IMOart Forum Croaticum

Svakodnevnica => Zavičajne teme => Autor teme: Zavelim - 21 Listopad 2011, 10:20:30 prijepodne

Naslov: Stari audiovizualni zapisi iz Imote
Autor: Zavelim - 21 Listopad 2011, 10:20:30 prijepodne
http://www.youtube.com/watch?v=Yyf-jbxbE0Q&feature=related
Naslov: Odg: Stari audiovizualni zapisi iz Imote
Autor: Slovak - 20 Studeni 2011, 23:28:10 poslijepodne
http://www.youtube.com/watch?v=34LdSY4gnjk (http://www.youtube.com/watch?v=34LdSY4gnjk)
Naslov: Die Leute von Arźano. 1974.
Autor: glonga - 16 Ožujak 2014, 13:04:13 poslijepodne

Roberst Stengl. Die Leute von Arźano. Ein jugoslawisches Dorf setzt auf die Deutsche Mark. 1974.




I ako ne razumiš Nimački, onda ovo samo gledaj.

Pada mi na pamet naša jadna gastarbajterica jugoevropljanka Mara (Ingrid). Pipl mast črast as.
Kako li je ona ovizi godina naručivala ručak u Briselu? Eh, (ne)sritnica…
Ko-ko-da ko-ko-da, zakakoći pa se máši za guzicu — kokošiji batak.
Grok rokć zarokći, pa se máši za guzicu — pršut.
Naslov: Odg: Die Leute von Arźano. 1974.
Autor: Potjeh - 16 Ožujak 2014, 20:09:14 poslijepodne
Pada mi na pamet naša jadna gastarbajterica jugoevropljanka Mara (Ingrid). Pipl mast črast as.
Kako li je ona ovizi godina naručivala ručak u Briselu? Eh, (ne)sritnica…
Ko-ko-da ko-ko-da, zakakoći pa se máši za guzicu — kokošiji batak.
Grok rokć zarokći, pa se máši za guzicu — pršut.
Lašnje jon se uvatit za glavu i reć tujtujtujtuj.  :neznam
Naslov: HadžiRadmanTeleGálić
Autor: glonga - 28 Ožujak 2014, 13:52:49 poslijepodne

Za DRP (Dalekometnu Rvacku Patku)
Odabrao HadžiRadmanTeleGálić
Prijevod podšprajcala jovanića nevista.

Das Drachenloch - Tauchfahrt in unbekannte Tiefen (1998)

movie type Documentary
directed by Angelika Sigl & Christiane Streckfuß
executive production Blue Planet Film (http://blueplanetfilm.de/start.html)
editor Reinhold Gruber
by order of country BR Germany (Bayerischer Rundfunk, arte, DW-tv)
music composer Rainer Viltz (prava odkupiJo ZA(la)MP)
producer Thomas Behrend

(http://www.tvmovie.de/sites/www.tvmovie.de/files/imagecache/multi-landscape/import/images/content/3939651/das-drachenloch-4788042.jpg)


Naslov: Odg: Stari audiovizualni zapisi iz Imote
Autor: Harybald - 11 Ožujak 2015, 05:46:36 prijepodne
Što  reći o pustom zabiokovskom kamenjaru, o tom čudesnom mjesečevu krajoliku od ponegdje duboko erodiranog vapnenjaka, zgomilana u brda, visoravni, mrke litice i nazubljene kukove, o kamenjaru prošaranu spiljama, škrapama, jamama bezdankama, gromadastim kruništima bezbrojnih vrtača uvrćenih u brda i visoravni poput golemih gnijezda divovskih ptica? Što reći o spužvastu vapnenjaku koji svaku kap vode smjesta usrče u svoju šupljikavu, sitastu i vječno žednu utrobu? Što reći o jedinstvenim krškim jezerima usvrdlanim u kamen i po nekoliko stotina metara? Što posebice o Crvenom jezeru, o toj jedinstvenoj svjetskoj ljepoti, o toj čudesnoj, preko pola kilometra dubokoj čaši dopola ispunjenoj kobaltnomodrom vodom, otpola obzidanoj sipkim i krvavorumenim kamenjem? Što o kotlinama, dolinama i visoravnima iskrižanim sutjeskama bujičnjaka, o plodnom krškom polju osvježenu hladnom vodom rječice Vrljike, a prikrivenu bujnim vinogradima, o poljcu koje su tisućljeća gradila naplavinama s kamenjarskih brda i visoravni, naplavinama nošenim mnogobrojnim kišnim potocima i bujičnjakom Suvaja? Što reći o pretpovijesnim nalazima, o mnoštvu ilirskih gomila, gradina i grobova, u kojima su mrtvace polagali u zgrčenom položaju, ili im pepeo u urnama pokapali? Što o rimskim cestama i naseljima, o spomenicima materijalne kulture koji se najvećim dijelom još uvijek nalaze pod naplavinama? Što pak o jedinstvenim stećcima - okićenim reljefima, ponekad i slovima - o tim golemim monolitnim nadgrobnim bilizima, pod kojima leže zagonetni bosanski patareni, koje u dualizam i nehoteć povedoše - poslije splitskih crkvenih sabora u X. i XI. st. možda baš prognani a neuki hrvatski glagoljaški svećenici.? Što napokon reći o preko dvostoljetnoj turskoj vladavini, o požrtvov¬nim fratrima i popima glagoljašima, koji su na svakovrsne načine zlostavljanu raju održavali u vjeri i narodnosti djedova, a počesto se laćali i mača i puške kročeći krvavim hajdučkim stazama i bogazama? Što reći o tom jadnom puku hrvatskom, o njegovu vučjem životu i besprimjernu jadu u kom su živjeli naši djedovi, tako reći, do jučer, živjeli o šačici pure, kutliću mlijeka i listu raštike s krumpirom, stanovali u jednodijelnim kućama - suhozidinama pokrivenim slamom, odnosno pločetinom - pod niskim čađavim čerenjom spavali sa svom svojom stokom s kojom su se uzajamno grijali podržavani i vatricom od brstina, vatricom koja ne bijaše samo izvor topline, dok su i sebi i stoci boljke liječili ivicom i kaduljom, te mješavinom ulja i vina, a ljute rane vidali stolisnikom, hajdučkom travom?