IMOart Forum Croaticum

Svakodnevnica => O jeziku, rode... => Autor teme: Slovak - 08 Siječanj 2011, 20:05:04 poslijepodne

Naslov: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 08 Siječanj 2011, 20:05:04 poslijepodne
Čitajući pažljivo jednu knjigu na engleskom, naišao sam na nekoliko iznimno zanimljivih riječi koje u sličnom obliku i gotovo istom značenju koriste u starijem govoru moga centra i okolice. Nije tu samo engleska riječ dim ili dream, nego tih riječi, gotovo istih ima u svim jezicima. One ne spadaju u internacionalizme, nego su to neke sasvim obične riječi koje su našle svoj put i stigle svukud a ostale iste. Poći ću od pretpostavke da je jezik najzabitijeg afričkog plemena srodan s hrvatskim, zato sam dao i ovako ambiciozan naslov. A, eto, ako kogod zna bilo koju riječ iz stranih jezika a da je ima kod nas, ako znade raspredat o nekoj riječi, tražit joj skrivena i moguća značenja pa to kitit, nek piše. Slobodno kao u rubrici emisije što djeca znaju o zavižaju. Opleti!

E! Prije svega, da napomenem. Postojanje šahovnice ili tropleta na nekon povijesno-zemljopisnoj točki ne znači da su to napravili hrvati, to je univerzalna motivika, nego znači da su ti narodi i hrvati na jedan način jedan te isti narod, narod svijeta. Pa, ajmo vidit po čemu smo mi to svjetski narod!
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 08 Siječanj 2011, 20:18:28 poslijepodne
Mazga
Svakako prvo preko staroslavenskoga, onoga mzg. Ta riječ dolazi iz istoga korijena kao i mozak, to je tazo što je mazga tvrdoglava. Klin koji se zabijao između greda hrastovih starih drvenih kuća turopolja ili posavine zove se moždanik, negdi mozgac. Smožditi nešto znači nešto satrti utemelj. Možditi je bio bitje neki glagol. Možditi ili izmožditi znači iscijediti također. Moglo bi se dovesti, ako ćemo lupnuti radi fabule, ovo u vezu s tekućinom. Tako, kad bi malko ušli u prethistoriju naših vjerovanja, možda pronaći osnovna četri elementa koja obilježavaju svaku riječ: vlaga, toplina, zemlja i nebo.
Vrlo važno bi bilo otkriti potom riječi kojima dominira dinamika a kojima statika, i tako dalje. Kopajući po rudimentima vlastitoga mozga koji je stiješnjenja nakupina svega što je bilo i bit će, nije ni mazga gluplja, pritom dakako koristeći rijetke halucinogene kako bi si olakšali pristup, može se doći do pražitka vlastitoga jastva, civilizacije čak. Najbolje sredstvo je, uz psihosibilu, dobra, omamljujuća knjiga. Ako je mozak organ za mišljenje, a mišljenje uvijek dovodi do nikakvog zaključka, mogli bi reći da je rudimentarna snaga mozga riječ možda koja determinira ono iz čega proističe. Vidite, misao teče - vlaga - ona klizi, opet vlaga, misao pada, opet vlaga, pada u vodu, misao zapinje. E, di je tu vlaga, pa tekućina ne može zapeti...
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 08 Siječanj 2011, 20:34:55 poslijepodne
Pištolj
To je onomatopejska riječ. Kad imaš pišćak, pištati, i kad je to znači da nešto teško prolazi kroz uzak duduk, kad imaš i onu englesku ššššš! ili našu pst! koje znače isto. Englezi kažu I'm pist! ili ja sam ljut. Ljut čovjek šuti, i oće samo udarit, njemu andrenalin blokira dišne putove, prsa se stegnu. A ima domaći izraz pušći koji znači pusti. Pištati, zviždati isto znači i puštati ili puhati kroz cijev s rupom. Puhati i pucati su daleko, ali oboje su glagoli preopterećenja, oslobođenja viška tlaka ili snage. Pušiti, pištolj i pisma ili pjesma, to je ono matanovo. a, pluća, rebra, džigerica, moj doture, sve ti je to isto!
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: belevarac - 09 Siječanj 2011, 01:38:43 prijepodne
Pištolj
To je onomatopejska riječ.

Je kolik i "kolt". Otidji u Pistoiju (Pistoia) i reci Talijanim da im je naziv grada onomatopeja.
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 09 Siječanj 2011, 02:13:18 prijepodne
Je kolik i "kolt". Otidji u Pistoiju (Pistoia) i reci Talijanim da im je naziv grada onomatopeja.
čekaj da ti izvučem geografske podatke, vidit ćeš ko je ovde najpametniji. Hoću da se obrati na statički dio imenice pištolj.a belevarčeva odvraćanja pažnje, tu njegovu magiju,mađioničarenje, razbistrite, dragi čitatelji. nemere on, bolan, ovoj teoriji pera odbit. točna ko sat, gura ko umorna ura. i'll meet you at noon, or, i'll meat you at noun. :hat
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 09 Siječanj 2011, 20:48:21 poslijepodne
Zapravo, sve riječi imaju dio koji je onomatopejski. Izgovorom se oponaša predmet pojam ili nešto drugo, glasom ga se priziva, njegovo značenje i sliku. zapravo je onomatopeja utkana u gradivnu strukturu jezika, jezik bi bez nje bio ništa, ni šištanje...
Naslov: sigurno i strano
Autor: Slovak - 10 Siječanj 2011, 00:06:02 prijepodne
stranieri je talijanska riječ za strano. ne treba tu odvojiti ni riječ strana: on je s druge strane (dugo e) strane mora. strana i uzbrdica nekad su isto. otkud? nemoguće? nikako! naša domaća riječ sigur'o, ili sigurno veže se uz tal. securo (ne znam pisat tal., možda dva c) ili engl. secure. Ovo c tj. k lako koagulira u g, jer su to dva parna, ne naftna, glasa. Kaže se i 'hora je ići' ili 'ora je krenut', ta riječ u tal. znači vrijeme, odakle i naša ura ili turski sahat pa sat. ura i sat ne zvuče uopće slično, ali to je zato što su u različitim jezicima naglašivane druge dimenzije, različiti aspekti istoga.

Skale, postoje glazbene i one drvene, za koje se kaže i ljestve. Skale, skalini, skalati se ili pasti, te riječi ima u raznim inačicama. Ali ljestve. One su složenica. Bit će da dolaze od stare riječi 'lijest', što znači puzati, lizati (kratko i), listi. Penjanje i puzanje su vrlo slični. Jer kad se penješ uz ljestve, moraš prionuti uz njih, nalegnuti na njih a one na zid. I treba oprezno. Lijesti i lijegati opet ima slična. Liga. liga je duga ravna motka za sušiti konce duvana. A lisa? Lisa je oplet na tavanu na kojega se penjalo ljestvama ili s vanjske strane kuće. Ovde je i imenica lišće, no nedostaje mi asocijacija.... da ne bubnem štogod belevarcu u prilog (hi-hi!).

zanimljiva je riječ slava. stranci koriste to u vezi s glorijom, a u nas sliči na angl. slave ili rob ili slaven, kako ih valjda, kao i njemce prozvaše, pogrdno. Ali latinski se pisalo za slavena sclav(us). različno od slave je partijanje. part je uvijek bio dio, u nas se kaže parat zemlje. partiti znači otići. u partiji, komunističkoj, nisu bili svi, samo dio ljudi. ni na partijima nisu svi, samo uzvana družba. zapravo, partijanje je moguće tek kad se okupi njih malo i isključi njih puno. onda vlada zajednički ukus i tu je zabava. ko će partijat s narodnjacima, npr.

engl. log znači klada za loženje, komad oveći drveta. loga je i brlog. loža je za masone. tko se loži na masone, zna više. ložiti znači stavljati u vatru. ovo ili ima neku daleku vezu, eh kad bi belevarac il kogod pomogao! ima engl. logging, logiranje, što je zapravo ložiranje. g u ž, to je paltalizacija. Moglo bi bit da su englezi svoje stare logore podizali od velikoga drveta. srbi su to probali balvanima. Ali, balvanima su otišli s bala, ogradili se od njega. rekli su: bal van odavde!

balet? balati znači plesati, skakati. i nije od toga daleko ni oldstrafordska lopta. a bala sijena? bala iz nosa? ili balega! to je bal kravijega ega dok šeće ulicom s paše.
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 10 Siječanj 2011, 12:52:32 poslijepodne
S ljestvicom sam negdje omanuo. Jer ima i glazbena ljestvica, ima top lista ili ljestvica. Liga, liga prvaka. Liga je isto nekakva stupnjevana kategorija s vrhom, dnom i međustupnjevima. Ima li mađarski kompozitor ligeti ikakve veze stim? eyes wide shut.
Naslov: Odg: sigurno i strano
Autor: belevarac - 10 Siječanj 2011, 22:59:42 poslijepodne
stranieri je talijanska riječ za strano. ne treba tu odvojiti ni riječ strana: on je s druge strane (dugo e) strane mora. strana i uzbrdica nekad su isto. otkud? nemoguće? nikako! naša domaća riječ sigur'o, ili sigurno veže se uz tal. securo (ne znam pisat tal., možda dva c) ili engl. secure. Ovo c tj. k lako koagulira u g, jer su to dva parna, ne naftna, glasa. Kaže se i 'hora je ići' ili 'ora je krenut', ta riječ u tal. znači vrijeme, odakle i naša ura ili turski sahat pa sat. ura i sat ne zvuče uopće slično, ali to je zato što su u različitim jezicima naglašivane druge dimenzije, različiti aspekti istoga.

balet? balati znači plesati, skakati. i nije od toga daleko ni oldstrafordska lopta. a bala sijena? bala iz nosa? ili balega! to je bal kravijega ega dok šeće ulicom s paše.

Csuj, "stranieri"! "K" koagulira, velish. Ja mislijo da samo mliko u grushalinu koagulira. Balet : lopta : bala : balega. A shto tjemo s "galebinom", jer u nas se kazse: galebina. To je sicuro nietko krivo csuo ono Oliverovo "galeb i ja" pa izpalo "galeb i na". Neprevazidjiv si, da te ima, ne bi te tribalo izmishljat. Odkad zsenske pobigoshe s ovog besidishta, ti si jedino osvizsenje.
Naslov: Svjetski jezik -ćukina kuća
Autor: Slovak - 15 Siječanj 2011, 22:29:54 poslijepodne
Anagram kao motivacija jezične tvorbe učestao je u jeziku. Anagram se koristi kako bi se riječ onomatopejski što više približila značenju. Tako od oblika glagola gavljati ima i oblik galjvati, što znači gacati po blatu. Imenica ćuko nepoznatog mi je podrijetla, ali mi zvuči anagramirano kuća, a kad se priklonimo ženskom rodu, tj. riječi kučka, još više mi sliči na kuću. Međutim, to je samo slovakova etimologija. Dietrich Schwanitz je naslanjajući se Derridaa razmatrao beckettova godota pa je ustvrdio da su u riječi imena sadržane mogućnosti: to dog i to god, kao i two god i two dog. ma čemu mu to trebalo...
Naslov: badava
Autor: Slovak - 16 Siječanj 2011, 20:14:13 poslijepodne
http://www.rjecnik.ba/prevod/turski/badava.html (http://www.rjecnik.ba/prevod/turski/badava.html) :

Naš jezik    Turski jezik
badava    bedava
badava    caba
badava    cabadan

Ovo sam jutros ugledao na naplatnim kućicama, skraćenicu tr. Vidi se da je badava i džaba, ovde tur. caba, došlo otamo. Džabalebaroš i bedevija su izvedenice od tih riječi.

Naš jezik    Turski jezik
šećer    şeker, n

Naš jezik    Turski jezik
krevet    karyola, n
krevet    kerevet, n

karijola, ili kolica ili tačke su u turskom krevet. hm! meni to zvučalo talijanski.

evo potvrde za kučka:
pas    kemer, n
pas    köpek
pas    kuşak, n

pastir je u turskom   çoban, ali to nikako nisu sinonimi.

zanimljivo, ovde bi se mogla vući etimologija imena ana:
Naš jezik    Turski jezik
majka    ana, n.
majka    anne, n.
majka    valide, n
pomajka    üvey ana

a homoseksualac je otac, intresnatno:

Naš jezik    Turski jezik
otac    ata, n
otac    baba
otac    homoseksualac, n

samo imoart je zabranio stvarno tursku riječ na p, tj. feder, pa je prevodi na fini latinski, nepogani istočnjački.  ;D
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 16 Siječanj 2011, 20:34:28 poslijepodne
pr*kajući po adresi http://www.rjecnik.ba/ (http://www.rjecnik.ba/) , našao sam toliko tih riječi da ih ne mogu sve prenijet, stao sam na izvornom obliku riječi zenđil, ali ima toliko toliko toga. Treba samo upisat željenu riječ i pustit uhu da te vodi.
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Zavelim - 16 Siječanj 2011, 23:18:43 poslijepodne
http://it.wikipedia.org/wiki/Carriola (http://it.wikipedia.org/wiki/Carriola)

http://www.etimo.it/?term=carriola (http://www.etimo.it/?term=carriola)
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 17 Siječanj 2011, 23:09:26 poslijepodne
http://it.wikipedia.org/wiki/Carriola (http://it.wikipedia.org/wiki/Carriola)

http://www.etimo.it/?term=carriola (http://www.etimo.it/?term=carriola)
reko da mi zvuči talijanski, ali to ne isključuje vezu s turskim, nikako. ova riječ na tal je složenica. tako da bi carr+iola bilo kad bi se malo rastavila. ovo carr dalo bi se uspoređivati s engleskim car ili auto.

mirriam webster o engl. autu kaže.
Definition of CAR
1
: a vehicle moving on wheels: as a archaic : carriage, chariot b : a vehicle designed to move on rails (as of a railroad) c : automobile
2
: the passenger compartment of an elevator
3
: the part of an airship or balloon that carries the passengers and cargo

budući da se i u tačkama mogu vozizi ljudi, značenjski dio korijena je primjetan. ako bolje pročitate zadnju rečenicu: carries the passengers and cargo[/b] , vidjet ćete, osim da je ovaj rječnik dobar, u još dvije riječi: carries and cargo isti početak. nu, čuda. :(
Naslov: humano preseljenje
Autor: Slovak - 09 Veljača 2011, 22:32:25 poslijepodne
Golozlo, upisuj svoje rečenice ovde, slobodno, o čemu hoćeš, i ostali su pozvani.
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 11 Veljača 2011, 13:04:39 poslijepodne
Budući da sam neko vrijeme i sam kopao (su)uredničkom motikom i bio okrivljavan, uvrijeđen ili optužen, napadan za obscene motive i razloge koji mi nisu bili ni na kraj pameti, bit ću krajnje strpljiv. Ali, nije mi još jasno zašto je sve zaključano. Jesu li ljudi toliko postali zli (ja npr.) ili se nema vremena, ili neki treći razlog. Da se zauzme neki zajednički stav oko toga, da se izjasni. Ili je to već učinjeno pa mi promaklo.

Citat:
- obavljanje i svih drugih poslova koji doprinose ostvarivanju sigurnog života pojedinaca, njegovih prava i zajednice uopće

prema pravilniku, nema razloga da se ovakve teme ne vode na forumu.
Pozdrav, također.
Naslov: Ponuda
Autor: Slovak - 11 Veljača 2011, 15:39:02 poslijepodne
Ako je problem zaključavanja foruma nastao uslijed nedostatka administratora, moderatora, ili kako već... nudim svoje vrijeme i umijeće na raspolaganje (kad me se svih godina niste sjetili pitati). Jest da je nepristojno, ali evo.. Nisam član hdza, neću ni biti, dakle politički sam potpuno podoban za vođenje foruma, tu su moje obrazovanje i iskustvo. Ako treba, sve ću priložiti u životopisu. (Samo sam tehnički s forumom neupoznat) Ajmo, navali narode! p.s. preuzimam onoliko koliko mogu kontrolirati!
Zabilježite ovaj datum, ovo je povijesna prekretnica za imoart, kao i za proces rušenja kapitalističke demokracije u svijetu.
Naslov: knjiga
Autor: Slovak - 13 Veljača 2011, 08:38:06 prijepodne
Otkud dolazi riječ knjiga, riječ book i ostale europske riječi za tu spravu... to ću kasnije.
Naslov: Jezične podudarnosti knjige
Autor: Slovak - 13 Veljača 2011, 12:13:01 poslijepodne
Njemački
Bücher i
Engleski
book
očito dolaze iz istog korijena kojeg imamo u slavenskim enzicima:
azъ buky vĕdĕ glagoljǫ dobrĕ jestъ živĕtĕ... – "ja slova znajući govorim dobro je živjeti...".
anić:bẉk m 〈N mn bȕkovi/bẉci〉
1.buka koju proizvodi jako gibanje vode; šum
2.slap, vodopad [Skradinski buk]
bȕka ž 〈D L bȕci, G mn bẉkā〉

1. neželjen, uznemirujući zvuk; galama, graja, vika
2. pren. odjek u određenim krugovima ili u javnosti zbog nekog zanimljivog, skandaloznog i sl. događaja [mnogo buke ni oko čega; moramo dignuti buku zbog takvog postupka, to je apsolutno neprihvatljivo]
3. lingv. smetnja u komunikacijskom kanalu koja može uzrokovati gubitak obavijesti kod primatelja

bẉg (bẉk) m 〈G -a, N mn -ovi, G bùgōvā〉
glačalom dobiven pregib hlača koji im daje konačnu formu; »crta«, pijeg

slȍvo sr 〈G mn slȏvā〉

1. pismeni znak u alfabetskom pismu [veliko slovo; malo slovo; latiničko slovo]; grafem
2. retor. (prigodni) govor

Slovo kao znak već stvara buku. Slovo bukne u govor. Buk je izvor. Neka je druga još analogija prisutna sa the book. Bukovi štapići, nešto slično kineskom proročkom igrom, ji- đingom.
Latinski    
liber
anić: lȋbar m 〈G -bra, N mn -bri〉
arh. jez. knjiž. knjiga; liber [Libar Marka Marulića]

Líber m
mit. staroitalski bog plodnosti, vedre raspojasanosti; o njegovoj svetkovini (liberalia) primali su rimski mladići muževnu togu (toga virilis)

Turski jezik
kitap
S turskim kitap je suzvučan naš glagol čitati.
anić: ćìtāb (kìtāb) m 〈G ćitába〉
reg.
1. knjiga općenito
2. rel. arh. knjiga koja sadržava vjersku objavu i propise (Kur'an ili Biblija)
        
Francuski
livre
    
Češki jezik
kniha
        
Mađarski
    könyv

Ova sličnost mađarskog i našeg knjiga. Kad bi bili paralogični, mogli bi iz knjige izvući 3 osnovna slova, velika ko slona: K N G, pa usporediti s lat. cognitus ergo sum ili engl. king, kralj. Nemam skoka :-[
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: glonga - 13 Veljača 2011, 14:00:44 poslijepodne

Nego, je li se tvoja prva 'službena' školska knjiga zvala Bukvar ili Slovarica?
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Ratnik svjetlosti - 13 Veljača 2011, 20:49:29 poslijepodne
Slovače, malo ti je falilo pa da otvoriš topić NOVA SVJETSKA VLADA.  ;) 8) :lopta:
Točno je da je nekad davno, dok je još Bog svijetom hodao, čovječanstvo govorilo jednim jezikom i nije se svađalo zbog gluposti i sebičnosti...ali neke monojezičnosti, monokulturalnosti, mononacionalnosti i t. sl. su danas nemoguća misija...
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Ratnik svjetlosti - 13 Veljača 2011, 20:50:52 poslijepodne
Nije li i esperanto umro?!
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: glonga - 13 Veljača 2011, 22:56:13 poslijepodne
Nije li i esperanto umro?!
Esperanto je oduvijek bio wannabe kandidat za lingua franca, što ne znači da ne postoji lingua franca i da se ne mijena s vremenom.
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Ratnik svjetlosti - 13 Veljača 2011, 22:58:22 poslijepodne
To će reći da esperanto kao esperanto se više ne koristi kako se koristio, ali ipak postoji...kao lingua franca. :laugh:
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: glonga - 13 Veljača 2011, 23:01:13 poslijepodne
Ama nije se ni koristio. Izvan kruga zemalja socijalističkog bloka i ljevičarskih krugova po Europi za njeg se nije ni čulo.
Glede i unatoč:
http://en.wikipedia.org/wiki/Esperanto (http://en.wikipedia.org/wiki/Esperanto)
Ido je bio po broju korisnika uvijek rašireniji
http://en.wikipedia.org/wiki/Ido (http://en.wikipedia.org/wiki/Ido)
Citat:
The first known constructed language was created in the 12th century by St Hildegard of Bingen under the name Lingua Ignota.  But the idea did not catch on in large numbers until the 19th century with the language Volapük, created in 1879 by German Catholic priest Johann Martin Schleyer.
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Ratnik svjetlosti - 13 Veljača 2011, 23:06:51 poslijepodne
Ama nije se ni koristio. Izvan kruga zemalja socijalističkog bloka i ljevičarskih krugova po Europi za njeg se nije ni čulo.


Tako reci da te Ratnik razumije. ;)
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 14 Veljača 2011, 09:24:17 prijepodne
Slovače, malo ti je falilo pa da otvoriš topić NOVA SVJETSKA VLADA.  ;) 8) :lopta:
Točno je da je nekad davno, dok je još Bog svijetom hodao, čovječanstvo govorilo jednim jezikom i nije se svađalo zbog gluposti i sebičnosti...ali neke monojezičnosti, monokulturalnosti, mononacionalnosti i t. sl. su danas nemoguća misija...
Nit namjeravam bit toliko površan pa stavit naslov prvi, nit toliko pripametan pa stavit naslov drugi. Ova sredina je sasvim dovoljna, budući da me belevarac šibica kad se tamo, po njegovim temama, omamim. Ovo treće nije mi ni na kraj pameti, nego, vidio si o čemu se radi, traženju riječi koje su rasprostranjene po meni i sugovornicima poznatom jezičnom prostoru.
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Ratnik svjetlosti - 15 Veljača 2011, 00:13:16 prijepodne
Samo ti 'svojim poslom', nego znaš ono jedan narod, jedna religija, jedna država, jedna valuta, jedna svjetska banka, jedan svjetski sud, jedna svjetska vlada, jedan svjetski jezik, samo da ne bude SVE JEDNO, a treći svjetski rat?!
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 17 Veljača 2011, 12:42:59 poslijepodne
http://www.scribd.com/doc/46673814/Mate-Kapovi%C4%87-Uvod-u-indoevropsku-lingvistiku (http://www.scribd.com/doc/46673814/Mate-Kapovi%C4%87-Uvod-u-indoevropsku-lingvistiku):
Cini se da su iz jednoga su od sjevernoitalskih pisama poslije nastale i rune –
najstarije germansko pismo. Na runskom pismu postoje natpisi od 3. st. pa sve do
visokoga srednjega vijeka. Poslije ga zamjenjuje latinica, ali se u nekim krajevima Norveške
runama pisalo navodno sve do 16. st. Nisu svi stari Germani znali pisati runama, one su
imale i magijsko znacenje. Runski su se natpisi urezivali u bukovu koru (usp. eng. book
«knjiga» i beech «bukva», njem. Buch i Buche itd.) i metal. Cini se da je sâm oblik slova jako
pogodovao urezivanju u bukovu koru.

lapiš:

Lapis Lazuli
Izvor: Wikipedija

Lapis Lazuli, ultramarin, prekomorsko plavo.

Poludragi kamen, korišten za nakit preko 7000 godina, Lapis Lazuli je najskuplja boja svih vremena. Porijeklom iz Afganistana, do 1814. godine dostupna samo u prirodnom obliku koji je vrijedio više od svoje težine u zlatu.

Renesansne i ranije slike na kojima se željelo prikazati najveće bogatstvo (kao na slikama Madone primjerice) upravo su bojane ovom bojom.


[uredi] Simbolika

Lapis Lazuli predstavlja lijek. Putenost, afrodizijačko svojstvo pripisivano od rimskih vremena zamijenjeno je osjećajem samouvjerenosti i istine u renesansi.


http://www.bobanova-draga.net/index.php?option=com_glossary&id=461 (http://www.bobanova-draga.net/index.php?option=com_glossary&id=461):

Belenčuk    

To je kad žena puno priča, onda kažu triba joj stavit belenčuk na usta.
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, interpretacija
Autor: Slovak - 04 Ožujak 2011, 20:37:33 poslijepodne
Sveto pismo ne smije se mijenjati, ni slova. makar se u prijevodu toliko toga mora omaknuti. ono što se štovateljima svetoga pisma omakne jest interpretacija, jer interpretacija nij zapisana, ona je jedinstvena za svakoga čovjeka. postoje grupacije interpretatora koje malo prilagođuju prijevod di može i ovako i onako, pa se to onda zovu kršćanske religije i sekte. kako vrijeme i prostor odmiču, tako se pomiču i interpretacije, mijenjaju se, dobivaju novi sadržaj kojega treba pripisati napisanom u pismu. ustav je po pravu mijenjanja i prilagodbe posle svetoga pisma nešto fleksibilniji, on se dorađuje i jasnije definira biranjem preciznijih riječi i rečenica. Zakoni su opet još niža kategorija po stabilnosti koja se mora ravnati po ustavu, ustav po svetom pismu, kuranu i ostalim svetim knjigama. zakoni se prilagođavaju, na tome rade zakonodavci. forum ima svoj pravilnik koji je nešto poput zakonika, a ravna se prema ustavu i bibliji (i ostalim sv. knjigama). kao takav, zakonik s vremenom postaje manjkav i treba promjenu. Dakle, ako u ustavu piše da treba poštivati prava svakoga pojedinca, a zakon omogući da policajac sjedne u maricu građanina s urednim dokumentima u šetnji, koji nije osumnjičen za nešto, onda zakon treba dotjerati. tako i pravilnik foruma treba dotjerati do mjere koja je sukladna sv. pismu. uzet ću za primjer hrvatsko-srpski jezik i potrebu navodnika. ako moderator uoči dualnu mogućnost korištenja navodnih znakova i misli da bi navodnici bili bolji za temu i autoru predloži promjenu, a ovaj promjenu prihvati, onda je to po sv. pismu i uređenom pravilniku. ako moderator sam bez prethodne suglasnosti autora naslov promijeni, onda se to zove kršenje ljudskih prava, autorskih, može se to nazvati i cenzura. cenzura ako nije utemeljena po sv. pismu jest krivično djelo, i po svetom pismu i dorađenom pravilniku. da li bi čehoslovačka trebalo u današnje vrijeme pisati s navodnim znakovima. i jugoslavija, austrougarska, rimsko carstvo. u nekim prilikama bi. hrvatsko-srpski jezik je bilo službeno ime jezika kojim su pisali i govorili govornici toga jezika od dana kada je taj jezik dobio taj službeni naziv do dana kad je taj naziv ukinut. i ne samo to! samo ime uvjetovalo je i neke jezične osobitosti hrvatsko-srpskog jezika koje ga razlikuju od današnjeg hrvatskoga. dakle, po svim kriterijima, njegova istinitost i postojanje su nedvojbeni. neki su dvojili postoji li ili ne, danas još složnije dvoje postoji li, je li njegovo ime utemeljeno. no, bez obzira na dvojbe, činjenica je da je postojao. i prema tome navodni znakovi sasvim su suvišni. ali, moglo bi ih se i staviti, ali ne samovoljno, onako usput autoru istog nabaciti da je "nepažljiv kao i uvijek" i silom boga ne moliti.
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 04 Ožujak 2011, 20:47:16 poslijepodne
Da ne bude dug upis. ratnik svjetlosti u naslovu ove teme je već uočio nešto sumnjivo: svjetski jezik. potaknut knjigama o masonima i svjetskoj vladi koje je puno čitao. moj susjed, koji je radnik u parizu, od moje zelene ograde vidi muslimansku barikadu jer ne vidi boju, belevarac od hrvatsko-srpskog jezika vidi povijesnu opasnost za današnju hrvatsku. dakle, mi više često ne vidimo bit, što je teško dokazati, ali da nam je tolerancija drugoga i poštivanje drugoga sasvim druga stvar. prva stvar postajemo mi i ono što naš um na prvu registrira, impulzivno se ravnamo prema tom prvom obrambenom instiktu, stvaramo neprijatelja gdje ga nema i tako kao dobivamo na vlasititoj težini. dragi prijatelji, a ovo se prije svega odnosi na one koji ravnaju ovim forumom, pokušajte dati ljudima da budu ono što jesu, a to je vrlo jednostavno, ne svodite sve na vlastita mjerila. kolege neravnatelji foruma, samo se borite za svoju stvar, i nemojte psovati i vrijeđati, mali offtopic neće smetati (ovo opet ravnateljima) jer ne može se diskusija, rat, da budem pežorativan, voditi u jednomu rovu. to znači da si me umlatio, dovukao u svoj rov, i ja onako poluživ-polumrtav moram diskutirati, ali kao zarobljenik. i sad, još tražiti od mene ponos, prkos i osjećaj slobode. radije strijeljanje nego takvo mučenje, da budem patetičan.
Naslov: Odg: Svjetski jezik - psovka
Autor: Slovak - 07 Ožujak 2011, 23:23:22 poslijepodne
prof. alemko gluhak gostovao u posebnim dodacima na htvu, bio i milko valent i sviličić. pričali o psovci, metastazama dobrano. gluhak reče kako sama riječ psovka ima veze s riječju pas, pa odatle i lajati i psovanje. (nije marko, ali mari.) gluhak, kod njega sam slušao 2 semestra etimologiju, govori o jeziku prije hrvatskoga, prije praslavenskoga, i reče, nu čuda, da sve dolazi iz jedne jezične baze, samo su se značenja širila, mijenjala i prenosila.
pričali o riječi *urac, pa gluhak reče kako to znači pijetao, kokot. kaže da se engl. za to u slengu kaže cock.

Milko Valent

Vlaga će spasiti jezik


Riječi su došle u stanje molitve
stvari idu kako idu
i blitve je sve manje
i sreća je izvan ruke
U rasporedu uređenog kaosa
crkvena zvona zvuče harmonično
metafizički službeno
Ozračje tamjana neutaživo sluša:
gladni su krikovi vjernika
Ljepota je neznatna na kapcima pastira
seljačkih djevojaka, našminkanih žena,
istrošenih opatica i usahle gospode
Jedino je tvoje tijelo knjiga nad knjigama
mrijestilište u hramu moćnih sprezanja
razrezano vječno zelenilo

Nijedan jezik
ne može se naučiti bez buke
logike brđana
Tako su govorili profesori djetinjstva
u mojoj kuhinji
zapanjeni svrsishodnom lirikom
koju sam upravo pripremao
Na tanjurima pušilo se umijeće ljubavi
bez milosti, bez recepta
I baš kao što klaun
od muke orošen veseljem
nosi spas u sklopljene duše
u osušene suze upitnika,
tako ćeš i ti u znoju lica svoga
usmjeravati glagolsko svjetlo
u ljupkim oblicima bez panike
i sezonskih frizura

s: http://www.hrvatskiplus.org/utjeha_kaosa/milko_valent.html (http://www.hrvatskiplus.org/utjeha_kaosa/milko_valent.html)
Naslov: huli - gan
Autor: Slovak - 08 Ožujak 2011, 21:27:41 poslijepodne
nastavljajuć priču o emisiji posebni dodaci, dodajem:
huligan dolazi iz glagola huliti, a huliti i hvaliti dolaze iz istog krijena. to je reko alemko gluhak. tu je i svadba i svaditi i niz oponenata koje dolaze iz iste emovije, koja se eto kasnije diferencirala.
umorni mi prsti, vario sam čitav dan. napravio sam skulpturu od željeza. pokazat ću van je kad je uslikan.

anić:
vjȅđa

vjȅđa ž 〈G mn vjȇđā〉

knjiš.
1.    anat. očni kapak
2.    razg. obrva

✧ prasl. *vědja (stsl. věžda, strus. věža, slov. veja) ≃ v. vid, vidjeti

vijeće, svijeća, uhmm, masu izvedenica...
što je to veža, osim slikara?
anić opet:
vȅža

vȅža ž 〈G mn vȇžā〉
zajednička ulazna vrata stambene zgrade; trijem, haustor, portun
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: golozlo - 13 Ožujak 2011, 14:00:17 poslijepodne
Huligan nema veze sa huliti.

Svabda i svaditi je sasvim logično da je od istog korena , jer svadba ranije nije bila stvar samo vesejla već dogovora ili ne dogovora , tj.moraju obe strabe dobro svađati,cenkat,..oko prosidbe i davanja devojkei da bi svadba uspela za sve.




Vjedogonja i vještica,...
Naslov: Odg: Svjetski jezik -file path
Autor: Slovak - 13 Ožujak 2011, 21:38:01 poslijepodne
Huligan nema veze sa huliti.
sve ti vjerujem, na riječ. ;D ti mora da si isto sluša etimologiju 2 semestra. ;D
file path, izraz čest na zaslonima kompjutora. path je engl. put. ima tu još grč. pathos ili srpski patos ili hrvatski pod.
opaska na engl. drum: treba imati u vidu pokrajinske jezike, ne samo engl. standard u izgovoru ove imenice. recimo škoti imaju puno drugačiji izgovor vokala od engleza, itd.
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 14 Ožujak 2011, 00:09:52 prijepodne
Citat:
Vjedogonja i vještica

to je taj već spominjani stsl. glagol vidjeti koji je nekada značio znati. vještci su imali tajno znanje, tako i sve ostale izvedenice iz ovoga. pa i vijest itd.
Citat:
Svabda i svaditi je sasvim logično da je od istog korena , jer svadba ranije nije bila stvar samo vesejla već dogovora ili ne dogovora , tj.moraju obe strabe dobro svađati,cenkat,..oko prosidbe i davanja devojkei da bi svadba uspela za sve.
tako je,u obredu svadbe postoji "sukob" dviju strana. nije bitna opozicija značenja, jer opozicija u jeziku gledano iz nematematičke, tj. iz ćisto jezične sfere, ne postoji. ima samo prelijevanja značenja. kao kod miješanja boja.
Naslov: jemota, semota, semiotika
Autor: Slovak - 14 Ožujak 2011, 12:30:30 poslijepodne
Citat:
Boks.google ima Jemota i jemota, uz sav taj loši OCR, npr.
http://books.google.com/books?id=ahg3AAAAYAAJ&pg=PA357 (http://books.google.com/books?id=ahg3AAAAYAAJ&pg=PA357)
"3) Jemota, jetzt Jmoski;"

Semota
"Meaning: From the Latin word for remote or distant
Latin Pronunciation: sem-OH-tuh"
bitno pitanje je je li župa osnovana od strane polatinjenog ili slaviziranog naroda, tj. kojim jezikom su tada nastajala službena imena. ovo far, distant zvuči mi kao da je ime davao netko sa strane. imota, kao mak. imota, zvuči kao da je ime dao netko iznutra.
vidi ovo:  http://www.obezbeduvanje.org.mk/ (http://www.obezbeduvanje.org.mk/)  , zadnja riječ u drugom redu.

ili: http://onlinerjecnik.com/rjecnik/makedonski/imot;%20prostorii (http://onlinerjecnik.com/rjecnik/makedonski/imot;%20prostorii)
Makedonski rječnik
imot; prostorii    prostorija, lokal

ili: http://www.prodamsam.com/ps/index.php?option=com_ezrealty&Itemid=27&task=detail&id=5283&lang=hr (http://www.prodamsam.com/ps/index.php?option=com_ezrealty&Itemid=27&task=detail&id=5283&lang=hr)
Prodavam imot kaj kasarna-Kumanovo
(http://www.prodamsam.com/ps/components/com_ezrealty/ezrealty/CIMG0446-(2)_5f216c85972b27395a72e0fed9d31863.jpg)

ili: ZAKON ZA DANOCI NA IMOT

I.OP[TI ODREDBI

So ovoj zakon se voveduvaat i ureduvat slednite vidovi danoci na imot:

         1. Danok na imot;
         2. Danokot na nasledstvo i podarok i
         3. Danok na promet na nedvi`nosti i prava
s: http://pbosnia.kentlaw.edu/macedonia/mlrc/z0039.html (http://pbosnia.kentlaw.edu/macedonia/mlrc/z0039.html)

ključne riječi googlea su: imota makedonski. valjda ne triba više dokaza za ovu dosad nespomenutu teoriju u znanstvenim krugovima. što me vrlo čudi. nalaze neke sliče  u indoiranskim jezicima što slično zvuče tek u 20-om kolinu, a makedonsku nitko ni da spomene. kao da makedonci švapski govore.
Naslov: Odg: Svjetski jezik -file path
Autor: golozlo - 14 Ožujak 2011, 13:43:47 poslijepodne
sve ti vjerujem, na riječ. ;D ti mora da si isto sluša etimologiju 2 semestra. ;D
file path, izraz čest na zaslonima kompjutora. path je engl. put. ima tu još grč. pathos ili srpski patos ili hrvatski pod.
opaska na engl. drum: treba imati u vidu pokrajinske jezike, ne samo engl. standard u izgovoru ove imenice. recimo škoti imaju puno drugačiji izgovor vokala od engleza, itd.
Moguće je sve ,  evo šta se kaže o Huliganu:

Etymology

There are several theories about the origin of the word hooliganism. The Compact Oxford English Dictionary states that word may originate from the surname of a fictional rowdy Irish family in a music hall song of the 1890s.[1][2] Clarence Rook, in his 1899 book, Hooligan Nights, claimed that the word came from Patrick Hoolihan (or Hooligan), an Irish bouncer and thief who lived in the London borough of Southwark.[3] Another writer, Earnest Weekley, wrote in his 1912 book Romance of Words, "The original hooligans were a spirited Irish family of that name whose proceedings enlivened the drab monotony of life in Southwark about fourteen years ago".[3] There have also been references made to a 19th-century rural Irish family with the surname Houlihan who were known for their wild lifestyle, then later evolving into O'Holohan (in keeping with the tradition of Irish families for O' to begin the anglicised name, the Gaelic being Ó hUallacháin).[citation needed] Another theory is that the term came from a street gang in Islington named Hooley.[citation needed] Yet another theory is that the term is based on an Irish word, houlie, which means "a wild, spirited party"


Ovo je sa wikija , pa ako se uhvatimo ove zadnje pretpostavke oko značenja iz staroirskog onda ima smisla priča oko huligana i glagola huliti , jer sve su to tamo Volsci,Velašni iliti poznati nam braća Vlasi! ;D
Nije zalud vladala britanskim ostrvima vlaška porodica Tudor! ;D
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 14 Ožujak 2011, 13:56:30 poslijepodne
moguće je da je riječ ovako lako ušla preko engleskoga, ali korijen je nesumnjivo isti. oni imaju svoje verzije, njima to dolazi od iraca  ;D .
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Ratnik svjetlosti - 18 Ožujak 2011, 00:00:12 prijepodne
Citat:
Da ne bude dug upis. ratnik svjetlosti u naslovu ove teme je već uočio nešto sumnjivo: svjetski jezik. potaknut knjigama o masonima i svjetskoj vladi koje je puno čitao.

Sumljivo je tvoj izraz i ne stavljaj mi ga u usta. Nikakvih pustih knjiga iza mene ni ispred mene.
Čisti razum mi kaže da kad se događa redefinicija svih dosegnutih vrijednosti danas i ovdje i po cijelom svijetu...pa je i atribut svjetski takav da mu se ili treba dati potpuno novi sadržaj ili ga se ne treba ni koristiti!

Citat:
nego znaš ono jedan narod, jedna religija, jedna država, jedna valuta, jedna svjetska banka, jedan svjetski sud, jedna svjetska vlada, jedan svjetski jezik, samo da ne bude SVE JEDNO, a treći svjetski rat?!

Ove riječi označavaju oprez u 'usvajanju' i 'prisvajanju' grandioznih pojmova i ideja...da ne bi bilo 'tresle se gore, rodio se miš i spala knjiga na jedno slovo...!?...
Više mi povjerenja ulijeva prosta narodna mudrost od svih grandioznih svjetskih umotvorina.
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: golozlo - 18 Ožujak 2011, 00:46:42 prijepodne
Poganluk!! , fantastična reč! , spoj "domaće" pežurativne latinštine i agarjnskog sufiksa "luk"!! ;D
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: belevarac - 20 Ožujak 2011, 14:43:23 poslijepodne
Svabda i svaditi je sasvim logično da je od istog korena , jer svadba ranije nije bila stvar samo vesejla već dogovora ili ne dogovora , tj.moraju obe strabe dobro svađati,cenkat,..oko prosidbe i davanja devojkei da bi svadba uspela za sve.

Logike matere ti! Nashi su predci toliko blesavi bili da su sve oko proslave dovodjenja neviste shvatjali kao svadju. Ako je "svat-" i "svad-" iz istog korina, shto tjemo s "za-vaditi", "raz-vaditi", shto li s stcslav. "s6vada" i "vada". S druge strane stcslav. "svat6" je znacsilo "rodjak". Dakli, "svat-" i "s6vad-" imaju veze kolik Marko Kraljevich i telelizija.
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 20 Ožujak 2011, 17:28:28 poslijepodne
Logike matere ti! Nashi su predci toliko blesavi bili da su sve oko proslave dovodjenja neviste shvatjali kao svadju. Ako je "svat-" i "svad-" iz istog korina, shto tjemo s "za-vaditi", "raz-vaditi", shto li s stcslav. "s6vada" i "vada". S druge strane stcslav. "svat6" je znacsilo "rodjak". Dakli, "svat-" i "s6vad-" imaju veze kolik Marko Kraljevich i telelizija.
točno tako, marko nije mogao ni zamisliti kako izgleda televizija. e, marko, marko!
Naslov: Zadnja dva govornika umirućeg jezika ne pričaju međusobno
Autor: OriloGorilo - 15 Travanj 2011, 08:06:47 prijepodne
Kratka priča o nestanku jezika
Zadnja dva govornika umirućeg jezika ne pričaju međusobno

Ayapaneco je jezik kojim se nekad govorilo u Meksiku. Trenutno ga zna još samo dvoje ljudi koji međusobno ne razgovaraju, jedan ima 75 godina, drugi 69. Lingvist Daniel Suslak pokušava spasiti umirući jezik gradeći prvi rječnik. Ayapaneco je bogat u oponašanju zvukova prirode, tako "kolo-golo-nay" označava glasanje purana.

Izvor:
Guardian... (http://www.guardian.co.uk/world/2011/apr/13/mexico-language-ayapaneco-dying-out)
Naslov: Odg: Zadnja dva govornika umirućeg jezika ne pričaju međusobno
Autor: batakljun - 15 Travanj 2011, 08:46:50 prijepodne
Kratka priča o nestanku jezika
Zadnja dva govornika umirućeg jezika ne pričaju međusobno

Ayapaneco je jezik kojim se nekad govorilo u Meksiku. Trenutno ga zna još samo dvoje ljudi koji međusobno ne razgovaraju, jedan ima 75 godina, drugi 69.

kao što vidimo, sporovi oko muše nisu nikakav hrvatski specijalitet, posvuda na ovom svijetu događaju se iste stvari pa čak i kad se radi o tako značajnim kulturološkim fenomenima kao opstanak jednog jezika.
rađe ću mučat i ne govorit, nego govorit s onim vaginunom što mi nosi drva iz muše i još laže da je njegov pokojni did tu istu mušu koristio i za nabavu drva i za ishranu stoke.
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 19 Travanj 2011, 23:06:03 poslijepodne
Logike matere ti! Nashi su predci toliko blesavi bili da su sve oko proslave dovodjenja neviste shvatjali kao svadju. Ako je "svat-" i "svad-" iz istog korina, shto tjemo s "za-vaditi", "raz-vaditi", shto li s stcslav. "s6vada" i "vada". S druge strane stcslav. "svat6" je znacsilo "rodjak". Dakli, "svat-" i "s6vad-" imaju veze kolik Marko Kraljevich i telelizija.
oću reć da ti logika nije loša, samo da staneš u nekom periodu, doklen si pročita i doklen si siguran. nije to problem s iq potencijalom? ajmo reć da nije. nastavi.
Naslov: Jami i imaj
Autor: Slovak - 29 Lipanj 2012, 20:26:31 poslijepodne
Kondicionalno postavljeni glagoli imaj i jami su takvi da ih se dobije čitanjem ovoga drugoga unatraške. Kako se to zove, polupalindrom. A jamiti i imati krenuli su iz iste baze. Nekad se ovo i iz imati nije trpilo na početku, pa se posuglasnikovljivalo. Pa bijaše jmati umj. imati i došlo do drugoga značenja, sličinjeg s uzeti. Vzeti u kajk. I riječ zet dolazi od uzeti. Od ruganja se kaže Jimocki, sjete se mladi starih zakona što im odzvanjaju u uhu kroz jezike matera. imotski i imota doplaze od glagola imati. ponavljam. zanima me tko je prije mene tu tezu izrekao, jesam li prvi i bi li moga slavu na tomu izgradit? recite mi, imartovci, glonga vidi na internetu, potješe pitaj matere, zavelime, sjećaš li se kad je rič nastajala....
Molim čitatelje da belevarca uzimaju kao onu drugu osobu u mojim filozofsko.dijalektičkim nastupima, kao maloga bijesa, grinča i slično koji nema težinu osim da se divi veličini iznesene teze. Divi na svoj način, simpatičan i neveseo, grintav ali koristan.
Naslov: jamišće je hvatište u fatime više jajca
Autor: glonga - 30 Lipanj 2012, 11:07:52 prijepodne

Pokretno poprijeko ad hoc vijeće Imoarta rèšavalo je danas slijedeći:


Tužbeni zahtjev:
imotski i imota doplaze od glagola imati. ponavljam. zanima me tko je prije mene tu tezu izrekao, jesam li prvi i bi li moga slavu na tomu izgradit? recite mi, imartovci, glonga vidi na internetu, potješe pitaj matere, zavelime, sjećaš li se kad je rič nastajala…
i presudilo kako slijedi:

Presuda

U ime Imoarta — odbija se tužbeni zahtjev u cjelini i cijelosti.

Obrazloženje

Zlovače, nisi prvi. I cure ti to (često?) govore? Čestota i čestitost.
Tužitelj nije pribavio dokaze o sudjelovanju i utjecaju na TV emisiju "Kulturna baština: Imotski". Uz narečenu emisiju nisu istaknute upozorbe o zaštiti auktorskih prava, ni obće, ni posebne.
Narečena je emisija prenesena na web mjestu imotskenovine.hr, no to ništa ne dokazuje.
Dokazi:
02:32 — 02:40
»Najstarije dijelove Imotskog čije se ime gubi u dalekoj prošlosti u latinskom nazivu In Monte — na brdu, odnosno hrvatskom imati, imanje, imućan, što jasno izražava vlast nad okolnim prostorom, nalazimo na padinama podno tvrđave.«
http://www.imotskenovine.hr/viewvideo/275/lokalne-teme/kulturna-bastina-imotskiflv.html (http://www.imotskenovine.hr/viewvideo/275/lokalne-teme/kulturna-bastina-imotskiflv.html)

http://www.youtube.com/watch?v=TaD-Sua90qI (http://www.youtube.com/watch?v=TaD-Sua90qI)

HRT1 2012-05-31 14:54
http://raspored.hrt.hr/?raspored=2&datum=2012-05-31 (http://raspored.hrt.hr/?raspored=2&datum=2012-05-31)
HRT2 2012-06-01 12:51
http://raspored.hrt.hr/?raspored=1&mreza=3&datum=2012-06-01 (http://raspored.hrt.hr/?raspored=1&mreza=3&datum=2012-06-01)
HRT plus 2012-06-02 17:46; 2012-06-03 12:27
http://raspored.hrt.hr/?raspored=3&datum=2012-06-02 (http://raspored.hrt.hr/?raspored=3&datum=2012-06-02)
http://raspored.hrt.hr/?raspored=3&datum=2012-06-03 (http://raspored.hrt.hr/?raspored=3&datum=2012-06-03)

Imoartu nisu dostavljeni nikavi daljnji podaci o nastanku i auktorima narečene TV emisije, niti o vremenu njezina nastanka.

Podsjećamo na više upisa lika glonga na ovomu forumu te na podnesak toga lika upućen Imoartu kojim traži status umješača i najmanje 10% ukoliko lik Slovak ostvari prava iz svog tuž(be)nog zahtjeva.
http://www.imoart.hr/forum/index.php?&topic=524.msg12101#msg12101 (http://www.imoart.hr/forum/index.php?&topic=524.msg12101#msg12101)
http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=524.msg27645#msg27645 (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=524.msg27645#msg27645)

S obzirom na izrečeno, Imoart je odlučio kao u dispozitivu i disnegativu.

Po(r)uka o pravnom lijeku (i drugoj likariji).

S(t)ranjka u postupku može izjavit žal(j)bu:
- Gospodinu Bogu. ("Mladiću, ako ti je nešto krivo, eno ti Gospodin Bog, pa se žali"). U jednom primjerku — izravnim obraćanjem. U roku odmah.
- Upravi tvrtke Vodovod Imotske krajine d.o.o. Putom ovoga foruma ili vješanjem (propisno biljegirane žaljbe) na telegraf-štangu najbližu mjestu stanovanja ili odlaganjem na najbliži vodovodni/kanalizacijski šaht tvrtke Vodovod Imotske krajine d.o.o.. U roku "Ciganska godina".
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 30 Lipanj 2012, 11:40:06 prijepodne
 ;D

cit:
'Što bi ovo mreškanje medijske površine korporativnog društva moglo značiti za nekoga tko sebi postavlja pitanje s početka, najvlastitije i najintimnije pitanje o temelju vlastite slobode? Ponajprije, on bi se morao zapitati u kolikoj mjeri su njegove misli zapravo njegove vlastite. Pretpostavka postojanja opinion makera nedvosmisleno je, i povijesno faktično, stvaranje „kanalizacijskog“ društva. Riječ opinion, čiji se hrvatski ekvivalent mnijenje danas rijetko koristi, ne označava mišljenje koje nastoji proniknuti vlastitu dubinu, nego upravo stavove, uvjerenja i simbole kojima se nastoji zanemariti dubinu i slojevitost stvarnosti za volju ugodnog plivanja na njezinoj površini. Otud, imati „vlastito mišljenje“, tu ponosnu svojinu svake budale, znači naći se u kanalizacijskoj niši uređenoj od strane onih koji ga proizvode, često i nesvjesno, za volju nečega što nije transparentno'
Naslov: Odg: Jami i imaj
Autor: Potjeh - 30 Lipanj 2012, 16:06:16 poslijepodne
potješe pitaj matere
zvuči čudno, al išton saznado' da ti je bila mentorica.  ;D
nevermind, razilazin se se ja u mišlenjima i sa svojizin kućnizin jezikoslociman. baš burazu pričan da si ti amokar ne bi li ga navabio.  :zubo
od športu ću objavit posebnu pištulu.  :starac
Naslov: Špor oko sporta
Autor: Slovak - 18 Srpanj 2012, 20:31:44 poslijepodne
Ukoliko uzmemo činjenicu da riječ sport dolazi iz grčke sparte, utoliko spartu možemo u povijesnim čitankama prozvat šparta. odjednom, iznebuha, pluf! u uho govornika. I dakako, povijesnojezičnu utemeljenost naći. Odakle dolazi riječ sport ako ne iz sparte. Iz kartage? Ne! Iz Kartage su trešet i briškula.
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: belevarac - 20 Srpanj 2012, 14:35:58 poslijepodne
sport (v.) - c.1400, "to take pleasure, to amuse oneself," from Anglo-Fr. disport, O.Fr. desport "pastime, recreation, pleasure," from desporter "to divert, amuse, please, play" (see disport). Sense of "to amuse oneself by active exercise in open air or taking part in some game" is from late 15c. Meaning "to wear" is from 1778. Related: Sported; sporting.
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 20 Srpanj 2012, 22:57:17 poslijepodne
sport (v.) - c.1400...
Ima li šta starije od 15oga stolijeća?
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: belevarac - 21 Srpanj 2012, 13:46:12 poslijepodne
U 15. st. je nastalo TO znacsenje, a rics je iz fr., pa sport ima vishe veze s "importom", "eksportom" i "Portom" nego sa Spartom. Temeljno je znacsenje "nositi".
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 21 Srpanj 2012, 14:32:24 poslijepodne
U 15. st. je nastalo TO znacsenje, a rics je iz fr., pa sport ima vishe veze s "importom", "eksportom" i "Portom" nego sa Spartom. Temeljno je znacsenje "nositi".
Mudro. No ipak valja primijetiti tu neobičnost, spartu kao kolijevku olimpijskoga duha koja usto koincidira s riječiju sport. port kao ulaz ili port kao nositi? uprtiti na se? upriti kao gurati, zapriti kao zapeti? Port kao ulaz onda nešto nosi, samo ako je lučno sveden. ne znan, najbolje rijet da ništa s ničim nema veze. iđen pilat kantinelu.
Naslov: lamperija
Autor: Slovak - 22 Srpanj 2012, 23:19:45 poslijepodne
lampèrija - drvene daske ili ploče s utorima, služe za oblaganje zidova i stropova prostorija; obloga, oplata

kaže anić, ne spominje etimologiju. Meni zazvuča na riječ lumber s engl. gov. područja, a koristi se u izrazu lumber jack - kao neki drvosječa ili nešto. Interesantno mi odma upade i glagol lumbati, saviti, a koristi se often tj. često i za drvo koje se samota.
http://en.wikipedia.org/wiki/Lumberjack (http://en.wikipedia.org/wiki/Lumberjack) kaže:

A lumberjack is a worker in the logging industry who performs the initial harvesting and transport of trees for ultimate processing into forest products. The term usually refers to a bygone era (before 1945 in the United States) when hand tools were used in harvesting trees. Because of its historical ties, the term lumberjack has become ingrained in popular culture through folklore, mass media and spectator sports. The actual work was difficult, dangerous, intermittent, low--paying, and primitive in living conditions, but the men built a traditional culture that celebrated strength, masculinity, confrontation with danger, and resistance to modernization.

Ova činjenica kaže da je lamperija neka moda stanovanja koja je odnekud doplutala zajedno sa svojom riječi.
Ima još jedna poveznica, možda i važnija:
http://en.wikipedia.org/wiki/Lumber (http://en.wikipedia.org/wiki/Lumber)
a kažeovo zeleno: Lumber (also known as timber) is wood in any of its stages from felling to readiness for use as structural material for construction, or wood pulp for paper production.


Naslov: kratki spoj lambda
Autor: glonga - 23 Srpanj 2012, 00:33:19 prijepodne

Ne làmpaj!
lame
lamela
lamelaran
lameliforman
lamentacija (lamentatio)
lameta
laminacija
laminaža
laminerija
laminoar
lampadarijus (gori ko luč, puca ko smreka)

lampas (lampasse)


ništa

lambda šav
to je
spoj timeni kostiju su zatijokon u obliku slova λ, lambda spoj
lambderija je ono što je sašito lambda šavom, spojito lambda spojom, zalambdano…

(poput bijelih muda od lambuda, strojno šivanih, primjerice)

mala moja kupila mašinu
sašila je njojzu materinu

lamda šavom?

»Der Begriff Lambris [lã 'bri:] (auch Lamperie oder Lambrie) bezeichnet eine auf den unteren Bereich einer Wandfläche beschränkte Verkleidung in Innenräumen.[1] Im Englischen Sprachraum wird dieses Bauteil als Dado bezeichnet.

[1] Lexikon der Kunst, Architektur, Bildende Kunst, Angewandte Kunst, Industrieformgestaltung, Kunsttheorie, Begründet von Gerhard Strauß †, Herausgegeben von Harald Olbrich, Dieter Dolgner, Hubert Faensen, Peter H. Feist, Bruno Flierl, Alexander Häusler, Kurt Junghanns, Alfred Langer, Günter Meißner, Karl-Heinz Otto, Detlef Rößler und Wolfgang Schindler, Leipzig 1987 - 1994 (VEB E. A. Seemann Verlag), ISBN 3-363-00286-6 (Gesamtwerk); Band 4, Seite 206 f., Artikel "Lambris"«
http://de.wikipedia.org/wiki/Lambris (http://de.wikipedia.org/wiki/Lambris)
http://fr.wikipedia.org/wiki/Lambris (http://fr.wikipedia.org/wiki/Lambris)
http://it.wikipedia.org/wiki/Dado_%28architettura%29 (http://it.wikipedia.org/wiki/Dado_%28architettura%29)
http://en.wikipedia.org/wiki/Dado_%28architecture%29 (http://en.wikipedia.org/wiki/Dado_%28architecture%29)
Naslov: Odg: kratki spoj lambda
Autor: Slovak - 23 Srpanj 2012, 11:26:28 prijepodne
Ne làmpaj

Ne deri se, promisli der još zeru. lambda je isto točan odgovor. lambda sonda.
Lumbanje je znači kad ravno drvo popuca i prijeđe u oblik lambde. to je onomatopeja na grčki, slikoslovna riječ.
Naslov: frtalj
Autor: Slovak - 04 Kolovoz 2012, 12:45:34 poslijepodne
frtalj je u kajkavskom kvarat ili četvrt i dolazi iz istog krijena koji znači 4, njemački (kakonose piše) ili engleski four. ima glagol frtnuti ili frknuti, i riječ frk, glagol frkanje, mislim da svi ti glagoli uključuju okret, zaokret predmeta za 1/4 kruga. probaj, potješe, zafrkati te brkove i vidi koliko palac i prstenjak s kažiprstom naprave stupnjeva kruga. oko 90 - 160 stupnjeva. kad se rola duvan ili joint, isto, vještiji se primiču k ovih 160.
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: belevarac - 06 Kolovoz 2012, 10:51:14 prijepodne
A vruchina, trebi ga ...
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 06 Kolovoz 2012, 11:25:16 prijepodne
A vruchina, trebi ga ...
Ovim putem apeliram da kradljivac podhitno vrati belevarcu maštu!
Naslov: Jezerača i hiljada
Autor: Slovak - 23 Kolovoz 2012, 09:20:07 prijepodne
Česta je i raširena zabluda da Hrvati govore isključivo tisuća a Srbi hiljada. Pa se međusobno u nas ljudi ispravljaju i prepiru što je "pravilnije". Kada su svojedobno Krležu upitali zašto govori i hiljada i tisuća, odgovorio je: "Zar postoji i treća riječ?" - pa ću je, eto, i spomenuti.
Hiljada je grecizam, a ne srbizam; tisuća pak staroslavenska riječ (tysoca, tysoci - "o" je nazalno, grafem je pobjegao u prijenosu iz Worda na blog) a jezer pak kajkavizirani hungarizam (ezer). I jezer i jezero i jezerača izražavaju isto, tisuću. Fran Krsto Frankopan ima negdje formulaciju o "jezerov i trista" vojnika koje vodi na Turke. Odnosno, 1300 boraca.
Znači, hiljadu rabe i Hrvati, i dio je hrvatskoga standardnog jezika. Ne postoji pravilo po kojem bi se hiljada sustavno trebala zamjenjivati tisućom. Možemo govoriti o težnji za jezičnom
čistoćom (pejorativno: o purizmu), ali to nema veze s pravopisom, gramatikom, rječnicima ili književnosti. Tisuća je staroslavenska, pa je srpska koliko i hrvatska. Dakle, i naši susjedi po jezičnoj baštini imaju pravo na nju. Drugi je par opanaka što je nisu kodificirali kao standardnu. Mi jesmo, ali i jednu i drugu inačicu. A možda ćemo i treću, s vremenom. Dok to ne učinimo, "jezer" ostaje kajkavski regionalizam, odnosno hungarizam analogijom prilagođen sličnoj hrvatskoj riječi (tzv. protetsko j kajkavci dodaju kad leksem počinje samoglasnikom pa Ana primjerice u njih postaje Jana).
Od klasičnih rječnika, tisuća se spominje u Vrančićevu (tausend, tisuća), u Mikaljinu (tisuća, hiljada, broj od tisuća, migliaro, millenarius numeru - na tisuća, po tisuća, a mille, milleni - dvi tisuće, duo milla, bis mille, duo milia), u Habdelićevu (tisuče - jezero, mille - tisuče, millio seu decies centena milia), u Vitezovićevu (milliare, tisuć, chilias, tisuć, tisućina, jezero, broj), u Belinu (migliajo, numero di mille, tisuća, hiljada - un migliajo e mezzo, mille quingenti, tisuća i po - un mezzo migliajo, semichilias, po tisuće - due migliaja, duo milia, dvi tisuće - millvolte, milies, tisuću puta, tisućkrat), u Belostenčevu i Jambrešićevu (mille, jezero, tisuće, hiljada), u Voltiđijinu (tisuća, migliajo, tausend) i u Stulićevu (tisuća, s naznakom da je iz glag. brev., mille, millium - tisuća i po, un migliajo e mezzo, mille e quingenti - po tisuće, un mezzo migliajo, quincenti - na tisuće, a migliaja, milleni - tisuć krat, sto tisuća, cento milioni, milies centena milia). A budući da je prepisivao iz hrvatskih rječnika, donosi je dakako i Vuk.
No ostaje pitanje zašto su neki naši leksikografi, koji kako vidimo spominju i noviji grecizam hiljada, pokušavali riječi tisuća pridati značenje "milijun", a riječ hiljada zadržati sa značenjem "tisuću".
Bilo kako bilo, oba su leksema potvrđena u hrvatskoj tradiciji. Pa su stoga oba i naša.
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: boboim - 23 Kolovoz 2012, 11:44:29 prijepodne
Hiljada, tisuća ili jezerača - svejedno, samo da ih je više!
Naslov: Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
Autor: Slovak - 21 Siječanj 2013, 01:04:31 prijepodne


(http://sphotos-g.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-ash4/316942_412138175537651_284571047_n.jpg)

"The concept of randomness and coincidence will be obsolete when people can finally define a formulation of patterned interaction between all things within the universe.” -Toba Beta