Jablanovec. Ne da mi se sad provjeravat tvrdnja sa str. 2009:231 da ti odnosi vrijede samo oko 46. paralele (46º SZŠ), jer evo takav odnos imamo i na našoj lokaciji na ~ 43.5º SZŠ.
Na razliku kutova azimuta izlazaka/zalazaka Sunca na lokaciji utječe reljef oko lokacije, što se vidi usporedbom rezultata za našu lokaciju, iz programa Horizon koji uzima u obzir reljef ovdje (http://www.imoart.hr/forum/index.php?&topic=2848.msg63125#msg63125), i podataka za ravan obzor na morskoj razini ovdje (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1549.msg63086#msg63086).

Đermek 2009:232 daje slijedeću geometriju; Babožnici tupi kut od 123º (180-23-34=123), sv. Vidu 23º i Zlaticama 34º. Odnos stranica 1:√2 zanemarujem u svom konceptu čitave stvari. Zanemarujem i presijecanje veza vodom, ako nema veze s optikom, jer čitavi mít stavljam u funkciju očuvanja podataka o prividnom gibanju Sunca u svrhu sunčanih kalendara i sunčanih satova.
 
Digresija o deklinaciji.
Stari suncoznanci su mogli, a nisu moral znati o dekllinaciji ništa osobito. Zato što ju ja ne razumijem? Kako ja i Mali Đokica također zamišljamo deklinaciju? Imamo elipsast stol. Imamo zvrk ili zupčanik na osovini od stare budilice. Zavrtim zvrk. Zvrk se vrti paralelno obodu stola. Osovina se nagne prema unutra za 23.5º najviše, pa se uspravi, pa se nagne za 23.5º prema van. Kad se zvrk nagne unutra kao Zemlja Suncu, onda sunča sjevernu polovicu, a kad se nagne prema van onda sunča južnu polovicu.
Deklinaciju su mogli izmjerit kao razliku zenita na ekvinocij i solsticij.
Mislim da taj kut deklinacije 23.5º ne igra u trokutovima. Mislim da je u pitanju nešto drugo. Azimut od 294º. Pod tim azimutom Sunce zalazi 5. svibnja. Točno na polovici vremena od ekvinocija do solsticija. Promjena deklinacije u vremenu nije linearna. Na našoj lokaciji azimut izlaska na solsticij je 56º, azimut zalaska je simetričan u odnosu na puni krug, u odnosu na sjever — 360-56=304º. Na ekvinocij je izlazak na istoku na azimutu 90º, a zalazak na zapadu — na azimutu 270º. Kad protekne polovica vremena od ekvinocija do solsticija azimut izlaska/zalaska se promijeni za 24º (294-270). Do azimuta zalaska na solsticij preostaje 10º razlike koji se danas lako mjere pogledom preko dlana ispružene ruke, za drevne uvjete treba možda malo drukčija antropometrija, o čemu je bilo govora i slika na ovoj temi. Za prvu polovicu vremenske razlike azimut izlaska/zalaska se promijeni za 24º, a za drugu polovicu vremenena, pa i manje, promijeni se za 10º. Zašto manje? Pa azimut izlaska/zalaska od 56º/304º traje ±11 dana od solsticija. Kut razlike zenita od 23.5º i ovaj kut od 24º (od zapada/zalaska ekvinocijskog na 270º do zapada/zalaska na polovici vremena koje pada oko 5. svibnja i bude na azimutu 294º) se vjerojatno negdje zamijenio u prikazima Đermekovim, Belajevim, Šantekovim…
Ako ja danas ne shvaćam deklinaciju kako treba, nije mi lako subjektivno dopustit da ju poznaju stari suncoznanci na način kako ju danas vide astronomi, barem ne do pojave Kopernika i Keplera.

Značaj kuta od 294º (=270+24 pa i 304º, 314º, 324º, po koraku od ispruženim dlanom mjerljivog kuta od 10º) vidi se na nedavno prilaganim azimutima zidova starih crkava na ovoj i drugim temama.

Kako vidim "mîtske" trokutove danas? Negdje na tlu je trebalo pribilježit kutove od 34º i 24º i održavat trokut, po potrebi i mitskom pričom. U našem slučaju — Grad - V. Mošnjača - Smudica, promatrač sa Smudice uzima nekakav šćap, ispruži ruke vodoravno i pomiče ih po šćapu dok na jednom kraju ne ugleda V. Mošnjaču, a na drugom Grad. Potom se okrene na zapad na kojem treba imat neki marker na terenu za pravac zapada na azimutu 270º, poravna lijevu na zapad i desna mu pokaže 294º=270º+24º, prenio je kut od 24º na obzor. Ako to radi u smiraj dana, zna je li prošla polovica vremena od ekvinocija do solsticija.
Promatrač s V. Mošnjače radi isti postupak za kut od 34º (kut razlike azimuta izlaska/zalaska od ekvinocija do solsticija). Razliku zenita od ekvinocija do solsticija ostavit ću za sad za sat, za solarni sat, za satni kut (Hour Angle).
Promatraču s Grada ostaje 123º. Na prvu bi se činilo da imamo samo 122º. Azimut izlaska na solsticij je 56º. Zalazak je simetričan u odnosu na sjever, -56º ili 360-56=304º. 2x56=122º. Što sad? Dodat prst na ispruženoj ruci za 1º. Nije to. Pa azimut izlaska je 56º i traje 22 dana oko solsticija. Upravo treba uhvatit dvanaesti dan od solsticija. Kad pogledamo azimute izlazaka/zalazaka tog dvanaestog dana od solsticija izlazak je recimo na 55º, a zalazak na 304º. Kut koji čine polupravci izlaska i zalaska na taj dan je 123º.
S Grada treba imati pogled na neki marker točno na sjeveru, na 0º ili 360º. Možda treba imat neki štap ili neki drukčiji vizir koji je pogodan za simetrično prenošenje kutova. Kut od azimuta sjevera 0º do izlaska Sunca treba simetrično preslikat u odnosu na sjever da bi se dobio simetrični zalazak. Asimetrični zalazak za 1º razlike na azimutu 304º uz izlazak na 55º pokazuje taj početak solsticijskih azimuta koji traju 22 dana i iznose 56º/304º.
Za provjeru ove "teorije" treba provjerit u Google Earthu vidljive markere na terenu u odnosu na Grad, V. Mošnjaču i Smudicu. S V. Mošnjače i Smudice najprije provjerit markere koji su točno na zapadu (i istoku), a s Grada na sjeveru (i jugu? tijesno, reljef).
Ovime bismo mogli precizirat obrnutim postupkom markantnu lokaciju na Smudici.

Merry Maidens — Divice (Roško Polje) i Stonehenge — Sinjal — Ravno Brdo (Roško Polje) su slična, ali ipak druga priča o kutovima. Tu su stranice trokutova puno kraće i mjerenje i prenošenje kutova iz takvih trokutova s relativno kratkim stranicama je puno nepreciznije.

Đermek 2010:77 smješta u vrijeme svetišta - vrhove svojih trokutova. Ne vidim ništa starije od 1209. god., pa 1334., pa 1501. god. Mi ovdje na našoj lokaciji sežemo u prapovijest, barem prema službenoj arheologiji koja na V. Mošnjači ne nalazi ništa iz rimskog razdoblja niti iz srednjega vijeka.

Đermek 2010:80 uvodi i kutove od 15.5º i 8º kao razlike elevacija Sunca u zenitu na određene nadnevke. Crta krug s centralnim ß kutovima. Mislim da je ključ u razlici azimuta izlaska/zalaska Sunca na određene nadnevke, a ne u razlici elevacija Sunca u zenitu na te nadnevke. Pritom koristi broj od 7 dana, "moderni" tjedan, a mi smo u prapovijesti. Nekako mi se čini da elevacije i njihove razlike igraju prije u satu nego u kalendaru drevnom sunčanom.
Kut ß koji spominje na istoj stranici kao promjenjiv po SZŠ, ispade od naše lokacije na ~43.5º SZŠ do njegove 45.88º SZŠ nepromjenjiv po SZŽ, ali na njega utječe reljef.

Đermek 2010:82 i slika kruga i vremenska razlika između nadnevaka i djeljivost sa 7.
O djeljivosti sa 7 ne bih više u prapovijesti. Ni o razlikama elevacije u zenitima u kontekstu kalendara, a ne sata, ne bih do daljnjega. Radilo se o djeljivosti sa 7, ili ne, nešto nije u redu s vremenskim krugom na str. 82. Razlika u danima između 21. ožujka (ekvinocij) i 21. lipnja (solsticij) nije 91 (42+49=91) dan kako crta Đermek godinu od 364 dana. Tablični kalkulatori, kalkulatori dostupni na webu… i puko brojanje pokazuju da nije tako. Tako je samo ako se isključe i početni i završni nadnevak (21.3. i 21.6.), ali je u tomu slučaju autor na str. 82. nacrtao krug godine od 372 dana. Unutar kruga ima 4x42+4x49=364 i po obodu još 8 nadnevaka 364+8=372.
Ovdje je bitno napomenuti i azimute izlaska/zalaska na ekvinocij. Uzmimo tekuću godinu 2014. i već spomenute podatke o azimutima izlazaka/zalazaka Sunca i njihovim elaevacijama u zenitu. Na dan 20.3.2014.^ (http://stellafane.org/misc/equinox.html), dakle na proljetni ekvinocij, Sunce je izišlo na 89º, zašlo na 271º, a dan ranije (19.3.2014.) izašlo na 90º i zašlo na 270º. Ovdje treba uočiti i da razlika u danima između ekvinocija i solsticija nije uvijek ista, ostavimo sate po strani. Đermek se stalno drži 21.3. i 21.6., a evo ni ove godine nije tako ovdje već je 20.3. i 21.6. Drevni suncoznanac je morao za određivanje dana ekvinocija uhvatit promjenu para azimuta izlaska/zalaska od (90º,270º) na (89º,271º).
Polovicu vremena od ekvinocija do solsticija je drevni suncoznanac lovio na azimutu zalaska od 294º, a tu je i osmogodišnji ciklus Venere koja svake osme godine na taj dan izlazi na 90º i zalazi na 270º, što možda i nije točno, a i ne ćemo još pekljat 'zvjezdane' pojave u sunčev kalendar.

Neki azimuti su dugim pravcima zidova naznačeni i na tlu. Nezgodno je gledat u Sunce. Izravno gledat u Sunce je opasno. Dugi pravci zidova i njihovi azimuti na tlu koji nemaju neke geomorfološke, agrotehničke, erozijske… razloge i motive su prvi objekt interesa. Ne stvaraju sjenu pri izlasku/zalasku ili kad je sunce u zenitu na određene nadnevke.
Mitovi o markerima na tlu su u funkciji očuvanja prikupljenih podataka i načina prijenosa znanja. Svjesno prenošenje praznovjerja oko markera na tlu je u funkciji njihova očuvanja od namjerne ili slučajne devastacije.
Sjever. Sjever u prapovijesti ne možemo baš zavezat za Sjevernjaču. Opet za Sunce. Približna simetrala između azimuta izlaska/zalaska Sunca istoga dana. Okomica na pravac istok-zapad, na pravac izlaska/zalaska na ekvinocij. Taj pravac nije ni ove godine na ekvinocij bio točan pravac istok-zapad (90º-270º).

Ovo bi trebalo razradit i sažet i provjerit za trokut Grad - V. Mošnjača - Smudica te za one gromile kod Topića u Vinjanima, barem.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 12 Svibanj 2014, 16:07:23 poslijepodne
Ja posli 5(17 h) otra na Rošac(Omolje-Seonica).E baś me nešto tira,da i to vidimo,..ako ne baci kiše.Uglavnom sam ,ako ništa, sutra tamo.
Kiša..izgleda ipak sutra
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 13 Svibanj 2014, 00:36:57 prijepodne

Kod Topića u Vinjanima Donjim nedostaje najmanje jedna gromila i nedostaje toponim Baketića na svim kartama. Zanimljivost. Susjedni sjeverni toponim su — Roščići (Geoportal, DOF, Toponimi).
Nekakvih kutova ima ali ništa pouzdano. Gromile. Promjeniva geometrija. Ne pomaže ni DOF, ni HOK s geoportala.
Na Divicama isto teško čitki azimuti u Google Earthu, isto tako na onoj poziciji Sinjal - Ravno Brdo.

U potrazi za jasnije izraženim i bolje uslikanim pozicijama tipa Merry Maidens naletilo se na slijedeće:
43.685322,17.298383
ima sve potrebne sunčeve azimute, izlazak na solsticij 56º, čisti istok - izlazak na ekvinocij 90º, pandan zalasku od 294º (114º+180º), izlazak na drugi solsticij 122º i još ponešto.
43.685941,17.295242
ovomu ne mogu stat u kraj. Izgleda. Ko da ima svašta. Možda nema ništa značajno.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 13 Svibanj 2014, 00:54:41 prijepodne
Kod Topića u Vinjanima Donjim nedostaje najmanje jedna gromila i nedostaje toponim Baketića na svim kartama. Zanimljivost. Susjedni sjeverni toponim su — Roščići (Geoportal, DOF, Toponimi).
Nekakvih kutova ima ali ništa pouzdano. Gromile. Promjeniva geometrija. Ne pomaže ni DOF, ni HOK s geoportala.
Na Divicama isto teško čitki azimuti u Google Earthu, isto tako na onoj poziciji Sinjal - Ravno Brdo.

U potrazi za jasnije izraženim i bolje uslikanim pozicijama tipa Merry Maidens naletilo se na slijedeće:
43.685322,17.298383
ima sve potrebne sunčeve azimute, izlazak na solsticij 56º, čisti istok - izlazak na ekvinocij 90º, pandan zalasku od 294º (114º+180º), izlazak na drugi solsticij 122º i još ponešto.
43.685941,17.295242
ovomu ne mogu stat u kraj. Izgleda. Ko da ima svašta. Možda nema ništa značajno.
--ima tutek svašta,,,,sve poslikano.Veoma interesantno,pogotovo ovaj 43.685941,17.295242,ustvari cijeli ovaj rejon odiše.Ne znam tko je opisao 43.685941,17.295242,navedeno je da se radi,mislim  o stećcima,što po meni ne stoji,a ne samo meni nego i ostalim lokalnim zaljubljenicima...značajno je,a izgleda ima svašta.Baš da vidimo na kojoj je:na 870 m,polje 865m....

samo da pripomenem da je par megalita"otklizao" po mojoj procjeni,ovi rubni što gledaju prema Ljubuši,a mislim nešto prema Mandinoj gradini.Ovi na vrhu mislim nisu bježali.Ovako na prvu ima tu nekakvih krugova ili se meni čini.Još štogod virtualno vratiti na svoje misto(izgleda da bi se to dalo uraditi)--
(http://i.imgur.com/n27PZ69.jpg)
ja nešto na brzinu,može se tu još šarati,dosta ovo,pa na nešto i sliči...
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 13 Svibanj 2014, 09:08:26 prijepodne
da su stećci ,spomenuo izgleda Bešlagić?
Orto foto..usput kad je tu i Mandina gradina
(http://i.imgur.com/gbhgikF.jpg)
ovdje kao da "daje"malo inčije...usporediti sa ovim gore(crtkano)
(http://i.imgur.com/BlvdQqz.jpg)

ovo doli malo sličica za uvid,..doduše ove ploče izgledaju da su "bilizi",ali na terenu imaju neki sklad,ima tu i pravaca
(http://i.imgur.com/iraQXrF.jpg) (http://imgur.com/iraQXrF)
(http://i.imgur.com/PR9P9g1.jpg)
(http://i.imgur.com/eDRBE2d.jpg)
(http://i.imgur.com/HSdOBCD.jpg)
ovo dolje, dvije slijedeće ima i neki "kockast" obris-pozicija tu negdi...mada se na cijelom ovom platou može na neki način vidjeti još u četvrt detalja
(http://i.imgur.com/jMXTL5v.jpg)
(http://i.imgur.com/gmNvgPd.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 13 Svibanj 2014, 12:46:33 poslijepodne
Opet priskačem  :-[ ;)
...u svezi nalaza,evo izbi i ovo,...dakle svi ovi nalazi na uskom području sa mnoštvom čavala i dosta fragmenata pločastih potkova(tako sam kupio),a i građevnog željeza
(http://i.imgur.com/1toRGDY.jpg)
http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Medieval_spurs.JPG
govori li nam ovaj dio ostruge...da li je riječ o karolinškoj(nisam prebirao,na brzinu)
(http://i.imgur.com/LI4cDs6.jpg)
a tu je još jedan nožić(obratiti na oštricu-3-4cm)koji izgleda ide u kompletu sa ostalim rekvizitima za "obredno"pečaćenje papirina

E sad,izgleda da je naletio na nekakvu,i to ne bilo kakvu srednjovjekovnu"štaciju"....
Usput ja sam u iznenadnim obavezama(a i vrime nam nije na ruku) da obađem ono što sam obećao za danas.Biće dana.
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: vinx - 13 Svibanj 2014, 22:44:30 poslijepodne
Zašto se meni ovdi uporno pričinjaju krugovi?...ili
(http://i.imgur.com/4G2K3AD.jpg)
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: midena - 13 Svibanj 2014, 23:05:54 poslijepodne
pozdrav glonga, o kojoj se karti radi na str. 4 ove teme? Može izvor?
Naslov: Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
Autor: glonga - 13 Svibanj 2014, 23:38:13 poslijepodne

Midena, dobrodošla na forum. Na str. 4 se nalazi čitav niz karata, koliko vidim.
U upisu broj 45 (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2848.msg62566#msg62566) na toj stranici je vinx priložio austrougarsku špecijalkartu 1:75000, sekcija "Županjac und Čista". Negdje na temi su linkovi sa skidanje te karte s interneta. U ovom (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2848.msg63115#msg63115) upisu.
U slijedećem (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2848.msg62567#msg62567) upisu iz toga je, čini mi se, austrougarska (ili mlađa?) osnovna karta 1:5000. To ja nemam, niti vjerujem da je dostupno na mreži. I tako dalje. Preciziraj redni broj upisa. Desni škljoc na žuti link u naslovu upisa, pa "Copy Link", ili otvori u novom prozori/kartici i kopiraj link iz adresnog redka preglednika u prozor za upis, ili slično, ne znam nit mogu sad rekonstruirat kako se to radi u Windowsima i Internet Exploreru, ili navedi redni broj upisa jer na toj stranici ima čitav niz karata, a ja sam stvarno ovih dana u gužvi.

Vinx, ako nemam što novo reć ne ću se oglašavat na temi, što ne znači da ne ću pratit/čitat temu koliko stignem, stvarno mi ponestaje vrimena, onda ću se digod samo malo našalit na temi i ako ne bude ništa novo za reć.

Ostruge. Šale male. Učinilo se na trenutak da su ninja ratnici shurikenima pobili, ili potkivali konje po mjesecu - obredno, uz pomoć i blagoslov mjesno mjerodavnog Vrhovnog Kovača i Potkivača Konja.

Krugovi. Ja vidim četri kruga na geoportalovu DOF-u n