IMOart Forum Croaticum

Svakodnevnica => Zavičajne teme => Autor teme: nunu - 02 Lipanj 2008, 21:39:30 poslijepodne

Naslov: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 02 Lipanj 2008, 21:39:30 poslijepodne
01/06/08     NEDJELJA JUTRO(9,10 SATI)  
spustio se čovik

(http://img382.imageshack.us/img382/9012/maht6.jpg)

skinuo cipale

(http://img113.imageshack.us/img113/2636/p4300115hn6.jpg)

šamponira kosu,okupa se u jezeru

(http://img126.imageshack.us/img126/9422/p4290098ra1.jpg)

i zaradio jezikovu juhu od jedne varuške gospođe.

P.S.
SVAKI KOMENTAR JE SUVIŠAN
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: dub - 02 Lipanj 2008, 22:01:21 poslijepodne

Citat:
zaradio jezikovu juhu



(http://img442.imageshack.us/img442/1835/uhjebotedo6.jpg)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: batakljun - 03 Lipanj 2008, 09:32:52 prijepodne
mogao je bar uglancati cipele za prvo svečano kupanje ove godine.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: dub - 03 Lipanj 2008, 10:14:05 prijepodne

Ministar Zamorac je javnim medijima proslijedio forenzićko izvještje CSI Imacki u kojemu jasno stoji da svekolika prašina na obuvalima bića koje se kupalo u jezeru 20080601091000 potječe sa pristupne staze od parkinga do mjesta na kom se narečeno biće sazmijalo.
(Hangjar Press Int.)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: potjeh - 03 Lipanj 2008, 11:41:07 prijepodne
Srećom je slika zapišavanja zida izostala.  :kokice
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: dub - 03 Lipanj 2008, 11:56:03 prijepodne

Hangzar Press Int. prenosi da je u prostorije CSI Imacki upao župnik susjedne župe iz susjedne prijateljske i nesvrstane države vra Marijo Ćinezović i da je nasilno uništio sve originalne video i foto zapise zapišavanja zida (arhivska mapa s oznakom "Pissing on The Wall"), nakon čega je zadržan u prostorijama Carinske Izpostave Imacki pod sumnjom da je počinio carinski prekršaj (uništavanje prekogranične imovine i prava). Nazoćnim i bezočnim nowinnerima vra Marijo je objasnio da bi audio, video ili foto zapis zapišavanja zida mogao predstavljati sigurnosni rizik u smislu javne sablazni s obzirom na Zid Plača u svezi sa Zidom Zapišavanja a osobito eksplicitni zapisi na kojima bi bilo vidljivo troglavo spolovilo mitskog zavelimskog vilenjaka-zapišavača-zakupavača bi osim javne sablazni za malene mogli izavati određene komplekse u vjernom puku što bi dugoročno moglo imati poražavajuće uplive na natalitet u ovom dijelu Europe pa i šire.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: batakljun - 03 Lipanj 2008, 17:52:38 poslijepodne
ma koja prašina?

pa čoviče božji, jesi li ti ikad bio u modrom jezeru? službenici gradske čistoće svako lito prije početka kupanja ispoliraju kamenje na stazama tako da na njima nema ni traga prašine.

kupač, čije ime ovdje neću navesti (podaci poznati redakciji) prašinu je donio od tko zna gdje i ovim putem još jednom apeliram. sljedeći put očisti cipele prije svečanog pohoda u jezerske dubine.

kladim se da je nunu bio u koleđicama.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Insomnia - 03 Lipanj 2008, 22:58:52 poslijepodne
01/06/08     NEDJELJA JUTRO(9,10 SATI)  
spustio se čovik
skinuo cipale
šamponira kosu,okupa se u jezeru

(http://img126.imageshack.us/img126/9422/p4290098ra1.jpg)


mmm, pravi retroseksualac!
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: potjeh - 04 Lipanj 2008, 10:03:38 prijepodne
Prvi čin:
(Mjesto radnje: na štekatu iza Tinova spomenika)
Fotograf:
- Ajmo se okupat ujezero!
Kupač:
- Ajmo ća!

Drugi čin:
(Mjesto radnje: kod vode)
Kupač se skida, a fotografu neugodno.
Kupač:
- Da san se sitijo ponijo bi kupaće! Ne ću sad močit donje gaće. Obolit ću dok se osuše.
Fotograf:
- *ebate, ko pederi smo. Bude li ko pita reću da je bila neka baba s nami i da smo vasovali jezikovu juvu. A ja Potjehu reka da je pederčina...on i oni Batakljun.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 04 Lipanj 2008, 10:36:47 prijepodne
Citat: Insomnia
mmm, pravi retroseksualac!

S ozbirom da su podaci o dotičnom poznati redakciji možemo reći da dotični ne voli nogomet ni pivu, apsolutno je neodlučan u životu i osim što ne koristi metro-kozmetiku čak se niti retro-tušira niti retro- brije. Kupa se uglavnom od mora do mora, od Vrljike do Vrljike ili od Jezera do Jezera. :)

dakle nije retroseksualac nego seksualac vulgaris

a i tu je nešto omeča zadnji godina :starac
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Insomnia - 04 Lipanj 2008, 10:48:59 prijepodne
imocki metroseksualci u jezero unesu više kemije nego seksualci vulgaris.
kremice, pomadice, losioni, antiperspiranti te gelovi i lakovi za kosu pomno raspoređeni po pozamašnoj površini tijela (nerijetko imaju i kosu), znatno su štetniji od 2-3 kubična centimetra biorazgradivog šampona.

prašina je definitivno sa staze, ima karakterističnu sivkastu boju i slaže se sa košuljom i kosom.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 04 Lipanj 2008, 11:26:34 prijepodne
I varuška gospođa je zajezičavala, zajezičavala sve dok nije saznala da je dotično stvorenje iz Grubina i onda je samo rekla: „Aaaaaaa, iz Grubina, zaboravi šta san rekla, to za vas ne vridi, za vas je ono malim slovima ispod krupnog teksta“

P.S.
Grubinjani nisu ljudi već se tretiraju ko autohtone, zakonom zaštićene vrste koje imaju pravo na sve. I svašta.

P.S.S.
Ukoliko umjesto gange slušaju operu ukidaju im se sva prava i lovostaj nakon prvih taktova prestaje.

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: potjeh - 04 Lipanj 2008, 11:40:48 prijepodne
Da sam na Batakljunovu mistu definitivno se ne bi više okupa u jezeru nakon ovakve provale barbara.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: batakljun - 04 Lipanj 2008, 11:57:11 prijepodne
najintrigantnije od svega mi je pitanje je li se gospodin (ime poznato u redakciji) doista gol kupao u jezeru? nema to veze s neoliberalizmom, stari su se ljudi odvajkada kupali goli i kaže predaja da nema boljeg osjećaja od onoga kad ti po golim jajima struji jezerska voda. nema žene u našim krajevima koja ima tako laku ruku i koja tako zna pogodit vibraciju. nego za one koji neznaju, oni hrabriji redovito se malo i napiju vode (kalcij je dobar za kosti, imotski jezerani ne poznaju osteoporozu). konačno, boravak u jezeru red je završiti pišanjem. sve su to čari koje nitko ne može platit.

moj pozdrav momcima na hrabrosti, samo se vi zabavljajte, a u priču o varuškoj gospođi i onako nitko pametan ne može povirovat. u nedilju ujutro (vjerojatno je bilo i manje od 10 sati - rekao bih po sjeni), ma šta će radit doli, dajte molim vas...

nego di naš kupać nađe onu košulju, ja sam onakav dizajn vidio jedino u alan fordu u epizodi kad je bob rock išao u posjetu braći u yumi.

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 04 Lipanj 2008, 13:03:13 poslijepodne
Davno je Orilo zaključio da je dotičnome što se košulja tiče piđama look zaštitni znak.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: kukuvida - 04 Lipanj 2008, 20:33:06 poslijepodne
Citat:
Da san se sitijo ponijo bi kupaće! Ne ću sad močit donje gaće. Obolit ću dok se osuše.

odnjo ti java i aparat koji ni kroz bistru jezersku vodu ne vidi ono bitno  :zubo

Citat:
Kupa se uglavnom od mora do mora, od Vrljike do Vrljike ili od Jezera do Jezera.

još se čudi zašto su rakovi cicikrepili  :wow
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: marzenka - 04 Lipanj 2008, 21:31:56 poslijepodne
Citat:
odnjo ti java i aparat koji ni kroz bistru jezersku vodu ne vidi ono bitno

Baš kupujem aparat,pa bi tila znat koji  to može  :zubo
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: dub - 04 Lipanj 2008, 21:39:15 poslijepodne

Komercijalno dostupan fizičkim osobama - nijedan AFAIK.

Prva serija Sony (DCR PC 7E) iz 1995./1996. i sličan Panasonicov camcorder (miniDV video kamera) iz iste (prve generacije digitalnih video kamera) imali su "grešku" da vide kroz odjeću i kroz par metara relativno bistre vode. AFAIK, još uvijek nisu povukli (uz nuđenu zamjenu) ni 10% prodanih primjeraka.

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: batakljun - 05 Lipanj 2008, 12:52:28 poslijepodne
odnjo ti java i aparat koji ni kroz bistru jezersku vodu ne vidi ono bitno 

a, ko će ga znat, more bit da je bio mali otvor blende, a more bit i da je štogod drugo bilo malo. raspitaj se ti u nunua, on je to zna iz prve ruke.

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: dub - 05 Lipanj 2008, 13:25:47 poslijepodne
Dezinformatorska spodoba koja se predstavlja kao Batakljun napisao/la je 20080605125228:


Citat:
more bit da je bio mali otvor blende


Ne mogu virovat da ovo ne radiš namjerno, da ne znaš odnos otvora zaslona i dubinske oštrine.
Pih, podmetati ovakove stvari na forumu čiji pokretači imaju i fotoklub.

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Insomnia - 05 Lipanj 2008, 14:43:26 poslijepodne
bata je ziher mislijo na osvjetljenje, naime, i ja pokušavam dokučiti što je ono mrčavo pod vodom...
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: batakljun - 05 Lipanj 2008, 15:23:10 poslijepodne
ma ne radi se ovdje o daljini, pa tu je jedva tri metra, evidentno je greška u otvoru bledne, ali pustimo svjedocima iz prve ruke.

p.s. nunu nije član kluba fotografa i jedino foto obrazovanje koje ima je par razgovora s grunfom olujićem isprid nekadašnjeg semija.

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: kamenjarka - 08 Lipanj 2008, 13:10:31 poslijepodne
Citat:
i ja pokušavam dokučiti što je ono mrčavo pod vodom...

Bit će da je to naš domaći imo Nessie  :ajme
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Insomnia - 08 Lipanj 2008, 20:33:10 poslijepodne
Bit će da je to naš domaći imo Nessie  :ajme

pa je, vazda ga spominju, a još ga nitko nije vidijo :zubo
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: mcora - 12 Lipanj 2008, 20:51:54 poslijepodne
odnjo ti java i aparat koji ni kroz bistru jezersku vodu ne vidi ono bitno  :zubo

hmmmmmm....
a da prilikom slijedećeg kupanja u jezeru dotičnog grubinjanina zovete mene s potrebnom opremom za vjerodostojno snimanje ???  ;)

:mcora
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: dub - 13 Lipanj 2008, 12:18:05 poslijepodne

CSI Imacki::Arhivska mapa: Arar s'lači a mutap oblači::
Case: Mitski zavelimski zapišavač/zakupavač; uzročno posljedične sveze s masovnom pojavom zmija koje se čuju ko ulje iz getribe
Izjava NN babe: Kašnje mu je bilo lašnje (fascikla izuzeta)
PitanjA: Čiji mutap na obali leži? Je li u pitanju žvižđač/dovabljivač zmija s odgođenim djelovanjem? Je li mitsko biće zbog prosvjeda pripadnika lokalnih snaga Vojske Ćudorednog Spasa poslalo na Imacki 1/7 Imacki Zala?
Napomena: (Za pra MariJa Ćinezovića i Vojsku Ćudorednog Spasa) Na fotografiji je ispred zobnice ogoljena jasenova (nepotvrđeno jasenova) grana (nastala vjerojatno pri pravljenju jasenove trube - nepotvrđeno) a ne ono što vi mislite (dio ručice getribe mitskog bića zaklonjen pri sazmijavanju i/ili ulazku u vodu). Fotografija čiji je ovo dio uopće ne potječe s lica smista: Izvor:
http://i89.photobucket.com/albums/k212/djshaba/KopijaodIMG_5917.jpg


Slika prva


(http://img71.imageshack.us/img71/9103/kopijaodimg5917zoommm2.jpg)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: dub - 13 Lipanj 2008, 12:19:32 poslijepodne

Slika druga: Dolazak
Komentar: Uzorak liči


(http://img71.imageshack.us/img71/2081/maht6zoomjg3.jpg)

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: dub - 13 Lipanj 2008, 12:25:35 poslijepodne

Slika treća
Komentar: Uzorak naliči (od naličje).
Analizom dostupnih i izuzetih vlakana s lica smista navodnog sazmijavanja mitskog bića pokazala je da se ne može raditi o tkanju koje ima različito lice i naličje. Uzorak je približno inverzni mutapski b-c-b tj. c-b-c. Fotografija nije color negativ.
Pitanje: Čija roba na obali stoji?


(http://img71.imageshack.us/img71/6569/p4300115hn6zoomvq9.jpg)

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: dub - 13 Lipanj 2008, 15:25:48 poslijepodne

Slika četvrta

(http://img73.imageshack.us/img73/620/fenixun4.jpg)


Kako Hangjar Press Int. doznaje od neimenovanog službenika aerodroma "Bleso" dream-team task force CSI Imacki je otputovao u Houston na poziv NASA-e.
Neimenovani službenik zračne luke "Bleso" kaže da ih je dobro zapamtio jer su bili drimni i neispavani a slučajno je jednome zgazio na podočnjake. Zapamtio je i fotografiju iz priloga jer je pri pospremanju zgaženih podočnjaka ispala iz džepića na perlonki neimenovanog djelatnika CSI Imacki.
Hangjar Press Int. agencijski team za iztraživačko novinarstvo i rudarske aktivnosti u nosu po dojavi neimenovanog izvora iz jednog radijon - amaterskog kluba iz treće zemlje i trećeg svijeta došao je u posjed autentičnog audio zapisa:
 "Imacki, we have a problem. Houston is talking".
Po svemu sudeći sonda Fenix je otkrila da mitski zavelimski zapišavač/zakupavač obnaša određene ilegalne funkcije na Marsu kao što su plivanje, prpanje, zaprpavanje, zapišavanje i sl. u Marsovsku pržinu a kao što je općepoznato za te i  takve aktivnosti upravo NASA ima zakupljena prava apsolutnog prvenstva.
Očito je biće, povrijeđeno neplaniranim bojnim djelovanjem lokalnih pripadnika Vojske Ćudorednog Spasa, odlučilo, barem privremeno, naći malo mira na Marsu.
Kako i zašto se biće našlo u objektivu sonde Fenix?
Je li to slučajnost ili produkt zavjere?
Je li biće namjerno prpalo po Marsovskoj pržini naočigled Fenixa i što nam time poručuje?
Slijedi li 2/7* Imackih Zala i kad?



(* 2/7  - 2./7. - drugo od sedam, glavni uvrednik u Hangjar Press Int. odbio je potvrditi glasine koje se šire iz Houstona o tome da je naše mitsko biće imalo bliski susret bilo koje vrste sa  legendarnom 7/9 (Seven of Nine) te da NASA ima dokaze o tome u podacima koji su stigli sa sonde Fenix).




Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: dub - 17 Lipanj 2008, 13:33:12 poslijepodne
Hangjar Press Int. je ponovo korak isprid i dva iza i posjeduje dokaze i/ili snažne indicije da je 2./7 Imacki Zala na djelu.

Vukojarac u obliku vukopasa!


Glavni uvrednik tvrdi da će Vlada opet sve zanijekati iako se premijeru omaklo:
- Najvažnije je da je narod sit!


Shit!?


Tragači Hangjar Press Int. danas su u vukojebini pronašli kameru naše lutajućeg fotoreportera koji je nestao.
Nije mu prvi put ali su ovaj put pronađene fotografije uznemirujuće.


(http://img232.imageshack.us/img232/8372/vukopasyf1.jpg)

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 20 Lipanj 2008, 18:56:48 poslijepodne

Citat:
Baš kupujem aparat,pa bi tila znat koji  to može

http://www.youtube.com/watch?v=ov7W6lDSGqo (http://www.youtube.com/watch?v=ov7W6lDSGqo)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Johny 123 - 06 Srpanj 2008, 11:02:41 prijepodne
 ;D Ovo je predobro!!
Naslov: Turisti će u Jadranu ostaviti milijun kilograma kozmetike
Autor: Zavelim - 10 Srpanj 2008, 15:42:18 poslijepodne
http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/14188/Default.aspx (http://www.slobodnadalmacija.hr/Mozaik/tabid/80/articleType/ArticleView/articleId/14188/Default.aspx)

(http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-07-09/Scena/sunThumbnail.jpg)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Insomnia - 10 Srpanj 2008, 15:46:02 poslijepodne
imocki metroseksualci u jezero unesu više kemije nego seksualci vulgaris.
kremice, pomadice, losioni, antiperspiranti te gelovi i lakovi za kosu pomno raspoređeni po pozamašnoj površini tijela (nerijetko imaju i kosu), znatno su štetniji od 2-3 kubična centimetra biorazgradivog šampona.


a šta san ti ja reka...
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: andjeo gabriel - 03 Kolovoz 2008, 16:46:55 poslijepodne
Razmišljate li o tom gdje svi ti koji se kupaju u jezeru vrše nuždu ili živite u uvjerenju da imaju toliki gepek za sve to  srane i pišanje sačuvat za iznit pridvečer vani u javnu kanalizaciju. Ja bi zabranio kupanje u jezeru dok se ne riješi takav problem jeru živimo u vrimenu koje je ižinjalo rješenja. 
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 03 Kolovoz 2008, 17:40:54 poslijepodne
@andjeo gabriel


Upis stvarno, ono stvarno, potiče na razmišljanje, i to višenitno:


- prvo zlobno, koliko dobiš po komadu novoinstaliranog kemijskog WC-a

- prvo neprimjereno, je su li no anđeli čisto duovna bića, mogu li se utjelovit ko bespolci i seru li i pišaju, bi li Gabrijel okasnijo navistit da ga je natralo pa da je mora tražit di će za bus po izraelskim pustinjama

- prvo brezobrazno, za koji će ti κ...c ona sintagma s vršenjem kad već u istoj rečenici spominješ i velika nužda i pišanje, ne znam je li mi gore na javnom jal privatnom mistu/glasilu pročitati ili čuti sintagmu s bilo kakvim vršenjem uključujući i vršenje/obnašanje/obavljanje nužde negoli vidit/čut obavljanje narečene na javnom mistu

- prvo realno, za povirovat je da većina piša u vodu i to iz vode a ne s kraja, za nepovirovat je da seru u vodi nego da odu do najbližeg WC-a (nije daleko ako se na vakat pođe) ili u malo gorem slučaju za najbliži bus ili kamen jal kakvu treću zaklonicu, sad s obzirom na stanje kanalizacijskih pročišćavača ni tu ti u konačnici nema puno razlike osim što u ovom drugom slučaju zaklonice u okolišu ostanu privremeno (za vrijeme poluraspada krutog izmeta) kontaminirane nagaznim biološkim minama a koje nakon poluraspada opet imaju povoljan učinak na bujanje vegetacije u okolišu

- prvo iskustveno, zabrane nikad ništa nisu iskorijenile

- prvo zločasto, a da ti to nisi poša(o)/la s kakvim/om za bus ili za polu jal u kakvu treću zaklonicu pa jal ti jal on/a ugazili u more bit da i nije bilo govno more bit da je se pas posra a vas smetnilo s nakane, BTW, nu nagazna biološka u okolišu more imat i ćudorednu funkciju
...


Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: andjeo gabriel - 04 Kolovoz 2008, 08:45:29 prijepodne
Kad se takve stvari zamotaju u celofan ne oćute se. ;D
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 04 Kolovoz 2008, 08:51:22 prijepodne

Eeee, a koliko no je vrime (polu)raspada celofana, šmedljiv ti nosić, tankoćutan čaak.
:)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 07 Kolovoz 2008, 11:18:42 prijepodne
Srića moja da mcora nije bila onomad kad sam se kupa u jezeru, ona bi garant odma nazvala policiju.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: mcora - 12 Kolovoz 2008, 21:38:34 poslijepodne
Srića moja da mcora nije bila onomad kad sam se kupa u jezeru, ona bi garant odma nazvala policiju.

 za pozvati policiju nije mi bitna količina dlaka, nego broj nogu koje te iste dlake nose... ;D

:mcora
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Death-of-Art - 16 Kolovoz 2008, 16:56:19 poslijepodne
ha ha ha

ajme. s ovim zavelimom...uvijek neki problemi.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 22 Kolovoz 2008, 10:12:13 prijepodne
preneseno sa imotskiportal.com

Omiljeno kupalište Imoćana prirodni biser Modro jezero, po svemu sudeći mogao bi postati veliki problem upravo njima. Godinama su njegovu bistru i čistu vodu ljeti koristili samo kupači iz grada i tek poneki stranac, koji bi jednostavno zalutao u Dalmatinsku zagoru. Danas je slika posve drugačija. Prema neslužbenim podacima, samo tijekom srpnja i u prvoj polovici kolovoza čari vode Modrog jezera okušalo je više od 3 tisuća stranih turista, ponajviše Mađara ,Slovaka i Čeha, te nešto manji broj Nijemaca i Engleza. Svi oni ljetovali su u obližnjem Makarskom primorju, a Modro jezero bila im je ugodna jednodnevna destinacija. Za njegove ljepote doznali su putem interneta, televizijskim emisijama, po lecima Turističke zajednice. U razgovoru s mnogima od njih doznajemo da će se već sljedeće godine ponovno doći kupati u Modrom jezeru, a neki od njih planiraju i cijeli godišnji odmor provesti u Imotskom.

I gdje je tu problem, pitaju se mnogi. Svatko želi što više gostiju, a Imoćani negoduju. No imaju pravo. U prvom redu Modro jezero nema uređene plaže, već isključivo svoje prirodno okružje, nema uređenih sanitarnih čvorova, čuvara ili zaštitara prirode. Hrpe smeća ostaju poslije svakog izleta stranaca u jezero, pa samo zahvaljujući entuzijazmu nekolicine imotskih ekologa mjesta za kupanje ostaju donekle čista. Mnogi stranici koriste i prečace za uspinjanje iz jezera, što je izričito zabranjeno, no nema ih tko za te prijestupe upozoriti ili im naplatiti kaznu, pa poslije njihova odlaska ostane dosta urušenih staza.

“To je tek početak, jer svakim danom, a posebno ljeti, Modro jezero, pa i Crveno postaju destinacije koje posjećuje sve veći broj turista. Mi smo prije nekoliko dana na prezentaciji turističke ponude Imotskog u Makarskoj podijelili više od pet stotina propagandnih letaka o ljepotama Imotskog, prikazali film o Modrom jezeru. To je naša zadaća i dužnost, a neki drugi bi trebali osmisliti samu ponudu u Imotskom i to naplatiti od turista. Ako je samo tijekom srpnja i polovicom kolovoza bilo oko pet tisuća kupača turista u Modrom jezeru već dogodine, ta brojka bi mogla biti udvostručena. Dolazi nam autocesta, a kada se probije tunel Sveti Ilija bit će to prava navala. Dva puta godišnje vršimo sanitarnu kontrolu vode, popravljamo staze i uređujemo naš prirodni biser” navodi direktor TZ Grada Imotskog Luka Kolovrat.

Očito, turistički val zapljusno je i Imotski i to njegov najosjetljiviji dio. Na njima je da se prilagode novim izazovima.

-------------------------------------------------------------------------

Ovoga ljeta sam nekoliko puta bio u jezeru,stranci su vrlo pristojni,sve smeće pokupe sa sobom i hodaju prečacima znatno manje nego mi domaći.
Fascinirani su prirodnim okružjem u kojemu su se našli i iznimno čistom vodom jezera.
Čujem i razmišljanja fala bogu rijetka kako nam stranci  u jezeru ne trebaju ali na njih se ne treba obazirati.
Njihov kao i naš boravak u jezeru traje nekoliko sati,pravo na jedno pišanje u jezero imaju kao i mi ili ćemo ih diskriminirati.velika nužda,velika nužda je potreba koja se u jezeru događa iznimno rijetko ali i za to postoji rješenje,plivanje do velikoga kanala.



 
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Insomnia - 22 Kolovoz 2008, 10:19:22 prijepodne
do sad nikad nisam dotakla vodu modrog jezera, sad sam sigurna da i neću nikad. zazirem od vode koja ne otječe.

imoćanima želim da profitiraju od stranaca koji izlete iz autobusa, okupaju se i piče za međugorje ili makarsku na ručak i noćenje.
bila sam x puta ovo ljeto na jezeru i vidjela autobuse, ali u turke svega 5 ljudi i svi iz varuši. možda potrefim u krivo vrijeme?

predložila bih turističkoj zajednici (nadam se da luka koji put ovdje poviri) da barem naprave one plastične wc-e, neka ih obojaju u maskirnu šaru, ja ću mu o svom trošku napraviti putokaze do istih.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 22 Kolovoz 2008, 10:32:36 prijepodne
Citat:
do sad nikad nisam dotakla vodu modrog jezera, sad sam sigurna da i neću nikad. zazirem od vode koja ne otječe.
o kako krivo,jezerska voda stalno otječe i stalno se puni i to kroz najbolji mogući filter kamen.ljeti više otječe nego se puni a jeseni je obratno.

Citat:
imoćanima želim da profitiraju od stranaca koji izlete iz autobusa, okupaju se i piče za međugorje ili makarsku na ručak i noćenje.
kupači u jezeru su uglavnom stranci koji dođu osobnim automobilima a vrlo rijetko gorenavedeni.

Citat:
predložila bih turističkoj zajednici (nadam se da luka koji put ovdje poviri) da barem naprave one plastične wc-e, neka ih obojaju u maskirnu šaru, ja ću mu o svom trošku napraviti putokaze do istih.

nemoj,možda te shvate ozbiljno a to bi bio problem.



Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Insomnia - 22 Kolovoz 2008, 10:44:22 prijepodne
Citat:
o kako krivo,jezerska voda stalno otječe i stalno se puni i to kroz najbolji mogući filter kamen.ljeti više otječe nego se puni a jeseni je obratno.

ok

Citat:
kupači u jezeru su uglavnom stranci koji dođu osobnim automobilima a vrlo rijetko gorenavedeni.

u dva-tri navrata sam na onom donjem parkingu viđala po par stranih autobusa. kako čujem (to mi je nekad bio posao), dolazit će i s našim turističkim agencijama koje će ih kupiti na moru.
nemam ništa protiv, dapače, treba urediti sve za njihov dolazak i prihvat. naročito prometnice obzirom da su česi poznati kao dobri vozači.

Citat:
nemoj,možda te shvate ozbiljno a to bi bio problem.

ozbiljna sam i volila bih da me shvate ozbiljno. ako će moja žrtva pomoći da se manje vrši nužda po okolišu i špiljama, nitko ne bi bio sretniji od mene.
po nekim iskustvima na moru, na primjer, i pored wc-a, neki dragi inozemni gosti više vole ići vršiti nuždu u prirodu jer im je "čistije", zato sam i spomenula maskirnu šaru.



Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 22 Kolovoz 2008, 11:07:20 prijepodne
Citat:
dolazit će i s našim turističkim agencijama koje će ih kupiti na moru.
nemam ništa protiv
ja sam protiv toga da dolaze na taj način,individualno svakako,smještaj u Imotskom svakako ali da mi iskrca četri-pet autobusa nikako.

Citat:
po nekim iskustvima na moru, na primjer, i pored wc-a, neki dragi inozemni gosti više vole ići vršiti nuždu u prirodu jer im je "čistije",

pišanje u jezeru 10 eura
sr... u velikom kanalu 20 eura

može i mastercardom
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 22 Kolovoz 2008, 12:31:25 poslijepodne
Citat:
do sad nikad nisam dotakla vodu modrog jezera, sad sam sigurna da i neću nikad

jesi li sigurna?

http://www.fotoimota.hr/gallery/displayimage.php?album=214&pos=94 (http://www.fotoimota.hr/gallery/displayimage.php?album=214&pos=94)

meni najljepša fotografija sa izložbe
foto by koramac

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: batakljun - 25 Kolovoz 2008, 17:14:34 poslijepodne
još jednom moram primjetiti s koliko bahatosti pojedinci pristupaju ovakvim temema. o strancima se govori kao o stoci koja je došla na izvorište antičke civilizacije.

gospodo draga, činjenica je da je većina tih stranaca koje se optužuje da u našoj ubavoj krajini samo ostavlja smeće civilizacijski daleko iznad većine naših sumještana. nisu oni lonci i špakeri po jezerima donešeni ni iz češke ni iz poljske, jednako kao što nisu donesene ni gume, a o uništavanu putova neću ni govoriti.

doza samokritičnosti dobro bi nam došla, ali nema tko o tome. glavno je isticati našu bahatost, samo čekam zimu i priče o sarmi u gepeku na pohodu u austrijska skijališta. 

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: aurora x - 25 Kolovoz 2008, 17:31:25 poslijepodne
a u priču o varuškoj gospođi i onako nitko pametan ne može povirovat. u nedilju ujutro (vjerojatno je bilo i manje od 10 sati - rekao bih po sjeni), ma šta će radit doli, dajte molim vas...

Ne znam kada si zadnji put bio u Modrom jezeru, no sve veći je trend spuštanja djevojke i udatih Imoćanki ranom zorom u jezero... s kavom u termosici... uz ugodno kupanje razmijene se tople ljetne varoške ćakule... i pred samo odbrojavanje podneva već se vrate doma posvetivši se svakodnevnim kućanskim poslovima, a poneka ukrade još koju minutu i popije kavu u sjeni Tina ...
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: mcora - 25 Kolovoz 2008, 20:35:34 poslijepodne

gospodo draga, činjenica je da je većina tih stranaca.... / cut /... civilizacijski daleko iznad većine naših sumještana.


"apsolutno si u pravu"  :P
pokušao mi jedan od njih objasniti da je njegov pas čistiji od nas koji se taj dan tamo kupasmo i da ne vidi razlog zašto i pas ne bi mogao u jezero

daljnja događanja su već opisana  ;D

:mcora
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: batakljun - 26 Kolovoz 2008, 10:08:22 prijepodne
ma pasi su najmanji problem. svaki kutak jezera prepun je krame, a putovi se se prije 20 godina jedva vidili.

žalosna je ta naša uvjerenost kako su za sve loše uvijek i isključivo krivi neki drugi. ovo je drastičan primjer onoga što proživljavamo svakodnevno.

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: mcora - 26 Kolovoz 2008, 11:02:32 prijepodne
ma pasi su najmanji problem. svaki kutak jezera prepun je krame, a putovi se se prije 20 godina jedva vidili.



 :batak prije 20 godina  -?

o čem ti ???  i zašto ???


:mcora
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 26 Kolovoz 2008, 12:02:36 poslijepodne
Citat:
putovi se se prije 20 godina jedva vidili.

mcora,
bata je ovdje u pravu,putevi su donedavno bili potpuno zapušteni,prije deset-petnest godina su temeljito obnovljeni.
sada se opet ne održavaju a vremenski utjecaji,odroni i ljudski faktor svakodnevno čine svoje.

Citat:
ma pasi su najmanji problem. svaki kutak jezera prepun je krame

ovdje nije u pravu,govori napamet,tu i tamo se nađe štogod odbačeno ali da je svaki kutak Modroga jezera prepun krame jednostavno nije točno.


Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: mcora - 26 Kolovoz 2008, 12:15:39 poslijepodne
mcora,
bata je ovdje u pravu,putevi su donedavno bili potpuno zapušteni,prije deset-petnest godina su temeljito obnovljeni.
sada se opet ne održavaju a vremenski utjecaji,odroni i ljudski faktor svakodnevno čine svoje.

ovdje nije u pravu,govori napamet,tu i tamo se nađe štogod odbačeno ali da je svaki kutak Modroga jezera prepun krame jednostavno nije točno.


e da doživim da je netko napisao da je makar u nečemu Batakljun u pravu ...  ;D

ali... svejedno... ne vidim kakve veze ima održavanje jezerskih putova, danas i prije 20 godina,  kao odgovor na pitanje kulture ili nekulture jezerskih kupača i "scene" koji sam odradila

kupanje u jezeru je stvar tradicije lokalnog stanovništva, kupalište nije uređeno, osobni je izbor svakog pojedinačno hoće li sići po neodržavanom putu ili ne, možda je malo bedasto promovirati kao izletište nešto što nema uvjete za prihvat gostiju, ali ne može me nitko uvjeriti da su stranci ( mislim na turiste iz drugih država) koji dolaze na jezero kulturniji od nas ( domaćih ili turista iz RH)
i onda ne očekujem kao odgovor na "scenu sa pasom" opis stanja putova kojima se  dolazi na jezero

:mcora
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 26 Kolovoz 2008, 12:21:18 poslijepodne
Citat:
onda ne očekujem kao odgovor na "scenu sa pasom"
onaj pas je vjerojatno prvi kojega sam vidio a kupam se u jezeru samo 32 godine.
psi u jezeru su iznimka a ne pravilo.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: mcora - 26 Kolovoz 2008, 12:22:48 poslijepodne
onaj pas je vjerojatno prvi kojega sam vidio a kupam se u jezeru samo 32 godine.
psi u jezeru su iznimka a ne pravilo.

a u te 32 godine ... od koje godine se stranci pojavljuju na jezeru, na kupanju ?

:mcora
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 26 Kolovoz 2008, 12:27:20 poslijepodne
Citat:
a u te 32 godine ... od koje godine se stranci pojavljuju na jezeru, na kupanju ?

1976
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Insomnia - 26 Kolovoz 2008, 12:28:59 poslijepodne
a ja vam opet kažem, treba izvršiti pritisak na lokalne vlasti da naprave koji wc, negdje ih diskretno postaviti da nisu vidljivi barem iz zraka, pa makar više ni jedan uberkulturni čeh ili poljak ne kročili nogom na jezero, mislim da ipak nije u redu doći u turke, otići u wc i ne popiti ništa.

glede staza, erozija isto čini svoje, a i priroda i zelenilo, to što su povremeno malo zarasle, najmanje je zlo.
za mene ima čak i svojevrsnu draž, daje osjećaj divljine i netaknutosti...
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: batakljun - 26 Kolovoz 2008, 14:04:53 poslijepodne
hoće li sići po neodržavanom putu ili ne, možda je malo bedasto promovirati kao izletište nešto što nema uvjete za prihvat gostiju, ali ne može me nitko uvjeriti da su stranci ( mislim na turiste iz drugih država) koji dolaze na jezero kulturniji od nas ( domaćih ili turista iz RH)
:mcora

kao prvo ne kaže se put, nego putovi u jezero.
drugo, nije toliko problem u njihovu održavanju, koliko u uništavanju za koje je ogvorno prvenstveno lokalno stanovništvo (bantu i hutu plemena).
kao treće, modro je jezero spomenik prirode i kao takvo ne može ne biti izletište, kupanje s time nema nikakve veze i ovdje se koristi u jednom pogrešnom kontekstu.


onaj pas je vjerojatno prvi kojega sam vidio a kupam se u jezeru samo 32 godine.
psi u jezeru su iznimka a ne pravilo.

ja znam bar šest pasa poimenice koji su godinama redovito, a ne samo jednom slučajno okupali u jezeru (imena poznata redakciji). međutim ključno što sam htio reći je to da kupanje pasa uopće nije problem, ni zdravstveni, ni etički, jer ako je do higijene onda se može postaviti i pitanje silaska ovaca i njihova napajanja u jezeru.
 
a ja vam opet kažem, treba izvršiti pritisak na lokalne vlasti da naprave koji wc, negdje ih diskretno postaviti da nisu vidljivi barem iz zraka, pa makar više ni jedan uberkulturni čeh ili poljak ne kročili nogom na jezero, mislim da ipak nije u redu doći u turke, otići u wc i ne popiti ništa.

glede staza, erozija isto čini svoje, a i priroda i zelenilo, to što su povremeno malo zarasle, najmanje je zlo.
za mene ima čak i svojevrsnu draž, daje osjećaj divljine i netaknutosti...

kao prvo, vidilica je godinama bila zapišana organskim otpadom mjesnog stanovništva, o toj smo temi na dugo i na široko, a tko ne zna za imotski kult pišanja na modrom jezeru taj nema o čemu ovdje pričati.
kao drugo nije problem ni turke ni jezera to što u gradu nema ni jedan aktivan javni WC, dok je bio bio je ruglo i sramota grada - to nije problem ni čeha ni poljaka, ali govori puno o kulturi i civilizaciji prostora.
na jezeru nema divljine sve ono što ti zoveš prirodom je djelo ljudskih ruku, sađeno je planski i planski manje-više održavano. ovo je još jedan pokazatelj koliko i oni koji nemaju pojma o tematici o njoj rado govore, naravno držeći se prokušanih "ekoloških" fraza...

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 26 Kolovoz 2008, 14:15:06 poslijepodne
Citat:
ja znam bar šest pasa poimenice koji su godinama redovito, a ne samo jednom slučajno okupali u jezeru (imena poznata redakciji).

ti sve znaš a što ne znaš izmisliš,
da sam ja kaza šest pasa ti bi na to da znaš barem dvanaest poimenice.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: batakljun - 26 Kolovoz 2008, 14:28:19 poslijepodne
a kako ćeš ti znat 6 pasa kad si u 32 godine vidio samo jednog - znaš li bar njemu ime?

nego pozitivno je što bar znaš od koje se godine stranci kupaju u jezeru (podatak je točan), a još bih to dopunio podacima da se 12 srpnja 1989. u jezeru ukazao prvi toples (bolje reći odmah su se ukazala dva i to češka), a da je dan iza toga zabilježen najveći posjet kupača u suvremenoj jezerskoj povijesti, računa se da ih je bilo oko 7.000. i većina je kući otišla razočarana (od tada u našem kraju nema odrasle muške osobe koja ne zna za pojam jednodnevni turistički izlet).
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 26 Kolovoz 2008, 14:36:19 poslijepodne
 :clap

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Insomnia - 26 Kolovoz 2008, 14:59:58 poslijepodne

kao prvo, vidilica je godinama bila zapišana organskim otpadom mjesnog stanovništva, o toj smo temi na dugo i na široko, a tko ne zna za imotski kult pišanja na modrom jezeru taj nema o čemu ovdje pričati.
kao drugo nije problem ni turke ni jezera to što u gradu nema ni jedan aktivan javni WC, dok je bio bio je ruglo i sramota grada - to nije problem ni čeha ni poljaka, ali govori puno o kulturi i civilizaciji prostora.
na jezeru nema divljine sve ono što ti zoveš prirodom je djelo ljudskih ruku, sađeno je planski i planski manje-više održavano. ovo je još jedan pokazatelj koliko i oni koji nemaju pojma o tematici o njoj rado govore, naravno držeći se prokušanih "ekoloških" fraza...



pretpostavljam da si i ti jedan koji je redovito zapišavao teren oko jezera, ti si tamo rođen i odrastao, a ja, za razliku od tebe i ostalih na temi,  nisam niti odrastala uz njega niti se kupala u njemu.
jezero mi je bio fenomen kojeg bih kao klinka, "turist" iz susjedne države, pogledala jednom mjesečno, vidjela nivo i boju vode, udahnula svjež zrak, pustila da me prođe jeza od grandioznosti strmih litica koje ga nadvijaju i to bi bilo sve.

kad sam spomenula "divljinu", mislila sam na povremenu obraslost staza koje ste sami spomenuli, a uopće se nisam ni osvrnula na novouređene dijelove, masline i hortenzije, to samo tvoja beskrajna arogancija i šuplja demagogija pokušava proturiti kroz svoju zamagljenu predodžbu koju imaš za sve i svakog, pa i za mene koju uopće ne poznaješ.
ja SADA IMAM PUNO PRAVO brinuti za okoliš gdje odgajam djecu, ili ti smatraš da samo ti, koji si svojevremeno zapišavao vidilice i kakao po spiljama imaš pravo iz zagreba kritizirati stanje na imotskim jezerima i okolišu općenito za razliku od nas koji ovdje živimo, a čak ni ne zagađujemo ni vodu ni okoliš ni dan danas?

p.s. tog javnog wc-a se uopće niti ne sjećam, to je prošlost, ali ako ti smatraš da tvoji sugrađani koje tako uredno blatiš ne zaslužuju wc SADA, onda ih zaslužuju ti tvoji uberkulturni česi i poljaci i ostali vikend posjetitelji.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 26 Kolovoz 2008, 15:04:43 poslijepodne
Citat:
jezero mi je bio fenomen kojeg bih kao klinka, "turist" iz susjedne države, pogledala jednom mjesečno
ne,ne ti tada nisi bila klinka iz susjedne države
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Insomnia - 26 Kolovoz 2008, 15:12:10 poslijepodne
ne,ne ti tada nisi bila klinka iz susjedne države

???
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Insomnia - 26 Kolovoz 2008, 15:12:49 poslijepodne
ok, iz susjedne republike, ako si na to mislio. u pravu si.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: dobardan - 26 Kolovoz 2008, 15:54:04 poslijepodne

na jezeru nema divljine sve ono što ti zoveš prirodom je djelo ljudskih ruku, sađeno je planski i planski manje-više održavano. ovo je još jedan pokazatelj koliko i oni koji nemaju pojma o tematici o njoj rado govore, naravno držeći se prokušanih "ekoloških" fraza...


Meni se čini da je Bato op-stop napušen i po običaju uz podikoju pametnu uglavnom buca.

Evo ti još jednom Insomnijin upis a ti reci di je ona spomenula da je na jezeru divljina.

"a ja vam opet kažem, treba izvršiti pritisak na lokalne vlasti da naprave koji wc, negdje ih diskretno postaviti da nisu vidljivi barem iz zraka, pa makar više ni jedan uberkulturni čeh ili poljak ne kročili nogom na jezero, mislim da ipak nije u redu doći u turke, otići u wc i ne popiti ništa.

glede staza, erozija isto čini svoje, a i priroda i zelenilo, to što su povremeno malo zarasle, najmanje je zlo.
za mene ima čak i svojevrsnu draž, daje osjećaj divljine i netaknutosti..."  8)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: batakljun - 26 Kolovoz 2008, 17:18:55 poslijepodne
Evo ti još jednom Insomnijin upis a ti reci di je ona spomenula da je na jezeru divljina.

"...za mene ima čak i svojevrsnu draž, daje osjećaj divljine i netaknutosti..."  8)

ti dragi moj ni iz ponovljenog pokušaja, tj. ni iz citata nisi uspio pročitati to što piše.

@ins
kako ti znaš da sam ja kako po spiljama, zar si me vidila? moram te podsjetiti da se na ovom forumu, nema tome davno vodila rasprava o zapišavanju jezerske vidilice i trebala bi se upoznati s tim tko ima kakve stavove o tome. možda činjenica da ti nije poznato da u gradu ima WC dovoljno govori o svemu.

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: dobardan - 26 Kolovoz 2008, 19:36:00 poslijepodne
ti dragi moj ni iz ponovljenog pokušaja, tj. ni iz citata nisi uspio pročitati to što piše.


Evo nacrtat ću ti ko malom ditetu kad su ti kapaciteti već tako skučeni.

Ins je rekla, glede staza, erozija isto čini svoje, a i priroda i zelenilo, to što su povremeno malo zarasle, najmanje je zlo.
za mene ima čak i svojevrsnu draž,    d a j  e      o s j e ć a j     divljine i netaknutosti...   

znači   ona  ne izriče  tvrdnju, ne tvrdi   "jezero je divlje i netaknuto"  već  samo opisuje svoj osjećaj kojeg ima kad se nađe na jezeru


pročitaj sad ponovo dio svog upisa di si se ovrnio na njeno opisivanje tih osjećaja


"na jezeru nema divljine sve ono što ti zoveš prirodom je djelo ljudskih ruku, sađeno je planski i planski manje-više održavano. ovo je još jedan pokazatelj koliko i oni koji nemaju pojma o tematici o njoj rado govore, naravno držeći se prokušanih "ekoloških" fraza..."
   
ti klapaš samo neka se klapa - zbog svoje skučenosti  ti ne primjećuješ da ona nije ništa tvrdila, već  svojom tvrdnjom negiraš nešto što ona nije ni izrekla ili ti ga po naški ona u kupe a ti u špade.

Banalni primjer: Ti se seksaš sa svojom suprugom ili djevojkom. Na vrhuncu uzbuđenja  ona ti kaže "imam dojam da sam u raju",  na što ti njoj odgovaraš "ovo nije raj nego ledina u Mujića polju".
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: batakljun - 28 Kolovoz 2008, 14:55:32 poslijepodne
jezero, ukoliko pričamo o modrom ne daje ni osjećaj divljine ni osjećaj netaknutosti. zadivljujuća ljepota tog jezera proizlazi upravo iz činjenice da je ono dio grada, dio ljudske zajednice, toliko pitomo i toliko sraslo s ljudima gotovo kao more.

na modro jezero nitko ne ide da bi se tamo osjećao divlje ili netaknuto, tamo se ide kao u svoj dnevni boravak, mladi stari bez imalo strepnje, pa zar itko strepi dok hoda po svom tinelu. eto to je srž neponovljive ljepote modrog jezera, a tebi dragi prijatelju koji to ne razumiješ mogu se samo iskreno čuditi.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: potjeh - 28 Kolovoz 2008, 15:00:05 poslijepodne
Citat:
tamo se ide kao u svoj dnevni boravak
Meni na jezeru nedostaje pivo, čips i TV.  :tuzni
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: batakljun - 28 Kolovoz 2008, 15:05:50 poslijepodne
pivo imaš kupiti u dućanu kod jatića (50 metara od grotla jezera), a odmah do ulaza imaš novootvorenu vinoteka - prvu u našem gradu.
za čips je i bolje da ga nema jer je zdravstveno problematičan, a što se TV-a tiče i za njega je bolje da ga nema jer bi se vjerojatno samo svadili oko programa, a na koncu bi vjerojatno buljio u teletekst i pratio rezultate druge lige u finskom hokeju.


 
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: potjeh - 28 Kolovoz 2008, 15:20:43 poslijepodne
 :hihi
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: dobardan - 28 Kolovoz 2008, 16:21:29 poslijepodne
jezero, ukoliko pričamo o modrom ne daje ni osjećaj divljine ni osjećaj netaknutosti. zadivljujuća ljepota tog jezera proizlazi upravo iz činjenice da je ono dio grada, dio ljudske zajednice, toliko pitomo i toliko sraslo s ljudima gotovo kao more.

na modro jezero nitko ne ide da bi se tamo osjećao divlje ili netaknuto, tamo se ide kao u svoj dnevni boravak, mladi stari bez imalo strepnje, pa zar itko strepi dok hoda po svom tinelu. eto to je srž neponovljive ljepote modrog jezera, a tebi dragi prijatelju koji to ne razumiješ mogu se samo iskreno čuditi.


Ne samo da razumim nego se i slažem s tobom glede ovoga zadnjeg što si napisa o jezeru, ali me kod tebe smeta  što na većinu upisa odgovaraš tako da slučajno ili namjerno (nebitno je li slučajno ili namjerno) prvo krivo intrepetiraš nečiji upis a zatim pljuješ po svojoj intrepetaciji a na po onome što je netko stvarno napisao.  8)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 24 Ožujak 2009, 22:31:44 poslijepodne
no comment

(http://img166.imageshack.us/img166/74/jezeroputovi.jpg) (http://img166.imageshack.us/my.php?image=jezeroputovi.jpg)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 24 Ožujak 2009, 22:48:09 poslijepodne
Najveća visina na kojoj sam sam se kupa
kraj 4/1983



(http://img5.imageshack.us/img5/2529/73324922.jpg) (http://img5.imageshack.us/my.php?image=73324922.jpg)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Slovak - 25 Ožujak 2009, 18:11:41 poslijepodne
U ljetnim mjesecima kad sila kupača nagrne u svježinu vode Plavoga jezera, predlažem da ga zovemo Žuta lokva. ;D
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: OriloGorilo - 25 Ožujak 2009, 18:14:44 poslijepodne
U ljetnim mjesecima kad sila kupača nagrne u svježinu vode Plavoga jezera, predlažem da ga zovemo Žuta lokva. ;D

Svetogrđe je Modro zvati Plavim ako ne prema sebi onda prema onima koji će možda pročitati upis a kamoli prema Modrom jezeru je to neprimjereno ...
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: batakljun - 25 Ožujak 2009, 18:23:07 poslijepodne
dobro je dok nema više ovakvih koji misle da u imotskom postoje modro i plavo jezero!

http://www.seoski-turizam.net/gradovi_hrvatske/Grad_Imotski_seoski_turizam.htm (http://www.seoski-turizam.net/gradovi_hrvatske/Grad_Imotski_seoski_turizam.htm)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Slovak - 25 Ožujak 2009, 20:28:12 poslijepodne
Svetogrđe je Modro zvati Plavim ako ne prema sebi onda prema onima koji će možda pročitati upis a kamoli prema Modrom jezeru je to neprimjereno ...
Promašen pojam svetogrđa. Svetogrđe bi bilo nazvati ga Žutom lokvom, ali kad se netko klanja šalici od kave, svetogrđe ju je pri pranju razbiti.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: OriloGorilo - 25 Ožujak 2009, 21:02:02 poslijepodne
 ;D
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 25 Ožujak 2009, 21:15:25 poslijepodne
Citat:
U ljetnim mjesecima kad sila kupača nagrne u svježinu vode Plavoga jezera, predlažem da ga zovemo Žuta lokva.


čeh
pišaj kolikoš al ne prdi bezveze
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Slovak - 25 Ožujak 2009, 22:28:44 poslijepodne
Triba i to malo u ovu ustajalu idolizatorsku mahalu. Možda se nekom napokoh prohtjedne otvorit prozor.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Alen Zg - 04 Srpanj 2009, 01:16:53 prijepodne
Nisam pijan  ::) , ne konzumiram drog :oe , mozda se nekom svidi ideja. Ovaj članak  http://www.imotskenovine.hr/Imotski/Lokalne-teme/Stara-Imota-ima-nove-plodove.html (http://www.imotskenovine.hr/Imotski/Lokalne-teme/Stara-Imota-ima-nove-plodove.html) me potaknuo na jednu ideju o tome da se sveže kravata oko Modrog ili Crvenog jezera. Mislim da bi to bio odličan marketinški pothvat što za kravatu a što za Imotu, a sad dali je to izvedivo to neznam. Eto zanima me vaše mišljenje.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 04 Srpanj 2009, 05:19:01 prijepodne

čist kao ruža
sa suncem u očima
odmotavaš si peču platna
s ruba litice
120 na sat
zasičenu pod 45°
na slobodnom kraju
s okačenim olovom za virange
virangarice virangarice garice
ili ribičkim na vlascu
modru na crljenom i obratno
doduše na modrom je lašnje
peču razmotat i ražentat
u dvi vode
u jednoj za crljeno
samo da ne pušće varbu
i da je peča
što bi rekli naši stari
na protorvackom
minimum 110 inch width
bolt of fabric
jerbo se to triba vidit iz daljeg
i triba sumirit strane okolo jedan na pet
da sliči na mašlo a ne na kurdelu
valjda si naša pravu miru
duple širine i potribne gustoće
u teksima
triba to nosat
triba lašnje roklo
Naslov: 93 METRA
Autor: nunu - 15 Ožujak 2010, 14:16:44 poslijepodne
Imotski je dobio svoj poluotok. Rekordni vodostaj u Modrom jezeru gdje je voda došla do 93 metra stvorila  je na zapadnom dijelu jezera od uzvisine gdje raste znameniti čempres, za kojega je Petar Gudelj u svojoj knjizi Put u Imotu rekao da je „koplje iz jezera“, mali poluotok. Voda je inače došla do samog kraja Velikoga puta, pa je u nedjelju oboren i prošlogodišnji rekord visine vode. Ako se nastavi podizanje razine  vode tempom kakav je proteklih dana od poluotoka bi se mogao stvoriti i otok.A on je bio davne 1976. godine u travnju mjesecu, kada je razina vode dosegla više od sto metara

(http://img15.imageshack.us/img15/4255/imotski20poluotok.jpg) (http://img15.imageshack.us/i/imotski20poluotok.jpg/)

vrilo:
http://www.radioimotski.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=207:rekordnim-vodostajem-u-modorm-jezeru-se-pojavio-poluotok&catid=34:dogadaji&Itemid=63#comments (http://www.radioimotski.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=207:rekordnim-vodostajem-u-modorm-jezeru-se-pojavio-poluotok&catid=34:dogadaji&Itemid=63#comments)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: jzr - 12 Lipanj 2010, 20:15:36 poslijepodne
30-ak ljudi u jezeru danas, temperatura vode je izvanredna!
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: kamenizg - 12 Lipanj 2010, 20:27:19 poslijepodne
30-ak ljudi u jezeru danas, temperatura vode je izvanredna!
Do kud je voda?
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Slovak - 12 Lipanj 2010, 20:40:50 poslijepodne
Do kud je voda?
do grla, uskoro će se početi nalivati u uši.  ;D
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: kamenizg - 12 Lipanj 2010, 20:43:26 poslijepodne
do grla, uskoro će se početi nalivati u uši.  ;D
Znači mi koji ne znamo plivati moremo bit sigurni da nećemo potonuti
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: jzr - 13 Lipanj 2010, 10:44:51 prijepodne
Do kud je voda?

do oni stepenica na kraju staze
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: batakljun - 30 Lipanj 2010, 13:16:28 poslijepodne
kakva je voda, zna li i'ko - je'l da nosn obične (speedo) gaće ili vunene što mi je mater isplela?

molim da se ne uključuju oni koji to ne znaju iz prve ruke.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: jzr - 02 Srpanj 2010, 15:03:29 poslijepodne
Bila ladna skroz jučer tribala bi bit dobra do ponediljka ako vako nastavi
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: jzr - 04 Srpanj 2010, 21:41:12 poslijepodne
Voda odlična i ima ljudi, u subotu popodne 80 a galebova 211
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Insomnia - 07 Srpanj 2010, 16:05:28 poslijepodne
Voda odlična i ima ljudi, u subotu popodne 80 a galebova 211

a pišaju li s vidilica?
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: likarija - 07 Srpanj 2010, 19:15:20 poslijepodne
a pišaju li s vidilica?

jok, samo su ćurnili. ;D
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Insomnia - 08 Srpanj 2010, 08:34:05 prijepodne
ja bih se otišla dogod i okupat da nije tih vidilica i straja od imockih urinatora.. još me više stra ko će me nosit uzbrdo na koncu dana.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 08 Srpanj 2010, 08:54:45 prijepodne
Ma urinatori pišaju u ćošku od vidilice tako da im pišaka štrapa po cipelama koje obrišu kasnije o nogavice. Nema tu straja za kupače.

A što se tiča uzbrdice i nosanja ukrkit ću te ja, nema beda.

Dok se ne privalimo.  ;D
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 08 Srpanj 2010, 08:57:49 prijepodne
Priporučit će se potjeh i nunu da te uzmu jedan za noge i drugi za ruke i nose gorikar no nemoj pristat jerbo će te kad dođu do prid vrvo sigurno paslo maslo ruknit nizastrmo.  :)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Potjeh - 08 Srpanj 2010, 08:59:13 prijepodne
hahahaha, ne uvedi me u napast.
ja ću se otić okupat u jezero u nedilju popodne s dicom. ako triba povest karjolu za insomniju nije problem.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 08 Srpanj 2010, 09:52:46 prijepodne
Priporučit će se potjeh i nunu da te uzmu jedan za noge i drugi za ruke i nose gorikar no nemoj pristat jerbo će te kad dođu do prid vrvo sigurno paslo maslo ruknit nizastrmo.  :)

gospođo Sharon
priporučam vam da govorite u svoje ime
ovakav način komunikacije je daleko ispod vašega IQ
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Potjeh - 08 Srpanj 2010, 10:01:33 prijepodne
ajde šta se odma ljutiš. ne bi ženi pomoga izać iz jezera.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 08 Srpanj 2010, 10:08:10 prijepodne
ajde šta se odma ljutiš. ne bi ženi pomoga izać iz jezera.

pomoga bi ja i mužu a kamoli ne ženi
ali
ne volim džudžulovska uvaljivanja priko tuđih leđa
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Potjeh - 08 Srpanj 2010, 10:17:38 prijepodne
pomoga bi ja i mužu a kamoli ne ženi
ali
ne volim džudžulovska uvaljivanja priko tuđih leđa

(http://yelims4.free.fr/MDR/MDR45.gif)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Insomnia - 08 Srpanj 2010, 10:38:57 prijepodne
Priporučit će se potjeh i nunu da te uzmu jedan za noge i drugi za ruke i nose gorikar no nemoj pristat jerbo će te kad dođu do prid vrvo sigurno paslo maslo ruknit nizastrmo.  :)

vidim da si se naglo sitijo da bi krepa krkeći me uzastranu... ako mogu 4 kila skinit u desetak dana, to znači da bi do konca sedmog mogla i uzać sa jezera do braje..
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 08 Srpanj 2010, 12:15:40 poslijepodne
ko je reka da bi krepa  :)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Insomnia - 08 Srpanj 2010, 12:34:51 poslijepodne
ko je reka da bi krepa  :)

nije nitko, ali baš si požurio da teret sa svojih leđa pribaciš u neke druge ruke :)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 08 Srpanj 2010, 13:30:58 poslijepodne
pomno isčitavajući citirani tekst očitavam kako mi je nakana bila baš suprotna  :starac
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: andjeo gabriel - 08 Srpanj 2010, 14:43:31 poslijepodne
Što se tiče kupanja u Modrom jezeru. Ljudi su ko i prasci naj draže in se brčkat u svojin govnima. Niti minimum higijenski uvjeta nema u jezeru za opće narodno kupalište.   :misli
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Potjeh - 08 Srpanj 2010, 15:11:06 poslijepodne
undan ću na maticu. bacadu li još vriće od bicufita u nju.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: batakljun - 08 Srpanj 2010, 15:33:20 poslijepodne
Što se tiče kupanja u Modrom jezeru. Ljudi su ko i prasci naj draže in se brčkat u svojin govnima. Niti minimum higijenski uvjeta nema u jezeru za opće narodno kupalište.   :misli

koliko je meni poznato, a utvaram si da mi je dosta poznato još nisam čuo da je netko obolio kupajući se u jezeru, tu ne ubrajam razbijene glave na jezersko kamenje i porezane noge na fosile različitih boca.

zato te pozivam da sve one koji se narednih dana planiraju tamokar okupati upoznaš otkud ti takvo saznanje - da u jezeru nema ni minimum higijenskih uvijeta za kupanje. pa što onda dolje rade naši cijenjeni djelatnici doma zdravlja i njihova djeca?
Naslov: ŽUTO JEZERO
Autor: nunu - 08 Srpanj 2010, 22:05:36 poslijepodne
Što se tiče kupanja u Modrom jezeru. Ljudi su ko i prasci naj draže in se brčkat u svojin govnima. Niti minimum higijenski uvjeta nema u jezeru za opće narodno kupalište.   :misli

dobro zboriš anđele
evo ja se 34 godine kupam u Žutom Jezeru,oko mene plivaju govna
kad zažeđan na po jezera zaronim dva metra i nalijen bocun vode
more bit ja je od toga ova manit što me je zela


bogati ne dolazite doli jer će i vaz zeti
nemojte ni na vidilicu jer jake su fekalne pare o doli


 
Naslov: Odg: ŽUTO JEZERO
Autor: Potjeh - 09 Srpanj 2010, 07:27:08 prijepodne
evo ja se 34 godine kupam u Žutom Jezeru,oko mene plivaju govna
kad zažeđan na po jezera zaronim dva metra i nalijen bocun vode
more bit ja je od toga ova manit što me je zela
pa što roniš dva metra. da piješ ozgar još bi bijo normalan.  :hihi
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Potjeh - 09 Srpanj 2010, 08:37:54 prijepodne
zato te pozivam da sve one koji se narednih dana planiraju tamokar okupati upoznaš otkud ti takvo saznanje - da u jezeru nema ni minimum higijenskih uvijeta za kupanje. pa što onda dolje rade naši cijenjeni djelatnici doma zdravlja i njihova djeca?
bato, podsitio si me na jednog zmijavačkog gostjoničara. kad mu se gost potužijo da mu nije čista čaša odgovorio mu je: pa sad je doktur iz nje pijo.  ;D
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: andjeo gabriel - 09 Srpanj 2010, 08:49:21 prijepodne
Jel stvarno mislite kako kupači koji su u jezeru pola dana neki više griju govno i pišaku u sebi i nose to ukući, a ne olakšaju se u jezersku vodicu ili za pvi kamen koji in more sakrit pogrdu.  ;D
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Insomnia - 09 Srpanj 2010, 09:46:34 prijepodne
meni ne smeta desetak litara urina razblaženih sa nekoliko milijuna kubika jezerske vode, tu količinu fekalija popijemo s vodom, meni je samo bitno da nema svježeg urina iz zraka koji, zbog vrućine, nema se čak ni kad ohladiti kroz ariju dok stigne do moje glave.

svejedno, ove godine ću se držati tijaljine. je ladna, ali barem teče, a ima u njoj i pastrve i raka. takoj vodi nekako baš virujem...
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: andjeo gabriel - 09 Srpanj 2010, 13:24:25 poslijepodne
Usput moš samlit koju torbu kuruza ;D mlade kokoši su prispile pa zovni na kokoš i puru. :P
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: likarija - 09 Srpanj 2010, 16:12:33 poslijepodne
Usput moš samlit koju torbu kuruza ;D mlade kokoši su prispile pa zovni na kokoš i puru. :P

Kokoš i pura iz Tialjine????
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Insomnia - 09 Srpanj 2010, 18:32:32 poslijepodne
šta se ti čudiš??

pa moja baba tijaljkuša koja je davno umrla i imala ihuhu godina, kuvala je kokoš i puru i to zvala runovićkom purom.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Insomnia - 09 Srpanj 2010, 18:34:01 poslijepodne
jebote, dobili ljudi zeru granice i odmah se ponašaju ko da su tijaljina, ploca i sebišna u albaniji...
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: likarija - 09 Srpanj 2010, 21:28:41 poslijepodne
šta se ti čudiš??
pa moja baba tijaljkuša koja je davno umrla i imala ihuhu godina, kuvala je kokoš i puru i to zvala runovićkom purom.
:clap
Vala Bogu, pametna baba.

jebote, dobili ljudi zeru granice i odmah se ponašaju ko da su tijaljina, ploca i sebišna u albaniji...

Rodice,
nažalost, ali ukuma moran s pašošon.

(za ovo na početku rečenice, dobro bi odgovorila "alias" Jovanka Broz,
autohtonim BG izrazom...  ) :tuc
Naslov: Odg: ŽUTO JEZERO
Autor: batakljun - 10 Srpanj 2010, 16:48:29 poslijepodne
bogati ne dolazite doli jer će i vaz zeti
nemojte ni na vidilicu jer jake su fekalne pare o doli


ova me priča podsjeća na jednu davnu situaciju s legendarnim jezerskim kupačem bracom zenom - vraćajući se iz jezera sretnemo neku gradsku gospoju koja je sa velikom brigom pitala može li se dolje kupati s djecom (i te je godine naime vladala priča o nekakvim problemima s jezerskom vodom). braco, ni pet - ni šest reče da ne dolazi dolje da je situacija još i gora nego se priča. gospoja se zahvali na savjetu i ode, a u očima joj se vidila briga za nas - kao da nas je već vidila na šalteru firula.
kad smo se udaljili od gospoje, braco ne čekajući da ga pitamo za objašnjenje sam poče: svaki put kad dođe dolje s djecom, donese pusti boca, ćasa od jogurta, kartušine od sendvića..., a još je nisam vidio da je ijednom išta iz jezera iznjela van. volim da dolje ne dolazi, da ne pravi nered. 

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Slovak - 13 Srpanj 2010, 00:16:30 prijepodne
Voda je odlična, sve kraste su mi otpale ko da su ih vodenjaci pozobali. Bilo je dobri komada, nenašminkani, obožavam nenašminkane komade i komade što ne pituravaju kosu. malo je ladno tek kad uđeš, zapravo se uvik pitam koji me đava tenta u vodu, kad mi je uvik ladna. Ali nešto čovika goni, neka riba u čoviku. Jer, ima u mene vode u kupatilu koje oćeš temperature, imam onu pravu slavinu s jednon ručkom. Ali mora se uskočit, pa ladno, sve trne, pa ti brzo dosadi, pa opet vrućina. Ja mislim da se mi ljudi još nismo osamostalili na kopnu. tribalo bi se manje kupat da tu evoluciju završimo, da s ribom raskrstimo.Pogledam mog mačka, neće blizu k vodi, a uvik čist.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Potjeh - 13 Srpanj 2010, 08:21:34 prijepodne
zapravo se uvik pitam koji me đava tenta u vodu, kad mi je uvik ladna.
;D
Citat:
Pogledam mog mačka, neće blizu k vodi, a uvik čist.
to nije ovi u avataru.  :o
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: likarija - 13 Srpanj 2010, 10:31:41 prijepodne
Voda je odlična, sve kraste su mi otpale ko da su ih vodenjaci pozobali.
... koji me đava tenta u vodu, kad mi je uvik ladna.

I, jesi li ili nisi za vodu ?
Ili je bolje pri vodi? :spidom
 :hm ;D ;D
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 05 Rujan 2010, 08:52:49 prijepodne
Petak 3/9/2010

vrime idealno
visina vode 13-14 metara,temperatura vode 21-22 celzijevca,sunce zalazi za stijene u 15,45 sati
12 ruskih turista,braco zen,žena dica i ja

(http://img547.imageshack.us/img547/3306/p8160011.jpg) (http://img547.imageshack.us/i/p8160011.jpg/)

(http://img838.imageshack.us/img838/2029/p8160049p.jpg) (http://img838.imageshack.us/i/p8160049p.jpg/)




Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Potjeh - 06 Rujan 2010, 08:05:54 prijepodne
lipe fotografije druže nunu. (bijo si nešto i obeta al dobro...ne bi ja ni moga)
ja se ovo lito samo jednon bućnijo u jezeru. vodio društvance od nas 11 na spust kajakom niz vrljiku, pa na podasač u karaje i na kupanje u jezeru skoron primrak. bilo štaš kazivat. nije zgodno staru čoviku izodat doli-gori. triba il jezero dovuć gori il kakvu žičaricu metnit. nu ne bi bilo zgorega i niku kućicu za prisvuć se na vilinskon počivalu.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: likarija - 06 Rujan 2010, 14:08:34 poslijepodne
Petak 3/9/2010

(http://img838.imageshack.us/img838/2029/p8160049p.jpg) (http://img838.imageshack.us/i/p8160049p.jpg/)

Mašala fotografije.
Naslov: CRVENO SA SJEVERA
Autor: nunu - 06 Rujan 2010, 23:04:56 poslijepodne
petak 3/9/2010 predvečerje

vidilica na crvenom jezeru,sjeverna strana

(http://img832.imageshack.us/img832/7227/p9030070.jpg) (http://img832.imageshack.us/i/p9030070.jpg/)


(http://img196.imageshack.us/img196/365/p9030071.jpg) (http://img196.imageshack.us/i/p9030071.jpg/)


Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Potjeh - 07 Rujan 2010, 08:00:52 prijepodne
a bravo, kudan se dođe dotlen?
Naslov: vidilice
Autor: OriloGorilo - 07 Rujan 2010, 09:35:17 prijepodne
Citat:
a bravo, kudan se dođe dotlen?
Prođeš prema Crljenom cestom sa dolje strane Modrog jezera drži se Thompsonove priporuke čim bude prilika i polako uzbrdo...
Odma imaš još jednu vidilicu sa ogradom na desno (opet) s koje nunu nije stavio fotografije...pa polako uzbrdo možeš cestom a moreš i prisić kroz šumu na gornju vidilicu Modroga di su ova dica slikana...do tu moreš doći i od Jažića gostione/bućane a kad parkiraš pojdeš lip sendvić od pršuta (nije skupo) popiješ bevandu i samo se otkoturašš na tu vidilicu brez penjanja.

Na Crljeno samo upopričaš cestom što ih je šumarija probila prema zapadu i pripaziš prije drveta koje reste na slovo U i skreneš livo jerbo je to priviše desnila za mali izlet i eto te na jednoj od dvi ograđene vidilice na Crljenom jezeru...

Tko nije bio morao bi svakako obići navedene pozicije...prekrasni vidikovci, jedni od Oltara Domovine (kako im ja tepam) kojima Imota obiluje.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 07 Rujan 2010, 12:01:20 poslijepodne
Citat:
na gornju vidilicu Modroga di su ova dica slikana

Orilo,Orilo ne čitaš naslove
Ovo di su dica je jedina vidilica Crvenoga jezera sa sjeverne strane

Autom se do nje dolazi na način da skreneš desno prvim makadamskim putem na koji naiđeš kada prođeš
vidilicu sa južne strane u smijeru Ričica
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: likarija - 08 Rujan 2010, 08:21:07 prijepodne

Orilo, malo si zabuca one rupe kod Imockog,
a i brate prikoviše spominješ neke nepodopštine ;D ;D
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: OriloGorilo - 08 Rujan 2010, 17:16:26 poslijepodne
Orilo,Orilo ne čitaš naslove
Ovo di su dica je jedina vidilica Crvenoga jezera sa sjeverne strane

Autom se do nje dolazi na način da skreneš desno prvim makadamskim putem na koji naiđeš kada prođeš
vidilicu sa južne strane u smijeru Ričica

Čitam naslove i ne vidim svoje grješke.
Dakle, ako sam te dobro razumio...na Crljenom postoje samo dvije vidilice. jedna (stara) s južne strane i jedna s novopostavljenom ogradom sa sjeverne strane?
Naslov: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 26 Veljača 2012, 13:18:31 poslijepodne
nedilja 26.02.2012,sve će biti dobro

EKSKLUZIVNI SNIMAK IZVIRANJA VODE U MODROM JEZERU!.

http://www.facebook.com/radioimotski# (http://www.facebook.com/radioimotski#)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 26 Veljača 2012, 18:01:11 poslijepodne
(http://img13.imageshack.us/img13/9013/jezerovri.jpg) (http://imageshack.us/photo/my-images/13/jezerovri.jpg/)

Naslov: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 04 Ožujak 2012, 07:52:46 prijepodne
mandrili jučer:

http://www.youtube.com/watch?v=Q-H3nOyTHMo&feature=player_embedded# (http://www.youtube.com/watch?v=Q-H3nOyTHMo&feature=player_embedded#)!
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 16 Travanj 2013, 10:04:42 prijepodne
Ovi dana jezero obara rekorde po visini vode. Prišlo je sto metara, pola s čempresom je postala otok što je zadnji put bilo 1978. godine, a vele da je 1940. i sam tad maleni čempresić dopola doša pod vodu. Na engleskoj wikipediji kažu da je najveća dubina bila 1914. i to 114m te se tad jezero kroz pećine prilivalo te stvaralo potok koji je iša u polje istočno od doma zdravlja. U nedilju je voda bila bila metar do čempresa i na kraju četvrtog puta (po geoportalu to je oko 341-342mnm), a izmirena dubina vode je bila 103m (čim su je točno izmirili ne znam). Dan prije je Stipe Čelan mirijo konpom i ispalo mu je 100m. Voda nije mogla narest 3m u jedan dan pa me zanima ko je u pravu??? I uopće koje su najveće dubine jezera u zadnji sto i kusur godina. Ima li još kakvih podataka osim ovih?

Prvi put zimi između 1940. i 1941., drugi put 30. travnja 1962., treći put također krajem travnja 1978. i evo danas, 9. travnja 2013. godine, u imotskom spomeniku prirode Modrom jezeru pokazao se otok sa znamenitim čempresom.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/207137/Default.aspx
Naslov: 102,25 m
Autor: Thadée - 16 Travanj 2013, 11:23:56 prijepodne
točna dubina vode jutros u 8.00 h po srednjoeuropskom vremenu je 102,25 m

poznato je naime na kojoj se koti nalazi dno, a poznato je i na kojoj se koti nalazi pregib puta na kojem je trenutno voda (jutros cik ispod skalina, naime dotični put je jedini koji imade skalin!)

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 16 Travanj 2013, 13:46:36 poslijepodne
i je li reste još u odnosu na nedilju iil je stalo?
Naslov: 102,25
Autor: nunu - 16 Travanj 2013, 14:40:20 poslijepodne
Citat:
točna dubina vode jutros u 8.00 h po srednjoeuropskom vremenu je 102,25 m

poznato je naime na kojoj se koti nalazi dno, a poznato je i na kojoj se koti nalazi pregib puta na kojem je trenutno voda (jutros cik ispod skalina, naime dotični put je jedini koji imade skalin!)

Opažene amplitude oscilacija razine vode Modrog jezera znatno su veće (dva do pet puta) od amplituda osciliranja Crvenog jezera. To je ujedno i jedna od najvećih enigmi ova dva bliska vodna fenomena. Najviši izmjereni vodostaj Modrog jezera za oko 68 m je viši od najviše izmjerenog vodostaja Crvenog jezera. Dno Modrog jezera 14 m je niže od najnižeg izmjerenog vodostaja Crvenog jezera. Tada je bilo procijenjeno da zapremina vode Crvenog jezera kod vodostaja 268 m n.m. iznosi najmanje 6´106 m3. Vodni režim Crvenog i Modrog jezera smatra akademik Petrik međusobno odvojenim, te pretpostavlja da nemaju značajnije veze s vodnim režimom ostalog dijela područja Imotskog polja i okolice. Ja nisam siguran da je taj zaključak točan. Posebno naglašava činjenicu da se razina vode u Modrom jezeru može dići do kote 342 m n.m.

http://www.imotskenovine.hr/Zanimljivosti/Jezera-koliko-ih-poznajemo-i-cijenimo.html
Naslov: disktabilne dubine
Autor: nunu - 16 Travanj 2013, 14:59:00 poslijepodne
Citat:
Na engleskoj wikipediji kažu da je najveća dubina bila 1914. i to 114m te se tad jezero kroz pećine prilivalo te stvaralo potok koji je iša u polje istočno od doma zdravlja


Vrijednost apsolutne kote dna jezera utvrđena je u iznosu od 239 m n.m., što je 19 m niže od kote koju je naveo akademik Roglić u svojim radovima [Roglić J (1938) Imotsko polje (Fizičko-geografske osobine)


To bi značilo da je 1914 godine dubina vode bila znatno više od 114 metara
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 16 Travanj 2013, 15:06:39 poslijepodne
Dobar članak no nije mi jasno sumnja li autor u razinu od 342m zato što mu se čini velika ili mala? Pa ta razina je ko maksimalna dobro utvrđena 1978. vjerojatno i uslikana. A ona iz 1914. ako je virovat wikipediji bila bi još viša. Sićam se jedne slike iz stare pošte di je razina vode bila golema. Zna li iko kako doć do te slike i koje je to vrime bilo? Članak je pisan 2009. a kako je lani i priklani bila najveća suša do sad, a evo sad jedna od najkišniji sezona uočene oscilacije u Crvenom jezeru su puno veće nego u članku piše. Priko 80m.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 16 Travanj 2013, 15:12:36 poslijepodne
Maksimalna razina vode zapravo bi bila vezana razinom najnižih tunela, špilja koje povezuju unutarnji rub jezera s prisojnom stranom brda. Druga stvar što je to ridak događaj. I pitanje je koliko je priča o čestom prisušivanju nakon potresa iz 1942. istinita. Ima li točnih podataka koliko je jezero prije toga prisušivalo? Pa to usporediti s količnom padalina u to doba, ako ih ima.
Naslov: 1957
Autor: nunu - 16 Travanj 2013, 15:18:42 poslijepodne
akademik Petrik  1957  naglašava činjenicu da se razina vode u Modrom jezeru može dići do kote 342 m n.m.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 16 Travanj 2013, 15:35:43 poslijepodne
A Ognjen Bonacci, autor članka ko da u to ne viruje.
Naslov: Petrik, Milivoj
Autor: nunu - 16 Travanj 2013, 17:28:46 poslijepodne
glonga pomagaj...

Petrik, Milivoj. Hidrografska mjerenja u okolici Imotskog / M. Petrik. // Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti za godinu .... Za godinu 1957. Knj. 64 / urednik Grga Novak

imali ovo digdi
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Thadée - 16 Travanj 2013, 18:13:41 poslijepodne
Dobar članak no nije mi jasno sumnja li autor u razinu od 342m zato što mu se čini velika ili mala?

čini mu se prevelika...
modro jezero, kako sam kaže ima najvišu razinu vode (daleko iznad svih drugih voda u okolici), a kako petrik u svom članku objašnjava da je za tu visinu doznao od mještana - dakle on ju nije izmjerio, nego je čuo po "kazivanju", logično je da bonačić sumnja, iako bi bilo za očekivati da je prije pisanja pogledao i dostupne fotografije.

I pitanje je koliko je priča o čestom prisušivanju nakon potresa iz 1942. istinita. Ima li točnih podataka koliko je jezero prije toga prisušivalo? Pa to usporediti s količnom padalina u to doba, ako ih ima.

ovo je dilema potpuno bez veze - potres snage onoga iz 1942. se na ovim područjima ponavlja svkih par stotina godina. kako je jezero staro više milijuna godina, smiješno je govoriti o katastrofalnim učincima jednog potresa - prije će biti da je do poremećaja vode modrog jezera došlo zbog melioracije polja i drugih zahvata što je poremetilo dotada uobičajan sezonski tok kretanja podzemnih voda.

glonga pomagaj...

Petrik, Milivoj. Hidrografska mjerenja u okolici Imotskog / M. Petrik. // Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti za godinu .... Za godinu 1957. Knj. 64 / urednik Grga Novak

imali ovo digdi

imade!

plati kavu - dobiješ kopiju.

 
Naslov: Odg: Petrik, Milivoj
Autor: glonga - 16 Travanj 2013, 19:56:42 poslijepodne
glonga pomagaj...

Petrik, Milivoj. Hidrografska mjerenja u okolici Imotskog / M. Petrik. // Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti za godinu .... Za godinu 1957. Knj. 64 / urednik Grga Novak

imali ovo digdi
Zoovi, saaamo zooovi…

Meni je naplata problem. Evo, isporučujem, a kava i zatezne u dodacima tipa dec jezerske vode i sl. kad me vidiš ondak mi se nadaj.
archive.org danas ne radi, vidi se i na twitteru
U priličitoj sam gužvi ovo miseci, ali kad je drug nunut i slični svjetonazorski različitoglednici u pitanju i odgovoru, nađen zercu vrmena.

Da je sto posala, evo…
Još samo napomena, likarija broji od nule, nula je prvi redni broj u većini programskih jezika… Akademici broje Knjiga 64, za godinu 1957. izađe 1960.
Pa ti onda referenciraj po BibTeX-u… Je li godište izdanja 1957., ili pak 1957. + n (n=1,2,3…10)?

http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=2540&page=321

BTW, je li kava ovo dana bolja u BrOkVina, ili iza TinoveGuziceTM? U Paške, ruku na srce, bubrige, džigarice, prostatu… dlaku na jezik… dlaku s jezika… brajo kad ti se to okolomota… oću reć brez dlake na jeziku… sve ti je to isto, mislim džigarice, srce, pluća…

Ne š ti Petrika i ráđe, ali De mortibus nihil nisi…
Okolo ovog bi valjalo nač rezultate istražnih radova za pripremu projekta Buškog Jezera. Kako se onih godina zvala Geotehnika? Moram nać tu referencu i osobu u Zagrebu spremnu kopat po prašnim i/ili memljivim arkivima. Trebam nać točan naziv i godište elaborata i tvrtku koja je to radila. Starija ekipa iz HEP-a bi to znala izvuć iz sjećanja. Tu je najbolje obrađen podzemni i nadzemni "sliv skupa vrulja" između Cetine i Neretve.
Moguće je da je elaborat još uvijek klasificiran (ima nekakav tadašnji stupanj i oznaku tajnosti).
Nešto referenci na vridne elaborate dalo bi se nać i u tekničoj dokjumentaciji za Ričičku akumulaciju.

O utjecaju vremena na krš glede karstifikacije, ter o učincima ekvivalentnog standardiziranog potresa na "isto" a različito karstificirano tlo, nemam vrjemena mudrijašit, napose o ljudskom utjecaju na karstifikaciju i učinke "istog potresa" na "isto tlo" pri istim i različitim stupnjevima erozije/karstifikacije.
Za one kojima se čini da ne razumiju što ja to u ovom uglavku trkeljam;
Koliko stalnih vodotokova (i izvora, bunara) je postalo povremenim vodotocima (izvorima, bunarima koji presušuju) za Vašega života?
Koliko takvih je potpuno presušilo/nestalo?
Koliko povremenih vodotoka je potpuno nestalo/presušilo od Vašeg ranog djetinjstva do danas?
Naslov: fala glonga
Autor: nunu - 16 Travanj 2013, 21:33:51 poslijepodne
Gavazzu, Roiglić i Ujević navode predaju, da je jezero u prošlosti
 znalo i toliko narasti, da se prelijevalo preko svog južnog ruba u polje.
 To bi značilo, da se dizalo do kote 386 i prema tome imalo najveću
 dubinu od 147 m. Najviša je zajamčena razina jezera, kako se čini, ona,
 koja se vidi iz slike 5. Ta je fotografija snimljena za vrijeme rata, poi-
što je sagrađen put do vode, i to, kako se čini, s južnog dijela zapad­
nog oboda, s točke označene kotom 455,4 na si. 4. Na slici 5 se vidi, da
 voda doseže upravo do zaokreta serpentina, označenog na karti slike 4
 kotom 341,8.
Prema tome je sigurno, da se jezero dizalo do kote 342,
 pa mu je tada najveća dubina bivala 103 m
. Ta je kota 42 m iznad
 kote, na kojoj je Gavazzi vjerojatno zatekao jezero, pa se ta razlika
 slaže s omom, koju on navodi kao razliku između svog opaženog vodo­
staja i traga najvišeg vodostaja. Roglić daje 345 m kao najvišu kotu
 razine, a to se približno slaže s kotom po slici 5.
 Zajamčena dubina od 103 m znatno prelazi dubi mu, koju daje Cvijić
(70 do 80 m), kao što i izmjerena najveća dužina jezera prelazi njegov
 podatak, koji je 400-500 m; iz si. 4 se vidi, da je najveća dužina jezera
 3 razinoim na 283,6 m, koju smo mi sami izmjerili, bila 420 m, a kod
 kote 342 m bi ona morala biti oko 620 m. Ro'glićeva najveća dubina od
 91 m dosta je blizu zajamčene dubine od 103 m.
 Najniži izmjereni nivo jezera od 239 m pada tridesetak metara itspod
 razine izvora Vrlike, odnosno ispod nivoa polja ispod Imotskog


glonga ,molim te...kako viditi sliku 5 iz teksta
Naslov: Odg: fala glonga
Autor: glonga - 16 Travanj 2013, 22:31:01 poslijepodne

glonga ,molim te...kako viditi sliku 5 iz teksta



A listaj sinko, listaj, bi će para…

Ejèjiga, ne mogu ja sad tu objašnjavat fiziku i kemiju il učit čeljad kako se lista knjiga - evo ti izravan link na stranicu knjige sa slikom jerbo stvarno ne znam kako se ovo ponaša na različitim OS-ovima i u različitim web-preglednicima i je li listanje u zaglavlju intuitivno uočljivo i jesu li thumbnail sličice stranica u livom okviru uredno prikazane i radi li zumiranje stranica svagdi kako se očekuje i kako je intuitivno:
http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=2540&page=350
E sad ako si na Windowsima i na Internet Exploreru, viruj mi se da ne ću palit VirualBox pa gledat i učit kako se s te stranice izvlači jpg, png… slika… kao se zumira… i kako to akademičko knijigopregledalo radi na različitim platformamam i u različitim web preglednicima.

Vengo šta se se toliko metnili u oto?

Ako abasalutni živući auktoritet za Vode Dalmacije — gospođa Štambuk-Giljanović kaže da dubljina vode mere bit 147 meteriju ili njojzina razina mere bit prama tomur na 386 mnm, o koju je se namika okolo toga priričivat.

Rič auktoriteta abasalutnoga;

Nives Štambuk-Giljanović. Vode Neretve i njezina poriječja. Split. 1998. pp. 326. —327.

»… Modro jezero. Dulji mu je promjer SI-SZ oko 800 m. Širina koleba od 250 do 400 m. Dubina ponikve mjerena je više puta. Rub je otvora krške udoline nagnut te prema najnovijim mjerenjima južni, najniži dio je 386 m nadmorske visine, a sjeverni najviši 527,7 m. Dno je najniža točka na koti 239 i 241 m. Prema tome, dubina je krške udoline od najviše točke ruba do najniže točke 288,7 m, a od najniže točke ruba do najniže točke dna 147 m.

Razina vode se penje za kišnih dana obično do 329 m nadmorske visine. Tada dubina vode iznosi 90 m. Dubina se jezera mijenja od potpunog presušenja do najveće dubine kada se voda prelijevala i iznosila 147 m. To se zadnji put dogodilo 1914. godine.

Sva su jezera u svezi sa sustavom podzemnih pukotina iz otvora čija voda izvire pod tlakom i diže visinu jezerske vode. Ti otvori nad podzemnim vodenim pukotinama, raznovrsni po svojoj veličini, izviru obično pri dnu ili na dnu jezera kao što je u Modrom jezeru, gdje se kad jezero presuši vide kao mali lijevci vanjskih vulkana.«

342 - 239 = 103 m

44 metra razlike. Imamo li nadzemne i podemne akvifere na koti 386 + 44 i/ili 386 + cca 400 m. Pa već malo gore imaš Buško Jezero s max. dopuštenom kotom vode od 716,40 mnm.

Na vr brda vrba vrda. Iliti, a zašto ne svizi 147 m?

386 - 239 = 147 evt.
386 - 241 = 145 
Koji dio nije jasan? Oćemo li se dodatno i naknadno pripetavat/nadotezavat okolo još 2 (slovima: dva metra) s ili bez geometra?

Neka ne ulazi tko ne zna hidrauliku.
Tečenje u cijevima pod tlakom. U složenim uvjetima okršenosti gdje iste cijevi imaju razne režim tečenja od nikakvog preko čistog gravitacijskog, pa preko mješovitog… do čistog tlačnog sustava.

Ne postoje dovoljna ili nikakva ispitivanja sustava ulaznih, izlaznih, ulaznoizlaznih cijevi/šupljina na međuspremničkoj posudi (nešto kao šupalj vodostan) Modroga jezera na temelju kojih bi bilo koji hidrogeolog mogao suvislo (i plauzibilno) tvrditi da razlika ulaza i izlaza uzrokovana hirauličkim tlakovima i gravitacijskim i tlačnim otjecanjem ne može doseći "preljevnu razinu posude" (Modrog jezera) na koti 386 mnm.

Re ćemo da je kojim slučajem na koti 386 mnm kruna zemljane nasute brane u kršu i da Bonaći (ili Petrik ili… whoever) potpisuje prodžekt. Bi li tad potpiso da nema teoretske i računske šamse da će se kruna zemljane brane prelit/poplavit i da je max. moguća razina jezera iza brane 342 mnm?
Malo morgen. Vako kad je u pitanju "djelo prirode" onda je dušu dalo za naprđivanje o max. mogućoj razini vode.
Naslov: slika iz 42ge
Autor: nunu - 16 Travanj 2013, 22:39:26 poslijepodne
Citat:
Ejèjiga, ne mogu ja sad tu objašnjavat fiziku i kemiju il učit čeljad kako se lista knjiga - evo ti izravan link na stranicu knjige sa slikom jerbo stvarno ne znam kako se ovo ponaša na različitim OS-ovima i u različitim web-preglednicima i je li listanje u zaglavlju intuitivno uočljivo i jesu li thumbnail sličice stranica u livom okviru uredno prikazane i radi li zumiranje stranica svagdi kako se očekuje i kako je intuitivno:
http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=2540&page=350

ma prolista sam ja ali nije to slika iz 1942 kada je po kazivanjima voda bila na ovoj visini
te slike nažalost nema kao niti one iz 1978

Citat:
Razina vode se penje za kišnih dana obično do 329 m nadmorske visine. Tada dubina vode iznosi 90 m. Dubina se jezera mijenja od potpunog presušenja do najveće dubine kada se voda prelijevala i iznosila 147 m. To se zadnji put dogodilo 1914. godine.

ovo je mit,rekla kazala,zapravo laž

1914...vodostaj 107metara a jezero se prililo,,,kako
http://www.modrojezero.org/docs/modro_jezero_l.html
Naslov: Odg: slika iz 42ge
Autor: glonga - 16 Travanj 2013, 23:03:06 poslijepodne
ma prolista sam ja ali nije to slika iz 1942 kada je po kazivanjima voda bila na ovoj visini
te slike nažalost nema kao niti one iz 1978

ovo je mit,rekla kazala,zapravo laž

ad 1
Eto te ko Potjeh na upisu o 50% (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=415.msg60569#msg60569). Sad, koliko je on tu nadotega Dogmu o neprevarljivosti pape u bitnim pitanjima vjere, da bi se vako bianco virova uredniku GK u nebitnim pitanjima manjina… duga priča.
Sad probaj zamislit Petrika akademika na ladanjskim mjerenjima 1957. i Akademiju od 1957. do 1960., prispodobi sebi (glavne) urednike Akademijinog Ljetopisa i tri godine razbucanog rukopisa u pripremi za tisak nakon par godina - 1960. Kud su sve prošle bilješke i prilozi, rukopis… i na što to sve skupa (s)liči na kraju…

ad 2
Laž, ili ne-laž, svejedno. Ne postoji nikakav (naponase plauzibilan) dokaz ni argument suprotiva tvrdnje da se Modro jezero nije našlo i ne može naći na razini vodostaja od 386 mnm.
Konačno, čoveče, što si pesak, pa pljuskom iz maštala možeš da preliješ rub rešeta, kako da ti to slikovito…

Raspra o maksimalnom mogućem i maksimalnom zabilježenom vodostaju je totalno bezze…
Ali to je dio mentaliteta…
Pada mi na pamet slika kad je ćeski paraglajderist zapejo u po Bijakove, a barbe na pentama u grackoj luci zapad se iznose oko toga ko ga je od njizi prvi vidijo jučer i di ga je točno vidijo tako da sve zvoni od trajno nezavršenog ganjci-novog otela "Beograd" priko InaMol crpke, TC Merces, pa priko trajektnog veza, … eto skoro do općinske/gracke zgrade… a ćeskog lika su Satipan Božić & Co. još sinoć pospremili na Virule ja l' na Križine…

1914...vodostaj 107metara a jezero se prililo,,,kako
http://www.modrojezero.org/docs/modro_jezero_l.html
Uzimam to ko (malo grublju) omašku tipkovnice 107 i 147.
E sad mi padaju na pamet neke treće stvari o znamenkama i mjerenjima i zapisivanju podataka.
Re ćemo da Nizozemci-Vodozemci izgovaraju brojeve ko i mi (147 - stotinu četrdeset sedam) a ne ko Janezi i Švabe (stotinu sedam in štirideset, hundert sieben und vierzig). Sad zamisli na hidrološkom mjerenju Rvata i Niskozemca-Vodozemca kako jedan miri a drugi zapisuje podatke u dokument na njemačkom jeziku. Re ćemo da Niskozemac miri, očitava po maternjem jeziku pa prevodi na njemački i dovikuje, Rvat prevodi na rvacki (podsvjesno, svjesno, however), vraća na nimački pa zapisuje… jer on samo piše onako kako čuje… prva znamenka 1, druga znamenka 7, piše je nekad na drugo nekad na treće mjesto slijeva, treća znamenka 4, završi čas na drugom čas na trećem mjestu… tu i tamo se čuje 'aj ponovi', pa se onaj Vodozemac tek tad zapeklja na očitanju 147, 174 wtf. Grješaka ko u priči. Još kad dodamo nekog s kolonijalnim mjernim jedinicama u glavi… zbijene rokove, stres, nemoguće radne uvjete… batali čoveče…
Naslov: Odg: slika iz 42ge
Autor: Thadée - 17 Travanj 2013, 00:19:48 prijepodne
ma prolista sam ja ali nije to slika iz 1942 kada je po kazivanjima voda bila na ovoj visini
te slike nažalost nema kao niti one iz 1978

na slici 5 (nije navedeno kad je snimljena, ali očito prije melioracija polja) voda je viša nego danas!


Ako abasalutni živući auktoritet za Vode Dalmacije — gospođa Štambuk-Giljanović kaže da dubljina vode mere bit 147 meteriju ili njojzina razina mere bit prama tomur na 386 mnm, o koju je se namika okolo toga priričivat.

slažem se s onim što si rekao da nema smisla određivat gornju granicu - i nema jerbo nje vjerojatno i nema, ali ne razumin kako tebi nije jasno da ovaj vodostaj od 147 m nitko živ nije izmjerio, čak ni vidio - postoji samo legendarna priča o prelijevanju (koje se moglo dogoditi i na nižoj visini vode!) i da se onda po toj priči govori o maksimalnom vodostaju, odnosno vodostaju do vrha ponikve - dalje ne može i da hoće!

a da je gospoja auktoritet, una bi navela odokle njojzi taj podatak - prepisan, izmjeren, izmišljen.... ovako - rekla/kazala.
Naslov: Odg: slika iz 42ge
Autor: glonga - 17 Travanj 2013, 02:17:11 prijepodne

a da je gospoja auktoritet, una bi navela odokle njojzi taj podatak - prepisan, izmjeren, izmišljen.... ovako - rekla/kazala.

a u pene bonačića
eto su ti ognjen i tanja rojina udana bonaći auktoriteti baš napose za modro jezero

nemoj ti meni nivesku tako, štambukova je rodon, ne mere se oprat li lugon ni svon vodon dalmacije od togar… i k tomur ti još lipo na str. 557 narečenog i citiratog libra spominje antu ujevića i libar imacka krajina (1991)

a tamo piše… joj što volim iggy pop… tamo piše — iggy pop
i poredbe radi, da ja malo prikorin nivesku, nije se satrla privormulacijama antišina teksta o modromu jezeru, ali jopet ko da se tu dade puno šta drukčije privormulirat… osim antišinih profešurski priedavački ex catedra poštapalički rječenica

za malko komparativne publicistike… za šačicu…
moje ganutjive i zlobne opazke su u vitičastim zagradama jerbo ovizi SMF vorum urljivo postupa s uglatim zagradama, a auktor (i/ili urednici) koriste obične pučke vulgaris zagrade u samom tekstu citata
 
Ante Ujević. Imotska Krajina. Grude. Imotski. 1991. pp. 21.

» … Modro jezero. Narod mu je dao ime zbog modre boje njegove vode. Modro jezero ima oblik bubrega {džigarice, srce, pluće, sve ti je to isto…}. Duži mu je promjer SI-JZ (oko 800 m). Širina koleba od 250 do 400 m. Dubina ponikve mjerena je više puta jer se do površine vode lako dolazi lijepo građenim puteljkom. {Zbog ljepote puteljka? Zbog nepodnošljive lakoće pristupa? Od izvora dva p(r)utića vode na tri strane…} Prije nego se rekne o dubini, treba naglasiti da je {Šta prije? Što poslije? Nisi na katedri. I fakat kakve veze ima redoslijed?} obod ponikve nagnut te je prema najnovijim mjerenjima22 {izvor 22 je opisan na str. 363 narečenog omiškog (vrano kluz, mače idemo u kljuz, e moj cvitane pokojni…) gruckog izdanja i radi se o  ovdek naslavičenom Petrikovom miritanju objavljenom 1960. u Akademijinu Ljetopisu za 1957. br 64. Razumi' ćete da se ovdek više neman kad obazdirat na način izlaganja auktorov i zavisne nezavidne rečenice.} južni najniži 386 m nadmorske visine, a sjeverni najviši 527,7 m. Dno je najniža točka, {čuj konstatacije, nije valjda srida} na koti 239 i 241 m. {Dva metra duplog dna govore o drevnim imanencijama imacke prirode i društva, ulazkom u Schöngen ovo ercegovačko švercersko duplo dno će se morat sravnat, a oko tog tje alkari i baukovi donit odgovarajuću uredbu o sravnjenju duplog dna i jasnoći voda do sv. Petra i Pavla ove godine najkasnije.} Prema tome, {dabome} dubina je ponikve od najviše točke oboda do najniže točke 288,7m {ovo m uz znamenku je bi će mladi jasak u gravotiskovoj gravičkoj pripravi prilipijo devedesprve, ili je kogod drugi prilipijo, a on nije odlipijo, zatim u okruglim zagradama kako slijedi auktor i/ili urednici i recenzenti prilažu dokaznicu mjera računsku, also das ist Aufmaß} (527,7 - 239 = 288,7) a od najniže točke oboda do najniže točke dna 147m (386-239=147). Razina vode penje se za kišnih dana obično do 329 m nadmorske visine. Tada dubina vode iznosi 90 m. Međutim, voda neprestano oscilira i dubina se jezera mijenja od potpunog presušenja do najveće dubine kada se voda prelijevala i iznosila 147 m. Ovo se zadnji put dogodilo 1914. i očevici toga još su živi. {Hej Slaveni! Još ste živi? Je li u rukopisnoj ostavšćini poimenice ovi auktoritet pobrojijo očevidce koji su tad bili jošte živi?} To se, vjerojatno, {Bjelowaratz, po kojemu je tvorbenom pravilu od vjeroVati postalo vjeroJatno - nevjeroVatno? Kakva je ovo jotacija ovdjek?} više neće {jasak, jasak… nbalo te sarajevo kad ne ćeš lišpe} ponoviti zbog toga jer su potresom 1942. proširene podzemne odvodne pukotine, {ko je gonijo Modro u KBC dr. petar vitezica od lavijeg srca i koronografije, na virule na altrazvuk vena? ćuj, baš proširene… je li bijo kolor doppler ili je do prvog izdanja IK 1953. već bijo tehnicolor}, što najbolje potvrđuju veoma česta presušenja samog jezera. {moj mislioče, nisi mi njeki imoćanin, ako imoćaninu otiče (a otiče uvik) a ne dotiče, prvo se pogleda koliko i zašto ne dotiče (prihodovna strana) pa se onak bači oko na rupe u rešetu s rashodovne strane. Aj Ćavela - Estavela. Tako je Suljo vozijo teretnjak s balvanima i zapejo za nadvožnjak u Zloveniji, valilo mu par cenata na jednoj gredi od nadvožnjaka pa lik uzejo špicu i macu i pomalo. Ugleda ga Janez i veli mu da glupi Bosanec da ispuha malo gume i prođe i da opet napiha gume kad prođe. Na što mu veli Suljo kako je glupi Zlovenec Janez jerbo da njemu ne fali doli vengo gori. Daklem, ili više pušća, ili se manje uliva, ili oboje? Who cares? Baba Lonačaruša bi tu bi će bacila malo autohtonog nativnog zen imackog naslijeđa (koje nema veze s Antoniom Zen-om, ili?) u vidu staroimacke peripatetične drevne dubokoumne pučke poskočice — "Di je šuplje — nije tvrdo."} U ranoj jeseni, za sušnih godina, i ranije je presušivalo (1935).

U Modrom jezeru vidan je proces zatrpavanja, naročito sa sjeverne strane, a s južne se počeo jače pokazivati tek nakon potresa 1942. godine. {Pa bolan ne bijo da u posudu od nerđajućeg čelika stalno ulivaš i izlivaš od promjene sila na stijenkama će se počet osipat, a di ne će (o)kršan vapnenac.} Tada je srušena Vidilica {Je li npr. Vicka zbog toga vidJElica?) i veliki su se blokovi kamenja survali u jezero.

Sva su jezera u svezi sa sustavom podzemnih pukotina iz otvora kojih {čijih?} pod hidrostatskim {hidrostatičkim?} pritiskom {pijezometarskim tlakom?} izbija voda i diže visinu jezerske vode. {Za njeke ovovorumske čitatelje triba natuknut kako vrulje u svom lokalnom epsilon okolišu podignu na dovoljno maloj plohi i morsku razinu, ter da je ovisno o tlaku manje-više konačno svejedno je li input doli ili gori u odnosu na razinu vode u posudi/jezeru.} Ovi otvori nad podzemnim vodenim pukotinama (kanalima) {kanalima ako je tečenje gravitacijsko, cijevima ako je tlačno (+/-) podtlačno} raznovrsni po svojoj veličini, izbijaju obično pri dnu ili na samom dnu jezera kao što je i u modrom jezeru gdje se, kad jezero presuši, vide kao minijaturni krateri ugaslih vulkana. {Jer se zbog taloženog materijala u dnu mogu vidjeti, ko da pri porastu razine ne može dotjecati iz bokova, samo što bi se u obod iznutra trebalo malo bolje (i ne samo golim okom) zagledat nakon što odtekne ko i u površinu uz obod i po sredini napose dok naglo dotječe…}«
Naslov: slika 5
Autor: nunu - 17 Travanj 2013, 06:31:45 prijepodne
Citat:
na slici 5 (nije navedeno kad je snimljena, ali očito prije melioracija polja) voda je viša nego danas!

Na slici 5 se vidi, da
voda doseže upravo do zaokreta serpentina, označenog na karti slike 4
kotom 341,8. Prema tome je sigurno, da se jezero dizalo do kote 342,
pa mu je tada najveća dubina bivala 103 m

http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=2540&page=350

u pravu si,to je vodostaj iz 1941 o kojem govori dunda
ja sam krivo vidio
ali koliko viša...čini mi se da je jednaka današnjoj
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 17 Travanj 2013, 09:04:41 prijepodne
metar viša i čempres bi zaronio u vodu :)


Da se jezero prilivalo to je skoro garant samo kojom frekvencijom i kad je to bilo zadnji put? U Glavini Donjoj je valjda kolektivni strah od prilivanja jezera. To su im noćne more pa ko zna je li ko svoju moru pritvorijo u ono "tako mi očinjeg vida". :) Volio bih doć do kakva zapisa iz 1914/1915, more i malo dalje o prilivanju jezera. Rina Milošević je davno prije imala foto aparat. Što ga ne uslika neko? Kad je Gavazzi proučava Modro jezero? U ovom radu nema konkretne godine kad se prililo, samo usmene pridaje. Je li to neko ispriča Gavazziju, pa onda Rogić pročita kod njega, pa Ujević od Rogića? Mada Ujević navodi 1914. i očevice.

nunu di su ti one kote na šajinovcu od prije proboja tunela?
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 17 Travanj 2013, 09:17:56 prijepodne
Citat:
Prema tome je sigurno, da se jezero dizalo do kote 342, pa mu je tada najveća dubina bivala 103 m. Ta je kota 42 m iznad kote, na kojoj je Gavazzi vjerojatno zatekao jezero, pa se ta razlika slaže s omom, koju on navodi kao razliku između svog opaženog vodo­staja i traga najvišeg vodostaja. Roglić daje 345 m kao najvišu kotu razine, a to se približno slaže s kotom po slici 5.

Gavazzi je neke godine (nađimo koje) vidio trag najvišeg vodostaja. Od kad je taj trag? Bi li se moga pronaći trag vodostaja iz 1914. godine? Zašto ga Gavazzi nije naša? Možda je to gleda prije 1914.,  a možda je ta visina od 342m kota na kojoj razina relativno često zapne (prvi jači odlivi), sve iznad je ekstra ritko?
Naslov: vodostaji u polju
Autor: nunu - 17 Travanj 2013, 09:44:48 prijepodne
stranica 13

https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:_IpNgNxuJ14J:www.voda.hr/lgs.axd?t%3D16%26id%3D4886+TUNEL+NUGA+IMOSKO+BEKIJSKO+POLJE&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESg_-embqdeJrPfCtrf3qkFfT4QpskKFu5hY8I7ZZvXZuBlt1pUVj7nF1JZRRETfdDguFu3yrPLc63Si_Os2Wg4BuYqengD10w_pjB6n8gsH0HOvWQQcZKW9am9PJb5rsAB6oB-E&sig=AHIEtbR1j_r7TofzhtM-hGNVfhs7JVeiyw
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 17 Travanj 2013, 10:59:45 prijepodne
Evo slike od razina vode u dnu polja. Nakon gradnje tunela i ostalih zahvata bitan postaje ljudski faktor no mogu se naslutiti kišne godine.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 17 Travanj 2013, 11:02:53 prijepodne
Nazva me nunu sav uspaničaren i veli 1914. jezero pliva - prvi svicki rat, 1941. jezero pliva drugi svicki rat, 2013. jezero pliva.......  :o  :o  :o  :o  :o  :o  :o
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 17 Travanj 2013, 13:13:11 poslijepodne
Nakon gradnje tunela i ostalih zahvata bitan postaje ljudski faktor …
Jopet on o nizvodnom odvodnjavanju. Džaba ti je gluvu prdit…
Ključno je uzvodno. Smanjenje dotoka i (ne)izravno povećanje otjecanja.
Izgradnjom brane u Kazagincu i Podgradini i tunela u Lipi smanjen je podzemni dotok značajno. Injekcijskim zavjesama u bokove Tušnice, Midene (uvjetno Zavelima) i Kamešnice (Buškog jezera, Bazena Lipa, Akumulacije Mandek) zatvorena je većina otjecanja u vrulje i Neretvu s područja Livanjskog (Grahovskog i Glamočkog) polja i pripadajućih površinskih slivnih planinskih ploha, zatim Buškog Blata, a dijelom i s pravca Duvanjskog - posljedično Kupreškog, Vukovskog, Ravanjskog, Blidinjskog. Tu se zadržava, reda veličine radi, okolo milijarda kubika vode na površini. Spriječeno je i podzemno otjecanje u Cetinu, južnije od Bazena Lipa pa do Kazaginca kroz Kamešnicu. Search "Wetlands Lipa". To dodatno znači da je pojačano podzemno otjecanje s Duvanjskog preko Roškog polja u pravcu Cetine oslobođenim podzemnim vezama nakon izgradnje brane u Kazagincu i zatvaranja ponora, a to opet znači da je smanjeno podzemno tečenje prema vruljama i Neretvi, prema Modromu jezeru. Nakon završetka ovih radova bifurkacija odvodnjavanja npr. Studenačkog polja je samo od teoretskoga značaja jerbo se prazni samo na pravac Cetina, nešto malo prema vruljama zapadnijim, i gotovo ništa prema Ričicama, Modrom jezeru, istočnijim vruljama i Neretvi.

Nademni i podzemni pravac dotjecanja iz generalnog pravca, Blidinje - Vučipolje - Vinjansko-Broćanačko-Pošuško polje, prilično je začepljen izgradnjom akumulacije Tribistovo, retencije Rastovača, akumulacije Ričice. Time je Modromu jezeru sigurno olakšano i pražnjenje u pravcu i smjeru Neretve i vrulja, ko što je prethodnim olakšano moguće pražnjenje u smjeru Cetine.
U ovom dijelu sliva ne treba zanemarit utjecaj otvorenih površinskih kopova, kamenoloma i boksitišta, napose glede drastične promjene kemije nadzemnih i podzemnih voda, kao i kombinirani sinergički utjecaj kiselosti kiša u zadnjih pedesetak godina. Pravac dotjecanja od Studenih vrila do akumulacije Ričice (i Modrog jezera) je boksitaškim površinskim i podzemnim aktivnostima u samim Studenim Vrilima i u širem području izvorišta Žukovice je prilično razvaljen, puno značajnije od također razvaljenog istočnijeg područja sliva. Narečenim regulacijskim građevinama u slivu Ričine sigurno je smanjeno procjeđivanje Blidinja u pravcu Imotsko-bekijskog, a povećano (manji otpor) u pravcu Neretve i nešto u pravcu Duvanjskog polja, nu opet nedovoljno da bi povećalo izdašnost zavelimskih izvora po južnim padinama okolo slojnica 700-800 mnm, čini se uglavnom zahvaljuć boksitašima i kamenolomcima na širem području sliva, napose zapadno i uključno od pravca Studena Vrila - Žukovica.

Nazva me nunu sav uspaničaren i veli 1914. jezero pliva - prvi svicki rat, 1941. jezero pliva drugi svicki rat, 2013. jezero pliva.......

Uzvodno, čoviče, uzvodno…
U Rami jesenas nisu rodile šljive. Do jeseni ništa od toga. Triba vidit još kako će najesen rodit šljive u Rami, Livnu i drugoj Bosni…
Vengo, je li ti već pokuša ustvrdit da ovi zadnji potres u Iranu nije prirodan već umjetnički brzi odgovor…? A?
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 17 Travanj 2013, 15:26:04 poslijepodne
Ma gledam koliko je bilo kiše koje godine ne bi li usporedio s poznatim vodostajima jezera. Ako imaš zapise o padalinama i razinama vode s drugi bitni nam lokacija samo stavljaj. Imamo razinu vode u jezeru od 1941. i to se poklapa s visokom vodom u nuglu. Volio bih imat kakav takav podatak za 1914. Voda u dnu polja ima veze i kišama u gornjim tokovima, sve se to slije dolikar.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 17 Travanj 2013, 16:16:10 poslijepodne
…Volio bih imat kakav takav podatak za 1914. …

U dostupnim digitaliziranim starim novinama nema (još) ništa za Imotski. Jutranji u ožujku i travnju 1914. javlja o poplavama i strašnim nevremenima, ali ne javlja ništa južnije od Sibinja.

Ognjen Bonaći zna što je krš i bi će za to nije potpisa Omblu. Tamoka se ljuti na "ljubitelje prirode i ptica pjevica" koji se unaprid krive nad šišmišima, a njemu je jasno da Ombla more ugrozit ljude.

Ivo Andrić, Bonaći i društvo su nešto vriško gatali u Modro jezero.

Ivo Andrić, Ognjen Bonacci, Vesna Denić-Jukić, and Damir Jukić. Hydrologic budget of the intermittent karst lake Modro jezero. Geophysical Research Abstracts Vol. 15, EGU2013-6048, 2013

Sažetak:
The work analyzes the continuous monitoring of an intermittent karst lake in south east Croatia. Modro Jezero (Blue Lake) is a collapsed doline with ongoing side slope degradation and collapsing processes. The water in the lake is mostly a reflection of the ground water oscillations in the study area, yet the significant contribution of the surface and subsurface flow of the lake’s catchment can be registered. The measured data present the first systemized and continuous monitoring of the hydrological parameters of this lake. The hydrological analysis also involved the daily rainfall data and daily average air temperatures recorded at the nearby Imotski meteorological station. Geodetic survey and photogrammetry models were used to determine the geometry of the lake. The intensities of the water level rising and falling, as well as daily average inflow and outflow into and from the lake, were calculated using the obtained data. For the purposes of the water budgeting, the effective rainfall available for the groundwater recharge was calculated according to fluid-mass balance method introduced by Palmer. Furthermore, the hydrological model was created with the attempt to simulate the inflow and outflow processes of the lake.
http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=621527

Likovi su promatrali mirnu i nemirnu površinu jezera. Čisti zen. Fotogrametrijom određivali geometriju. Ne š ti ráđe. Praćenje promjena na razini bezi ikakva pokušaja određivanja otjecanja i dotjecanja je prilično znanstveno. Znaš ono kad metneš crnu kutiju na dio sustava pa promatraš inpute i outpute. Ovdje nema ništa doli gatanja u input i output.
To ti je na priliku, rekli bi more bit Potjeh i Thadée ko da imaš izvješće u kojem su prikazane stalne promjene salda bez dugovne i potražne strane, čisti saldo. Valjda i ti pogledaš makar kakav bankovni izvadak. Što moš izgatat iz gole promjene salda, ako nemaš elemente dugovne i potražne strane? Otjecaj i dotjecaj? Moš ga simulirat. Loše. Ako nisi ni pokuša bilo kojom dostupnom teknikom raztabirit kanale kojima dotječe i otječe i njihove kapacitete.


Nego, Glavinjani Dojn ne moraju glavinjat od stra od prelijevanja jezera. Šamse za to su minimalne, nakon čitavog niza zahvata na slivu uzvodno i bočno, od kojih su najvažniji radovi na Buškom Blaru i u Livanjskom polju. Glavni put podzemnih voda prema Modrom je presječen branom u Kazagincu i injekcijskim zavjesama u obodu Buškog Blata. O tomu govori i Petrik neizravno, ko što je to jastno iz geoloških karata iz kojih se bolje gata nego iz motrenja površine jezera ko što to čine Bonaći i drugi zen promatrači mirne i nemirne površine jezera.

Milivoj Petrik. Lakes in Croatian limestone region. Proceedings… Dubrovnik. 1965. p. 8-

»A long and important line of tectonic disturbance seems to extend from Ljubuški over Grude and along the north-eastern border of the "polje" of Imotski towards Buško Blato. Along that line, there is a number of hydrogeologic phenomena: springs, sinkholes, "ponikvas" (23, 24). Among them are the springs of the river Vrlika (1, points 150-152) at the altitude of 268 m above the sea, and a number of young "ponikvas", not yet filled up and containing water. These are known as the lakes of Imotski.«
http://unesdoc.unesco.org/images/0014/001419/141974eb.pdf
s prilozima
http://iahs.info/redbooks/a073/074015.pdf

Taj podzemni akvifer (riktung Ljubuški - Buško Blato) se više ne poji iz Buškog Blata i oglomnog njegovoga površinskog i podzemnog sliva. Glavina Donja je obranjena od poplave s Modrog jezera na brani akumulacije Mandek pa i šire.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 17 Travanj 2013, 19:11:11 poslijepodne
Ma gledam koliko je bilo kiše koje godine ne bi li usporedio s poznatim vodostajima jezera. …

I šta š ti i ša ćemo mi s tizin? Svizin. Nešto izgatat iz tih podataka. Privelik je to zalogaj za hobiste, entuzijaste…

Evo mlada i nadobudna (reklo bi se imacke gore list) Jela Parlovova ima dobru idrogeološku skriptu i za početnike dostupnu i online.

Jelena Parlov. Hidrogeologija krša. Skripta za akademsku godinu 2012/2013. rgn.hr
http://rgn.hr/~jparlov/nids_jparlov/Hidrogeologijakrsa.pdf

Ne meremo ti mi ništa tutek okolo te idrogeologije. A moremo, moremo… Moremo "lobirat" (čitaj - zagovarat) pokretanje idrogeoloških istraživanja iz EU fondova, zagranični i prekogranični u kojima će savakako kao centralna figura figurirat Modro jezero i njegove oscilacije kao nekakav najbolji pokazatelj oscilacija podzemnih voda u okružju pa i šire. U "projetku" IMHO ko glavni kadar bi tribalo uključit s obzirom i bez obzira na multidisiplinarnost slijedeće likove;

Narečena Jelena Parlov ko mlada i puna energije i veza s korijenima i znanja ^ (http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=235683)…
Vinko Jović kojeg Jela spominje u skripti. Ako itko u ovom dijelu Europe pa i šire u Europi i svitu znade napravit računalni model problema - onda to znade Vinko. Glede korijena triba mu, ako se pojavi na terenu, svako malo poslat kakva starca pra Vjekine dobi ili kakvog klapca da ga priupita jesu li njegovi starinom s Jovića Mosta ili pak s Ržanova. Zna li ono Bože Vrdoljak zna matematički modelirat stvari i pojave? Da. Blaž Gotovac definitivno. Ognjen Bonacci i Tanja Roje-Bonacci. I ova mlađarija(?) što je s Bonaccijem radila ovaj rad o Modrom za radijonicu "Risk Identification and Land-Use Planning for Disaster Mitigation of Landslides and Floods in Croatia" 6-9.03.2013. u Zagrebu. Nives Štambuk-Giljanović. Glede (hidro)geologije tribalo di dovest i Slobodana Šestanovića (e, njega svako malo triba pítat jesu li njegovi starinom sa Šestánovca). Božemiprosti. Umro čovik. Pokoj mu duši. Tek sad nađo' online podatak. Umro i Petar Stojić. Pokoj mu duši. Jelena spominje i još jednog meštra hidrogeologije u skripti - Ivana Antunovića. Di je Štimac i ekipa koja je nekad bila u IGH ST okolo praktičnih terenskih istražnih teknika? Antunovića moremo pripisat i prekogranično-zagraničnoj komponenti kojoj moremo pridodat i Esenu Kupusović (Je l' joj Tarik Kupusović išta u rodu?) i treće sudionike po potribi eda se ne bi našli uvriđeni. More bit zatriba i Ćiro Blažević za motivaciju i/ili postizanje i održanje koherentnosti ekipe.

IMHO, tek takav tim bi možda moga štogod suvislo izgatat iz oscilacija vode u Modrom jezeru, nakon par godina istražnih radova na terenu, spektralne analize satelitskih snimaka širega područja, računalnog i matematičkog modeliranja problematike… i prvih testiranja modela.

Aha. A zašto Ćiro? Pa vjerojatno je negdje popucalo u relacijama. Npr. na Ombli i ko zna na čemu još. Mene vako s kore da pitaš, NHF, Bonacci ili Jović - rekla bi uvik - Jović.

»Jedan od recenzenata tijekom razgovora je pokazao zatečenost činjenicom da od bazičnih istraživanja prof. dr. Petra Milanovića, iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, na Ombli nije imao većeg sudjelovanja neki respektabilan hidrogeolog. Međutim, podsjeća da je Milanović postavio visinu brane na stotinu metara (30 niže nego u aktualnom projektu), što je projekt činilo sigurnim, ali ne dovoljno isplativim. Za njega je apsurdno da matematički model rada podzemnog vodonosnika Omble, koji je izradio splitski hidrolog prof. dr. Vinko Jović, nema procjenu zapremine vode s kojom računa akumulacija, niti priznaje prelijevanje iz vodonosnika, iako SUO na to diskretno računa.

Ove ocjene ne trebaju čuditi, jer je još tijekom izrade Studije, član komisije, splitski hidrolog svjetskoga glasa prof. dr. Ognjen Bonacci, zaključio da će se voda gubiti prema susjednim vodonosnicima, da će akumulacija poticati potrese i klizišta i da može doći u pitanje vodoopskrba Dubrovnika. Umjesto da dodatno istraže njegove sumnje, Bonacciju su dali 'nogu'. Bonacci ovih dana nije želio dodatno objašnjavati svoje ocjene, a prema kazivanju jednoga kolege, uputio ga je na osobu koja je za izradu modela dobila honorar toliko visok da je za nj kupio stan.

Još ranije, nakon što je pregledao idejni projekt, prof. dr. Petar Stojić upozorio je na mogućnost pojave skrivenih šupljina. Također, Stojić je uputio na činjenicu da u svijetu nema nijedne takve injekcijske podzemne brane, što je potvrdio i konzultant EBRD-a prošle jeseni. Ipak, ljudi iz HEP-a tvrde da u svijetu postoji niz takvih brana i da su na izvjestan način korištena njihova iskustva. Naša iskustva iz javnih prezentacija pokazuju da HEP-ovci znaju lažno navoditi obilježja HE Omble i pri tome biti uvredljivi prema neistomišljenicima. Treba znati da su iste osobe autori projekta i SUO HE Omble, što je zaista bizarnost hrvatskog upravljanja okolišem.

Primjerice, nitko nije radio modele razvoja podzemnih šupljina, tj. okršavanja, za koje u Ombli vladaju upravo idealni uvjeti. Ovih dana smo to spomenuli jednom od istaknutijih svjetskih stručnjaka za modeliranje speleogeneze, Slovencu Franciju Gabrovšeku, koji nam je odgovorio da se procesi koji se uobičajeno mjere tisućama godina, u takvim uvjetima mogu razvijati brzinom koja je dobro vidljiva čak i za ljudskog života.«
Ivo Lučić. Tri od četiri / Prvi objavljujemo tajne recenzije o HE Ombla! tportal.hr (http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/201115/Prvi-objavljujemo-tajne-recenzije-o-HE-Ombla.html) 27.6.2012 7:42

Ja vako s kore se ne virujen nijednom Ivi Lučiću izgleda. Ne mrem bolivit da je Jović napravijo to što i kako Ivo piše, nit virujen da mu je baš bila potribica od onorara s Omble kupovat stan.

Ovo o Franciju Gabrovšeku navodim zato što svak u Imoti i okolici zna iz prve ruke što je sve prisušilo i uzmanjkalo od izgradnje akumulacija, bazena i retencija uzvodno od Modroga Jezera; Buško Jezero, Jezero Mandek, Bazen Lipa, Akumulacija Tribistovo, Retencija Rastovača, Akumulacija Ričice…

Još zanimljivog štiva i citata:
Ivan Slišković. On the Hydrogeological Conditions of Western Herzegovina (Bosnia andHerzegovina) and Possibilities for New Groundwater Extractions. Geol. Croat. (http://www.geologia-croatica.hr/ojs/index.php/GC/article/view/GC.1994.20/365) 47/2. Zagreb. 1994. pp 221.-231
»After the construction of a surface water storage facility in the Tribistovo Polje, the spring at Grude discharges twice the previous volume of water. Meanwhile, only a long monitoring scheme can accurately prove this.«

Slišković dobro prikazuje "desno krilo sliva Modrog jezera". Ima još par radova na tu temu sam i ko koautor.

Uroš Stepišnik i njegova doktorska dizertacija:

»Z nastankom udornic pri Imotskem polju so se ukvarjali mnogi avtorji. Cvijič (1926) in Roglič (1938) sta trdila, da so udomice nastale z rušenjem večjih jamskih prostorov. Božičevič (1971) je ugotovil, da je Crveno jezero pravzaprav jama. Bahun (1968) je razložil nastanek Imotskih udornic s kombinacijo zniževanja površja in hkratnega rušenja jamskega stropa. Součinkovanje obeh mehanizmov povzroči nastanek udornic. Bahun (1991) je ugotovil, da so udomice na Imotskem polju lahko nastale kot ponori površinskih vodnih tokov, ki so pritekali s severa, ko so karbonate Še prekrivali neprepustni miocenski sedimenti. Kljub množici avtorjev, ki so se ukvarjali z nastankom Crvenega jezera, ostaja razlaga nastanka te velike udomice še vedno izziv.«
http://geo2.ff.uni-lj.si/pisnadela/pdfs/diss_200610_uros_stepisnik.pdf

(http://i.imgur.com/vYYg14m.jpg) (http://i.imgur.com/vYYg14m.jpg)

Isti izvor. Profil prema Bahunovom radu iz 2000. …
Naslov: Odg: slika 5
Autor: Thadée - 17 Travanj 2013, 19:19:10 poslijepodne
ali koliko viša...čini mi se da je jednaka današnjoj

na dotičnoj slici je voda dobrih 2 metra viša - donji putse niti ne nazire, a jučer/danas se jezero nije ni dotaklo skalina...

Voda u dnu polja ima veze i kišama u gornjim tokovima, sve se to slije dolikar.

glonka je u pravu jerbo otjecanje/pritjecanje u dnu polja nema veze s jezerom... bitna je količina u gornjim (podzemnim) tokovima, a ta je poremećena i vjerojatno je uzrok nešto niže razine podzemnih voa zbog čega modro i presušuje, a sigurno i u crvenom voda pada više nego prije 100 godina, samo što zbog dubine (i zbog općenito slavijeg poznavanja jezera i njegovih stijena) to nitko ne primjećuje.

inače, razina voda u jezerima ne ovisi samo o količini padalina, dapače, važnija je frekvencija - ako ide golema količina vode odjednom to uzrokuje tlak koji podiže razinu jezerske vode. 
ne slažem se s tvrdnjom da vode dva jezera nemaju nikakve veze, naime to se zaključuje iz potpuno pogrešnih podataka (crveno se jezero slabo prati) po kojima je amplituda crvenojezerske vode manja - što nije točno! crveno oscilira otprilike kao i modro, što znači da im voda potječe iz istih kanala.

potres 1942 nema velike veze s funkcioniranjem jezera, a priče o "značajnom" urušavanju su opisne, a ne znanstvene. nema niti jednog razloga zbog kojeg bi ovaj potres bio važniji od desetaka potresa prije, osim što toga nema u kolektivnoj memoriji.
a to što "znanstvenica" kao krunski dokaz navodi ujevićevu knjigu  -dokaz je stručnosti sam po sebi.
Naslov: slika 5
Autor: nunu - 17 Travanj 2013, 20:41:46 poslijepodne
na dotičnoj slici je voda dobrih 2 metra viša - donji putse niti ne nazire, a jučer/danas se jezero nije ni dotaklo skalina...


http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=2540&page=350

pogledaj još jedan put,u donjem dijelu je otočić sa čempresom,nije potopljen
voda je iste visine kao sada

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 17 Travanj 2013, 21:30:18 poslijepodne

a to što "znanstvenica" kao krunski dokaz navodi ujevićevu knjigu  -dokaz je stručnosti sam po sebi.
Baš si zločast. Ša si pa po sritnoj Nivesici? Ja niđe ne velju da je ona znanstvenica, nit "znanstvenica", vengo da je abasolutni živući auktoritet po pitanju 'Voda Dalmacije', nadzemni i podzemni što će ti jastno reć njojzina bibliografija na tu temu ako se usporedi sa svekolikim knjigaman i radoviman na tu temu odkad je knjiga. Dovoljno je reć "Vode Dalmacije" i "Vode Neretve i njezina poriječja", pa na drugu stranu vage nabacit sve ostale knjige (i radove!) na tu temu.
Druga je stvar što 'Vode Dalmacije' ko take nemaju neki znanstveni tretman i što su Ujević i njegovi očevici jedini(?) suvisli trag i izvor. Tribala je to brte prišutit ko što si imputira u ranijem upisu suprotiva Nivesice. Lipo je reka Albert:
The secret to creativity is knowing how to hide your sources.

 (http://www.quotationspage.com/quote/482.html^[/url)
Ma gledam koliko je bilo kiše koje godine ne bi li usporedio s poznatim vodostajima jezera. …
How to tell…?
Srpski vic o albanskom znanstveniku iz 1980-im. Zabilježka. Uzmemo muha i sugestivno joj govorimo:
— Ljeti, muha. Ljeti!
Muha ljeti.
Otkinjemo kriljo muhi i sugestivnjo joj govorimo:
— Ljeti, muha. Ljeti!
Muha ne ljeti.
Zaključak: Muha bez krilja nje čuje.

Evo ti za primier izvadak iz starostavne austrounjerske knjige (privremeno ću sakrit izvor, na koji već preko njekoliko puta referenciram na drugim temama ovoga voruma).
Grafikon vodostaja i padalina u Imotskom polju, Tihaljini, i Trebižatu 1889.-1893.
Šta š š njega odma vizualno zaključit?
Najjaču očiglednu korelaciju između Nuge (Drinovci) i Struga (Čapljina-Gabela)?
Ova dva srednja (Tihaljina - Kavaz-bašin most i Humac) nemaju sveze s svezon.

(http://i.imgur.com/R7CCLsJ.jpg) (http://i.imgur.com/R7CCLsJ.jpg)

škljoc2zoom
Naslov: slika 5
Autor: nunu - 17 Travanj 2013, 21:43:01 poslijepodne
1941...hrid je otok...nigdi dundina maloga čempresa koj je navodno te godine bio u vodi

(http://www.pohrani.com/f/e/SJ/3OlQ2Yj2/modro-1941.jpg)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 17 Travanj 2013, 21:45:04 poslijepodne
ako je godina vrlo kišna u imockome i posušju po svoj prilici je kišna i u duvnu. dakle tražim podatke za 1914. i 1941. da ji usporedim. imamo samo rekla kazala da se voda tad prilivala, a tijo bi bar malo potkripe u mirenjima. danas sam se raspita i živući članovi obitelji Markota koji su bili vlasnici kuće na tom mistu do 1945. nemaju u obiteljskoj tradiciji saznanje da se voda ikad prilivala.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 17 Travanj 2013, 22:41:36 poslijepodne
Citat:
Evo ti za primier izvadak iz starostavne austrounjerske knjige (privremeno ću sakrit izvor, na koji već preko njekoliko puta referenciram na drugim temama ovoga voruma).
Grafikon vodostaja i padalina u Imotskom polju, Tihaljini, i Trebižatu 1889.-1893.
Šta š š njega odma vizualno zaključit?
Najjaču očiglednu korelaciju između Nuge (Drinovci) i Struga (Čapljina-Gabela)?
Ova dva srednja (Tihaljina - Kavaz-bašin most i Humac) nemaju sveze s svezon.

bilo bi lipo da ima i 1913/1914. no i ovo bi mi bilo zanimljivo kad bi moga usporediti s razinama vode od 1927-1942. iz onog grafikona. Moreš li ti izvuć razine u metrima za Nuga iz ovog austrougurskog spisa?
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 17 Travanj 2013, 23:02:29 poslijepodne
nunu stavio na fejs sliku iz 1925. voda na koji 100m. pik nuga1941 i jezero1941 se lipo poklapa.

triba nać sliku priko 103m
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 17 Travanj 2013, 23:47:48 poslijepodne
bilo bi lipo da ima i 1913/1914. no i ovo bi mi bilo zanimljivo kad bi moga usporediti s razinama vode od 1927-1942. iz onog grafikona. Moreš li ti izvuć razine u metrima za Nuga iz ovog austrougurskog spisa?

Teško š nać hidrografske podatke za 1914. Ne viđu ih na popisu:
Verzeichnis der Veröffentlichungen des Hydrographischen Dienstes in Österreich (http://www.lebensministerium.at/publikationen/wasser/hydrographischer_dienst/verzeichnis_der_veroeffentlichungen_des_hydrographischen_dienstes_in_oesterreich.html)
Nema za 1914.: IX. Gebiet der Gewässer Dalmatiens
U Imo(t)skom i u Ružićima su mjerene količine mjesečnih padalina i prije 1914.
Gdje se čuvaju podaci? U kojem arkivu?

A ovo drugo? Ne znam ni za Vrljika Đogića Brana.
http://www.voda.hr/HV_PrikazVodostaja_EksternaVS8/A4.aspx?postajaID=282&slivID=4
Na istoj sam poziciji ko i ti, ako misliš na kote iznad mora. Kako iz brojeva Sava Galdovo odredit apasalutnu kotu vode?


Etotigana, archive.org opet na održavanju, nešto o padalinama bi moglo bit ovdek:
http://archive.org/stream/anzeiger5253191516kais/anzeiger5253191516kais_djvu.txt

A onaj austrounjerski libar ti je
Peter Ballif. Wasserbauten in Bosnien und der Hercegovina. 1896.
http://archive.org/details/wasserbauteninb00ballgoog
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 18 Travanj 2013, 17:53:01 poslijepodne
Baza WMO, za 1914. još nema ništa s područja RH ni BiH. Pregledane .tar.gz arhive.
Ako ti je toliko zapelo probaj u dhmz.hr ili na fmzbih.gov.ba kontaktirat koga.
http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/HIDROLOGIJA/historijat.html
http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/METEOROLOGIJA/historijat.html

Šta š. Ballif u Wasserbauten… tiskanim 1896. barata s deseto- i višegodišnjim podacima s mjernih hidrografskih i meteoroloških postaja u BiH, a ovi puk pa na početak Sarajevo 1902., Mostar 1898., Tuzla… i kao tek nakon toga se uspostavlja mreža civilnih meteo postaja. Malko ispod tog stave naslovnicu brošure o meteorološkim opažanjima na zemaljskim postajama u BiH 1892. pa još niže kartu s pristojnim brojem meteo postaja 1892. Ne znaju čitat njemačke brojeve?
Naslov: Odg: slika iz 42ge
Autor: Thadée - 18 Travanj 2013, 23:59:13 poslijepodne
umjesto (po meni) nepotrebno traženja kišnih godina ajmo se mi malo uhvatit čiste struke:

Sva su jezera u svezi sa sustavom podzemnih pukotina iz otvora kojih {čijih?} pod hidrostatskim {hidrostatičkim?} pritiskom {pijezometarskim tlakom?} izbija voda i diže visinu jezerske vode.

ova tvrdnja (bravo GLONGA!!!) u skladu je s teorijom nastanka jezera (i modroga i crvenog)

dakle, u dalekoj, dalekoj prošlosti (dalekoj čak i za ministra, pardon bivšeg ministra primorca) na brežuljku podi nije bilo jezera, već običan krš nalik ovome koji i mi danas vidimo - samo pošumljeniji (nestanak šuma i ogoljavanje krša u direktnoj je vezi s neolitskim kulturama - dalje na tu temu sa zavelimom, koga zanima - a ostali držte se i nadalje vladimira nazora i njegove priče o mlečanima koji su posjekli naše šume, makar je zadarski arhiv pun mletačkih odredbi o zaštiti šuma od lokalnih štetočina stanovnika, AVAJ)

prama tome, vanjski izgled našega kraja bijo je bez jezera, a unutra u dubini protjicale su vode - kao što je poznato krš je prostor izuzetnog vodenog bogatstva (treba li podsjećati da je godišnja količina padalina u hrvatskom (paće i bosanskom) krškom prostoru 40% veća nego u slavoniji (govorimo o službenom - i lako provjerljivom - podatku DHMZ za 2011 godinu)? - a da ne govorimo u istočnoj europi..., ali glavnina voda nama je nevidljiva (i beskorisna) jer protječe u velikim dubinama...
nije naodmet podsjetiti da površinske padaline (ne oborine!!!) u kršu i podzemne vode u istom tom kršu imaju vrlo suptilne, da ne kaćem indirektne sveze - imotska jezera više rastu kad se tope snijezi (al su snijezi al su labudovi) u bosni, nego kad padaju kiše u krajini!

tako je dakle voda tekla i u dubinama brežuljka podi (i u vremena dok nije bilo granica, pače ni ljudi na ovim prostorima...) gdje je na dodiru stijena različitog sastava (zato ne čudi toliki broj jezera na relativno malom području oko grada imotskoga) došlo do nastanka suženja u kanalima kojima su otjecale vode usljed čega su se javile nepravilnosti u toku - odnosno formirani su vodeni vrtlozi koji su vremenom počeli stvarati podzemna jezera koja su pod tlakom dubila sebi prostor i ostala podzemna sve dok se njihovi stropovi nisu urušili (ovom je doprinjelo i snižvanje reljefa - osim stanjivanja stropa s donje strane, strop se egzogenim procesima - to se nekoć na veliko izučavalo kod pokojog vjeke žužula, rekao bih da se uz marksistička objašnjenja društva i svijeta koji nas okružue, upravo to najviše i izučavalo, AVAJ - snižavao i s gornje strane - sve do jednom!) 

ali da ne turpijamo dalje: osim činjenice da su te vode (daklem, jezera) nama danas vidljive, sve ostalo je isto.... podzemni tok, suženja u kanalima, povećanje tlaka i rast vode.
a sad dolazi ono krucijalno:
naširoko je poznato da u kršu isti otvori (daklem estavele) i donose i odnose vodu - daklem služe kao izvori kad vode ima i kao ponori kad vode nema.
sad nas "znalci" uvjeravaju kako je čuveni potres iz 1942. godine proširio rupe (daklem estavele) zbog čega voda brže otječe i jezero presušuje... a sad se, štovano obćinstvo vratimo dva retka gore (to bi značilo da su prošireni i otvori korz koje voda dolazi - s obzirom da se radi o istim rupama, da prostite). ako je tome tako (vratimo se još par redaka gore) ne bi li bilo logično da proširenjem rupa dolazi do pada tlaka? ako bi bilo tako, onda bi to značilo da nakon 1942. više nije bilo šamse de će jezero ikada dosegnuti svoje nekadašnje visine... a kako vidimo to se ipak dogašalo, i to više puta! sapienti sat!

ako izuzmemo taj slučaj iz 1914. koji su vidjeli samo navodni očevici koje navodi (bez imena) ujević u svojoj knjizi, a onda drugi prepisuju... možemo zaključiti da je maksimalan vodostaj (dokazan i provjerljiv fotografijama) modrog jezera u XX stoljeću oko 103-105 metara - sve ostalo su marine mrđalice.
ako je tomu tako, spremni smo pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću tvrditi kako je stanje kanala/rupa/bunja u podzemlju modroga jezera istovjetno stanju od prije 1942. godine, a spremni smo po potrebi i zakleti se sa tri uzdignuta prsta (nemoj mi ti potjeh ništa klimat glavnon, i poglavnik se zaklinja s tri prsta) prid općinskim isusom da uzrok urušavanja jezerskih rubova nema veze toliko s potresima koliko s egzogenim procesima (koje smo kao što rekoh detaljno brađivali kod pokojnog vjeke) koje navodni znalci nigdje niti ne spominju, kamoli objašnjavaju....

prema tome, slobodni smo zaključiti kako potres 1942 godine nije presudno utjecao na stanje podzemlja modrog jezera, a definitivno nema nikakve veze s njegovim učestalim presušivanjem!

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 19 Travanj 2013, 09:00:25 prijepodne
Najjači dokaz da razina vode već dugo vrimena nije prišla 105m su tragovi najvećih razina vode na padinama jezera. Da je 1914. pa i koju dekadu prije voda prilivala jezero ti bi tragovi bili vidljivi Rogiću i ostalima.
Naslov: vileničina brista
Autor: nunu - 19 Travanj 2013, 09:24:13 prijepodne
vode modroga...

Privremeno iliti povremeno jezero iznad Imotskoga osvanulo je zahvaljujući velikoj razini vode u Modrom jezeru. Naime, ovaj rijetki fenomen u poznatoj imotskoj vrtači pojavi se kod izuzetno visoke razine vode u Modrome jezeru.
Dno Vileničine Bristi se nalazi na 329 metra nadmorske visine. Ukoliko voda u Modrom jezeru prijeđe razinu 85 metara od svoga dna (414 metara nadmorske visine), a svjedoci smo rekordnog vodostaja ovih dana, onda se podzemnim kanalima voda prelije u Vileničinu Bristu koja je prirodni dolac. Obzirom da je ovoliki vodostaj Modrog jezera rijetkost, onda je i ovo "novo jezero" izazvalo veliku pažnju građana Imotskoga i okolnih općina.


http://www.imotskenovine.hr/Zanimljivosti/Imotski-Vilenicina-Brista-osvanula-pod-vodom.html

http://www.youtube.com/watch?v=ULbY8m3XTHg
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 19 Travanj 2013, 10:25:50 prijepodne
Ako je dno Vileničinog na 329m, a Modrog 239m onda bi se tribalo prilivati na 90m visine jezera. Odakle im 414 pojma nemam.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 19 Travanj 2013, 15:36:08 poslijepodne
Ako je dno Vileničinog na 329m, a Modrog 239m onda bi se tribalo prilivati na 90m visine jezera. Odakle im 414 pojma nemam.

329 se lako zamijeni s 239. Sve sami Božiji Rockefelleri i zbrajači ničega na nulu, baba i žaba, krušakah i jabukah.

329 + 85 = 414

ali kakve to svrhe ima?
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 19 Travanj 2013, 16:11:04 poslijepodne
Najjači dokaz da razina vode već dugo vrimena nije prišla 105m su tragovi najvećih razina vode na padinama jezera. Da je 1914. pa i koju dekadu prije voda prilivala jezero ti bi tragovi bili vidljivi Rogiću i ostalima.
Ulij u Grubinama kristalnu čašu vode do re ćemo 3/4 visine i otiđi u Zagreb o Uskrsu. Kad dođeš o Ilini vidi ćeš trag karbonatnog kamenca na i malo ispod 3/4 visine. Prilivanje je vremenski relativno kratko i drukčiji su njegovi tragovi. Kad iz onog vodovoda iz kojeg je Bandić umalo puka pijuć vodu uliješ isto 3/4 kvarta pa nagneš na jednu stranu do prilivanja, more bit bidne, a more bit ne bidne da š okvasit vanjsku stijenku čaše s te strane, nu nutrenu moraš okvasit do vrha na toj strani. A kako š vidit na kršu tragove povremenog kratkotrajnog vodotoka? Starog 100 godina npr. Na nutrenoj i vanjskoj strani. Kasno ti je to sad učit… me š čini…
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 19 Travanj 2013, 20:05:12 poslijepodne
…Da je 1914. pa i koju dekadu prije voda prilivala jezero ti bi tragovi bili vidljivi Rogiću i ostalima.
RogLiću.
Nu na što me nagoniš; Tragovi su bili vidljivi i 2005. sa satelita, a na tlu su onom ko zna gledat vidljivi i danas.
Pogledaj ovu žvrljotinu na quickmaps-u (http://quikmaps.com/ext2/237912?t=1&ln=0&sn=1&zb=0&d=1&o=0&lat=43.44869738535907&lng=17.19913959503174&zl=16&mt=1) pa to usporedi s DOF5 i HOK5 na geoportalu i/ili arcon-u, pa jopet pogledaj na GoogleMaps bez žvrljotina ili na GoogleEarth-u.
I tako 5-6-puta.
Legenda
Plavo
Plava klepsidra označuje karakterističnu promjenu u vegetaciji uz rubove vodotoka - 'Preljevno Slapište Modrog'.
Dva atipična nanosa označena kratkim plavim crtama, oba obrasla sa zapadne strane (istočna i zapadna obala Preljevnog Slapišta Modro za vrijeme 'malih voda').
Ovakve nanose pravi ljudska ruka, što je prilično neobjašnjivo i bezrazložno, napose za ovu zapadnu sivu plohu na satelitskoj slici, označenu plavom crticom.
Ova zapadna možda nije ni nanos već suho korito. Nije niklo već je puklo. Ovo zapadno sivo.
Bilo korito ili bio nanos od danas aktivnih bujičnih vodotoka, njegove protežnosti i uočljivost ne mogu bit posljedica današnjeg površinskog slijeva za jačih kiša, jer jednostavno nema slijevnu površinu srazmjernu tragovima na terenu koji se vide sa satelita.
Istočni nanos treba pogledat na licu mjesta - je li djelo ljudskih ruku ma kako to izgledalo nerazumno, osim ako je netko htio usmjerit (vodo)tijek Preljevnog Slapišta Modro pri malim vodama ili pri uobičajenim vodama u nekom vremenskom odsječku povijesti.
Ovakve oblike na padinama ne pravi vjetar, nit ih pravi led. Ovo pravi voda i to bujica. Snažan i brz turbuletni tijek kao na slapištu. Ili ljudska djelatnost.
Te preljevne vode su oblikovale nizvodni (polu)dolac i drȁgu između Divića i Glavine.

Crvenosmeđe iliti tragovi ljudskih "sličnih" 'nanosa' u epsilon okolišu.
Prapovijesna djela ljudskih ruku u blizini - zapadnije. Ostanci obrambenog kompleksa Velim i zapadnije Gradine.
Dvi ponikve koje se nalaze na crti Modro - Gradina, iliti neposredno ispod Crljenog su logički završile svoj proces zatrpavanja ponikve od prapovijesti do danas. Naime Velim i Gradina su poprilično nelogični za ilirske strategije i taktike ostalih gradina, ako u vrijeme njihove uporabe dvi narečene ponikve nisu bile stalna ili povremena jezera, najskoli ako Preljevno Slapište Modrog nije bilo aktivno pretežit dio godine.

Edit
Ono nije Velim.
Velim je još zapadnije.
Edit 2
Ona istočna kratka plava crta je granica između katastarskih čestica. Je li to kamenje uzročno ili posljedično tu, ili oboje?
Na DOF5 se zapadna kratka plava crta lošije vidi od vegetacije, no i ona izgleda slijedi granicu parcela uzročno ili posljedično ili oboje.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Thadée - 19 Travanj 2013, 21:02:30 poslijepodne
ma čekaj malo, o čemu ti bajaš?????

da si ti pozorno pogledao osnovnu kartu, prvu što bi vidio je to da "bunja" modrog jezera nije 147 metara, nego 143,20 metra!

kao drugo, to mjesto koje ti navodiš kao izljevno područje modrog jezera ne može ni teoretski biti tu.
navodni zapadni rub vodotoka je preko 10 metara iznad najniže točke ruba jezera.. koji su to fizikalni zakoni koji bi to omogućili????

stoga, ljudi moji, kanite se ćorava posla.... inače voda je u laghanom padu i veselju je kraj.....
Naslov: Odg: vileničina brista
Autor: glonga - 19 Travanj 2013, 21:06:22 poslijepodne
… u poznatoj imotskoj vrtači …
Dno Vileničine Bristi se nalazi na 329 metra nadmorske visine. …
Di su ti Vileničini Bristi vileni? Može li ih kogod označit na GoogleMpas ili upisat koordinate.
Na HOK5 od Modrom okolnih vrtača … oči mi ispadoše na zaslon… 392.2 je dno Vujičića Doca a još huđe i još dalje i na kontra stranu došlo se do Rebića Doca s dnom na 329.0, a di su ti Bristi s dnom na 329 mnm?

Edit
Rebića dolac na HOK5 je Vilenica na TK25
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 19 Travanj 2013, 21:14:18 poslijepodne

da si ti pozorno pogledao osnovnu kartu, prvu što bi vidio je to da "bunja" modrog jezera nije 147 metara, nego 143,20 metra!

1 mm na osnovnoj karti ko što mjerilo kaže je 1:5000 - pet metara tako da ti je to sve bez detaljnog nivelmana i preciznijih geodetskih miritanja i snimanja bajanje skoro ko i ovo moje po satelitskim slikama
oznake singularnih visina 382,2 i 386,6 ne znače to što kaniš reć, barem meni, doklen s isprintanim a4 komadom karte ne zgazim na jednu i na drugu točku i kad brez vaservage i šlaufvage pogledan oko sebe i tizi točaka i ne ugledan tu usedlinu i prijevoj
daklem, što je bilo poslije upisivanja točaka, na koju su kotu sravnali ovi što su pravili testu i ovi što su pravili kuće, je li oni istočni rubni sravna zatečenu grudinu s kote 386,6 na neku nižu ili su ovi zapadniji zavalili zatečenu rivinu s kote 382,2 na neku višlju, vako sa satelita i iz avijona se ne bi reklo da su te točke s karte ostale na 4,40 metara visinske razlike na tom potezu
stalna na tom svijetu samo mijena jest
Naslov: vileničin dolac
Autor: nunu - 20 Travanj 2013, 07:01:14 prijepodne
Citat:
Di su ti Vileničini Bristi vileni


(http://www.pohrani.com/f/2A/sk/3QIGx3yN/vilenicin-dolac.jpg)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Thadée - 20 Travanj 2013, 21:18:39 poslijepodne
1 mm na osnovnoj karti ko što mjerilo kaže je 1:5000 - pet metara tako da ti je to sve bez detaljnog nivelmana i preciznijih geodetskih miritanja i snimanja bajanje skoro ko i ovo moje po satelitskim slikama

i brez karte i brez nivelmana, lahko je vidit da se između najnižeg otovora jezera i ruba "vododerine" nalazi cijelo jedno brdo.

prama tome, voda koja bi se prelijevala iz modrog jezera ni teoretski tamo tekla ne bi....

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 21 Travanj 2013, 02:22:15 prijepodne
i brez karte i brez nivelmana, lahko je vidit da se između najnižeg otovora jezera i ruba "vododerine" nalazi cijelo jedno brdo.

prama tome, voda koja bi se prelijevala iz modrog jezera ni teoretski tamo tekla ne bi....
Bi. Teoretski. Po teoriji nastanka i zavaljivanja ponikve. Važećoj. Na stranu što ja ne virujen u onu silnu geologiju i one stotine iljada godina okršavanja i sedimentacije. To je tektonika razmrvila a poslije je voda učinila svoje. Jerbo sve ove ponikve naokolo Imackog imaju obod nakoso pa je po tomu svaka od njih iznimka u teoriji ponikvogeneze ko i sve zajedno. Urušavanje stropa podzemne dvorane. Buć. Kad baciš zidnjak u lokvu voda nužno ne štrapa na najnižu točku oboda. Druga je stvar što je obod pa i najniža točka oboda u životnom vijeku ponikve prilično promjenjiva stvar. U Vajontu (http://en.wikipedia.org/wiki/Vajont_Dam) je nebitno što je bilo po obodu jezera već što se odgađalo nizvodno od brane.

Nego ovo s Rebića Docom / Vileničinim Bristima je zabrinjavajuće. Voda je mutna. Zavaljena gotova ponikva Rebića Dolac je hidrogeološki živa i u kontaktu je s krškom izdani. Voda bez filtriranja ide u kršku izdan. Što nam oće reć da nema nikakva razloga da ni Kozjačić nije hidrogeološki mrtav i da se voda koja prođe kroz Kozjačić ne filtrira baš nešto prije neg se izlije u kršku izdansku vodu.
Nije higijenski. Nikom iz HZJZ, Hrvatskih Voda… tko je već mjerodavan za koji segment… nije palo na pamet da možda treba uspostavit trajni monitoring razine i kvalitete voda u okolnim jezerima pa eto i u suhim geološki gotovim formiranim ponikvama ko što je Rebića Dolac. Uzet i uzimat uzorke vode za kemijsku analizu. Nestandardnu. Ne (samo) onu koja se radi  za vodovodne vode. I o tomu redovito obavještavat zainteresiranu javnost. Kud je ova voda tekla? Di je šupje — nije tvrdo. Od jedne do druge najbliže ponikve, najvjerojatnije. Ispod njih je najšupljije.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Thadée - 21 Travanj 2013, 10:49:19 prijepodne
pusti ti sad važeće i nevažeće teorije....

činjenica je da mi danas pouzdano znamo da ispod crvenog jezera postoji rijeka! dakle voda od nekuda dolazi, prolazi i nekuda ide.
ako ispod cijelog imotskog krša (sjeverno od imackog polja) teče ta rijeka, a nema sumnje da teče, zašto onda samo jedno jezero? i to gotovo idealnog geometrijskog oblika.... a kazan (donjih cca 250 metara)u crvenom jezeru je i gotovo uglačan!!!

ne može se tu zaključiti ništa drugo doli da je taj prostor oblikovala voda - varijanta da je rupa nastala odozgo u ovom slučaju ne drži vodu!! crveno jezero moralo je biti podzemno jezero prije nego li je izišlo na vidjelo.

ono što bi moglo nekoga zbuniti je "znanstvena" činjenica da voda u crvenom jezeru vrlo malo varira. iako je jastno da su u prošlosti okolnosti kretanja podzemnih voda mogle biti bitno drukčije od ovih danas, ipak bi bilo teško vjerovati da voda u jezeru koje varira 20tak metara (po petriku!) može izdubiti "prostoriju" od više stotina metara.

i sad dolazimo do jedne poražavajuće činjenice!
koliko je stručnih, nestručnih, popularnih, nepopularnih tekstova napisano, za mase, za pojedince, za znalce i sladokusce i svi (osim garašića koji je stavio upitnik) ponavljaju kao papige petrikov zaključak, makar bi isti trebao biti suspektan solidnom (da ne kažem nadarenom) đaku naše nekoć slavne gimnazije.
naimen, petrik je mjerenja obavljano nekoliko godina, ali uglavnom ljeti (na stranu činjenica da je mjerenja ukupno bilo premalo!)
imajući to u vidu, čudo je da je zabilježio i tolike oscilacije (20 metara) - po mojoj slobodnoj procjeni kad bi se tako mjerilo modro jezero oscilacija bi bila i još manja ter bi mirne duše mogli zaključiti da crljeno varira više od modrog!!!
znam da neke od vas ovakvi stavovi tjeraju na smijeh, ali štovano obćinstvo to su fakti, činjenice iz debelih bukvara u vremena dok kapital, profit i hedonizam nisu bili dominantna religija! radilo se i učilo za slavu. 

zašto nitko nije postavio to pitanje, tko zna - u svakom slučaju da je, od lokalnih seljaka bi doznao da voda odoka varira bar 5-6 puta više od onoga što je petrik zabilježio! sve u skladu sa starom geografskom izrekom: kartu čitaj, seljaka pitaj.
ali da ne bi netko shvatio da ja petrika proglašavam diletantom, ne daj bože! on je znanstvenik, vrlo priznat i cijenjen i u sovje je vrijeme napravio što je mogao, ali gdje su svi ovi znalci koji su to trebali produbiti, proširiti.... dopuniti!


modro jezero kao što vidimo ima jasnu vezu s vileničinom bristom - to svi znaju i bez znanstvenih istraživanja, iako nije točno da voda u jezeru mora doći na 90 metara da bi privrila brista!!!!
razina vode u ova dva jezera nije iste nadmorske visine, što nas opet vodi zaključku tu opet tlakovi imaju važnu ulogu.

i konačno - kozjačić; pa i vrabci na grani znaju da će se smeće bačeno u narečeni dolac sprati u podzemne vode.
druga je stvar što se naši dušebrižnici brinu o tome da se vode ne privatiziraju, jerbo to bi bila katastrofa, a sve ostalo....pametni će dopuniti sami, za ostale nas zaboli milokliz....   

Naslov: Prilivanje iz šupljeg u prazno
Autor: glonga - 21 Travanj 2013, 16:12:58 poslijepodne
Ne odustajem. Od onog pritakanja iz šupljeg u prazno. Ovo se makar jednom prelijevalo ovuda prema slijedećoj quickmaps žvrljotini (http://quikmaps.com/ext2/238036?t=1&ln=0&sn=1&zb=0&d=1&o=0&lat=43.44972552888838&lng=17.210243940353394&zl=17&mt=1).

Pri slijedećem posjetu, ako me još budu držale ove manitovšćine, pogledat ću slijedeće stvari, što ne smeta forumašima da pokušaju rekognoscirat - prepoznat ponešto na licu mjesta.

Trag sedimentnih slojeva stijene ili trag nekih povijesnih razina vode?
Što je ovo na zapadnoj stijeni? Je li to samo obojena stijena ili po tim crtama ima dalekozorom uočljivih pukotina?

Položaj, oblik i količina sipine 1 i 2 na unutarnjoj jugozapadnoj strani.
Jeste li negdje vidjeli ovakvu i ovoliku količinu sipine max. koja ovako debelo započinje na 5-6 metara ispod razine okolnog tla.
Usporedimo prisojnu stranu (sjevernu) koja je izložena insolaciji i pri tomu je prošla veći broj bržih ciklusa zamrzavanja/odmrzavanja i koja je pritom značajno strmija.
Tvrdim da je veći dio ove sipine izgurala voda odozdo a nisu donijele gravitacija i površinski povremeni vodotoci odozgo. Ovako sa satelitske slike i (HOK-a bez (jasnih) slojnica u zoni ove sipine) mi se čini da je nagib tla prilično ispod nagiba potrebnog za uobičajeni i oblikovanje sipine.
Na HOK5 tu su s vanjske strane još dvije potkovičaste formacije, jedna kod točke 405,8 mnm a druga (manja) sjeveroistočno do nje, zapadno od 'bilog puta'. Po satelitskoj slici i DOF5 to se ne vidi, i reklo bi se da toga više i nema. Pokupili graditelji za nasip (ceste ili bilo čeg drugog) od vremena izrade HOK5 do danas?

Vanjske sipine (ili su gromile? ja l' su labudovi?).
Prvo pitanje je odgovara li materijal ovih sipina izgledom (oblikom) i veličinom (o sastavu ne možemo baš naočice) sipini na unutarnjoj strani jezera, ili su u pitanju gromile s pretežnom količinom kamenja veličine zinjaka (tlocrt 1:1 im stane na list A4 papira najčešće).

Vanjska sipina 3
Nalazi se na granicama parcela. Što kaže stara čeljad je li ovo nastalo u ovom obliku 'tribljenjem' susjednih parcela na zajedničku među ili je to tako prirodno tu i tako baš?

Vododerina. Kakav je materijal uzduž dna? Kakv je sastav po dnu i uz gornji rub ovog doca istočno od crte Vujčići — Brečići?
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Potjeh - 21 Travanj 2013, 21:43:48 poslijepodne
Thadee, tvoj zadnji upis je vrlo zanimljiv. Moglo bi se iz njega iznjedritii njekoliko znanstvenih radova. Rasprava je na nivou, ali kako se u problematiku razumim kolik i Marica u krivi klinac, nisam se miša. Thadee, nije valjda da podupireš privatizaciju naši vodenih bogatstava.  :-\
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 22 Travanj 2013, 07:56:32 prijepodne
glonga

evo kuda bi voda išla da se jezero prilije priko najniže točke njegova oboda

http://quikmaps.com/show/238099
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 22 Travanj 2013, 08:27:26 prijepodne
Vileničin joli Rebića dolac je pliva. Zna li iko šta je bila sa Žderinim docom, nije puno dalje, a dno mu je na 320,8m.


http://goo.gl/maps/9NBcE
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 22 Travanj 2013, 09:48:37 prijepodne
Vileničin joli Rebića dolac joli Briste, sad sam sazna kako ga najčešće zovu. :)

Dok čekam informaciju o Žderinu docu dobio sam isto tako zanimljivu da je nakon par dekada proteka potok kroz Ljut, kanjon mrvicu istočnije od Žderina doca koji nosi vodu u polje. Zadnji put je teka tamo negdi 80-ti.

http://quikmaps.com/show/238107

Ovaj potok je važan jer ako ima veze s Modrim jezerom on je stalni odliv i to u polje. Tribalo bi viditi koliki je protok vode kroz njega kad su visine jezera oko 100m da bi se znalo je li značajan odliv ili nije. U toku dana imat ću snimku potoka dok teče.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Thadée - 22 Travanj 2013, 10:12:39 prijepodne
dok ne dobijemo odgovor očevidaca (da ne kažen vidilica) oko stanja vode u žderinom docu, ajmo se mi vratit na ovu stranu.... uz mali ispravak krivog navoda:
nije BristE, nego BristA. daklem, Vileničina bristA

daklem, čuli smo kako se glonga ne slaže s preovladavajućim teorijama (brez velikih kontrateorija), ali se svestrano zalaže za (ničim dokazanu) tezu o poroznosti terena u neposrednoj blizini jezera uslijed kočega bi se jezero moglo prilivat i brez da se ne napuni.... ajde de!


nego, kad se već igramo brojevima - štovano obćinstvo bih upozorio na jednu činjenicu:
prošlotjedni visoki vodostaj modrog jezera doveo je do toga da je se znatan dio naselja izgrađenih južno od jezera u tom trenutku našao ispod razine vode u modrom jezeru.
ako želim biti pedantni, onda ćemo reći da je voda modrog jezera "poplavila" apoteku mršić-brečić-poštenja-jonjić-pavić-sekulović-gadžo, ili kraće apoteku kod doma zdravlja! sve što se nalazi ispod praga narečene apoteke, prošli je tjedan bilo uniže od vode modroga jezera!

e, pa ako je ta jezerska sipina porozna kako glonga priča (a sad vidimo da istu teoriju nudi i zavelim), zašto onda nigdje u neposrednoj blizini jezera nije bilo izlijevanja, zašto nigdje ni jednog novog potoka, ni potočića???

u krajnjoj liniji, ako modro jezero u svojoj dubini nema dobro izloliran konal kojim teče voda (poput onoga u crljenom jezeru) zar ne bi bilo prirodno i normalno da plivaju i brečići i brkani i ukradeni..... bogareti pa oni su prošli tjedan bili 60-70 metara ispod razine vode u modrom jezeru!

i još jedno pitanje (naravski za glongu) ako su svi koji govore u urušnim jezerima levati, kako nam glonga objašnjava činjenicu da recentna jezera imamu asimetrične strane (pola crvenog jezera uopće nema sipara!), dok vidi vraga, suva vrtača pokraj modrog jezera koja se zove jezerac (krivo imenovana na HOK5!) ima dno najniže nadmorske visine od svih vrtača unaokolo modroga jezera...

i još jedna za kraj: je li baš slučaj htio da se najočuvaniji dio stijenki modroga jezera nalazi na istoj visini kao recentni južni rub crljenog jezera?
čisto sumnjam, a o tome što se moglo dogoditi, zgodno bi bilo još jednom baciti oko na recentno stanje suhe vrtače jezerac-đardin (sličnost je prevelika da bi bila slučajna.....

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 22 Travanj 2013, 10:59:08 prijepodne
ako postoje odlivi u polje neće polje plivat do apoteke nego će voda otić u dno polja i dizat razinu kod Nugla, samo će se stvorit izvori i potoci koji ritko teku. tribalo bi doć do informacije di je sve voda protekla ovi danau Glavini i Vinjanima, a da to nije uobičajeno, svake godine
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Thadée - 22 Travanj 2013, 11:20:58 prijepodne
ja govorio o poroznosti stijenki modrog jezera (!) a ne o plivanju polja.....

a ovo što se događa u bristi i/ili ždera je druga stvar!
voda ispod modrog jezera teče u pravcu od sjeveroistoka prema jugozapadu i negdje jugozapadnozapadno od modrog jezera nalazi se suženje (zbog drukčijeg sastava stijena) uslijed kojeg se stvara "zastoj" pa se diže voda u modrom jezeru!

sve vode koje se povezuju s modrim jezerom nalaze se istočno (dakle to je isti kanal!) - jezerac (koji je očito povremeno plavio), vileničina brista, žderin dolac i taj potočić pokraj njega! nije to dakle voda iz modrog jezera, nego je to voda iz konala kojim se puni i modro jezero....

da se voda u modrom dizala još 30 i više metara (da bi se prelijevala) - što bi bilo s bristom? a tamo imamo kuće starije od 1914 i dotične nisu nikada plivale!

i još jedan detalj:
dno briste je na 329 m NV, točno 90 metara iznad dna modrog jezera.
međutin, u modrom je dovoljno i 80 metara vode da popliva brista!

 

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 22 Travanj 2013, 12:20:15 poslijepodne
To da voda teče za dublje slojeve u smjeru SI>JZ stoji (Crven jezero>Vrulja), no za pliće slojeve kažu da idu SZ>JI, a dno Modrog jezera prije će biti plići sloj nego dublji. Triba pogledati detaljno tokove po slojevima. Što se doca u Rebića tiče zna li iko je li u njega voda dotekla u proliće 2009. i 2010.?
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Thadée - 22 Travanj 2013, 12:32:25 poslijepodne
pogledaj niz đardin+jezerac+modro jezero...

povrh toga, sigurno je da crveno jezero ima "suženje" na zapadu u vodonepropusnijim stijenama, ista je priča i sa modrim, a veliko je pitanje dubine!

rub modrog jezera je na višoj nadmorskoj visini nego vrh cerljenog, što znači da je unutra pala sila materijala, vjerojatno u više navrata (3-4 urušavanja) pa nije ni čudo da je podzemni tok debelo prektiven... je li moguće 150 metara... naravno!

treba vidjeti susjedni jelavića dolac (bivši komunsti ga prozvaše gospin dolac) pa da vidiš kolika se rupa može napuniti kresanjem materijala sa strana, a primarna rupa modrog jezera sigurno je manja nego današnji otvor (na razini vode - cca 250 metara NV) crljenog!
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 22 Travanj 2013, 13:10:25 poslijepodne
Ha, ali gledam i niz dolaca Modro-Jezerac-Đardin-Bristi-Žderin-Župića-Duboki-Radeljića-Vrbanj-Vrba sve do Gorice di je isto izvor voda. Stručnjaci vele da plitke podzemne vode prate površinske vode, i smjer toka im je kao i površinskima, a kod nas površinske idu k Nuglu i Tialjini. Ja bi zato više tipova na ovu istočnu stranu od zapadne za tražit odlive iz Modrog.

http://quikmaps.com/show/238111
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 22 Travanj 2013, 14:30:29 poslijepodne
evo za malu pripomoć vode duvanjskoga polja

http://www.nasabastina.com/MyFiles/37/376aedca-4ed6-48b2-b8bf-99c398ade687.pdf
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: likarija - 22 Travanj 2013, 14:49:12 poslijepodne
Vileničin joli Rebića dolac je pliva. Zna li iko šta je bila sa Žderinim docom, nije puno dalje, a dno mu je na 320,8m.


http://goo.gl/maps/9NBcE

Neznam je li ikad bio poplavljen...ali ima izvor. ;D
....
Utvrditi ću činjenično stanje od vjerodostojnog izvora pa javim... 8)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Thadée - 22 Travanj 2013, 17:35:26 poslijepodne
Ha, ali gledam i niz dolaca Modro-Jezerac-Đardin-Bristi-Žderin-Župića-Duboki-Radeljića-Vrbanj-Vrba sve do Gorice di je isto izvor voda. Stručnjaci vele da plitke podzemne vode prate površinske vode, i smjer toka im je kao i površinskima, a kod nas površinske idu k Nuglu i Tialjini. Ja bi zato više tipova na ovu istočnu stranu od zapadne za tražit odlive iz Modrog.

http://quikmaps.com/show/238111
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Thadée - 22 Travanj 2013, 17:57:09 poslijepodne
Ha, ali gledam i niz dolaca Modro-Jezerac-Đardin-Bristi-Žderin-Župića-Duboki-Radeljića-Vrbanj-Vrba sve do Gorice di je isto izvor voda. Stručnjaci vele da plitke podzemne vode prate površinske vode, i smjer toka im je kao i površinskima, a kod nas površinske idu k Nuglu i Tialjini. Ja bi zato više tipova na ovu istočnu stranu od zapadne za tražit odlive iz Modrog.

http://quikmaps.com/show/238111

ja nisam rekao da su odlivi modroga na zapadu od modrog jezera....
a ti možeš slagati kombinacije kako hoćeš, ali činjenica je da modro ima smjer pružanja suprotno od ovovoga koji ti navodiš, a da isti taj pravac imaju i dvije najveće vrtače i njegovoj blizini - od kojih jedna nosi ime Jezerac - inače jedina suha vrtača u krajini ima u svom imenu nešto što bi podsjećalo na vodu....

troke, da je ta voda takao plitka i još k tome da ide k polju nemoguće je da "nizvodno" ne bi bilo više izvora jer donji su vinjani o-ho-ho ispod uobičajne razine vode u modom jezeru....
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 23 Travanj 2013, 00:24:23 prijepodne
Kameni nabačaj à la Šínkić


Ovo se svodi na 4-5 monologa. Ono što ja pitam one koji imaju podatke s terena izravne ili u svježem sjećanju ne biva mi odgovoreno, pače mi se podmeću tvrdnje koje se ne daju izčitati iz prethodnog niza upisa. Nunut mi je jedini razsvitlijo HOK5 Rebića Dolac dok neki sustavno zamagljuju sliku. I podmeću.

i brez karte i brez nivelmana, lahko je vidit da se između najnižeg otovora jezera i ruba "vododerine" nalazi cijelo jedno brdo.

prama tome, voda koja bi se prelijevala iz modrog jezera ni teoretski tamo tekla ne bi....

Daklem, Vajont (http://en.wikipedia.org/wiki/Vajont_Dam). Sjeverno(Talijanski) učeni i inteligentni inženjeri i znanstvenici za potrebe privatnog poduzetnika SADE su kasnih 1950-ih za red veličine (20 m vs. 200 m) promašili očekivanu visinu poplavnog vala.
Otada se razmatraju utjecaji veličine i greške umanjenih hidrauličkih modela glede pojava koje se baš ne događaju u (linearnom) mjerilu.
Onda je država Italija uzela stvar u svoje ruke i u ruke državne tvrtke ENEL.
Ovdje skrećem na privatizaciju voda.


druga je stvar što se naši dušebrižnici brinu o tome da se vode ne privatiziraju, jerbo to bi bila katastrofa, a sve ostalo....pametni će dopuniti sami, za ostale nas zaboli milokliz....

O brano, sveti Vrano (http://en.wikipedia.org/wiki/St._Francis_Dam). Los Angeles je ima privatni vodovod. Gazda vodovoda ga je baš dobro navodnijo 1928. Nasute zemljane brane imaju temeljne ispuste. Nema podataka da je itko ikad otvarao temeljne ispuste u takvim branama. Nakon 1928. ni u betonskim branama se šále ne otvaraju temeljni ispusti.
A, da, država Kalifornija iza toga poduzima niz mjera čiji su rezultati i Odjel za vodne resurse, Odjel za javne radove, Državni inženjerski ured…

Nazad na sipinu. Di ste sve vidili sipinu? Ispod približno verikalnih golih stijena. Tamo gje su približno uspravnom presječnom plohom presječeni slojevi uslojenih taložnih sedimentnih stijena (a pustih tautologija). Što je onda donijelo (ako je) sipinu na južne vanjske padine Modrog jezera? Voda.
Poplavni val.

Kako stoje slojevi uslojenih taložnih sedimentnih stijena na Modrom? Nitko mi na ovo ne odgovori dosad, a vizualno sjećanje… dugo se nije bilo tamo…
Stoje onako kako mi se čini da stoje prema satelitkoj slici.

(http://i.imgur.com/wtrqoNC.jpg) (http://i.imgur.com/wtrqoNC.jpg)

Iznad plave crte se sa satelita vidi uslojenost. Kad površinska voda preko takvih slojeva teče po površinskom sloju kao npr. u onoj vododerini na južnoj vanjskoj strani Modrog onda se sloj stijene ne troši na način da je produkt trošenja sipina u znatnim količinama kao što je slučaj kad razina vode ide gore-dolje okomito na presječene slojeve u Modrom ili kad se kišnica slijeva niz gole presječene slojeve stijena, podvlači u spojeve slojeva, zamrzava i odmrzava…
Sad što je smeđa crta? Trag antitetičkog Imotskog rasjeda na kojem je nastalo Modro?

Nagib slojeva je odokativno 30-ak stupnjeva? Nije? Svejedno je više nego dovoljan da se voda nimalo ne zadržava na površini iznad današnjeg Modrog i da se stvari ne uklapaju u 'klasičnu' teoriju nastanka ponikve pri kojoj voda leži (i) u površinskim slojevima, ili pak da teče površinom koja ima pad različit pa i suprotan od pada slojeva stijene koji su ispod nje.

Ćurlić bi rekao:
— Hvala Vam na ovim Vašim lijepim riječima.



(ovom je doprinjelo i snižvanje reljefa - osim stanjivanja stropa s donje strane, strop se egzogenim procesima - to se nekoć na veliko izučavalo kod pokojog vjeke žužula, rekao bih da se uz marksistička objašnjenja društva i svijeta koji nas okružue, upravo to najviše i izučavalo, AVAJ - snižavao i s gornje strane - sve do jednom!) 

E sad da je erozija zgulila nekoliko slojeva sedimentnih stijena s krova ponikve, za to je nagib slojeva pomalešan. Korozija na području gdje rasjedna ploha izlazi na površinu? Pa niz dubinu.


naimen, petrik je mjerenja obavljano nekoliko godina, ali uglavnom ljeti (na stranu činjenica da je mjerenja ukupno bilo premalo!)


Što misliš je li Petriku & Co. bilo lašnje radit na vodi liti pa je za to i rađeno liti, ili su pak njega i nalogodavce zanimali podaci o režimu malih i najmanjih voda u jednom krškom vodonosniku ili više (bolje ili lošije) povezanih krških vodonosnih nadzemnih i podzemnih jedinica/cjelina?


modro jezero kao što vidimo ima jasnu vezu s vileničinom bristom - to svi znaju i bez znanstvenih istraživanja, iako nije točno da voda u jezeru mora doći na 90 metara da bi privrila brista!!!!
razina vode u ova dva jezera nije iste nadmorske visine, što nas opet vodi zaključku tu opet tlakovi imaju važnu ulogu.

i konačno - kozjačić; pa i vrabci na grani znaju da će se smeće bačeno u narečeni dolac sprati u podzemne vode.

Da. Veza je jasna, ali nije izravna. Krški podzemni vodonosnik i raznina vode u njemu je bazna veza. I pad njegovog vodnog lica. Potjeh se ovdje javljao i kaže da se ne razumi. Meni se čini da je taj lik slušao i položio hidru i da bi znao nešto o crti pijezometarskog tlaka od Modrog do Rebića DoLca. Bilo po krivoj crti koja spaja južna dna (estavele jug i pad vodnog lica) susjednih dolaca, bilo pravom 'zračnom' (podzemnom) crtom od Modrog do Rebića Doca.
Pače, mogao bi nam reć da što se tiče krških vodonosnika, Modro i Rebića Dolac vidi kao obične fuckin piezometre posađene u krške vodonosnike (i vodotoke) ispod površine Imackog s tim da je broj (bez)korisnih očitanja po jedinici vrjemena na pijezometru Rebića Dolac zanemarljiv.


daklem, čuli smo kako se glonga ne slaže s preovladavajućim teorijama (brez velikih kontrateorija), ali se svestrano zalaže za (ničim dokazanu) tezu o poroznosti terena u neposrednoj blizini jezera uslijed kočega bi se jezero moglo prilivat i brez da se ne napuni.... ajde de!

e, pa ako je ta jezerska sipina porozna kako glonga priča (a sad vidimo da istu teoriju nudi i zavelim), zašto onda nigdje u neposrednoj blizini jezera nije bilo izlijevanja, zašto nigdje ni jednog novog potoka, ni potočića???

u krajnjoj liniji, ako modro jezero u svojoj dubini nema dobro izloliran konal kojim teče voda (poput onoga u crljenom jezeru) zar ne bi bilo prirodno i normalno da plivaju i brečići i brkani i ukradeni..... bogareti pa oni su prošli tjedan bili 60-70 metara ispod razine vode u modrom jezeru!

Ovo je podmetanje. Gdje ja to tvrdim? Ne vjerujem da ne razumiš. Sasvim dovoljno gluposti mi je izašlo iz tipkovnice ovdje (pa i šire) tako da je svako podmećanje brez ikakve potribe. Di je šuplje — nije tvrdo. Da su južni bokovi Modrog šuplji tko bi tu pričao o prelijevanju? Govorilo bi se o propuštanju kroz južne bokove, procjeđivanju, protjecanju… pa i o rušenju južnog boka prema polju, a ne prelijevanju preko krune, preko oboda… ako prispodobimo južni obod jezera uslojenoj kamenitoj brani koja je prema na slici prikazanim sedimentnim slojevima onako slojevito nagnuta od polja prema Modrom za nekih 30-ak stupnjeva.

Takvo što tvrde mještani prema Petriku p 260 (http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=2540&page=324):

»No nama su u lipnju 1958. mještani pokazali na južnoj obali znatnu rupu u južnoj osulini, ispod velikog komada odlomljene stijene, kroz koju se, po njihovu kazivanju, vidljivo gubi voda. Ta je rupa otprilike između kota 276 i 277. Bilo bi sasvim prirodno, da se voda gubi posvuda kroz grubi materijali osulina, i da ispod osulina ima pukotina, koje fungiraju kao estavele, kako ih ima i u zaravnatom dnu, izvan dosega osulina. A nema razloga, da se odbije mogućnost pukotina u osulinama poknitim stijenama ponikve, koje su porazmještene i iznad razine dna, pa postepeno stupaju u funkciju, kad vodostaj jezera raste.«

Petrik, znakovito ovime završava priču o Modrom.
Nije ni pogledao pad slojeva sedimenata po obali(?), a to se vidi i danas sa satelita.
Normalno je očekivat da će voda iz jezera zalazit među slojeve (i) na južnom obodu i da će teć i procjeđivat se kroz te pukotine. Međutim su slojevi tako položeni da je prilično nevjerojatno da bi voda probila na vanjskom južnom pokosu kroz gomilu sedimentnih naslaganih pokrivača. Prija će otjecat na jug ispod polja, svaki laminarni curak u svom međusloju, ter na zapad i na istok.
Ali dokle na zapad i dokle na istok?

Na istok? Zar je Grad na Gori — Grad na Vodi? Bal na vodu.

Ne vidim, ili mi je lino čitat, je li itko dovodio u svezu razine voda i sinkronictet vodostaja u Modrom (ili čak Crljenom) s ovim vodotokom povremenim kojemu ne znam ime.
Kako se zovu ove vode? (http://quikmaps.com/ext2/238193?t=1&ln=0&sn=1&zb=0&d=1&o=0&lat=43.441223300000004&lng=17.19698845&zl=16&mt=1)
Vrilo i jezerce (na 264,7 mnm) kod crkve i škole u Glavini Donjoj. Odatle pa na istok, a po sjevernom obodu polja, ništa osobito nema čak ni istočno od dionice ceste Imotski - Kamenmost, tek od Graničića javlja se čitav niz tipičnih obodnih krškopoljskih izvora.

Rasjedi, rasjedi, Imotski antitetički i okolni reverzni rasjedi… Brez poznavanja pružanja slojeva sedimenata ponovno proučavanih na terenu nije od neke pomoći ni geološka ni hidrogeološka karta. Što ona kaže o položaju i nagibu slojeva?

(http://i.imgur.com/wDNlrvh.png)

Jugozapadno od Crljenog
Sedimentni slojevi su nagnuti sjeveroistočno, padaju prema SI pod kutom od 28º.

Sjeveroistočno od Modrog
Slojevi padaju na JI (pravac ono jezerce kod škole u Glavini Donjoj) pod kutom od 30º.
Slično se vidi sa satelita na zapadnoj obali Modrog u ranijoj slici.

Sad dragi moji (idro)geolozi i tektoniĆari morete li zamislit dernek koji se odvija između ovako položenih slojeva na tako kratkom razmaku. More li se vapnenac (i dolomit) tako savijat, a da ne popuca?

etc i još huđe i još luđe…

Na(d) Rebića Do(l)cem
Opet kontra Modrog. Nageto k siveroiztoku pod kutom od 36º

A dalje na istok i pomalo sjever — reverzni rasjedi u kojima se voda bućka i klati.

Nu jopet lokalno. Ploča Modrog je strmu, k jugu, kontra ploča Crljenog i Rebića doca. Dolika negdi duboko je popucalo. Tragovi lomnih ploha na površini se vide (i) na crtama koje spajaju ponikve?

E sad ovaj quikmaps je najlakše okrivit za novu lošu žvrljotinu (http://quikmaps.com/ext2/238206?t=1&ln=0&sn=1&zb=0&d=1&o=0&lat=43.44662546727367&lng=17.218151092529297&zl=14&mt=1) i pitanja što nas (i ne samo nas) okružuju i muče.

Niz ponikava ispod Crljenog označenih crljenom bojom. Sjevernije od njih je Crljeno u slojevima sedimenta nagnuto na SI pod 28º. Pritom je jasno očekivana veza Crljenog s Dva Oka i Opačacem neočekivano slabo izražena i nedokazana. Na toj dionici uz sjeverni obod polja nema uobičajenih rubnih izvora prema TK25. Ponikve su gotove. Formirane. Zavaljene. Zatrpane. Možemo reć da su manje više i šupljine ispod svakog toga dna tih ponikava  u tlu prilično začepljene glinovitim brtvenim materijalom?

Potom slijedi Modro u slojevima nagnutim na JI pod 30º, a po obodu polja samo onaj neznani vodotok i izvor kod crkve i škole u Glavini Donjoj. Koliko god se nagib slojeva razvrljio od Crljenog do Modrog — na padinama k polju ni traga vodi. Zabrtvljeno prema površini, struji u dubljinu po snazi gradijenta? I onu uvalu neposredno jugoistočno Modrom, barem u početnog gornjem dijelu, pri dnu vododerine možemo smatrat zavaljenom ponikvom - hidrogeološkom prilično izoliranom i mrtvom mrcinom baremko glede podzemnih voda?

Dalje k Rebića DoLcu, ne prateć doslovno konfiguraciju terena, slojevi se opet razvrlje i padaju na SI pod 36º. Na obodu polja od Graničića na istok na površini je tipičan krškopoljski niz izvora. Daklem tu je šuplje. Našupljikano. Vodopropusno. Pri površini. U dubljini je vodonepropusno. Na sudaru vodopropusnog i vodonepropusnog eto ti vode po površini na obodu polja. Što je tu paradoksalno? Crveno i Modro su na približno istom padu terena imaju protivno položene sedimente i tu spojevi prema polju i površini ispod razine voda brtve. Ovamo se razvlje ne toliko neskladno površini terena — a ne brtve.

Šareno kamenje
Kažu Modro je Modro zbog boje vode. Nije zbog boje kamenja. Sive. Sivi tankoslojni vapnenac i/ili možda dolomit.
A Crljeno? Zbog boje stína. Di se vide slojevi? Slojevi su debeli i/ili neprepoznatljivi?
Ò šta je crveno? Aluminij, boksit, glinica… Glinica glina brtvi na razvrljenom prijelazu materijala u kojem je izdubljeno Modro spram Crljenim. Modrom na jug brane i brtve prigodno priklonjeni slojevi. Na sudaru tih masiva od različito uslojenog materijala različitog sastava između Modrog i Crljenog brtvi gnjila, gnjilica?

Sifon (Kriva natega) i Tantalov vrč
Jeste li kad potezali vino iz bačve na šlauf? A gorivo? Dizel? Živili!
Kanali, bolje rečeno cijevi u krškom podemlju prave prilično nagle zaokrete i uspravno i vodoravno. Ako je rupa u jugozapadnom obodu Modrog, to nužno ne znači da će ta rupa izbit na površinu jugozapadno ili u Crljeno zapadno. Tko joj smeta da napravi zaokret, duboko od naših očiju i prolije se negdje u Graničićima ili iztočnije, ili pak u Rebića Dolaz? Je l' to onaj krivi k…TM o kojem govori Potjeh kad čini fintu da nje rozumi?

Odo se malo razgovarat su Zavelimom


evo kuda bi voda išla da se jezero prilije priko najniže točke njegova oboda…

Bi. Ali taj pravac i smjer čak i da se događao istodobno, pri istom buć-događaju, ne isključuje onaj koji ja navodim kao mogući.

Vileničin joli Rebića dolac je pliva. Zna li iko šta je bila sa Žderinim docom, nije puno dalje, a dno mu je na 320,8m. …

Između tj. ispod Modrog i Crljenog imaš onu vododerinu i nekakav površinski povremeni tok.
Između Rebića doca i Žderina doca imaš nekakav površinski povremeni tok. Uzorak ponašanja.
Ne očekujem pojavu vode u Žderinu docu. Zbog površinskog povremenog vodotoka između dvi ponikve? Zbog različite starosti tih ponikava? Od onog tvog povremenog vodotoka zvanog Ljút, na zapad po padini imaš jednu uvalu i usedlinu između Rebića d. i Žderinog d. Ispod Rebića d. imaš još jednu uvalu koja presijeca padinu prema polju. Poslije ćemo o vodnom licu. Potjeh bi fakat moga nešto o pijezometrijskoj crti, Bernulijevoj jednadžbi…

evo za malu pripomoć vode duvanjskoga polja…

Ne ću reć da je crtež iz Magdalenićeve dizertacije netočan, ne da mi se kontrolirat. Međutizin je nekompletan i za podatke dostupne u vrijeme njegove izrade (1970.). Između ostalog, vode iz sliva koji je na crtežu omeđio dokazano su se izlijevale na nekim izvorima iztočnijim od Opačaca. Još jutros mi je pod mišom bio dobar crtež veza tih podzemnih voda dostupan online… nigdi ga sad nać…

Mislim, nemamo geoelektrični profil nijedne ponikve lokalne koja je povremenije ili trajnije pod vodom nit ijednog obližnjeg (suhog) doca (Rebića dolac je još uvijek paradoksalno jezero-potajica — hidrogeološki živo aktivna ponikva), a kamoli razčlambu spektralne analize satelitskih snimaka na užem i širem području. Gatamo u ovih par crljenih, modrih, zelenih… vildžana i talog u njima i oko njih. Ka će ta kava?


troke, da je ta voda takao plitka i još k tome da ide k polju nemoguće je da "nizvodno" ne bi bilo više izvora jer donji su vinjani o-ho-ho ispod uobičajne razine vode u modom jezeru....

Moguće je i izvan krša, a kršu je krš i tma i tmuša toga paradoksalnoga moguća. Pad vodnog lica zna iznenadit stručnjake i u puno jednostavnijim hidrogeološkim okruženjima, doduše ne s katastrofalnim posljedicama ko što je za red veličine promašena visina vodnog vala u Vajontu ili 12 sati stara procjena u nizu kontinuiranih pregleda i procjena brane svetoga Vraciška nad Los Angelesom primjerice.

Lijepa slikovnica bojanka
Prof. dr. Veselin Dragišić. Osnovi hidrogeologije. Predavanja. ^ (http://www.rgf.bg.ac.rs/predmet/RO/III%20semestar/Osnovi%20hidrogeologije/Predavanja/OsHG%2007%20-%20Izvori.pdf)

škljoc2zoom
Potajnica (povremeni izvor) prema Radovanoviću 1987.

(http://i.imgur.com/UqMkSkY.jpg) (http://i.imgur.com/UqMkSkY.jpg)

Princip rada estavele prema Milanoviću (Petru T.) 1979. Pazi samo te padove vodnog lica iste vode. Šta dvolično? Multilíčno.

(http://i.imgur.com/uYWOdtq.png) (http://i.imgur.com/uYWOdtq.png)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 23 Travanj 2013, 09:57:07 prijepodne
Kad smo kod izvora najbliži Modrome jezeru imamo ji nekoliko. Prvo onaj ispod rišćanske crkve u Glavini na 264.7m no taj, ukoliko vode teku SZ>JI, bi se moga vezat i s Crvenim jezerom, ali postoji ohoho izvora u Grančića i Medvidovića Dragi koji se nalaze na oko 260 mnm tj. na 21m visine od dna jezera. Je li iko uspoređiva visinu jezera i pojavu vode ispod Grančića? To mi se čini najbliže jezeru i na dobru je pravcu.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Thadée - 23 Travanj 2013, 19:24:07 poslijepodne
Kad smo kod izvora najbliži Modrome jezeru imamo ji nekoliko. Prvo onaj ispod rišćanske crkve u Glavini na 264.7m no taj, ukoliko vode teku SZ>JI, bi se moga vezat i s Crvenim jezerom, ali postoji ohoho izvora u Grančića i Medvidovića Dragi koji se nalaze na oko 260 mnm tj. na 21m visine od dna jezera. Je li iko uspoređiva visinu jezera i pojavu vode ispod Grančića? To mi se čini najbliže jezeru i na dobru je pravcu.

spomenute vode su istraživane i nemaju veze s modrim jezerom.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Thadée - 23 Travanj 2013, 19:37:37 poslijepodne
Nazad na sipinu. Di ste sve vidili sipinu? Ispod približno verikalnih golih stijena. Tamo gje su približno uspravnom presječnom plohom presječeni slojevi uslojenih taložnih sedimentnih stijena (a pustih tautologija). Što je onda donijelo (ako je) sipinu na južne vanjske padine Modrog jezera? Voda.
Poplavni val.

sipine ne nastaju radom vode!
postoji još bar dva-tri egzogena procesa koji mogu stvoriti sipinu.... a da je tome tako, vidi se i po tome što na sjeveroistoku sipina ide do visine od cca 500 m NV, dakle 100 metara iznad južnog ruba, dakle tamokar gdje ni teoretski voda doći nije mogla.... a što se stupnjeva nagiba tiče, to nema veze s vodom!

na sjevernoj strani sipine (nasuprot vidilici) na visini oko 100 metara još ima "živih" stijena (na zapadu i puno, puno niže!!!), a tragovi vode na sjevernoj sipini vide se i danas, daklem dobrih 35 godina nakon što je voda tamokar bila, prema tome da je na jugu bilo vode do vrha 1914. godiine, tragove bi vidio i rogić (1938), a vrlo vjerojatno i petrik (195ih) - a oni ne viđoše ništa!!!
sapienti sat!


Da. Veza je jasna, ali nije izravna. Krški podzemni vodonosnik i raznina vode u njemu je bazna veza. I pad njegovog vodnog lica. Potjeh se ovdje javljao i kaže da se ne razumi. Meni se čini da je taj lik slušao i položio hidru i da bi znao nešto o crti pijezometarskog tlaka od Modrog do Rebića DoLca. Bilo po krivoj crti koja spaja južna dna (estavele jug i pad vodnog lica) susjednih dolaca, bilo pravom 'zračnom' (podzemnom) crtom od Modrog do Rebića Doca.
Pače, mogao bi nam reć da što se tiče krških vodonosnika, Modro i Rebića Dolac vidi kao obične fuckin piezometre posađene u krške vodonosnike (i vodotoke) ispod površine Imackog s tim da je broj (bez)korisnih očitanja po jedinici vrjemena na pijezometru Rebića Dolac zanemarljiv.

s ovim se slažem i to sam tumačijo i zavelimu - vileničina brista nije izliv modrog jezera već se nalazi na istom kanalu....

Da su južni bokovi Modrog šuplji tko bi tu pričao o prelijevanju? Govorilo bi se o propuštanju kroz južne bokove, procjeđivanju, protjecanju… pa i o rušenju južnog boka prema polju, a ne prelijevanju preko krune, preko oboda… ako prispodobimo južni obod jezera uslojenoj kamenitoj brani koja je prema na slici prikazanim sedimentnim slojevima onako slojevito nagnuta od polja prema Modrom za nekih 30-ak stupnjeva.

da se ne ponavljam s tragovima - ako se slažemo da je modro povezano s bristom, onda moramo zaključiti da bi na 40 metara višem vodostaju, otprilike toliko bila viša i voda u bristi - što pak znači da bi kuće bile pod vodom, a tamošnje kuće nisu bile pod vodom od 1850ih sigurno!!!
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: likarija - 23 Travanj 2013, 21:11:20 poslijepodne

...mašala elaborata. 8)
Odavna nebi vaka prometa. ;D
Mašala. :zivili
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 23 Travanj 2013, 21:16:56 poslijepodne
sipine ne nastaju radom vode! …

Nu ga. Jopet on. Kažem li ja igdje suprotno? Koliko puta moram ponovit? Na južnom vanjskoj padini oboda koliko moje oko nanaša nalazi se ona vododerina i istočnije od nje niz gromila od kojih je ona jedna najdulja pri vrhu/rubu oboda s vanjske strane.
Nagib vanjskog južnog pokosa nije dovoljan za stvaranje sipine. Slivno područje i transportna moć površinskih voda nedovoljni su za to da bi ih donio vanjski površinski vodotok/bujica, pogotovo jer mu je put i sliv presječen nizom vrtača, (Modro, Crveno, Suvo, Gluvo…).
Bujica / poplavni val iz Modrog pri jednom ili više buć-događaja ili drukčije izazvanih preljeva Modrog je to tamo ostavila.
Daklem, sa satelita vidljivi nanosi su tipični učinci snažnih bujica na padini, a površinski vodotoci bez prelijevanja Modrog, napose istočno od vododerine nisu mogli imati brzine, ni slivog područja, ni mase, ni protoka, ni snage da bi ostavili takve tragove/nanose.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Potjeh - 23 Travanj 2013, 22:11:51 poslijepodne
Glonge bona, slabo san ti sluša predavanja. Da jesam ne bi tlike godine študira. Nu položio jesam, ne samo dvi hidre nega i cjevovode, al krhko je znanje. Ćirnijo san zeru u inž. priručnik za piezometrijske visine, al ne mogu se sitit da sam se s pojmom susreo u hidrama. Rebića Dolac i ne znam di je. Rasprava teče. Ne meren se ne čudit oklen van i vrimena i volje i znanja od ovizin drvcima. Ako triba štogod konkretno sračunat, tuten san, al ne volen se pekljat dok baren ne povatan iđe li voda uzbrdo jol nizbrdo.  :svojaposla
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 23 Travanj 2013, 22:31:33 poslijepodne

Ćirnijo san zeru u inž. priručnik za piezometrijske visine, al ne mogu se sitit da sam se s pojmom susreo u hidrama. Rebića Dolac i ne znam di je. …

Kako si ti položijo cijevi Venturija ti?

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/e/e2/Otvoreni_vodotok_bernoullieva_jednadžba.png)

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/eb/Cijev_pod_tlakom_bernoullieva_jednadzba.png)

A di je Rebića dolac ne znan ni ja. Reka mi Nunut. Nacrta.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Thadée - 24 Travanj 2013, 00:31:40 prijepodne
Rebića Dolac i ne znam di je

daklem, kad iđeš imackom zaobilaznicom - rečemo s autobuskog kolodovra pkkraj gaja prama glavini, imaš jednu jedinu veliku okuč i ako malo bolje pogledaš ta trane vidit ćeš da je na srid te okuči nadvožnjak, odnosno da ispod ceste prolazi puteljak, tim puteljkom cca 50 metara i vidiš bristu.

Meni se čini da je taj lik slušao i položio hidru i da bi znao nešto o crti pijezometarskog tlaka od Modrog do Rebića DoLca. Bilo po krivoj crti koja spaja južna dna (estavele jug i pad vodnog lica) susjednih dolaca, bilo pravom 'zračnom' (podzemnom) crtom od Modrog do Rebića Doca.
Pače, mogao bi nam reć da što se tiče krških vodonosnika, Modro i Rebića Dolac vidi kao obične fuckin piezometre posađene u krške vodonosnike (i vodotoke) ispod površine Imackog s tim da je broj (bez)korisnih očitanja po jedinici vrjemena na pijezometru Rebića Dolac zanemarljiv.

nego, dearest glonga da mi vidimo tu pijezometarsku liniju jerbo se ja za razliku od potjeha sićan svih tih termina jako dobro i sve sam to poodavno ukalkulirao u svoja promišljanja i stavove.
ako su vode modroga jezera i briste povezani - narečena pijezometarska linija, i ako znademo da je dno briste 90 metara iznad dna jezera, a da je svega 80 metara vode u jezeru dovoljno da brista provrije (nije točno da se to ne prati i da se ne zna!) - objasni ti zavelimu, a unda i svima nama ostalima u kom smjeru voda teče..... ili da budemo okrutni jasni - imade li ikakve šamse da teče prama tihaljini?
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Potjeh - 24 Travanj 2013, 05:55:09 prijepodne
Kako si ti položijo cijevi Venturija ti?

Nabuba zadatke napamet. Viđu da je ta piezometar mali od bernoulija. Ta tlane su oznake. Ništa nega  zakon o održanju energije primjenjen na cjevurne. Nu, kad pišete da u tomer Rebića Dolcu voda uvik izbije kad je u jezeru ista visina vode (80m), unda bi to značilo da su i podzemni tlakovi vode uvik isti a neko je pisa da puno variraju.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 24 Travanj 2013, 09:16:46 prijepodne
I inače ovde se puno priča, dokazno ovo, dokazano ono, a molit ću lipo ima li ti napismeno? Ko je radio istraživanja i di je to objavio? Evo Zdilar tvrdi ko i Glonga da je veza Roško polje - Opačac dokazana. Dapače da se i Modro jezero napaja vodama iz smjera Zavelima i Studeni vrila. Dok se Grucko napaja s Rastovče i cilog toka Topale do utoka u Ričinu. To je ono što pričam da vode kroz zemlju iđu smjerom SZ-JI.

Citat:
Utvrđena podzemna veza između ponora u Roškom polju i izvora Opačac ukazuje da se podzemne vodc kreću duboko kroz karbonatnu podlogu ispod tercijamih klastita Zagorja i Vira u smjeru Imotskog polja. Ove vode, kao i oborine, koji poniru u podzemlje na području izgrađenim od karbonatnih propusnih naslaga od Zavelima i Kobilića do Studenih vrila kao i one koje poniru duž potoka Žukovice i Studenog potoka (pa možda i ponimće vode Studenaca?) prihranjuju izvore duž sjevernog i sjeveroistočnog mba zavale Imotskog polja, uključujući i Crveno i Modro jezero.

---

Citat:
Izvorište Opačac. Neposredno uz i u razini vodotoka Vrljike nalazi se ulazni izvor Opačac, ograđen betonskim zidom u obliku nepravilna bazena s preljevima. Pojava izvora uvjetovana je rasporedom propusnih i nepropusnih sedimenata u podini kvartarnih naslaga kao i rasjednim pukotinama uz rub polja i njegovom zaleđu. Bojenjem je dokazana veza između ponora u Roškom polju i izvora Opačac, a vjerojatno je da dio vode iz vodopropusnog područja Ričine, ali nizvodno od Galića mosta podzemno pritječe ovom izvoru.

---

Citat:
Bojenje ponora u koritu Ričine
 

U sklopu hidrogeološkog istraživanja radi određivanja slivnog područja izvora zavale Imotskog polja, kao i definiranja smjera otjecanja ponirućih voda duž korita Ričine na potezu Posuški most-Mandurići izvršeno je bojenje vode u Ričini. U uvodnom dijelu o ovom bojenju nužno je opisati hidrološku situaciju u širem području sliva u vrijeme bojenja.

Do 18.04.1994. godine koritom Ričine tekla je voda od Tribistova ispod Posuškog mosta, Jovića mosta, područjem Vira i sve do akumulacije Ričice. Nakon toga vremena voda je tekla samo do Mandurića kuća.

Detaljnom prospekcijom korita Ričine 19.04.1994. ustanovljeno je da je na pregradi uzvodno od Posuškog mosta (vodomjerna letva) tekla voda u količini od oko 70 l/s (procjena). Voda se u potpunosti gubila u proluvijalnom nanosu do Mandurića kuća. U isto vrijeme na izvorima u Imotskom polju istjecala je velika količina vode. Bez obzira na visoki vodostaj na izvorima u Imotskom polju odlučilo se za bojenje u vremenu dok ima vode u koritu Ričine. Vodu Ričine davao je lijevi (južni) pritok s Tribistova i 5% otvoreni temeljni ispust na brani akumulacije u Tribistovu.

Sa svih predviđenih opažačkih mjesta (izvori) uzeti su "0"-ti uzorci, i organizirano je njihovo prikupljanje. Uzorkiranje i opažanje organizirano je od mjesta istjecanja vode iz Prološkog blata (ulaz u kanal Sija), izvorišta Utopišće, zatim na toku Duboke Drage, Jezerinama, izvorima Jauk i Opačac. Nadalje uzimanjem uzoraka iz toka Bara kontrolirano je nekoliko manjih izvora u području Glavine Donje. U području Krenice (Medvidovića Draga) uzimani su uzorci s glavnog vrela a kontrolirano je i Čančića vrelo i Krenica bunar. U opažanje je bilo uključeno i vrelo Dovica (Vinjani Donji) i Grudsko vrelo u Hercegovini.

Dana 20. 04. 1994. godine u vremenu od 19.30-20.00 sati u korito Ričine izliveno je 30 kg

Na-fluoresceina prethodno razmućenog s 15 kg Na-lužine u 200 litara vode. Boja je vodotokom otjecala do ispod Mandurića kuća. S obzirom na dužinu ponorne zone i relativno mali kapacitet upoja, bojenje je izvedeno pred noć kako danje svijetlo ne bi djelovalo na razgradnju boje uz eventualno duže zadržavanje obojene vode na površini. Boja se pojavila na Grudskom vrelu 26.04. u 7 sati i to u takvom intenzitetu da je bila okom vidljiva, a istjecala je tako vidljiva tri dana.

Iz brzine tečenja u odvodnom kanalu s Grudskog vrela i visine na vodomjernoj letvi izračunat je približni protok, a iz količine boje i ukupni pronos boje koji iznosi 76% ukupne boje. Uz vjerojatne pogreške u računu i malu količinu visoko razrijeđene boje prenošene koritom Ričine može se smatrati da je sva boja iz ponorne zone Posušje-Mandurići istekla na Grudskom vrelu.

http://www.podbablje.hr/priroda/vode/328-krska-hidrografija-slaven-zdilar

Odakle voda u Medvidovića Dragi? Ko je to istražio pa se zna? Kako uopće dokazati di iđe voda iz Modrog jezera? Bojanjem?????? Ko će obojat cilo jezero pogotovo kad je puno vode?
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 24 Travanj 2013, 09:44:45 prijepodne
Dakle imamo dokazano, DOKAZANO, da voda u dva slučaja teče SZ>JI u dva testa bojom. Prvi test Roško polje > Opačac i drugi test Topala > Grucko vrilo. Modro jezero je negdi između pa je vrlo logično zaključiti da vode u njeg dotiču negdi između (Žukovica, Studena vrila???), a otiču prema JI, a prije Gruckog vrila (potez Vinjani-Gorica). Dno Crvenog su ekstra dubine pa je ono očito posebna priča.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 24 Travanj 2013, 11:39:48 prijepodne
Što se tiče Vileničine briste kažu u zbrčkanom tekstu di su debelo promašili nadmorsku visinu da se voda javlja ne na 80 nego na 85m.

http://www.imotskenovine.hr/Zanimljivosti/Imotski-Vilenicina-Brista-osvanula-pod-vodom.html

Ono što ja mogu zaključiti tražeći po interentu je da je po članku od 8. veljače 2009. voda bi bila na 325 mnm (zanemarite brojke iz bilo kog članka jer su očito bezveze pisane već gledajte sliku) tj. dubina vode 86 m.

http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/4258/rekordni-vodostaj-modrog-jezera/


Vijest o vodi u Rebića docu je od 15. veljače, a voda i te kako brzo reste u tim trenucima čemu smo svidoci ovi dana bili. U svakom slučaju imamo još jedan članak od 14. veljače sa slikom (zanemarite glupe brojke iz teksta) di se vidi da je voda prišla dno kamene pole iznad prve trećine velikoga puta, a ono je na 333.2 mnm, dakle voda je taj tren (subota 14. veljače 2009.) bila duboka priko 94m.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Splitzupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/42236/Default.aspx

za pogledati di je dno pole o kojoj govorim morete na ovoj slici, eno onaj puteljak za Vilinsku pećinu ispod nje prolazi:

http://www.slobodnadalmacija.hr/Portals/0/images/2008-12-13/%C5%BDupanija/modro_jezero1-131208_thumb.jpg

Ako u novinama imamo blesave i umanjene brojke znači li to da oni koji su pisali da se voda javlja na 85m visine zapravo griše i da se voda javlja tek iznad 90m visine????
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Thadée - 24 Travanj 2013, 12:02:42 poslijepodne
Što se tiče Vileničine briste kažu u zbrčkanom tekstu di su debelo promašili nadmorsku visinu da se voda javlja ne na 80 nego na 85m.

kako god vrtio i okrićao - pijezometrijska linija je nagnuta od briste prama modrom jezeru....

Dno Crvenog su ekstra dubine pa je ono očito posebna priča.

dno modrog može vrlo lako biti na isto dubini.... sjeverni rub modrog jezera je visočiji od sjevernog ruba crljenog, a imajući u vidu daleko, daleko veći promjer otvora - može se špekulirati da je količina stijena koje su zatrpale modro jezero golema.
ne volim se ponavljati, ali moram još jednom spomenuti:
jelavića dolac je do prije 30 godina bio 20 metara dublji, rupa je zatrpana tako da su strane malo stesane, a modro je rupčaga.... s tim da nema razloga sumnjati da je voda modrog u svojim počecima bila promjera kao i crljeno - zašto ne i manje.... 
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: nunu - 24 Travanj 2013, 13:45:21 poslijepodne
Citat:
kako god vrtio i okrićao - pijezometrijska linija je nagnuta od briste prama modrom jezeru....

čitaš li zavelima...brojke kazuju da nije
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 24 Travanj 2013, 14:24:21 poslijepodne
Ma lako za Batu, on lupeta ko fol o činjenicama da i ne provjeri niti priloži odakle mu, triba čekat da glonga dođe. Radije pogledaj donji rub Brista, on je na 357m i da ga voda napuni tuda bi se prilivalo zapadno od ovog igrališta ravno u polje. To znači da čak Ljupča i ne prima vodu iz Brista ili da ima neki malen maksimalni dotok vode (mada kotrljana tonska kamenja u koritu govore o nekad moćnim bujicama) ako izravnamo vodu u Bristu s onom jezerskom voda ne more prić u jezeru 118m.

http://goo.gl/maps/3AAVm
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Thadée - 24 Travanj 2013, 15:20:15 poslijepodne
čitaš li zavelima...brojke kazuju da nije

prezentirani brojevi ne dokazuju ništa jerbo se analizom starih vijesti ne može dokazati ništa.

voda se u bristi javlja i prije nego se prekrije golubarska pećina, što znači ispod 85 metara...

a tvrditi da voda ispod modrog jezera teče poprijeko u odnosu na otvor jezera je totalno bezveze... modro je jezero nastalo dvostrukim urušavanjem, od čega je stari ovor istrošeniji (prama baginim kućama), a novi otvor (od vidilice na lijevo) je puno očuvaniji. upravo takav tok ima voda koja dolje teče. a da stvari funkcioniraju tako, dokaz je i crljeno jezero koje se najviše osulo na strani ispod koje je ulazni kanal...
Naslov: reverse fault failure
Autor: glonga - 24 Travanj 2013, 15:44:10 poslijepodne
Svojstva pijezometarske crte su takva da je nagnuta s obje strane jednako (ko i svaki pravac u đeometriji) do pojave skokova na mjestima lokalnih gubitaka. Nagnuta je od niže točke k višoj i obratno. Zgodno je govornički rabit nepreciznost i izpušćat relativno nebitan podatak o gradijentima, smjerovima pada, i geodetski i/ili pijezometarski višim i/ili nižim točkama.

Zavelime, viđu da te zanimlje, a ja nemam kad. OGK100 Osnovna geološka karta 1:100000, list K33-23 Imotski (http://server02.cbs.ba/kartografija/podaci_rar/geološke_karte/GK100/K33-23_Imotski.rar).
Ne znam kakav si s GIS-om, nu virujen da je moreš ušišikat u Google Earth, neosunećenu uz slijedeće okolo prilike početne parametre.
1. kut  16.859969°  43.176410°
2. kut  17.902370°  43.174170°
3. kut  17.908705°  43.709589°
4. kut  16.857070°  43.711789°

i poštelat privremeno ili trajno prozirnost spram svomu vidu sokolovu.

Najbliži tektonski (arti)fakti na pristupnim putovima podzemnih voda u ove ponikve okolo Imacke su ti slijedeći:
Navlaka od akumulacije Ričice priko Kolovrata, Bušanja, Anzinovca, Šimića… do Turban Kose.
Tu se sastaje s relativno spuštenim blokom koji se od nje razlikuje po potpunije izraženom pravcu SZ-JI; približan pravac pružanja je:  Matići - Turban Kosa - |Solun - Jezerac| - Vilenica| i završava na po puta uvalom do sv. Kate.
U istom pravcu ti je i antiklinala čija osovina pada prema Tilovoj Ljuti a penje se prema Zavali goričkoj; Tilova Ljut - _Prlji - 'Đuzeli - Tomašovići - Janjiši - Đereci - Aračići - sv. Roko - Crna Gora - Šimići - Točilo Brdo.
S istočne strane ti je tektonski blok Imotski omeđen i malo nesigurnijim i kraćim rasjedom približno S-J od po puta između Majića i Župića pa u polje negdi oko Pojatina ako se dobro sićan, baš negdi okolo igrališta ovi Geonames plug-in mi nešto šteka u Google Earthu, a geoportalovi plugini (http://geoportal.dgu.hr/upute/google-earth-wms-dgu/) su još kilaviji. Odo sa ća iz tektonike, bi će ću nešto priskočit.
Ka smo već kod geoportala tamo na… unti Kozjačić u svim… pa di njega baš nađoše…
Ovi nepresušni bunari, oka, lokve… šta li su, oni su ti slika i prilika tlaka, ne virujen da su in vodna lica niže od trena od metar-dva-tri najviše. Kalac, Brzumila, Slavićevac, Borak… Oni su ti glavna pijezometarska crta voda iz pravca SI prije reverznog rasjeda/navlake i relativno spušćenog bloka na 'normalnom' rasjedu.

Prvo što pane u oči na onoj geološkoj karti je paradoks Imotskog polja u odnosu na teoriju krških polja i njihovu uvriježenu Horst-Graben tektoniku. Nema rasjeda duž sjevernog oboda koji bi od polja pravili lijevak, pače uz južni obod su (kraljušti i ) navlake (reverzni rasjedi) kojima se sjeverno krilo uzdiže spram juga, a ne normalni rasjedi.

(http://courses.missouristate.edu/emantei/creative/GeoStruct/hrstgrab.jpg)

Ne znam kako su majstori zakrpili akumulaciju Ričice, imali su geološku kartu, nu spomenuta navlaka koja počinje od nje i ide do Turban kose sigurno od tamo dobija nešto vode. (Ta) navlaka je reversni rasjed. Pukotina (paraklaza) je nakoso. Južni dio (krilo) je podinsko (Podi). U presjeku je to "pravokutni trokut", dulja kateta mu je vodoravna, hipotenuza mu je gore na pukotini-paraklazi. Sjeverno krilo je krovinsko. Hipotenuza mu je dolje na paraklazi. Rasjed nije reversan zbog tog što mu je pukotina nakoso već zato što se krila primiču pri čem se krovinsko krilo penje po paraklazi, a moguće je i da se oba krila uzdižu (što nam se ne bi nimalo sviđalo). Uglavnom je prostor paraklaze i okolo nje razmrvljen i može skupljati vodu. Di je šuplje — nije tvrdo.
Vodonosni porozan sloj ili više njih u podzemnim etažama zbog pomaka krila izgubili su kontinuitet. Djelomice ili skroz. Svejedno. Sasvim dovoljno za poremetnju. Torta.

(http://scec.usc.edu/internships/useit/sites/scec.usc.edu.internships.useit/files/imagecache/large/images/reverse.jpg) (http://scec.usc.edu/internships/useit/sites/scec.usc.edu.internships.useit/files/imagecache/large/images/reverse.jpg)

Slijedeći rasjed, molim.
Relativno spušteni blok je u izravnijoj korelaciji sa stvarnjem ponikava, (radovi o Velebitskim ponikvama). Ovaj je po karti osmatran u zoni Turban Kose. SI blok/krilo je spušten/o. "Zubi" na simbolima su na strani gornje, više, izdignutije ploče, bloka. Kakav nered u zoni Turban Kose.

Na Donjovinjanskom rasjedu se vidi i lateralni (bočni) pomak tektonske/tektonskoerozijske granice. Istočni blok se pomakao na jug.

Spomenuti spušteni blok osim što je glavni odgovorni za stvaranje ponikava, kaže nam i da je Jezerac najvjerojatnije mjesto na kojem voda koja se skupi u paraklazi (i oko nje) toga bloka teče u Modro a kad zagusti/prikipi i u Rebića dolac. Unutar tektonsko/tektonskoerozijske granice značajan za motrenje je bunar Borak. Rasjed spuštenog bloka prođe malo Rebića dolac i prekida se. Tektonskoerozijska granica i rasjed Vinjani Donji šapću da je gradijent podzemnih voda takav da pokazuje da je Žderin dolac prilično siguran od plavljenja, jerbo su se podzemne veze do njega začepile (taloženje i nanosi u podzemnom vodotoku kad gradijent oslabi), i svakako je na repu rasjednih voda, pa voda očito lakše izbije na površinu u onaj povremeni površinski vodotok istočnije od njeg.

Moram još jednom napomenut da ti se ja ne virujen u te geološke priče o silnim tisućama godina i slojevima taložnih stijena koje se savijaju ko palaštronjci. Geolozi su manjak deformabilnosti do pucanja sedimentnih stijena morali nečim nadoknadit ko i darvinisti svoje pa su dodali abnormalno velike količine vremena kako bi zavarali (sebe i) druge da kamen neće puknit pri deformaciji/progibu od okolo prilike l/300(?) najvišlje.
Ondak to uzmu pod svoje učitelji, nastavnici profešuri… pa jednog dana sidneš vako ko Šime kraj rute 23, gledaš antiklinalu livo, pa sinklinalu desno, pa reljef gorika…

(http://www.rci.rutgers.edu/~schlisch/structureslides/rte23folds.gif)

i kažeš:
— A u Pene Bonačića… ben ti profešuricu… Lipo je govorija drug Đuro — djeci treba stara učiteljica…

Neman sad ni volje ni vrimena gatat o antitetik rasjedima na Imackoj ploči kojih nema na karti osnovnoj i koji su sekundarni i koji su po geolozima glavni izravno odgovorni za nastanak ovih ponikava što nas okružuju i muče. Nađi "antithetic fault", proštudiraj, pa sláži priču, ja iman sto tuđi posala još nezavršeni i nezapočeti. Pokaži kako je osim duplog dna (i u slučaju Modrog između ostalih slučajeva) i antiteza još jedna imanencija imacke prirode i društva.

Da je fault, već bi propuntalo
da je faul tu šesnestercu
i kupljen bi sudac penal pišća

ja l' su bijela muda labudova
bolje l' zvuči, muda od labuda
nije ječim, nije ni zimica
kokoši bi dosad poćopale
pasi s maslom ne bi popapali…
To su zrnca za časak kratiti
a ja časka niti časa neimam.
Tuđi posli — moje nestaranje.
Naslov: kompresija
Autor: glonga - 24 Travanj 2013, 16:50:38 poslijepodne
SI JZ blok/krilo je spušten/o. "Zubi" na simbolima su na strani gornje, više, izdignutije ploče, bloka. Kakav nered u zoni Turban Kose.
Epic fault. Zamantalo mi se od okrćanja na razne strane svita. Nadam se da je i bez ove intervencije bilo jasno iz konteksta okolne priče. Svejedno izporavljam.



Ne znan doklen si doša nu čini mi se da znaš zašto je u Rebića docu voda mutnija nego u Modrom. Pravac rasjeda-kolektora i nošeni materijal u vodi. Dodatno pravac pružanja tektosnsko erozijske granice, s naglaskom na erodirani materijal i zavaljenost ponikava Rebića dolac i Žderin dolac, ter čitavog niza ponikava od Žderina doca na JI po pravcu uvale i erozijske granice a istočno od Donjovinjanskog rasjeda. Župića dolac, Duboki dolac, Radeljića dolac (sekundarno Bardin/Bandin dolac i glasovna promjena iz malog r u veliko N u kartografskom jesikoslovlju) Vrbanj, Vrba, zaključno Vrtopac u susjednoj županiji pod Zavalom di je ponestalo brda. Ovaj pravac se lakše zavaljivao, tu je na površini uvala, a na geološkoj karti je unutar tektonskoerozijskih granica.

Na istom osnovnom pravcu SZ-JI su i Solun, Jezerac, Rebića dolac, Žderin dolac.

Od Jezerca dva putića vode na tri strane. Sjeveroistočni dio k antiklinali nas ovdje ne zanima? Tek treba precrtat tektoniku okolo toga s posebnim osvrtom na kamenolom, i njem su izgleda lokaciju birali tektonićari ko i Kozjačiću.
— Pa kud baš posred…
Može li nas zavarat glede tektonike i hidro(geo)logije taj krak pravca koji se ispod rasjeda (spušteni blok) nastavlja na JZ pravac Jezerac - Đardin - Jelavića Gospin dolac, Modra potikva - uvala Brečić Njiva (koja je sastavak ponikve iz gornjeg dijela i uvale ispod) i koja je izgleda prva zavaljena kad je ponestalo brda za visoke brdske ponikve. Poljske su ionako zavaljene aluvijem. Ćiri jedino Krenica na Blatu, a pritom nije oko hidrogeološko?
Ondak se voda u Modrom uzvrpoljila, pomodrila od muke, kud će, šta će… pa ispod Vujičića i Ađijinog doca (Ađijin pokazuje drevni smjer) vrti i dubi dok nije propuntalo, pa ispod Marčina doca, na Zdilarov dolac koji je genetička ponikva ko i Njiva pod Brečićin, a ondak je nestalo brda i sve se zavalilo u aluvij. Ku će ti ga ondak naše modre vode… sinko si ga moj mili i dragi… pa udri dubi i vrti spod Suvog jezera gluvog koje se nije više imalo o šta zavaljivat pa se zasulo sipinom i potájalo u potaji dok vode nisu provrtile u sto boja s plave na crljenu.
Ovi krak je se biće sporije zatrpava jer iz one navlake i relativno spušćanog bloka nije baš nanos skrića desno (ako semafor je lijevo od te staze) s vodon u Jezerac i dalje, pa je se ovaj pravac začepljiva i zavaljiva o svom trošku.

Propušćani níz Kozjačić, Strmetjevac (di mi je Bjelowaratz), Kozjak/Đerekov kozjak, Račića Jezero s pogledom na antiklinalu i druge nedocrtane tektonske elemente i posebnim osvrtom na mjesto i ulogu Pešinoga dolca u SI kraku tektonike ostavi ćemo za đake koji oće višlju ocjenu il' za brezposlene pope, da ne krste jariće iz Kozjakah i Kozjačićah narečenih vengo da pridonesu učiteljicama i đacima nižljih razreda ljepote prirode i društva u okviru proučavanja prirodnih (i družtvenih) značajki užljega zavičaja.

Zavičaj, zavičaj… to je prava stvar
ko ne voli zavičaj, nije molaran…
Naslov: Koriolis i školjka
Autor: glonga - 24 Travanj 2013, 19:01:10 poslijepodne
Skreće li voda iz rasjeda u Jezerac (i) geostrofično?
»Instead of flowing down the gradient, large scale motions in the atmosphere and ocean tend to occur perpendicular to the pressure gradient. This is known as geostrophic flow.«^ (https://en.wikipedia.org/wiki/Coriolis_effect#Flow_around_a_low-pressure_area)

Koliko Koriolis kumuje rotaciji vode u ponikvi? Ka zavrtiš vodu u maštalu i kad je podkajlano/podšprajcano s jedne strane oće li se prilivat najprija i najviše na najnižoj točki oboda? Voda vrrti di tektonika ne će. Oćemo sa pušćat komadiće šteropola u Modro i gledat vintaju li šperalno u smjeru kazaljke na zidu, ili upravo suprotno? Oće li šteropol napravit đir za 360º za vidila, dan i noć — 24 sata.
»Only if the water is so still that the effective rotation rate of the earth is faster than that of the water relative to its container, and if externally applied torques (such as might be caused by flow over an uneven bottom surface) are small enough, the Coriolis effect may determine the direction of the vortex.«^ (https://en.wikipedia.org/wiki/Coriolis_effect#Draining_in_bathtubs_and_toilets)
Nemojte sad zatrpat Modro šteropolom i drugim splavutinama, ma koliko promatranje (ne)mirne Modre vode bilo manje gadljivo od motrenja vodenog svrdla u zaodskoj školjki.
Naslov: travanj 2013
Autor: nunu - 25 Travanj 2013, 08:57:43 prijepodne
svaka čast Boško  :clap

http://www.youtube.com/watch?v=ZnaSLOiqnDA
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 25 Travanj 2013, 10:14:01 prijepodne
Bravo Boško!

Bravo glonga, samo pričekaj malo, triba ovo tvoje na tanane isčitat. :)

Što se kave tiče nunu ti je doli za prvi maja, a ja polovicom miseca svibnja u potrazi za čelama.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Thadée - 25 Travanj 2013, 12:47:27 poslijepodne
što se filima tiče, mene nije impresionirao...

više je razloga tomu  - prvo montaža: brez prave priče, malo odgori, malo tatrane, malo od doli.... što je pjesnik htio reći osim da je na sve to potrošio puno vremena, truda i da je sve to snimio.... više mi izgleda kao nekakav omage samom sebi nego ozbiljan uradak.

kao drugo, glasba - potpuno pogrešna - prebrza, prevesela.... modro jezero je mirno, tiho, mistično... ova glasba s time nema veze....

konačno, izbor moriva, ajmen! osim onog motiva kad travke trepere na buri (cca 3-4 minuta) sve je nekako presladunjavo, "lijepo" - nigdje traga misteriji, dojmu rupe od koje zastaje dah....

sve u svemu turistička razglednica za one koji tu nikada niti su bili niti će ikada biti... idealno za nekakav turistički sajam u ex sovjeckim republikama. onima koji jezero znaju, koji su dolje proveli značajan dio života, koji su osjetili njegovu mistiku, zastrašujuću tišinu, onima koji i danas sa strepnjom ulaze u lađu jerbo nisu sigurni hoće li ih kresnuti kakav kamen u glavu bačen s vidilice - ti i takvi ne mogu biti zadovoljni ovakvom prezentacijom, makar se mora odati priznanje na trudu i tehničkoj opremljenosti.

ali da me ne bi netko krivo shvatio - mladi danas vole harija potera i slične limunade, da ne kažem srranja - mi ostali volimo felinija. jebbaji ga, ali to ne moš prominit, a moguće da i ne triba....
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 25 Travanj 2013, 13:19:54 poslijepodne

Ovaj HGI (http://www.hgi-cgs.hr) u Sacshovoj br. 2 je stvarno smotan.
Ne nude nigdje na stranicama (ili ja ne vidim?) Osnovnu hidrogeološku kartu 1:100000, OHKRH100 (http://www.hgi-cgs.hr/Osnovna-hidrogeoloska-karta-Republike-Hrvatske.htm).
List za Imacki je sigurno gotov. Slišković je to završijo prema Ferićevu reklamnom članjku (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=86186). Iz tog članjka je ova slika:

(http://i.imgur.com/wDNlrvh.png)

Na njoj su dva zanimljiva profila A-B priko Grubina i C-D priko Crljenog.

Cijene geoloških karata su zalipili za plafon. Za skeniran list OGK100 (http://www.hgi-cgs.hr/osnovna-geoloska-karta.htm) traže sto maraka pljus be-de-ve jest jednako sto vranaka. Još im je OGK naslijeđe u klasi TK VGI JNA.
Zanimljivi detalji bi se mogli vidit na OGK50 (http://www.hgi-cgs.hr/ogk50.html), nu to je skup šport, jedan neskeniran(! — Šta ću s njega!? — rekli bi Kònjičani.) list je sto+ ojera po realnom tečaju, a lokalno zanimljiva su najmanje tri lista. Skup ovaj šport. Nije baš za hobiste. Još ako za kupnju hidrogeološke traže pisani zahtjev s jakim obrazloženjem.

A kava, znaš mene, kad me vidiš ondak mi se nadaj.
Naslov: rđo jedna
Autor: nunu - 25 Travanj 2013, 13:45:51 poslijepodne
što se filima tiče, mene nije impresionirao...

više je razloga tomu  - prvo montaža: brez prave priče, malo odgori, malo tatrane, malo od doli.... što je pjesnik htio reći osim da je na sve to potrošio puno vremena, truda i da je sve to snimio.... više mi izgleda kao nekakav omage samom sebi nego ozbiljan uradak.

kao drugo, glasba - potpuno pogrešna - prebrza, prevesela.... modro jezero je mirno, tiho, mistično... ova glasba s time nema veze....

konačno, izbor moriva, ajmen! osim onog motiva kad travke trepere na buri (cca 3-4 minuta) sve je nekako presladunjavo, "lijepo" - nigdje traga misteriji, dojmu rupe od koje zastaje dah....

sve u svemu turistička razglednica za one koji tu nikada niti su bili niti će ikada biti... idealno za nekakav turistički sajam u ex sovjeckim republikama. onima koji jezero znaju, koji su dolje proveli značajan dio života, koji su osjetili njegovu mistiku, zastrašujuću tišinu, onima koji i danas sa strepnjom ulaze u lađu jerbo nisu sigurni hoće li ih kresnuti kakav kamen u glavu bačen s vidilice - ti i takvi ne mogu biti zadovoljni ovakvom prezentacijom, makar se mora odati priznanje na trudu i tehničkoj opremljenosti.

ali da me ne bi netko krivo shvatio - mladi danas vole harija potera i slične limunade, da ne kažem srranja - mi ostali volimo felinija. jebbaji ga, ali to ne moš prominit, a moguće da i ne triba....

rđavu ku.cu svaka dlaka smeta
Naslov: čítanje
Autor: glonga - 25 Travanj 2013, 16:22:10 poslijepodne
… triba ovo … na tanane isčitat.
Ako ti je do natenanskog čítanja, tumač za taj list iz kojeg je Slaven pripisiva ono na podbabskom web mistu ti je u ovoj hrpi (http://www.mediafire.com/?rrycv2cejfu4315) tumača listova. Tu ti je izravan link koji ne će (valjda) aktivirat sve one reklamne gluposti, a download nije velik za današnja mirila, e da bi zbogradi toga tribalo sâm izdvojen tumač za list Imotski kačit u privitak upisa. Jack(o) ima ovdje (http://bosanskehistorije.com/geografija/44-topografske) sve te sarajske OGK između ostalog.

Ako š za čelama u pašu ponesi cimermanski čekić zanamisto geološkog pa pomalo kuckaj i novim geološkim očiman gledaj slojeve po škarpama i druge pojavnosti. :)
Naslov: Odg: rđo jedna
Autor: Thadée - 25 Travanj 2013, 17:23:07 poslijepodne
rđavu ku.cu svaka dlaka smeta

olinjaloj ćuni i umirovljenica je k'o curica....

Ako ti je do natenanskog čítanja, tumač za taj list iz kojeg je Slaven pripisiva...

deder ti nađi rezultate hidrogeoloških bušenja u imackom polju....
Naslov: Odg: rđo jedna
Autor: glonga - 25 Travanj 2013, 17:25:06 poslijepodne

deder ti nađi rezultate hidrogeoloških bušenja u imackom polju....
Evo sa ću
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Potjeh - 25 Travanj 2013, 20:44:54 poslijepodne
Ne volem Felinija, al mi se svidila Tadijina recenzija ovog romantičnog vilima. Mora se čovik duboko zamislit nad rupama nad kojima zastane dah...pa malo ozgar-malo ozdal-malo tatlane.  :zubo
Nunut je romantičan i valja ga razumit. Imade nas različiti.
P.S. Izvori mi javljadu da je ovo dana u metropoli viđen jedan ovdašnji vorumaš s natpison na majici: only the fuckers survive. A što reći.  ;D
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Thadée - 25 Travanj 2013, 21:27:08 poslijepodne
ma da se mi razumimo, nemam ja ništa kontra fomantike... dapače, u mladosti sam bijo i te kako romantičan

međutin, meni ovaj filim nije dočarao ni dojam ni armosferu, a to je u umjetnosti ključno.

davnijeh dana nama su naši vrli profešuri ivo ćužić i car ljubičić tumačili razliku između umjetnosti i dekorativnosti, između pikasa i buce šimunova. nažalost, u doba realsocijalizma (naime u te dane smo otome divanili) ljudi su još uvijek bili očinjeni revolucijonarnim idejama, oni stariji su se još sijećali kad su uvaženi znanstvenici poput grge gamulina pljuvali po cezannu (štovani bi 'rofesor grgo vjerojatno dao desnu ruku da je to mogao naknadno pobrisati, ali...), daklem nije se čuditi što su pojedinci zadojeni revolucijonarnim idejama s podsmjehom slušali te uvaženo profesore, koji iako lokalnog dometa bijahu u mnogočemu daleko iznad primitivne, da ne kažem zaostale sredine koja je malo marila za njihova viđenja.

iako je već dugo godina revolucijonarni žar otišao u ropotarnicu povijesti, primitivizam, da ne kažem zaostalos nisu nestali s našega krša.... mnogi i danas ne razumiju razliku između umjetnika i dekoratera, između pikasa i buce šimunova - ali nije to ni bitno dok raja plaća i uživa. nemam je, štovano obćinstvo ništa ni protiv užitka ni protiv loša ukusa, ali dajte mi dozvolite da iznesem svoje mišlljenje brez da mi se u odgovorima spominju spolni organi i ostale drangulije kojih na ovom mjestu ne bi ttebalo biti ni traga...

demokracija nije izlazak na izbore, demokracija je nešto više, nešto dublje i nešto osjtljivije - nešto što mnogi kod nas ne mogu pojmiti jer im je to toliko strano i neshavatljivo, usudim se reći njima govoriti o umjetnosti je kao srednjovjekovnom kmetu tumačiti sunčev sustav. ne treba ih zbog toga osuđivati, niti smatrati nižima ili ne daj bože bezvrijednijima, ali s druge strane treba im jasno i glasno reći da nisu u pravu.

i da ne dugljim, još kratko o filmu. modro jezero - simbol morlačke civilizacije, tmurna zlokobna voda u rupetini od besplodnih stijena koje se svako toliko ruše - što radom prirode, što djelovanjem čovjeka.... oaza tišine, lonac u kojem se najlakše primaknuti stanju mentalnog ravnovjesja, prostor u koji ne zalazi svatko, prostor u kojem se nitko ne osjeća "domaće".... nije to nekakva suptropska lokva u koju zalaze našminkane menakenkice i bogati fakeri u dobi kad ćuna bez kemije nalikuje sparenom mesliđanu...

sve to i puno više od toga dalo bi se reći i kazati o tom "našem" jezeru, ali ovaj film nije rekao ništa, ili nogometnim reječnikom rečeno ništa-ništa. 
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 25 Travanj 2013, 23:43:17 poslijepodne

deder ti nađi rezultate hidrogeoloških bušenja u imackom polju....
I što tu ima zanimljivo u odnosu na
— profile A-B i C-D s lista OGK K33-23
— u odnosu na sl. 4. na str. 36.
Amira Galić. Hidrogeološki uvjeti područja vodenih akumulacija u Zapadnoj Hercegovini.^ (http://www.gfmo.ba/e-zbornik/e_zbornik_01_03.pdf) e-zbornik. gfmo.ba 1/2011.
— u odnosu na sažetke^ (http://www.slap-cro.org/dokumenti/task,doc_view/gid,33/) sa okruglog ričičkog stola 22. 10. 2010. (Slavenov i Pavičićev rad)
… ?

Dubine i debljine vodonosnih slojeva u stijenama ispod aluvija? To? B1 i B2 bušotine s OGK100? Pa već su u profilu. Ne š ti.

Odozgar nadolje

K1,22 - vapnenci s hodrodontama, rudistima i proslojcima dolomita

— kartirano na OGK u polju kao otok oko sinklinale Kamenmost i poluotoci u Drinovcima i na profilu C-D
— propusno, na kontaktu K1,22 i K1,2 (nepropusno) je školski primjer (i to u kršu) — Grudsko vrilo na kontaktu vodopropusnog i vodonepropusnog
— pruga ovog materijala se vrti oko SZ-JI antiklinale SI od Modrog, a u njoj su i Strmetjevac i Kozjačić! Skupa s bunarima: Kalac, Brzumila, Slavićevac

K1,2 - dolomiti, dolomitični vapnenci, vapnenci i breče (alb-cenoman)
prilično nepropusno

2K1 — vapnenci s orbitolinama i pianelama i proslojcinma dolomita
slabo propusno

1K1 — slabouslojeni i masivni dolomiti i vapnenci s Pianella annulata
slabo propusno

Uzput ćemo nabacat matrijal u kojem su Modro, Crljeno… u brdu, na gori…

K22,3 — vapnenci s rudistima, hondrodontama, keramosferinama, globotrunkanama i proslojcima dolomita (dijelovi turona i senona)
slabo propusno
Izvore na potezu od D. Proložca preko D. Glavine i D. Vinjana uključno po obodu polja ne možemo gledat ko tipične izvore na kontaktu propusnika i vodonepropusnika makar je  K22,3 u brdu propusniji od K1,2 u polju

Unutar tektonskoerozijske granice SI od relativno spuštenog bloka su
E1,2 — alveolinsko-numulitni vapnenci
propusno
u ovome je bunar Borak i niz drugih bunara nanizanih dalje na JI

Vrila na južnim padinama Zavelima su ispod kontakta (navlake) K22,3 na
E2,3 — lapori, pješčenjaci i konglomerati sa školjkama, puževima, ježincima i pojavama uglja
Vode iz rasjeda se izlivaju u E2,3 i izbiju na površinu na geodetski nižem i južnijem kontaktu E2,3 i slabo propusnog K22,3 oko slojnice 800, a na mjestima gdje nema K22,3 u E2,3 oko slojnice 600. Tih 200 metara razlike energije ekvivalentne tečenju kroz E2,3 napravilo je najmarkantniju pojavu na južnim padinama Zavelima — Žálo. Mnoge likove koji su bacali oči s različitih točaka Imotske Krajine kopkalo je; što je ono tamo, ja l' su snízi, jal su labutove…?
Učitelji, nastavnici, profešuri… nisu tamo vodili na izlet. U međuvremenu je obraslo vegetacijom pa danas to na quickmaps izgleda (http://quikmaps.com/ext2/238665?t=1&ln=0&sn=1&zb=0&d=1&o=0&lat=43.557179032940496&lng=17.091679573059082&zl=16&mt=0) ko da je, da prostiš, Zavelimu ispala čuna. Na tom quikmapsu bilježim davno viđeno na licu mista, vapnence u gornjem dijelu i deponiju dolomita pri dnu. Preklopljena OGK 100 karta u Google Eathu daje ovo:

(http://i.imgur.com/D14OXVW.png) (http://i.imgur.com/D14OXVW.png)

Digresija o jednom priključku za Google Earth
Mjesta koja se vide u Google Earthu pokupi stari kilavi plugin na geonames.org podatke.
Ne mogu nać više taj stari plugin ni na internetu ni lokalno. Svakako je kilavo čita podatke i prikaziva ih tek na nekoj svojoj proizvoljnoj razini uvećanja. BBS Keyhole je totalno promijenio facu od mog zadnjeg posjeta. Preselili na Google Groups. Nepregledno. Neobično. Nije svako zlo za zlo. Online je dostupan još bolji Geonames plugin. Ražčevrljen na kategorije. Isključiš ono što te ne zanima. Brz. Prikazuje, bar zasad, podatke promptno, manje-više brez obzira na razinu zumiranja. Edit. Neke ipak prikazuje tek na jačem zumiranju. I nije toliko brži.
Ovdje:
http://kml4earth.appspot.com/data.html
Ovaj:
http://www.geonames.org/kml/feature-networklink.kml
Zadržat ću stari geonames.org plugin u Google Earth-u (isključen) barem dok ga ne nađem di je lokalno za arhiviranje.
Evo, uključim prikaz samo za vode i nu:
http://www.geonames.org/3282169/vrbica.html
na 674 mnm sjeverno od navlake u K22,3

Nazad na Zavelimske padine i Žálo.
Vode iz(a) navlake (vrilo i potok Staro Korito prema tada starim mještanima Malenica i Pušića/Paljika) su razvalile i K22,3 i E2,3 s geološke karte, iako se ja ne sjećam da je u materijalu vododerine i okolnim škarpama bilo lapora, (pješčenjaka možda, konglomerata nešto, uglavnom razkonglomeraćenog u rivini na šljunak u nijansama bijele, žućkaste i sive)… (E2,3), samo obične bile i bilo-žute stine (vapnenac… khm pješčenjak? za to bi ponovo tribalo ić gorika) i pri dnu siv dolomit. Ko da je odjednom pukla dolomitna brana, barijera, i sve se otočilo niz a stranu.

Ovo ću još prelistat:
— http://bs.scribd.com/doc/136225227/Strategija-Voda-Federacije-BiH
— http://www.gfv.unizg.hr/modules/m_gfv/zavrsni_diplomski_radovi/Ante_Cubakovic_diplomski.pdf

Ovdje ima lijepih slikovnica bojanki krških kaverni:
http://www.gfv.unizg.hr/modules/m_gfv/zavrsni_diplomski_radovi/bukal_nikolina.pdf
Mogli bi mi nažvrljat štogod programa pa napravit ovim našim docima i vrtačama lipe geoelektrične profile, tomografiju i kolor doppler? Ili makar upirat u to da se okolo togar nešto pokrene?

»Kad su rađena geološka bušenja na izvorištima, voda je katkad izbijala pod velikim tlakom poput gejzira, iako je na površini već bila presahnula.«
http://www.imotski.hr/jezera.pdf
I što je tu neobično za podzemni vodonosnik i probušivanje? Bolan to prska kad se nabuši sloj tekućine na padini antiklinale, a đe ne će na padini sinklinale. Bilo bi zgodno da je na bušotini ostao trajni arteški izvor/bunar.
Naslov: Žálo
Autor: glonga - 26 Travanj 2013, 00:51:10 prijepodne
Google Earth čuva i starije satelitske slike područja (smotano prevedeno kao "Prikaz povijesnih slika").
3/3/2005 Digital Globe
Žálo izgledalo ovako:

(http://i.imgur.com/PzO7NHP.png) (http://i.imgur.com/PzO7NHP.png)

Zavelime, ako svratiš na lokaciju, stara čeljad tamo je bi će pomrla pa ti more bit ne će imat ko reć da ne piješ vodu s vrila Novak. Da ne básaš ne pij vodu s nekoliko izvora koji su istočno od Žála, ako ne upitaš mještane, ili drukčije (ne znam kako) pouzdano ne identificiraš i zaobiđeš Novak. Ovaj neposredno zapadno od Žála, krivo kartiran ko Srednja Česma ima vodu u klasi vrila Dobrijevac u Túšnici.
Sad mi dođe da se oden tamo "Studene se vode napìt", baš tako kako Kikaš reče Protrki u pouci o bitnim stvarima u životu, "Studene se vode napìt".
Naslov: Odg: Žálo
Autor: OriloGorilo - 26 Travanj 2013, 05:45:06 prijepodne
Česma ima vodu u klasi vrila Dobrijevac u Túšnici.

6 klastera za vodu
1. klaster - čista i lagana

2. klaster - bogata okusom

3. klaster - snažna i drugačija

4. klaster - meka i elegantna

5. klaster - voda koja gasi žeđ

6. klaster - živahna i energizirajuća

Njegova je misija – kako kaže – promovirati H2O kao proizvod koji prodaju cijena i ambalaža, a iznad svega priča.
https://www.google.hr/search?q=klasifikacija+vode&aq=f&oq=klasifikacija+vode&aqs=chrome.0.57.4639j0&sourceid=chrome&ie=UTF-8#hl=hr&gs_rn=11&gs_ri=psy-ab&tok=UBlfgmqBnKZlygKHV2d-FQ&pq=klasifikacija%20vode&cp=11&gs_id=17&xhr=t&q=somelier+za+vode&es_nrs=true&pf=p&sclient=psy-ab&oq=somelier+za+vode&gs_l=&pbx=1&bav=on.2,or.r_cp.r_qf.&bvm=bv.45645796,d.Yms&fp=f3ec39606b721d12&biw=910&bih=451

Sommelier za vodu: Pretvaram vodu u vino i više cijenim onu s izvora!
http://www.jutarnji.hr/pretvaram-vodu-u-vino-i-vise-cijenim-onu-s-izvora-/1029009/
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 26 Travanj 2013, 14:47:51 poslijepodne
Orilo, nije Česma nikako, pogotovo nije Srednja, (jer joj je istočnu odnilo Žalo?) nego Raduluša. U potrazi za likom koji se zove Radul stiglo se dotle da je bio jedan Radul vojnuk posadnik tvrđave Rog u Vildanovim defterima 1477. Bio je i Lovrijenac tesar nu ni on nema veze s Lovrećom ko ni Radul s Radulušom.
Zapadno stoji Vlajčića česma koju Valajčići sami pa i svi ostali zovu jednostavno — Česma. Po staroj čeljadi tamo su pojili blago a vodu za piće i kuhanje su uzimali s Raduluše. Eh, da pričali su i dobrosusjedske gluposti o tome kako za sušnih godina Dalmatince nisu pušćali na Radulušu već samo na Česmu.
Od Raduluše se postaje radišnim i skočnim.

Nazad, bliže temi, a opet malo dalje.
Skup ponikava okolo Galjipovca zaslužuje posebnu uzporednu razčlambu, da ne rečen komparativnu analizu. Što je isto a što je upravo suprotno ovom skupu ponikava i onom u sklopu Modrog?

… nepropusno …

Rule of thumb je di je dolomit tu je nepropusno, di je vapnenac isto je nepropusno u zdravoj stijeni, ali more bit propusno. U kršu ti sve more bit propusno. Tamo di je okršeno - karstifikacijom tu je šuplje i nije tvrdo, tamo di je zdrobljeno tektonikom normalno je šuplje, a di je zdrobljeno tektonikom tu je naknadno sinergički sekundarno izmrvljeno sekundarnom tektonikom i intenzivnom karstifikacijom.

Hidrogeološko bušenje u krškom polju koje je već geološki bušeno i kartirano i koje nema gustih bez rasjednih pojava je IMHO razbacivanje para.
Postoji spektralna analiza. Postoje geoelektrične metode kojima se najlakše i najpouzdanije utvrde pravci podzemnih tijekova. Promjene struje i napona po pravcima i dubinama jasno kažu svoje. Ako ne kažu jasno tek se onda buši. Ako kažu jasno i onda se buši — najčešće za eksploataciju.
Bušit na najnižim kotama (u polju) za potrebe vodoopskrbe nit je higijenski nit ima ekonomsku računicu. Daklem, najzagađenije je jer je najniže geodetski pa je najnizvodnije u epsilon okolišu pa i šire, a nakon toga to treba gonit na brdo u vodospremu: — Pùmpaj Ružice.
Treba vidjet vodovod u Šipovu. Od vodozahvata preko vodospreme… sve na gravitaciju, đavla pumpe ijedne.
Nabušivat po polju da bi se odredili pravci podzemnih voda je ko tražit iglu u plastu sina. Moš ga nabušit ko švicarski sir i smao ga načet za karstifikaciju.
Karstificiranost vapnenačkih slojeva ispod aluvija i debljina aluvija i slojeva sedimentnih stijena je mogla možda zanimat one graditelje akumulacije Nuga.

Ima tog štiva komu se čita. Našao se i Mojsisovics. On će na drugu temu.
Tijela podzemnih voda
TPV Imotsko-bekijsko polje
Planirane zaštitne zone izvorišta u RH
str. 13. i 15.
http://www.jadran.ba/kck/KCK_KI1_GP.pdf
Ovdje TPV Posušje-Imotski
s još nekakvim podacima o izvorima onečišćenja TPV
http://www.jadran.ba/kck/KCK_KIZ_GP.pdf

Marinčić et al. Hidrogeološke i hidrološke značajke Duvanjskog polja – promatrano u kontekstu poplavnog vala iz siječnja 2010 godine.
http://www.gfmo.ba/e-zbornik/e_zbornik_03_10.pdf
Naslov: Milovan Alessandro Antun 1902. u sri Beča po-sri Pešte
Autor: glonga - 27 Travanj 2013, 01:52:15 prijepodne
kad te krenilo, deder nađi i gavazzija, on je svoj rad objavio 1902 u beču, to je najstarije istraživanje jezera.... i od njega je potekla priča o prelijevanju
plati pa se kláti - vaši antikvarijati
Milovan Alessandro Antun 1902. u sri Beča po-sri Pešte
http://hr.wikipedia.org/wiki/Artur_Gavazzi
Gavazzi, A., 1904. Die Seen des Karstes. Abhandlungen der k.k. Geographischen Gesellschaft, Bd. V, 2, Wien, 136 str.
http://books.google.com/books?id=AWw9AAAAYAAJ&hl=hr
http://catalog.hathitrust.org/Record/008965696
Artur Gavazzi
Die Seen des Karstes. 1. Morphologisches Material, Opseg 1
Lechner, 1904
http://books.google.com/books?id=8EAoHQAACAAJ&hl=hr
Die Seen des Karstes
http://books.google.com/books?id=b6CCuAAACAAJ&hl=hr

usput se našlo
Ognjen Bonacci. Karst hydrology and water resources — past, present and future. Water for the Future: Hydrology in Perspective (Proceedings of the Rome Symposium, April 1987). IAHSPubl. no. 164, 1987.
http://iahs.info/redbooks/a164/iahs_164_0205.pdf
Mladen Garašić. New Speleohydrogeological Research of Crveno jezero (Red Lake) near Imotski in Dinaric Karst Area (Croatia, Europe) - International speleodiving expedition “Crveno jezero 98”. 13th International Congress of Speleology 4th Speleological Congress of Latin América and Caribbean 26th Brazilian Congress of Speleology. Brasília DF, 15-22 de julho de 2001
http://www.cavernas.org.br/anais26cbe/26CBE_555-559.pdf

Simeuna biskupa barskog ćemo bȁčit na drugu temu.
Ovdjek možemo samo zapivat barsku pismicu.
Žabac žabi
na lokvanju zabi.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 29 Travanj 2013, 10:42:59 prijepodne
gledam ove presjeke crvenog jezera i čudim se, je li ovo ispada da je ona najniža podvlačeća pećina/hodnik na -6 mnm široka ohoho, od (jugo)zapada pa do sjeverne strane? ili su to dva odvojena hodnika?
Naslov: nehobodna pripotribita molba
Autor: glonga - 29 Travanj 2013, 14:28:50 poslijepodne
Ima li tko dobru šnjuru u samostanu Imackom? Ima li Fotoimota volje "digitalizirat" jedan libar?
Fra Šimun Gudelj. Le memorie archivali molto utili e necessarie per la storia. Liber archivalis 22 (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2228.msg46569#msg46569). Arhiv Franjevačkog samostana u Imotskom.

Čuvari baštine (1989.) na str. 129. Jurišić (fra Karlo):
"Priču da su se franjevci naselili na otok već u prvoj polovici XV. st., i to za vrijeme vikara Bosanske vikarije sv. Jakova Markijskog (1432—1439.){!} prvi je 1775. g. ukratko objavio nepouzdani fra Luka Vladimirović (1718—1788.) u knjižici "Pripisagnie poçetka kragliestva bosanskoga s mnogim drugim lipim uspomenam" (Mleci, 1775.), a 1778. opširnije s mnogo više mašte {!} zabilježio u Arhivskoj knjizi imotskoga samostana (Lib. arch., 22, ASI) fra Šimun Gudelj (1724.?—1804.). Njihovo neprovjereno pisanje zavelo je sve kasnije pisce, koji su se doticali starije povijesti imotskog samostana."

More bit će tribat i malo diplomacije, jerbo su se oko nekih stvari pra Vjeko i pra Karlo neslagali. Me š čini da je pra Vjeko malo u sukobu interesa i emocija oko nekih tema oko kojih se ne slaže s pra Karlom (Opačac, Runović, ponorić… Sorbonne…), pra Karlo to 'ladno gleda ta trane.

Zanima me sve što je zapisivano okolo godine 1764., a i događaje okolo 1709. i pra Petra Kumbata će, čini se, tribat ponovo razsvitlit po svim dostupnim starim izvorima.
Marana Tha. Nije samo Emotha. I 1717. je u pitanju.
Je li Kumbat oslobodio Imotski prije 1709.? 1648. je ipak malko podaleko. Ili je neki anonimus okolo 1697. kad Eugen upade u Saraj'vo? Je li Mocenigo posvojio njegovu pobjedu i nakon Požarevačkog mira (koji je ispodio Eugen Savojski) ju pripisao sebi? U njega su tih godina bile i nóžice i sukno.
Je li se Veliko jezero prilivalo okolo 1764.? Bi li oko toga događaja bila makar rečenica u Gudeljevu arkivalnom libru?
Naslov: Đavlija zdila za punč
Autor: glonga - 29 Travanj 2013, 14:59:12 poslijepodne
Svetogrđe je Modro zvati Plavim ako ne prema sebi onda prema onima koji će možda pročitati upis a kamoli prema Modrom jezeru je to neprimjereno ...
Otkad datira naziv 'Modro jezero'?
Gavazzi ga 1904. zove Imotskim jezerom. Dotad je bilo 'Veliko jezero'. Đavlija zdila za punč? Đavlija vangla za pritapanje masti?
Ulja? Kamenica za màcića?
Naslov: Odg: nehobodna pripotribita molba
Autor: Potjeh - 29 Travanj 2013, 16:35:49 poslijepodne
Ima li tko dobru šnjuru u samostanu Imackom? Ima li Fotoimota volje "digitalizirat" jedan libar?
Akoš platit pivu mogu ja probat nać šnjuru. Digitalizirat nje znan.
Naslov: liber archivalis AIS
Autor: glonga - 29 Travanj 2013, 17:53:42 poslijepodne
Akoš platit pivu mogu ja probat nać šnjuru. Digitalizirat nje znan.
Glede pive, ne znan ka ćemo se trevit. Nudim multilaterlanu kompenzaciju (višestrano poravnanje / prijeboj, cesiju, prodaju / ustupanje potraživanja /  prodaju / preuzimanje duga, cesiju…). Od jednog vorumaša imam vjerodostojan poziv na pivu i ćeLape (hvala!), a od drugog preko trećeg kavu i dec jezerske vode, pa ako se bilo koja druga i treća strana slože skup s tobom - réšeno na neviđeno. Niste mi daleko od srca, al' (molim) nek nas još baremko jednu (neodređenu) miru vrimena daleko od očiju. Pravo da van kažen, nemate šta ni oku ugodnog vidit, a ni uhu ugodnog, ja l' korisnog) čut. Nosovi van mogu stradat, tučen kapulu sve u 7 (oni ćeLapi su, zna se, s kapulon i somunom classic 1852.), cipale su mi broj 35, a noge mi smrde ko da su 45 i to stereo… ko da me je Johnny opiva…
…smrdi mi iz ustiju i znoje mi se noge
oči su mi pivske boce, sačuvaj me Bože…

Nemoj samo nastavak krivo protumačit i dovuć u kontekst. Božšačuvaj.

U Fotoimoti (osnovano vjerujem) valda znaju napravit i jedan i n kvalitetnih faksimila. Najlišpe bi bilo mierodavne natentat (Neka se tiska!) da organiziraju i/ili dopuste digitalno i/ili tiskano izdanje narečenoga Gudeljeva libra uz simultan prijevod (stranica v  redak lat. / stranica r redak hrv. npr.).
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Potjeh - 29 Travanj 2013, 19:40:50 poslijepodne
Ki da je meni do pivurne. Pu!
Daleko od očiju daleko od sarca.
Smradu jedan smrdljivi.  :tuc
Nisi zaslužio šnjuru. Nu, ajmo in pisat na emajl i pridložit ovo objavljivanje, a ja ću kad oden gorika priupitat. A mogu i Vesničku pogurnit da upita.
Pivurna? Cesija?!  ::)
Naslov: Gavazzijev šaht i Gavellin amfiteatar
Autor: glonga - 29 Travanj 2013, 21:49:59 poslijepodne

Artur Gavazzi. Die Seen des Karstes. Erster Teil: Morphologisches Material. (X + 136 Seiten, 7 Tafeln, 15 Kartenbeilagen und 2 Skizzen im Texte.) Ausgegeben im Oktober 1904. Aghandlungen der Kaiserlich-Königlichen. Geographicen Gesselschaft in Wien. V. Band, 1903/4. Wien. 1904.

Gavazzijev rad je objavljen kao drugi po redu u ovom godišnjaku. Ima zasebnu paginaciju. Dostupan je na Google knjigama (case sensitive; id=AWw9AAAAYAAJ) iz SAD-a ili uz odgovarajuću IP adresu kroz proxy, kroz VPN… legal, illegal, scheißegal…

Na str. 28 Modro jezero (Der Imotski—See) opisano je u 15 redaka, a potom je neumjereno citirano. Opazke u {} su moje, ako ih bude. Proglasi ga (njega, jezero) šaktom/šahtom… šaptom pade…

p 28.

"Der Imotski-See

(hart bei der gleichnamigen Ortschaft — Dalmatien) ist eine ca. 200 m tiefe, schachtförmige {!} Einsenkung. Die Krone des Schachtes {!} liegt in einer abs. Höhe von 400—500 m und umfaßt eine Fläche von 0·41 km2. Die Wände waren in früheren Zeiten vertikal, jetzt sind sie nur an der südöstlichen Seite geblieben (siehe das Bild 1); an den anderen Seiten sind durch das Zerbröckeln der Krone des Schachtes kleine und große Gesteine nach und nach in das Wasserbecken gefallen und so rundherum in sich eingreifende Schuttkegel entstanden. Das Wasser war am 25. Juli 1898 niedrig: in einer Entfernung von 30 m vom südlichsten Ufer war die Tiefe 21 m und hart bei der südwestlichen Wand 16 m. Der Spiegel des Sees kann gewiß noch 40 m steigen, wie die Strandlinien an der westlichen Seite zeigen. Die Bewohner behaupten — jetzt, wie zur Zeit Wilkinsons (1847) — das Wasser vor «vielen» Jahren hoch gestiegen und über die Ufer hinweg in die Imotski-Ebene unten abgeflossen sei."

Ta Gavazzijeva gracka šahta je tad imala neravnije dno: 21 - 16 = 5 metara. Šahta ima plažu (http://en.wiktionary.org/wiki/Strand). McMurphy China Beach. Ocrtano na max. 40 + 21 = 61 metara dubine. A pučani svoju priču… i Wilkinsonu ćordi brijatkinji… i njemu… i Petriku… i Ujeviću…
Čini se da od priče Wilkinsonu 1844. - ~80 = ~1764. pa do 1914. nije bilo prolivanja.
To je daklem u klasi tisućugodišnjih velikih voda jerbo nije u okviru stogodišnjih velikih voda. 1914. - ~1764 = ~150 godina.

Zavelim se pita (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=217.msg60714#msg60714) za prostiranje kaverni na Garašićevim skicama (http://www.cavernas.org.br/anais26cbe/26CBE_555-559.pdf). Nije zapazio zmijuganje inflow-outflow i usporedio na oba presjeka. Dno. Na dnu sa sjeverne strane ulazi, na zapadnu izlazi. Dno + 1. Na suprotnim stranama, malko naviše po kosini dna, s južne strane samo ?, a s iztočne input.
Ja tamo vidim  K22,3 (- vapnenci s rudistima, hondrodontama, keramosferinama, globotrunkanama i proslojcima dolomita (dijelovi turona i senona)) koji su mi se meni u nekom prethodnom upisu malo nakrivo gori-doli indeksirali.

Gavazzi je skupljao mikroplankton i dijatomeje. Tako da ima još nešto o Modrom/Imotskom/Velikom… (nastavite niz) jezeru.

Sasvim nepotrebno dodat ću i podatke za Blidinjsko jezero. Ma, ne ću.

p 127.

»Anhang
Das Mikroplankton und die Diatomeen

Bei Gelegenheit meiner Untersuchungen schien es mir notwendig, aus einigen Seen Grundproben heranzuholen sowie mit dem qualitativen Netze nach Mikroplankton zu fischen, um wenigstens eine Idee über das diesbezügliche organische Leben zu gewinnen. Diese Proben wurden mit Bezug auf das Mikroplankton (besonders die Krustazeen) von Dr. L. Car1) in Agram und mit Bezug auf die Diatomeen des Grundes von Dr. A. Forti2) in Verona determiniert. Neulich hat V. Largaiolli3) das Mikroplankton und die Diatomeen aus dem Čepic-See untersucht.

Ich beschränke mich diesmal, hier in aller Kürze die bezüglichen Resultate wiederzugeben.

A. Das Mikroplankton

Determiniert von Dr. L. Car in Agram

p 130.

»11. Der Imotski-See
am 25. Juli 1898 (Seite 28)

Cyclops serrulatus Fischer
Cyclops strenuus Fischer
Diaptomus vulgaris var. scutariensis O. Schmeil
Pleuroxus exiguus Fischer
Chydorus globosus Baird
Asellus aquaticus Linné
Pedalion mirum Hudson
Cathypna luna und andere Rotatorien
Ceratium hirundinella O. F. Müller, sehr viel.«

p 131.

B. Die Diatomeen

Determiniert von Dr. A. Forti in Verona

p 133.

»6. Der Imotski-See

Der anorganische Rückstand und die organische Substanz reichlich; die Diatomeen nicht selten.

Amphora minutissima W. Sm.
Navicula (Pinnularia) mesolepta Ehrbg.
Navicula cryptocephala Kuetz.
Gomphonema intricatum Kuetz.
Cocconeis Placentula Ehrbg.
Cymatopleura Solea (Bréb.) W. Sm.
Nitzschia subtilis (Kuetz.) Grun.
Suriraya ovalis Breb.
Melosira granulata (Ehrbg.) Ralfs.
Cyclotella (Lindavia) radiosa (Grun.) Stt.«

I to je sve o Modrom. E, ima slika.

Slika
p 137.
Taf. I
Der Imotski-See
(Nach einer photographischen Aufnahme des Verfassers)

(http://i.imgur.com/43kvrxV.jpg) (http://i.imgur.com/43kvrxV.jpg)

Na str. 61. piše o nečem o čem je nešto prenio Zavelim na ovaj forum ovdje (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2730.0).

"Nachdem das Vrelo zur Regenzeit große Wassermassen speit, so ist auch seine zurückgreifende Erosionstätigkeit ziemlich stark: dasselbe hat sich 5 km vom Rande des Blato («Naklo») entfernt und tief ins Gebirge nach und nach verlegt. Noch 5 km (aber wie viele Jahrhunderte?) und das Duvanjsko polje wird sich in ein offenes Polje verwandeln: die Šuica wird oberirdisch de Buško blato zuströmen." {!}

Galjipovac, Proložac-See traže zasebnu temu. Potraga za jednom referencom (uz neizbježne Wasserbauten i Ballifa) iz tih uglavaka sa str. 26:
"Ullman E., Die Überschwemmungen der Suvaja. Mitteilungen der Sektion für Höhlenkunde 1885, Nr. 1, S. 11—12."
se zaponedala.
Bilježim uzputnicu;
Fritz Kerner. Quellengeologie von Mitteldalniatien. Mit zwei Tafeln (Nr. X (http://archive.org/stream/jahrbuchderka661916unse#page/n331/mode/2up) und XI (http://archive.org/stream/jahrbuchderka661916unse#page/n335/mode/2up)). Jahrbuch der Kaiserlich-Königlichen Geologischen Reichsanstalt. Heft 2 (http://archive.org/stream/jahrbuchderka661916unse#page/n179/mode/2up). Wien. 1917.

Pri(je)vremeno odustajem od daljnje potrage. Wilkinson. Ćorda brijatkinja. Triba to (sve) najprija pročitat. Lik je pisao ko što je moja pokojna baba pripovidala. S materine strane.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 30 Travanj 2013, 08:24:24 prijepodne
tribala bi nam 3d snimka crvenog jezera sa svim kavernama

da recimo ubace untra vako nešto:

http://www.youtube.com/watch?v=IxmJT5xT5rQ
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Thadée - 30 Travanj 2013, 09:13:42 prijepodne
ajmo mi sumirat jednu stvar:

postoji legenda o prelijevanju jezera, ali to nitko pouzdan vidio nije, a priča se vuče debelo u 18 stoljeće.

daklem, ajmo mi to jednom za svagda prikrižit!!!

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: likarija - 30 Travanj 2013, 11:14:02 prijepodne
ajmo mi sumirat jednu stvar:

postoji legenda o prelijevanju jezera, ali to nitko pouzdan vidio nije, a priča se vuče debelo u 18 stoljeće.

daklem, ajmo mi to jednom za svagda prikrižit!!!

...priču ili stoljeće... :spidom
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Thadée - 30 Travanj 2013, 13:54:29 poslijepodne
druga stvar koja se može zaključiti iz ovih karata je da propusni slojevi vapnenca na širem području imotskog imaju debljinu 450-700 metara, ispod njih su nepropusni dolomiti - na kontaktu jednih i drugih nastaje nepropusni sloj po kojem teče voda koja opskrbljuje jezera.

s obzirom da je izmjerena dubina crvenog jezera cca 550 metara, realno je za pretpostaviti da je stvarna dubina još nešto veća, ali ne bitno veća - što je u skladu s roglićevim promišljanjem o mladosti i relativno maloj zatrpanosti crvenog jezera.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Potjeh - 30 Travanj 2013, 17:17:12 poslijepodne
Glonge brajo, nemoj ti štogod zamirit. To što sam ti napisa 'smradu' je komentar na Štulićeve stihove koje si naveo, a ko zeru grublja kritika tvog pokušaja cediranja. Poštivam tvoj stav. Ne bi ni ja na piće sa svakin.  :zubo
Naslov: Žeževica & ožeži Joja
Autor: glonga - 02 Svibanj 2013, 23:57:12 poslijepodne
umjesto (po meni) nepotrebno traženja kišnih godina ajmo se mi malo uhvatit čiste struke:

dakle, u dalekoj, dalekoj prošlosti (dalekoj čak i za ministra, pardon bivšeg ministra primorca) na brežuljku podi nije bilo jezera, već običan krš nalik ovome koji i mi danas vidimo - samo pošumljeniji (nestanak šuma i ogoljavanje krša u direktnoj je vezi s neolitskim kulturama - dalje na tu temu sa zavelimom, koga zanima - a ostali držte se i nadalje vladimira nazora i njegove priče o mlečanima koji su posjekli naše šume, makar je zadarski arhiv pun mletačkih odredbi o zaštiti šuma od lokalnih štetočina stanovnika, AVAJ)


Bilo bi pristojno navesti godišta tih mletačkih odredbi o zaštiti šume. Nisu naširoko poznata, ko što su naširoko poznati mletački katastri na području Imotske Krajine iz kojih je jasno kako su Mlečani dovodili na područje puno više čeljadi nego su ih lokalni resursi (i šume) mogli podnijeti. Dokumentirano je i kako je dobar dio novodoseljenih selio u susjedna (i sjevernija) mjesta pod turskom vlašću.

1732. je prirodnom katastrofom uništen gotovo kompletan šumski pokrov na području Imotske Krajine pa i šire. Nije požar.
Vodokršće — zlo godišće.
»Pade mraz na zemlju i na goru o Vodokršću i polomi goru od Vinice do Zadvarja. Malo osta zdravo.«
Zapis u žeževičkim župnim knjigama prema:
Slavko Kovačić. Župa Žeževica do godine 1940. i župe Zadvarje i Žeževica od godine 1941. Split 2009. str. 432.

Drvlje razpucano i polomljeno ledom se ne oporavlja. Ošuši se.

Nisi nikad bio u bukovoj (npr.) šumi na -20 ºC i manje i slušao kako pucaju debla?
Ovdje ću otić u digresiju i prepričat ratni doživljaj lika iz krčme Kunara.
Četke su počele tuć u zoru. Jokan i Klempo (oči su mu klempave) bili su na dva kraja planinskog proplanka u cik zore. Spavali nauzgor? Iz polusna ih je cimnuo zvuk roja nadolazećih šezdesetmilimetarskih granata. Incomiiing! Nosove u ledinu. U padu su preko proplanka razmijenili poglede. Jer je do udara nosovima u ledinu zvuk postao čudan. Udaljavao se. Ne preko njih već u smjeru iz kojeg se pojavio. Pogledi u nebo preko vršaka bukava. Jarebice.
Ustali, odmahnuli domahnuli rukama i prekrižili. Nije bilo. Ne će se pričat. Sramota. A onda je počelo. Topnička. Tenkovska. Minobacačka. Satima. Do popodne. Pa red pješečkog, reklo bi se fingiranog, napada. Pa onda opet pljusak granata. Slijedeću noć pred zoru na istim mjestima Jokan i Klempo. Živi i umorni pred zoru. Svak na svom kraju proplanka. Još ne sviće. Mrklo. Grmlje na proplanku, po običaju, pretrčava i pregrupirava se. Nikad jednako brojem i rasporedom. Zapuše snažna i ladna jugovina. Od tog se led uvlači u kosti u planini. Padaju bukve. Bukve padaju. Klempo vrti sve sci-fi filmove po glavi. Kao da nekakav divoski kosac ide i kosi bukve ko otkose rosne diteline. Nije da nije vrtio sci-fi filmove ni oko onih jarebica. Bar na trenutak pomislio je na postojanje nekakvih granata s propelerom koje eto mogu po volji daljinskog upravljača mijenjati smjer. Ali bukve? Padaju ko snoplje. Ako si jučer nosom u ledinu sad ne š klonut ni umom ni duhom. Sasu ćeš u to čudo dva po dva metka kratkim rafalima smireno i hrabro pasti skupa s bukvama. Ne š pucat dok jasno ne vidiš. Jasno. Ne sviće a bukve škripe i padaju. Škriiip - šljas. Cíka zore i mrve vidíla nikad. Ko ozebli sunce. Svanulo. Jasno. Prve bliže bukve polegle kažu što je. Prelomljene jugovinom oko rupa od gelera. Nikad nisu s tri kratka odlomili granu bukve. Neki su probali. Nije išlo. Partizani su u svojim filmovima sikli bukove grane dugim rafalima iz garonje, po potrebi iz šmajsera. … Dosta digresije. Postaje agresivna.

Od 1732. nije bilo dovoljno drveta ni za ogrjev. Županjacer elaborat. Wilkinson. Propuv i ognjišće. Nigdi štuve ni kamina. Do 1764. i mogućeg prilivanja jezera od drvlja nisu u tlu ostali ni rijetki panjevi. Kamenje i blato. Bujice su mogle činit ša ji je volja i bisnit po krajobrazu. Čeljad iskopala i zadnji suvi panjčić. Vidijo ji i Wilkinson kako iz grotla Crljenog jezera iznosi drvlje i 1844. Nije se šuma oporavila.

Nije samo gravitacija orila stine. Pomogle su i bujice.
(Ujević 1991;26)
»Prološko jezero… Zadnji se put 17. listopada 1779. odvalila velika hridina u jezero i potopila devet ljudi koji su s južnoga, mnogo nižega kamenog ruba jezera (što je tada još virio iz poplavljene razine polja) lovili ribu. Za jednoga od njih u Matici umrlih (pisanoj bosančicom) poljičke i krivodolske župe (Matu Ujevića sina pok. Tome, od 33 godine) stoji: "…i utopi se u vodi".«
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 03 Svibanj 2013, 08:12:56 prijepodne
Citat:
Nisi nikad bio u bukovoj (npr.) šumi na -20 ºC i manje i slušao kako pucaju debla?

e sad me siti pucanja stabala na -30°C, vrime sičanj 1985., a lokacija

http://goo.gl/maps/wlsk0

četri ujutro, nigdi nikog, samo ja, sova ušara i bukve što pucaju

kraaaaaaašššššššššš
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 03 Svibanj 2013, 08:18:41 prijepodne
Nunu je dolikar upravo u velikoj akciji mirenja vode u Bristu i na jezeru. Detalje ćemo dobit kasnije no prije pet, šest dana jezero u Bristu u povlačenju, duboko po procini oko dva metra. Jučer Modro jezero na oko 90-91m, danas ujutro jezero u Bristu praktično ne postoji. Ostala samo bara na najnižem dilu doca duboka oko pola metra.
Naslov: Odg: Žeževica & ožeži Joja
Autor: Thadée - 03 Svibanj 2013, 08:57:05 prijepodne
Bilo bi pristojno navesti godišta tih mletačkih odredbi o zaštiti šume. Nisu naširoko poznata, ko što su naširoko poznati mletački katastri na području Imotske Krajine....


1. ovo da su mletački katastri naširoko poznati ću uzeti kao pjesničku figuru jer za ozbiljno to može misliti samo netko pod malo žešćim utjecajem biljnih tvari....

2. što se tiče mletačkih odredbi (koje tebi očito apasolutno nisu poznate), dovoljno će biti da se virtualnih prostranstava spustiš do našeg popularnog knjižničara, stipe brečića i malo prolistaš literaturu za raju, za početak kreni od najopćenitijeg - od leksikona gdje pod natuknicom o šumarstvu uredno stoji to što je gore izrečeno - venecija je i te kako štitila šume...

http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/856-sumarstvo
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 03 Svibanj 2013, 10:01:04 prijepodne
Voda u Modrome izgleda tokom jutra pada ispod 91m (330m/nv), voda u Bristu na pola metra, vode u Žderinom docu nije bi bilo, nema veze ni s Modrim ni s Rebića docem. Voda u Bristu je bila maksimalno duboka oko desetak metara.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Thadée - 03 Svibanj 2013, 14:09:22 poslijepodne
Voda u Modrome izgleda tokom jutra pada ispod 91m (330m/nv), voda u Bristu na pola metra, vode u Žderinom docu nije bi bilo, nema veze ni s Modrim ni s Rebića docem. Voda u Bristu je bila maksimalno duboka oko desetak metara.

nije u Bristu, nego u Bristi.
ŽENSKI ROD!!!

po ovome ispada da kretanje vode u Modrom jezeru i Bristi ima veliku korelaciju....

navodno je bilo merenje i u Crvenom jezeru, neki dan.... imade li tu kakvih rezultata???
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 03 Svibanj 2013, 14:22:11 poslijepodne
ma ajde kako more jezero bit ženskog roda kad je jezero
Naslov: fault
Autor: glonga - 03 Svibanj 2013, 17:59:30 poslijepodne
… Ne bi ni ja na piće sa svakin.  :zubo

Šlušaj. Iščupa si se iz zida. Oću reć ne š se ni uštekat. U ovu temu.
Sosve nekvalificirano tvrdim da bi ti triba bit ovdek najjači u hidri i cijevima.
Takogjer zmatram kako vidiš 2. i 3. Njutnov zakon bliže problematici od ikog na vorumu.
http://en.wikipedia.org/wiki/Thrust
Pojam potiska i thrust (reverse) fault, daklem, moš vidit jasnije od svizi. A ne š?
http://en.wikipedia.org/wiki/Thrust_fault
http://en.wikipedia.org/wiki/Fault_%28geology%29
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 04 Svibanj 2013, 02:43:57 prijepodne
… Moreš li ti izvuć razine u metrima za Nuga iz ovog austrougurskog spisa?

esena
assets.panda.org/downloads/trebizat_esena.pdf‎
str. 10
No.|Vodomjer|Vodotok|Sliv|N|E|Kota "0" mnm|
6|Drinovci|Jezero Nuga|J. mora|43º21'08"|17º19'27"|248,91

Valjda od Ballifova doba niko nije primišća vodomjer, ako te još zanima apsolutni vodostaj.
Naslov: Odg: fault
Autor: Potjeh - 04 Svibanj 2013, 06:29:31 prijepodne
Šlušaj. Iščupa si se iz zida. Oću reć ne š se ni uštekat. U ovu temu.
Sosve nekvalificirano tvrdim da bi ti triba bit ovdek najjači u hidri i cijevima.
Takogjer zmatram kako vidiš 2. i 3. Njutnov zakon bliže problematici od ikog na vorumu.
http://en.wikipedia.org/wiki/Thrust
Pojam potiska i thrust (reverse) fault, daklem, moš vidit jasnije od svizi. A ne š?
http://en.wikipedia.org/wiki/Thrust_fault
http://en.wikipedia.org/wiki/Fault_%28geology%29
Glonge,
seke digitalna,
idu te sitna spuštanja.  :zubo
rado bih se, daklem, uštekao (da sam rešo) u vu temu. Ovđe iđe međutim, ne meren popratit nit sve što vi ispišete a nekmoli isto prokomentirat il dodat štogod.
Marerijalni me i vremenski resursi koče. Kaj se hidre dotikavlje, nije ti to kako ti misliš jerbo ja nisam od onizi što brzo i intuitivno pronikne u materiju, nego od onih što preživaju polako. Jedan študent pred kojim je 50-ak ispita nema vremena ući u bit teme, nego (nakon što trene par godina) iznaći način kako doći do cilja (što pita i kakvi će bit zadatci). Tužno i istinito, al je tako. A i ja ti nisan talamenat za velike znanosti. Unatoč tomer, da me je život nanio u znanstvene vode, morebit bih i bolje razumio fluide, ali nije. Odnilo me više prema organizaciji i primjenjenoj teknici. Tako da...Opet međutizim, ostaje istina da te zabregački efesbe izdrila ko majmuna barem u osnovnim stvarima, ono tipa: ako gurneš prst u utičnicu...pec pec. Daklem, nije da ne ću. Na pivu.
Naslov: Strava u dolcu vilenih brijestova
Autor: glonga - 05 Svibanj 2013, 03:29:16 prijepodne
nije u Bristu, nego u Bristi.
ŽENSKI ROD!!!


Strava u Rebića docu. Strava u Dolcu vilenih brijestova.
Ovo je skraćeni pokondirenovaruškiodprimorskog genitiv množine od brijestovi. Potom iđe još dosljednije izšćećena pokondirenovaruškoprimorska sklonidba — kad je Brista (množinskogenitivni nominativ jednine) - ondak je primjeren oblokativ — u Bristi.
Teže — oblik zbirne imenice — briješće.

Za me je mjerodavan naziv s HOK - Rebića dolac.
TK25 bilježi istu vrtlinu kao — Vilenica. Znači, u slučaju rata, more i "Vilenica".

Na Kačića spomeniku u Mrakaskoj piše "… Brist mu kolivka…". Barbe na pentama i u konobama kažu — Brista, Briste, Bristi… za Kačića rodni Brist koji nije Bristi, ni Bristovi, ni na mapi.
Ku ga je java i nosijo u Brist? Zar nisu starinom s Kotišine?

Mogu sad kako oće, svejedno san zadnji brist nauzgor međ Cetinom i Neretvom vidila 1976. Šta je briste pozobalo? Strava?
Naslov: Odg: Strava u dolcu vilenih brijestova
Autor: Thadée - 05 Svibanj 2013, 12:03:02 poslijepodne
Strava u Rebića docu. Strava u Dolcu vilenih brijestova.
Ovo je skraćeni pokondirenovaruškiodprimorskog genitiv množine od brijestovi. Potom iđe još dosljednije izšćećena pokondirenovaruškoprimorska sklonidba — kad je Brista (množinskogenitivni nominativ jednine) - ondak je primjeren oblokativ — u Bristi.
Teže — oblik zbirne imenice — briješće.

Za me je mjerodavan naziv s HOK - Rebića dolac.


zame je mjerodavno onako kako ga zovu ljudi koji tamo žive zadnjih 200-300 godina.

a što se tiče podrijetla imena i njegova sklanjanja, bolje bi ti bilo otići tamo i porazgovarati s ljudima, nego palmuditi s pozicije seljačkokompleksaškog osjećaje manje vrijednosti....
Naslov: Odg: Strava u dolcu vilenih brijestova
Autor: glonga - 05 Svibanj 2013, 13:45:01 poslijepodne

bolje bi ti bilo otići tamo i porazgovarati s ljudima, nego palmuditi s pozicije seljačkokompleksaškog osjećaje manje vrijednosti....
Džaba si zavidan. Rođena sam u gradu, doduše nisam u varuušu ko ni Tin primirice, a odrastala u bavorskom selu, uzput budi rečeno većem i sređenijem onda, nego što je varuš ikad bijo i (realno govoreć ne će ga nikad dostignit, što mi, uzput budi rečeno, nimalo nije drago.
Da ti imaš takav kompleks, di bi ti bijo kraj? Da Tin nije rođen u onoj kuli već u varušu… da su braća Šimić (ne Dólkići) rođena u selu Grudama zadnja pošta Ljubuški… oni su jednostavno morali napisat svu tu poeziju koju nitko ne čita samo da bi zatomili nezajažljivi kompleks manje vrijednosti u odnosu na jedne i jedine varušane s jednom i jedinom đavlijom ovotematskom zdilom za punč. Galjipovac primirice ko da Bog nije ni da. Grad na Gori, Grad na Vodi, Grad na Rebića docu… Pa nbate u Civilization (http://www.civilization.com/) nema igrača koji bi drža grad koji u 500 godina ima takav rast, a 500 godina ne more imat ni strateški ni taktički značaj.
— Abandon city?
— Yes?
Jok! Ja imam neotuđivo pravo (i dužnost) volit Imacki taki kaki je i kakvim ga ja vidin.

Evo, i Brecelj se sláže

http://www.youtube.com/watch?v=HnkzG-tpEfA
Naslov: Odg: Strava u dolcu vilenih brijestova
Autor: Thadée - 05 Svibanj 2013, 14:52:48 poslijepodne
Džaba si zavidan. Rođena sam u gradu, doduše nisam u varuušu ko ni Tin primirice, a odrastala u bavorskom selu, uzput budi rečeno većem i sređenijem onda, nego što je varuš ikad bijo i (realno govoreć ne će ga nikad dostignit, što mi, uzput budi rečeno, nimalo nije drago.
Da ti imaš takav kompleks, di bi ti bijo kraj? Da Tin nije rođen u onoj kuli već u varušu… da su braća Šimić (ne Dólkići) rođena u selu Grudama zadnja pošta Ljubuški… oni su jednostavno morali napisat svu tu poeziju koju nitko ne čita samo da bi zatomili nezajažljivi kompleks manje vrijednosti u odnosu na jedne i jedine varušane s jednom i jedinom đavlijom ovotematskom zdilom za punč. Galjipovac primirice ko da Bog nije ni da. Grad na Gori, Grad na Vodi, Grad na Rebića docu… Pa nbate u Civilization (http://www.civilization.com/) nema igrača koji bi drža grad koji u 500 godina ima takav rast, a 500 godina ne more imat ni strateški ni taktički značaj.
— Abandon city?
— Yes?
Jok! Ja imam neotuđivo pravo (i dužnost) volit Imacki taki kaki je i kakvim ga ja vidin.

Evo, i Brecelj se sláže

http://www.youtube.com/watch?v=HnkzG-tpEfA

svi koje si naveo u narečenim selendrama su jedva prohodali, kad su iste i napustili.... o utjecaju selendri na njihov kniževno-pjesničko-intelektualni put i razvoj manje se dade govoriti nego o receptu za spremanje manistre usuvo....

ali nema smisla o tome vesti i razvezivati onima koji ne mogu shvatiti je li picasso španski slikar ili nije.

i by the way - tin nije rođen u narečenoj kuli - da si ikad ozibljno čitao ono što je Tin o sebi pisao - ne bih ti ja trebao o tome divaniti, a s pečenom janejtinom te častim nađeš li što je tin pisao o svom mjestu rođenja....  :D
Naslov: Odg: Strava u dolcu vilenih brijestova
Autor: glonga - 05 Svibanj 2013, 15:48:50 poslijepodne
…o utjecaju selendri na njihov kniževno-pjesničko-intelektualni put i razvoj manje se dade govoriti nego o receptu za spremanje manistre usuvo....

Ta ti misliš da san ja tvoja knjiźnjićarka?

Daklem ko što ti nikad ne navodiš reference, ne ću ni ja. I kad ih navedeš, ko ono za mletačke odredbe o šumama, nema godišta, koja su jedino doista i tražena.
Evo ti dva citata pa ti traži arkive.

O utjecaju selendri na manistru usuvo koju je varila i Sofija Títi ili obratno:

»Iako nije često obilazio mjesta djetinjstva, Tinova je poezija često smještena u sjećanjima, među onim malenim mjestima u srcu. Bezdomni pjesnik rođen je, opet paradoksalno, u kuli, ne Jejtsovoj, ali "prepukloj od groma i starinskoj".
I Pavletić smatra da je "Ujevićevo korijenje u djetinjstvu nesumnjivo predodredilo čitav njegov budući emocionalno-misaoni rast.“ Sam će Tin: "rano me obuzeo osjećaj samoće, patnje i sažaljenja". Prisutan je neprestani sukob sa spoljašnjim svijetom. Progovara beskućnik: "Nikad u domu, nikad s adresom, ni u svojoj kući" ("Selidbe"). Beskućništvo je kod Tina egzistencijalni a ne socijalni motiv – ispravno misli Pavletić.«


O mjestu rođenja:

»Kraljevskom Ministarstvu unutrašnjih djela Kraljevine Crne Gore
Neji

Obraćam se tom kraljevskom Ministarstvu unutrašnjih djela Kraljevine Crne Gore za primljenje u crnogorsko podanstvo.

Ja sam rođen 5. jula 1891. godine u Vrgorcu u Dalmaciji, a zavičajan sam u Spljetu, gdje živi moja porodica. Maturu sam položio u Spljetu, a zatim sam studirao u Zagrebu i od 1913. u Parizu na Književnom fakultetu. Bio sam u Crnoj Gori za vrijeme rata, kao francuski interpret s podoficirskim činom.

Najučtivije molim to kr. Ministarstvo da mi izda dotični dokument.

Pariz, 24. Februar 1917.

Odani Vam Avgustin Ujević, student i književnik«
Naslov: Odg: Strava u dolcu vilenih brijestova
Autor: Thadée - 05 Svibanj 2013, 15:57:18 poslijepodne
»Iako nije često obilazio mjesta djetinjstva, Tinova je poezija često smještena u sjećanjima, među onim malenim mjestima u srcu. Bezdomni pjesnik rođen je, opet paradoksalno, u kuli, ne Jejtsovoj, ali "prepukloj od groma i starinskoj".
I Pavletić smatra da je "Ujevićevo korijenje u djetinjstvu nesumnjivo predodredilo čitav njegov budući emocionalno-misaoni rast.“ Sam će Tin: "rano me obuzeo osjećaj samoće, patnje i sažaljenja". Prisutan je neprestani sukob sa spoljašnjim svijetom. Progovara beskućnik: "Nikad u domu, nikad s adresom, ni u svojoj kući" ("Selidbe"). Beskućništvo je kod Tina egzistencijalni a ne socijalni motiv – ispravno misli Pavletić.«

pavletićeve papazjanije ne bih komentirao... o njemu i njegovu radu dalo bi se puo toga reći, ali s obzirom da nemam običaj stavljati reference, reći ću samo: GOVNO.

Ja sam rođen 5. jula 1891. godine u Vrgorcu u Dalmaciji, a zavičajan sam u Spljetu, gdje živi moja porodica. Maturu sam položio u Spljetu, a zatim sam studirao u Zagrebu i od 1913. u Parizu na Književnom fakultetu. Bio sam u Crnoj Gori za vrijeme rata, kao francuski interpret s podoficirskim činom.

Iz ovaga se ne vidi da je Tin poricao da je rođen u Vrgoračkoj kuli... toliko o tome!
Naslov: Odg: Strava u dolcu vilenih brijestova
Autor: glonga - 05 Svibanj 2013, 16:07:03 poslijepodne

Iz ovaga se ne vidi da je Tin poricao da je rođen u Vrgoračkoj kuli... toliko o tome!

»Iako nije često obilazio mjesta djetinjstva, Tinova je poezija često smještena u sjećanjima, među onim malenim mjestima u srcu. Bezdomni pjesnik rođen je, opet paradoksalno, u kuli, ne Jejtsovoj, ali "prepukloj od groma i starinskoj".


Ima ih kojima triba i obojit. Ma koliko je irelevantno je li se rodijo pod šporeton ili iza zijeda. Baba Manda, pokoj joj duši, je ovo tribala rasporavit s TZ Vrhgorac, glede tabala.

Podatak o tomu u koju je kulu vrhgoračku spuca grom je svakako autentičniji od priča građana grada na Jelavića dolcu o prelijevanju vodah iz susjednog doca. Čuj Gospin dolac? Do zla da je Gospa mjesna stopanjica pa da joj triba za par struka rašćike i končić petrusimena.
I tragovi udara groma utvrđeni radijonaktivnin ugljikom C14 jasno utvrđuju vrijeme udara groma na način da ih je pokojni Tin bijo svjestan, što je puno lakše rekonstruirat od tragova izlivanja Jezera, Velikog jezera, Plavog jezera… Đavlije zdile za punč… priko južnog i jugozapadnog ruba.
Jašta!
Naslov: Odg: Strava u dolcu vilenih brijestova
Autor: Thadée - 05 Svibanj 2013, 22:30:14 poslijepodne
Podatak o tomu u koju je kulu vrhgoračku spuca grom je svakako autentičniji od priča građana grada na Jelavića dolcu o prelijevanju vodah iz susjednog doca. Čuj Gospin dolac? Do zla da je Gospa mjesna stopanjica pa da joj triba za par struka rašćike i končić petrusimena.
I tragovi udara groma utvrđeni radijonaktivnin ugljikom C14 jasno utvrđuju vrijeme udara groma na način da ih je pokojni Tin bijo svjestan, što je puno lakše rekonstruirat od tragova izlivanja Jezera, Velikog jezera, Plavog jezera… Đavlije zdile za punč… priko južnog i jugozapadnog ruba.
Jašta!

ajde, ajde - fermaj malo.
bavi se ti pričama iz svog kraja.... nije gospa ni gušćerica da se šeta po 'ercegovačkom kamenjaru, a troke da je spala na to da priča s lokalnim seljacima.... pa jopet se priča..... i ko viruje viruje....
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 05 Svibanj 2013, 23:02:34 poslijepodne
moliću lipo tinova baba je džudžuluša iz moje kuće i genetika je jednostavno učinila svoje pa rodijo se on u Cukarinovića ili Kapetanovića kuli. kula ko kula, džudžulijanstvo je tu ključna karika.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 05 Svibanj 2013, 23:12:03 poslijepodne
i čini mi se da bi bata triba platit janjetinu ali sumnjam da će se to dogodit. varuška je to lizipijatina.
Naslov: za šaku rebaraca
Autor: glonga - 06 Svibanj 2013, 01:04:55 prijepodne
i čini mi se da bi bata triba platit janjetinu …
Kako mi je to promaklo?


i by the way - tin nije rođen u narečenoj kuli - da si ikad ozibljno čitao ono što je Tin o sebi pisao - ne bih ti ja trebao o tome divaniti, a s pečenom janejtinom te častim nađeš li što je tin pisao o svom mjestu rođenja....  :D

Vidi. Fakat. Stvarno. Da ga još malo prtisnemo?
Malo se čega sjeća iz najranijeg djetinjstva, ne sjeća se mjesne povijesti, ljudi ni prilika… ali se točno i jasno sjeća di je se rodijo. Bi će je bijo tu (i trizan) dok su mu to pričali? Rekla mu baba Manda? Ili je u pitanju čudo jasnog najranijeg sjećanja po zagovoru Čudotvorne gospe Vrgoračke? Nije samo Sinjska čudotvorna u okolici, neupućeni štioče. U Kardeljevu nije imala ni crkvu sve do nikidan, a u Bakarićevu… U Imackom Gospa ima i svoj dolac 1/1. Prinili ga Imoćani s Jelavića na Gospu i u gruntu i u katastru. Bi će je samostan plaća porez na katastarski prihod, a grupa građana 5% poreza na promet nekretninama i ostale sitne pristojbice.

»Rodio sam se 5. jula 1891. u Vrgorcu, selu Dalmatinske zagore, koje je spadalo pod makarski kotar u turskoj kuli Cukarinovića. Ja sam se stvarno rodio u turskoj kuli napukloj od groma u šest sati izjutra, a mislim da je bila subotom. Inače se tih ljudi i prilika slabo sjećam«

Ovde bi veliki pisnik dobijo jedinicu od mnogog seoskog prosvjetara/arice. Pa dobro pisniče, je li kula napukla u šest sati ujutru? Od kuge, glada, rata, groma, krupe i zla vremena? Od groma. Sharp @ 6 o'clock AM. Jesi li se sam rodio, ili si rođen? Je li te mater rodila ili si sam sebe rodijo i još se svega sićaš? Na koju stranu te je babica začešljala? Trajno ćemo ostat prikraćeni za taj podatak? Pa još nazvat Grad Na Vr Gore selom Dalmatinske zagore. Neoprostivo. Da si to reka za Imacki, ajde i nekako. A mislim da je bila subotom? Je li za to Matoš spominjao sročnost? Kula je bila subotom? Imacki je bio sridom? U sriduuu.
Ako je bila subotom je li pratarska ili subotarska? Prija će bit subotarska. Kula Stražara? Jer subotom uvečer ideš u disko.
Ako me kaniš prozivat na de mortibus, spomeni se što si zapisa o Pavletiću par upisa ranije.

»Rodio sam se u Vrgorcu prije punih 46 godina, na dan 5. jula 1891., i nagađam da je bila subota, oko pet sati izjutra. Bio sam treće dijete, ali je jedna moja sestra umrla već u djetinjstvu, pa ne mogu da je pamtim. U Vrgorcu nisam bio svojih četrdeset godina. Rodio sam se u kuli Cukarinovića, koja je 1912. trebala zbog trošnosti biti oborena. Čuo sam da postoji još i danas, a g. Kasim Gujić, bolje će poznavati tu kulu i prošlost Vrgorca nego i ja sam. Biti treće dijete normalni je uslov za genijalnost, ali nije jedini. Prije dvije godine pisao sam jednom advokatu u Vrgorac koji mi je odgovorio da kula Cukarinovića još postoji, ali nije htio da dopusti da sam se tu rodio nego u drugoj kuli. Da ima ljudi koji me se vrlo dobro sjećaju iz djetinjstva, a da su još živa lica koja su me na rukama nosila. Zaleti se po neki putnik ili stranac u Vrgorac, pa mi pričaju da sam se rodio u kući Miletića gdje je danas gostiona Miletić. Ja sam tu stanovao valjda pred odlazak iz Vrgorca, ali je ta kuća morala biti treća po redu u mom životu.
Vrgorac je bio nekih sedamdeset godina pod Turcima, a Rade Miletić ime je njegova oslobodioca. Iz tog vremena nalazi se u Vrgorcu čudotvorna Gospa. Kula u kojoj sam se ja rodio najprije je bila turska, zatim su u njoj stanovali fratri. Moj otac učitelj kada je došao u Vrgorac, nije duže vremena mogao naći udoban stan, i tako sam se rodio u kuli prepukloj od groma i starinskoj. Malo čega se sjećam iz najranijeg djetinjstva. Trebalo je vremena da me naviknu i prisile da nosim hlačice; bolje sam se osjećao odjeven kao djevojčica, kao Ahil na Lemnosu. Možda i to ide u prilog kakvoj bizarnoj tezi.

 Vrgorac je pod Matokitom dosta visoko, i čini mi se da je u to vrijeme bilo neobično hladno. Snijezi su zimi napadali u više metara visine i trebalo je kopati tunele da se može otvoriti vrata i izići. Danas mi sve to zvuči fantastično kao priča i jedva vjerujem. Znam da je u Vrgorcu bilo mnogo zmija, jedna me duga i sigurno neotrovnica uplašila pred samom kućom, bosonoga, te me majka za ruku potegnula kroz prozor. Plašila me i onda neka Polićeva perad koja je gakala po dvorištu.

U blizini toga trećega stana bila je iskopana udubina od kakvih četrnaest metara, i sjećam se nekoga pada koji me opominje na nju. No dali četrnaest, petnaest ili manje? Onda su mi sve dužine izgledale daleko veće nego u stvarnosti.
U Vrgorcu je u to vrijeme bio znameniti artikel paklina za asfalt. Svi su znali historiju te pakline, u vezi s riječima pakao, peći. Otac-učitelj amaterski, ali vrlo revno zanimao se meteorologijom. Imali smo termometar, barometar, mjeru za dubinu voda. Pred sam odlazak iz Vrgorca povadili smo iz vrgorske okolice sve drvene aparate za mjerenje vode, i ta su se drva u kući zapalila i nastao je priličan požar koji je na vrijeme svladan. U to je vrijeme neka domaća zmija dolazila u kuću i počivala bez brige u komodi, u kakvom staklu.
Iz Vrgorca nismo prešli ravno u Makarsku nego smo se zadržali u Krivodolu i u Imotskome. Noć, kada smo iz Vrgorca odlazili diližansom bila je sjajna, a mjesec je visoko odskakao nad kakvom šumom.

Već u Vrgorcu, dok sam bio malo dijete, poveli su me jedanput do Ljubuškoga, te sam bosonog ušao po prvi put u džamiju, diveći se voću, lišću i figurama arabeska. U Imotskom i po okolici ljudi me se bolje sjećaju.«

»Prije nego što umrem, htio bih jedanput vidjeti Vrgorac (ili Vrhgorac). Nemojte misliti da je ovo šala.«
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Thadée - 06 Svibanj 2013, 10:06:17 prijepodne
i čini mi se da bi bata triba platit janjetinu ali sumnjam da će se to dogodit. varuška je to lizipijatina.

ti se javi... kad sam zvao na večeru kod pere ustaše jedino je nunu bio zainteresiran.... a sad vako i onako.

evo se ti i glonga dogovorite koju ćete večer kod pere - pa da vidimo:
ja sam spreman, ako hoćete i večeras!

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 06 Svibanj 2013, 11:23:06 prijepodne
Kad se čovika mora potezat da bi okladu ispunijo unda mu ju je bolje oprostit.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: likarija - 06 Svibanj 2013, 21:46:08 poslijepodne
ti se javi... kad sam zvao na večeru kod pere ustaše jedino je nunu bio zainteresiran.... a sad vako i onako.

evo se ti i glonga dogovorite koju ćete večer kod pere - pa da vidimo:
ja sam spreman, ako hoćete i večeras!

...a jaki su na rani...jaki. :o
Samo popriči.

 :zivili
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 19 Rujan 2013, 11:48:59 prijepodne
bump
prošlo 120 dana

Ognjen Bonacci, Ivana Željković & Amira Galić. Karst rivers’ particularity: an examplefrom Dinaric karst (Croatia / Bosnia andHerzegovina).
http://diktas.iwlearn.org/resources/scientific-articles/karst-rivers2019-particularity/at_download/file

Sliškovićevi i Ivičićevi radovi okolo imacke hidrogeologije su nekad bili dostupni online. Oće li itko kontaktirat Marinčića i ili Bilopavlovića s donjeg linka glede brojeva 4. i 5. Rudarsko-geološkog glasnika? Da ih postave na web mjesto hrgd.net ili da ih dostave u privitku?
Ivan Slišković, Darko Ivičić. Hidrogeologija Imotskog polja. Rudarsko-geološki glasnik 4 (2000). 59-67
Ivan Slišković, Darko Ivičić. Hidrogeologija sliva Imotskog polja i rijeke Tihaljine.  Rudarsko-geološki glasnik. 5 (2002)
http://web.archive.org/web/20080423033514/http://www.hrgd.net/oglasniku.html
Naslov: o prelijevanju preko najniže točke
Autor: glonga - 16 Studeni 2013, 16:06:24 poslijepodne

o prelijevanju preko najniže točke
simulacija màštalo

Naslov: Odg: o prelijevanju preko najniže točke
Autor: Potjeh - 18 Studeni 2013, 18:23:59 poslijepodne
o prelijevanju preko najniže točke
Nerazumin ništa.  :neznam
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 25 Veljača 2014, 08:19:32 prijepodne
Bogme jezero je već prišišalo 96m dubine, moglo bi doseć 103m dvi godine zaredon. Ovo je jučer slikano, 24. veljače 2014.

Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 25 Veljača 2014, 08:25:02 prijepodne
Inače je 15. veljače uslikan Rebića dolac koji pliva te je rečeno da je voda protekla dan do najviše dva ranije. Dakle oko 13. veljače 2014. Upravo na 15. veljače imamo spuštanje naših ronilaca u Modro jezero te dvi slike iz koji bi tribalo isčitat razinu vode. Glonga ajde pogledaj.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 25 Veljača 2014, 08:34:05 prijepodne
Moglo bi se usporediti  s ovom slikom.

http://www.wondermondo.com/Images/Europe/Croatia/SplitDalmatia/ModroJezero2.JPG

Po svemu sudeći je dno pole iznad Velikog puta 15. veljače bilo dobro potopljeno. I staza koja vodi prema Vilinskoj (iznad čempresa) je na tom komadu potopljena.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Zavelim - 25 Veljača 2014, 09:18:21 prijepodne
Po HOK5 čini mi se oko 330mnv.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Potjeh - 25 Veljača 2014, 10:48:20 prijepodne
Inače je 15. veljače uslikan Rebića dolac koji pliva te je rečeno da je voda protekla dan do najviše dva ranije. Dakle oko 13. veljače 2014. Upravo na 15. veljače imamo spuštanje naših ronilaca u Modro jezero te dvi slike iz koji bi tribalo isčitat razinu vode. Glonga ajde pogledaj.

Je, ja san ih uslika ozgar. Evo.
(http://i61.tinypic.com/xp53wj.jpg)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 25 Veljača 2014, 13:56:45 poslijepodne
… Glonga ajde pogledaj.

Ajde pogledaj ti ovo u privijutku.

Po HOK5 čini mi se oko 330mnv.

Koliko moje ćoravo i čamparasto oko nanaša bliže je 325 m.n.m.
Moš napravit ovo iz privijutka sam sebi po ukusu i svom oku u GIMP (http://www.gimp.org/)-u, u jedan sloj stavi HOK a u drugi DOF, ili obratno, pa nako ko za tvoje staračke oči jednom sloju stavi (ne)prozirnost između 5% i 25%.

Uzput DGU mi nije baš europski. Naimen dok san ja bila po toj Europi DOF bez ucrtanih slojnica se nije zva DOF. How about DOP? Khm? Ipak je DOF (digitalni ortofoto), a ne DOP (digitalni orto(foto)plan).

Nisam ti baš pri vrimenu, ni pri pameti ni pri očiman.
Nu, vidi ovo:
2009. slika (ista (ko Potjehova)).
http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/4258/rekordni-vodostaj-modrog-jezera/

Vako na prvu mi se čini da moremo povezat ovu temu s temom "TuNJel". Nešto se prokopavanjem tunjela kroz Bijakovu odrazilo na količinu padalina u Imoti.
Između Dubaca i Neretve ta minijaturna šúba utječe na tlakove i strujanja. Na prvu bi brzine strujanja kroz tunjel morale bit ogromne e da bi imale utjecaj na prodor vlažnog smorskog ždraka u Zabiokovlje i njegovog cijeđenja u vidu padalina po Imacko(-bekijskoj) žlibini/pustopoljini. Ili?

A Rebića dolac. Opet na prvu. Iz onoga rasjeda voda u podzemlju očito skreće prema Rebića docu kad je vodostaj u Modrom okolo 325 m.n.m. jerbo joj je uspor prema Modrom veći.
Zna li itko napisat projekt za EU fondove? Pa da se jednom napravi kapitalno istraživanje vrtača po Imotskoj žlibini. Obrazložit projekt nije neki problem, a za prvu je najnužnije uradit (geo)električnu tomografiju (2D (poslije i 3D ili istodobno)) i to od Modrog pa spiralno unaokolo po čitavoj Imotskoj Krajini (u smjeru kazaljke na zidu).
Naslov: 333.2
Autor: glonga - 25 Veljača 2014, 18:53:35 poslijepodne

http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/4258/rekordni-vodostaj-modrog-jezera/

Vijest o vodi u Rebića docu je od 15. veljače, a voda i te kako brzo reste u tim trenucima čemu smo svidoci ovi dana bili. U svakom slučaju imamo još jedan članak od 14. veljače sa slikom (zanemarite glupe brojke iz teksta) di se vidi da je voda prišla dno kamene pole iznad prve trećine velikoga puta, a ono je na 333.2 mnm, dakle voda je taj tren (subota 14. veljače 2009.) bila duboka priko 94m. …

IMHO, "točka" 333.2 m.n.m. se ne vidi na narečenoj slici uz narečeni članak. Ali se vidi na Potjehovoj slici. Ta grùdina. Uz desni rub fotke, iznad vode.

"Škljocni za uvećanje" vrijedi na slijedećim slikama.

RTL 2009.

(http://cdn-static.rtl-hrvatska.hr/image/f2d9c900c93f4ecaedba47431d99e5c4_gallery_single_view.jpg?v=2) (http://cdn-static.rtl-hrvatska.hr/image/f2d9c900c93f4ecaedba47431d99e5c4_gallery_single_view.jpg?v=2)

Ta "točka" je izvan kadra i malo je (sjevero)zapadnije. Da je fotograf samo malo zavrtijo kadar desno (u smjeru kazaljke na zidu) bila bi tu. Možda i jest negdje na samom desnom rubu fotke, a u visini korijena onog zelenog drveta u špicu krivine. Uzput budi rečeno, najniži nacrtani rub "pole" (grebena) tangira slojnicu 330. Tangira? Cjepidlačimo. Poklapa se sa slojnicom 330 na potezu od nekoliko metara.

Potjeh je 2014. ujtijo grùdinu 333.2, uz desni rub fotke, iznad vode, a u visini kòrena one zimzelene biljke, usamljene na špicu one krivine one staze…

(http://oi61.tinypic.com/xp53wj.jpg) (http://oi61.tinypic.com/xp53wj.jpg)

Nadalje:
Područje u HOK pri ~ 1:1000

(https://lh6.googleusercontent.com/-sZTqx4dkJVQ/UwzLuEIVlhI/AAAAAAAAAFc/z9NsS78FvIc/w1393-h920-no/325.jpg) (https://lh6.googleusercontent.com/-sZTqx4dkJVQ/UwzLuEIVlhI/AAAAAAAAAFc/z9NsS78FvIc/w1393-h920-no/325.jpg)

Područje u HOK pri max. uvećanju ~ 1:500

(https://lh6.googleusercontent.com/-b_Yqrl92Z3o/UwzOxd9CAjI/AAAAAAAAAFw/DJ1uAn7c3uM/w1474-h920-no/325-1.jpg) (https://lh6.googleusercontent.com/-b_Yqrl92Z3o/UwzOxd9CAjI/AAAAAAAAAFw/DJ1uAn7c3uM/w1474-h920-no/325-1.jpg)

Onako kako ja zamišljam kartografiju i idealizaciju, "točka" 333.2 nije nikakvo podnožje nikakve pole. Naprotiv. To je lokalno uzvišenje između slojnica 325 i 330. Pošto je kartografu markantno i višlje od 330 za čitava tri metra (i po logici slojnica bi trebalo bit između slojnica 330 i 335) smatrao je da mu je bitno to naznačit.

Od "točaka" okolo staze tu su još "točka" 301.0 i 321.0.

301.0 je lokalna depresija (udubljenje, rupa) između slojnica 300 i 305. Naznačeno je jer se nalazi bliže slojnici 305 nego što bi trebalo bit na linearnoj razdiobi visina po najkraćoj spojnici slojnica 300 i 305 koja sadrži i to mjesto ("točku") na visini 301.0 m.n.m.

321.0 je lokalno uzvišenje između slojnica 315 i 320. Na RTL-ovoj slici se ne vidi (pod vodom je).

To su uvjetno rečeno - točke, ali zapravo manja područja koja ispadaju iz predočbe trena s obzirom na slojnice.
Točke u mojoj predočbi kartografije su nešto drugo (trigonometrijske, poligonske, nivelmanske), a po mom skromnom sudu narečene (301.0; 321.0; 333.2 …) "točke" s ove karte to nisu.

Isto je ona fotka iz privijutka prethodnog upisa malo okougodnija. DOF u prvi sloj, HOk s 25 % neprozirnosti u drugi sloj. Ove druge dvije su dobijene na način da je DOF u prvom sloju, a HOK u drugom uz svojstvo sloja "Preklopi" (Overlay). Ajmo sad uzput vidit dá li SMF objavit svoje privijutke.

(http://www.imoart.hr/forum/index.php?action=dlattach;topic=217.0;attach=1050;image) (http://www.imoart.hr/forum/index.php?action=dlattach;topic=217.0;attach=1050;image)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: belevarac - 25 Veljača 2014, 22:10:49 poslijepodne
Glonge, a shto su ti "slojnice"? Jesu li to, mozsda, "visnice", crte, dakli, koje pokazuju visine (a ne slojeve).
Naslov: hýpsos
Autor: glonga - 25 Veljača 2014, 23:25:11 poslijepodne
Glonge, a shto su ti "slojnice"? Jesu li to, mozsda, "visnice", crte, dakli, koje pokazuju visine (a ne slojeve).

Daklem izohipse (http://hr.wikipedia.org/wiki/Izohipse) su na rvackoj wikipediji.
Na rvackom jezičnom portalu:
slójnica (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15gWhh8&keyword=slojnica)
slójnica ž 〈N mn -e〉
Definicija
geogr., v. izohipsa (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=fVdmWxg%3D&keyword=izohipsa)
Etimologija
✧ vidi slȏj (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=d11mXBk%3D&keyword=sloj)

Daklem, na HOK je sloj debeo 5 metara, pa su slojnice (plohe) na razmaku (po visini) od 5 metara. Ekvidistàncija (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=fF1vWhQ%3D&keyword=ekvidistancija) ili ekvidìstanca?
Ostanimo u dvi dimenzije jer mi se zbog upadice neosnovano činiš plošnim i linearnim.
Povucimo homologiju (a ne analogiju). Sloj (tijelo) spram slojnici (plohi) ka krug (ploha) spram kružnici (crta).
Ajmo u 3D. Lopta (ploha) spram kuglom (tijelom).

Kad je ono Bessel (http://en.wikipedia.org/wiki/Friedrich_Bessel) 1841. definira onaj jedan svoj elipsoid (ne onaj zvan i i znan ko Namibia (http://georepository.com/datum_6006/Not-specified-based-on-Bessel-Namibia-ellipsoid.html)) nije moga znat što će od njeg napravit Gauss, Krüger… geografi i đomeštri stare ćore… i tko sve još ne.

Austrounjerski đomeštri. Krknuli su središte elipsoida negdi okolo središta zemlje, a za potribe kartiranja zemalja Vrane-Jozipa, najskoli glede i u svrhu visinske predočbe, meknuli su, ajmo reć, da otoji elipsoid tangira onaj mareograf na molu Sartorio u Trstu.
E, sad zamisli Bavorku, ili Ostrijanku u dirndlu i punoj nošnji. Elipsasta. Najskoli zimi. To skinit ti je ko gulit naramču (nako više elipsoidnu nego geoidnu) sa sedamnest kòra.

Tamo di sloj elipse (u slučaju HOK debeJo 5 metara), reć ćemo, prisiče kòsu u stráni, u prostoru je slojnica, dvi slojnice. (Nije! To je presjek slojnice elipse (zakrivljena ploha) i površine terena (najčešće još kriveljivija ploha). Eto ti ga na!) Dvi prostorne krivulje. I gornja i donja. Prema tomu, imaš puno pravo i krstit i brstit jer imaš prostora. Karta je dvodimenzionalna. Pa je na njoj zapravo projekcija prostorne krivulje (slojnice, zapravo presjeka slojnice i terena — traga slojnice na terenu) na ravninu karte. Geometrijski: trag slojnice na terenu projiciran najprije na plohu dogovornog lokalnog nultog elipsoida (onaj mareograf) pa potom na projekcijsku ravninu karte.
Moš ga krstit kako god oš. Najskoli ako si brezposlen. Još ako si pop… i još da je krùpno síno… i sitni jàrići…

Meni to nije visina. To je nekakva (približna i dogovorena) visinska razlika između, u ovom slučaju, vrva jedne grudine u jednom docu i mareografa na molu Sartorio u Trstu.
Kad dođemo do WGS84 koordinata, ma kako ću ti reć… Nu:

(http://principles.ou.edu/earth_figure_gravity/geoid/geoid-ellipsoidal-orthometric_height.jpg)

Eto ti na sliki još razlogah zbogradi mi je bljižnji pojam slojnica nego višnica, Ljudevit i Višnjica, u ovom slučaju, a ne u slučaju škíje.
Víšnica bi bila zgodna za imentovat komad prave crte — dužinu H s gornje slike (ili, možda pak/čak njojzinu duljinu dužine — ortometrijsku visinu). Još kad bi se rvacki đomeštri složili okolo toga.
E, jesi nápasan…
Naslov: jednakovísnice
Autor: glonga - 26 Veljača 2014, 00:43:29 prijepodne
Glonge, a shto su ti "slojnice"? Jesu li to, mozsda, "visnice", crte, dakli, koje pokazuju visine (a ne slojeve).

Crte koje spajaju mjesta jednake nadmorske visine na karti. Jednakovísnice.
Crte koje spajaju mjesta jednake podmorske dubine na po(d)morskoj karti. Jednakodúbnice.
Mère li? Mèže?

Usput. Neoznačena goveda. Mavericks. Ubiše me paralogije. Batimetrija. Glede osporavanog nestacionarnog prelijevanja tematskog jezera. Pri odronu u vrtaču. S obzirom na plohu pod vodom i nad vodom i mjesto i zapreminu i masu i oblik odrona i razinu vode i… ( a Coriolis?) pri događaju Veliki Bùć. I nekoliko malo manjih bùć-događaja.

o prelijevanju preko najniže točke
simulacija màštalo


Narečena simulacija màštalo je baš jednostavna - ko maštalo. Simulacija događaja nestacionarnog prelijevanja pri događaju Veliki Bùć u Modro (Imotski) bi mogla bit zahtjevnija od surferskog modela za Mavericks (California). Ili?

(http://sanctuaries.noaa.gov/news/press/2007/images/fig3.gif) (http://sanctuaries.noaa.gov/news/press/2007/images/fig3.gif)
Naslov: ja l' je bršljen, ja l' su visibabe
Autor: glonga - 26 Veljača 2014, 01:33:39 prijepodne
Oćorilo se i pomatušilo.
Ronijovci i rub vode s fotografija "RTL 2009." i "Potjeh 2014" su u bliskijem okolišu "točke" 321.0 (kreni), negoli "točke" 333.2. Bršljan nije stablo? Pogotovo ne usamljeno. Nego visibabe.
"Točka" 321.0 je desno ispod gornje (višlje) trećine (izvijanja?) "duge staze" kad se slàzi (kod prvog grebena/grùdine/pòle koja presijeca padinu vrtače), a "točka" 333.2 (druga grùdina po redu odma kad se pođe niz dugu stazu) je livo iznad dojne (nižlje) tretine "duge staze".

Voda skakutaje između belewartzevih nadtrstjanskih jednakovísnica na 320 i 325 m.n.m. Žvrljotina slijedi. Škljoc na žvrljotinu za uvećanje.

(https://lh6.googleusercontent.com/-uAmwd7C2Fkw/Uw0yUEcV63I/AAAAAAAAAGM/NKJXi0MIlWA/w1463-h918-no/321.jpg) (https://lh6.googleusercontent.com/-uAmwd7C2Fkw/Uw0yUEcV63I/AAAAAAAAAGM/NKJXi0MIlWA/w1463-h918-no/321.jpg)

Legenda žvrljotine koja je loše pricrtan HOK na DOF.
crljena tanja crta - (među)vísnice (na visinskom međusobnom razmaku (ekvidistanci) od 5 metara)
crljena deblja crta - vísnice (s upisanom visinom u m.n.m, cjelobrojnom, integer što bi rekli naši stari) (na visinskom međusobnom razmaku (ekvidistanci) od 5*5=25 metara)
slijedite žutu crtu - staza
plava - rub vode (na HOK)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: belevarac - 26 Veljača 2014, 12:04:00 poslijepodne
Samo ono između crta, izmedju visnica, mozse se zvati slojem. Ne mozsesh osporiti csinjenicu da ta crta pridstavlja bezkonacsno mnogo tocsaka koje imaju istu nadmorsku visinu, ona oznacsava visinu, a ne slojeve - priema tomu bi "visnica" bilo blizse znacsenju. Visina i dubina mora samo su dva razlicsita pogleda na istu znacsajku.
Naslov: o naravi viska
Autor: glonga - 26 Veljača 2014, 12:53:38 poslijepodne
Samo ono između crta, izmedju visnica, mozse se zvati slojem. Ne mozsesh osporiti csinjenicu da ta crta pridstavlja bezkonacsno mnogo tocsaka koje imaju istu nadmorsku visinu, ona oznacsava visinu, a ne slojeve - priema tomu bi "visnica" bilo blizse znacsenju. Visina i dubina mora samo su dva razlicsita pogleda na istu znacsajku.
Nje rozumiš. Između slojeva meni je slojnica. Kako ću ti ukratko objasnit kartografske projekcije i to da u naravi slojnice nije visina već neki njezin uvjetni derivat, bolje rečeno surogat? Ako je tebi Divka — kava, onda žeži.

(http://www.ngs.noaa.gov/PUBS_LIB/GEOID/Droman_papers/Published/Organrvw_NGS/ProfSurv5/PS2003DEC_files/image018.jpg)

H = h - N
Pri ovome su H, h i N vektori različitih intenziteta, pravaca pa i smjerova.

U naravi visine je - visak. Visina se uspoređuje po visku. Po pravcu vektora H. (Na gornjoj slici je to nenacrtani pravac kroz točke P i P0)
Okomita na visak je libela. Vaservaga. Šlaufvaga. Kao vodoravnice naspram uspravnice viska.

U naravi slojnice je razlika u duljini poluosovina (radijusvektora za točke na elipsoidu) koncentričnih elipsoida — ta razlika je debljina sloja. Po pravcu vektora h.

Uzmimo Talijanca u Trstu na molu Sartorio koji, naki malešan, drži u ruci visak. Šiljak viska stoji cenat viš oznake na onom mareografu. Umíren. Ne vrti se ko Foucalt-ovo klatno. Uzmimo da si ti istodobno umírio teorijski jednak visak kod kakve kàmenice u kakvom Gornjem Rújnu negdje međ Cetinom i Neretvom.
Uzmimo sad ravninu koju definiraju tri točke; vrh viska u Trstu (T), vrh viska na Rujnu (R), i središte Besselovog elipsoida (B).
U fizici i kartografiji malog Đokice, pravci vaših umírenih visaka sijekli bi se u ravnini određenoj točkama T, R i B i to u idealnom slučaju u točki B — središtu Besselovog elipsoida.
Međutizin to ni blizu nije tomu tako. Ne samo da se pravci narečenih visaka ne će sijeći u točki B, ne će se sijeći ni u njenoj blizini, ne će čak biti ni u ravnini određenoj točkama T, R i B. Ne će se sijeći nigdje. Bit će mimokretni. Mimoilazni. U polju zemljine gravitacije to je tomu tako. U Euklidovoj geometriji je tako.
Ondak kartografi moraju nešto izuminjat, nekog kvazi Lobačevskog kako bi ušišikali pravce vaših visaka kroz točke T i B u ravninu TRB i natrali ji da se siku baš u točki B.
Postupak izgleda jednostavno po gornjoj vektorskoj formuli. Nu nije to tako jednostavno. Ma, kako komu. Derivat toga postupka na ravnoj karti je - slojnica. Nekakav matematičko fiizikalno geometrijski derivat ili čak surogat viskove (ortometrijske) visine.

Prva malko složenija prispodoba gornje slike i gornje formule je slijedeća.

(http://www.iisc.ernet.in/~currsci/jan25/jan25images/244.gif)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: belevarac - 26 Veljača 2014, 17:47:29 poslijepodne
Ne mislish valjda da tju se sada uzsivljavati u ove tvoje obrazice (formule), elem da bi shavtio da povrshina zemaljske kugle ne bude manja od svih povrshina brda, dolina i voda. Mene samo zanima, mislish li ti da crte na top. karti ne znacse iste visine (kakve god; naravno da su izvedene, ta nisu mirnici na svakom choshku postavljali kolce), ili shto?
Naslov: pozitivna geografija
Autor: glonga - 26 Veljača 2014, 19:10:14 poslijepodne

Mene samo zanima, mislish li ti da crte na top. karti ne znacse iste visine (kakve god; naravno da su izvedene, ta nisu mirnici na svakom choshku postavljali kolce), ili shto?
Da. Té crte ne znače iste visine. Znače (jezik je kuća bitka — iste slojeve). Slojnice znače iste slojeve. Koje slojeve? Uzmi kapulu pa razkriži. Isto su isti slojevi malo tanji pri vrvu-prorešljici i pri korenu nego po sri kapule — po njojzinom ekvatoru. I di ti je tu sad visina?

Je li Zemlja "malo" spljoštena na polovima? Je. Bar tako kažu.
Što je visina točke R?

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e2/Geodetic_latitude_and_the_length_of_Normal.svg)

Edit. Eto ga. SMF ne može prikazat .svg?


A što je na donjoj sliki visina točke P?

(http://geophysics.geoscienceworld.org/content/67/3/997/F1.large.jpg)

Je li, po tvom mišljenju, autor gornje skice pogriješio? Treba li elipsa kroz točku P bit konfokalna s onom drugom manjom?
Izohipse su u pozitivnoj i poznatoj kartografiji crte koje spajaju točke na presjeku plašta istog elipsoida i terena. E to ti je u dvi dimenzije prikazano na gornjoj skici.
Točke koje se nalaze na onoj vanjskoj crta-točka-crta elipsi na kartu se unose na iste slojnice. To ne znači da su na istoj visini (od - visak).
A pitanje o koncentričnosti i konfokalnosti tih elipsoida u odnosu na referentni (reć ćemo Besselov) je treći par opanaka.
To što će ti i neke enciklopedije reć da te crte (izohipse) spajaju točke s istom nadmorskom visinom je četvrti par opanaka, isto ko i ono što će ti reć pučkoškolski (pa i njeki srednjoškolski) udžbenici. Manji naprdak će pokazat izvori koji potegnu MSL (Mean Sea Level) i smjelo definiraju ortometrijsku visinu kao visinu u odnosu na srednju razinu mora. Malko veći naprdak će pokazat oni izvori koji pridodaju da ortometrijska visina nije isto što i visina iznad SRM (srednje razine mora) pa ni za praktičnu uporabu. Tako se visak i visnica odmiču od sloja i slojnice. Mic po mic.

Ovo je skicirao P.H. Dana 1994.

(http://www.colorado.edu/geography/gcraft/notes/coordsys/gif/latlon2.gif)

Što su konfokalni elipsoidi? Što je fokaloid (http://de.wikipedia.org/wiki/Fokaloid), a što homeoid (http://de.wikipedia.org/wiki/Homöoid)?

Aj sad kad metneš onog Talijanca na manju elipsu u Trstu, a Potjeha negdje međ Cetinu i Neretvu na brdo i na veću elipsu sa slijedeće slike. Gdje je tu visina? Viskova (ortometrijska) visina? Imaš samo iste slojeve, iste orbite, iste slojnice.

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/de/a/a6/Fokaloid.jpg)

Kartografi su mogli i još uvik mogu zemlju mirit samo na visku i vaservagi. Koji god instrument moderniji uzmu opet ga moraju centrirat i to jopet na visak/libelu ili više njih. Za prikaz visina na karti morali su isključit visak. Isključit gravitaciju pa uć u čistu geometriju i idealizirat po Euklidu. Čim isključiš gravitaciju, isključio si visak (i tvoj i Talijančev). Isključio si izravnu vezu s iskonom visine. Prešao si u radijusvektore, elipsoide, šuplje elipsoide, fokaloide, kapule, ljutike i njihove ljuske.
Daklem, u slojeve, a od slojeva su slojnice. Od viska su visnice. A na putu od viska na terenu do karte su se definitivno zagubile i nije jim misto na karti.
Neprecizno je i površno isključit slojnice u postupku od viska i visnice na terenu preko isključenja viska i uključenja elipsoida, fokaloida…  sloja i slojnice… u kartografskoj radionici, onaj "konačan" produkt — crtu na karti — proglasnit visnicom, jer daleko je ona od visnice i viska.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: belevarac - 28 Veljača 2014, 21:01:46 poslijepodne
I sad vojnik, recimo bre oficir JNA, gleda specijalku i vidi da su mu se tvoje slojnice na niekom prostoru nemilo sgustjale - samo shto ne diraju jedna drugu. I naravno, on odmah uzme u obzir ove tvoje 2D i 3D crteže, elipsoide, tocske i formule, elem da bi ukaravizio je li tu strmina za csetveronožke ili je ravnica.

Dobro bi bilo da nas uputiš, na temelju csega su te "slojnice" ucrtavane.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 28 Veljača 2014, 21:12:33 poslijepodne

Dobro bi bilo da nas uputiš, na temelju csega su te "slojnice" ucrtavane.

Ne mogu ja tu sad objašnjavat fiziku i kemiju… fizičku geodeziju. Možemo nastavit… možda ovdje (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1454.0).

Kad raztabiriš pojmove poligonski vlak, nivelmanski vlak, … trigonometrijski vlaknormal height^ (http://en.wikipedia.org/wiki/Normal_height), orthometric height^ (http://en.wikipedia.org/wiki/Orthometric_height), dynamic height,^ (http://en.wikipedia.org/wiki/Dynamic_height)… i postupak kartiranja, nadam se da ćeš uvidjet da su rvacki đomeštri primjereno odabrali naziv slojnice.

Pada mi na pamet pokojni Ladan. On bi se obavijestio o tehnologiji i bitnim odrednicama pojma, prije no što bi izletio s visnicom na stol.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: belevarac - 02 Ožujak 2014, 20:33:38 poslijepodne
Zashto bi nieshto bilo jednostavno, kada mozse i komplicirano. Pitanje je vrlo jednostavno: Ne temelju csega je ucrtana podebljana crta, koja prolazi, recimo, priko Pocsivala u G. Prolozscu i ide priema Vucsijoj dragi, a na njoj je upisan broj 500? Ili nieka tocska na toj crti. Samo to.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 02 Ožujak 2014, 22:18:29 poslijepodne
Zashto bi nieshto bilo jednostavno, kada mozse i komplicirano. Pitanje je vrlo jednostavno: Ne temelju csega je ucrtana podebljana crta, koja prolazi, recimo, priko Pocsivala u G. Prolozscu i ide priema Vucsijoj dragi, a na njoj je upisan broj 500? Ili nieka tocska na toj crti. Samo to.

Jednostavan odgovor bi bio: na temelju nivelmana.

Ti upro to baš na ovoj temi raztabirit. Međutizin nije jednostavno. Jerbo ću ja protupitanje.
Zašto se u ostatku svita digitalizirane mape poklapaju sa starim mapama, a u ovom dijelu Europe nisu?
Zašto ti digitalizirana cesta iđe šumom, a satelitska slika drumom, a karta ispod druma? To te ja pitam.
I kažem - to je zbog tvoje visnice koja to nije, nego je slojnica.
I zato i Zavelim, koji zna stazu s ceste do vode u Modrom Jezeru ko svoj džep, promaši rekognosciranje one grùdine za 130 metara.

Ako š nadugačko. Ovdan su kartirali Austrijanci, Talijanci, Srbovi…
U kartiranju su svi koristili Besselov (http://en.wikipedia.org/wiki/Bessel_ellipsoid) elipsoid i Gauss-Krügerovu (http://de.wikipedia.org/wiki/Gauß-Krüger-Koordinatensystem) projekciju koja je zapravo transverzalni Mercator uz svoje posebnosti. Kod nas se radi o elipsoidalnom poprečnom Merkatoru (http://en.wikipedia.org/wiki/Transverse_Mercator#Ellipsoidal_transverse_Mercator) (Gauss-Krügeru).

U slučaju Počìvala u Gornjem Prološcu (Gauß-Krüger zona 6) Besselov elipsoid stoji di i stoji (u odnosu na Zemlju i u odnosu na geoid) i u sri njega gori lampa gori gas (točkasti izvor svjetla). Po 18º od Greenwicha na iztok okolo Besselova elipsoida je nataknut túba (valjak, cilindar) koji dira Besselov elipsoid naokolo 18-og meridijana. Tamoka di ždraka svitla koja iz sridine Beselova elipsoida prođe kroz projekciju(sic!) Počivala na elipsoid pa pane na cilindar je točka Počivala na ravnoj karti koja se dobije kad se cilindar razriže uzduž.

Okolo Počivala kartograf ima nekoliko točaka s poznatom visinom H (iz obrazice H = h - N). Između njih će povuć manje-više ovrlje Contour Line što bi rekli naši stari. Zašto ovrlje? Zato jer vrime i digitalizacija pokazuju da nije ima blage veze o visini h.

Kad proučiš to kartiranje vi ćeš da je tako. Jerbo je kartirano prema Gaussu kako je objavio Krüger 1912.
Krüger, L. (1912). Konforme Abbildung des Erdellipsoids in der Ebene. (Veröffentlichung des Königlich Preuszischen Geodätischen Instituts: Neue Folge) .pdf (http://deviass.gfz-potsdam.de/pubman/item/escidoc:8827:4/component/escidoc:130038/10452.pdf)

Očito je da tu imaš samo relaciju x i y (zemljopisnu širinu i duljinu u metrima) i njihovu vezu s φ i λ (zemljopisnom širinom i duljinom u stupnjevima).
Ortometrijska visina H je na takve karte natovarena ko na mrtvo magare.
Readfearn, Lee, Thomas… Thompson… Bowring,^ (http://en.wikipedia.org/wiki/Transverse_Mercator#Implementations_of_the_Gauss.E2.80.93Kr.C3.BCger_projection) IMHO nisu nikad korišćeni za kartiranje Počivala u Proložcu Gornjem.
Sad se ti pitaj zašto su prije nekoliko godina bili online dostupni i mimo wikipedije sadržaji koji sad nedostaju na wikipediji:
Transverse Mercator: series in ''n'' (third flattening)
Transverse Mercator: exact solution.
I zašto su sva online uporabiva rješenja bila dostupna jedino u Australiji (transxyz.xls) i na Novom Zelandu?

Visina H u mojoj predočbi nikad ne može imat vezu s kartografskom visnicom. Visina h možda. Zapravo, da.
Ponovo obrazica
H = h - N

Npr.
Transverse Mercator Transformation Formulae^ (http://www.linz.govt.nz/geodetic/conversion-coordinates/projection-conversions/transverse-mercator-preliminary-computations)

Jesu li Novozelanđani do 2009. slojnicu zvali visnicom u svom referentnom sustavu NZGD2000?
Height Conversions^ (http://www.linz.govt.nz/geodetic/conversion-coordinates/height-conversions)

Zašto će im 13 visinskih datuma, a svi zavezani za srednju razinu mora?
Oće li sad u referentnom sustavu NZVD2009 slojnicu zvat "visnica 2009"? Ili kako inčije?
Converting Between NZVD2009, NZGD2000 and Local Mean Sea Level Datums^ (http://www.linz.govt.nz/geodetic/conversion-coordinates/height-conversions/ellipsoidal-msl-datum)

Naimen da bi se Počivala u prostoru jednoznačno odredila uz x i y i/ili φ i λ potebno je i h. Sámo H je nedovoljno. Ne mogu dopustit da se H ili njegov derivat koji isključuje N odnosno h — zove visnicom. To je neki visuljak.

Tek uređena trojka (φ, λ, h) određuje jednoznačno poziciju Počivala u prostoru. Nad Besselovim elipsoidom. Uz podatke o datumu x,y izmjere Počivala (ili bilo koja točka s te karte) se može točno i jednoznačno smjestit u bilo koji drugi vektorski i/ili geometrijski prostor. U drugi referentni sustav.
Koordinate (φ, λ, h) je moguće u odnosu na Besselov elipsoid preračunat u (X,Y,Z) u odnosu na Besselov elipsoid, a potom transformirat u drugi po volji izabran referentni sustav.
Vidi:
Geodetic Datum Conversions^ (http://www.linz.govt.nz/geodetic/conversion-coordinates/geodetic-datum-conversion)

Gauss-Krügerov sustav projiciranja omogućuje milimetarsku točnost na potezima od par tisuća kilometara.
Današnji digitalizirani kartografski sadržaji (ovog dijela Europe) su imali netočnosti od 400 pa preko 200 do dvadesetak metarara zadnjih dana.
Zašto?
Manjim dijelom (ove grublje greške od 100 i više metara) zbog nepoznavanja datuma, a ove ispod 100 metara možeš uglavnom zahvalit visuljku koji ti kaniš proglasit visnicom. Dobro tu je i pohlepa određenih CROPOS^ (http://www.cropos.hr/) krugova, koji jedini u RH raspolažu onim što bi se u modernom kartiranju moglo zvat visnicom i prodaju ga na mikrograme.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 03 Ožujak 2014, 01:28:52 prijepodne
…Pitanje je vrlo jednostavno: Ne temelju csega je ucrtana podebljana crta, koja prolazi, recimo, priko Pocsivala u G. Prolozscu i ide priema Vucsijoj dragi, a na njoj je upisan broj 500? Ili nieka tocska na toj crti. Samo to.

A zaozbiljno?
Na temelju umjetničkog dojma nekog slikara ekspresionista, u nekim dijelovima je nastavio kakav impresionist. Po ráđi bi se reklo da su bili daleko od realizma i hiperrealizma.

Ako mi se ne viruješ, evo ti sve podloge Austrounjerske. I temelji.

Übersicht der Astronomischen Arbeiten 1906
Übersicht der Triangulierungarbeiten 1850-1906
Übersicht der Präzisionsnivellementsarbeiten 1906
Übersicht der Astronomischen Arbeiten für die internationale Erdmessung 1912
Übersicht der Praezisionsnivellementtsarbeiten für internationale Erdmessung u. Landesvermessung September 1912
Übersicht des Fortschrites der Triangulierungarbeiten für die Landesvermessung 1850-1912

Moš ih nać online. (http://igrek.amzp.pl/maplist.php?cat=KUKSMALLSCALE&listsort=sortoption1&listtype=mapywig2) Nije ti se otad do danas ništa pomaklo, pogotovu ne nabolje. Promotri (i dan danas) nezatvoren trokut Bijakova-Čvrstnica-Obišenjak.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: belevarac - 03 Ožujak 2014, 19:59:35 poslijepodne
U tvojim odgovorima procsitam samo prvih niekoliko recsenica. Ne mislim se baviti miriteljstvom (geodezijom), pa me oslobodi svih obrazica i strucsnih pojedinosti.

Ja upitam, na temelju csega je ucrtana podebljana crta ..., a ti odgovarash, na temelju "određivanja visinskih točaka na zemaljskoj površini" (= nivelman) !!!

Ne tju ja vishe nishta pitat, pa ne tjesh ni ti morati odgovarati. Mozsda si ti mladji, pa ne pamtish one letve i stupove ("piramide") po brdima postavljene prije fotografiranja iz zraka. Koje ono godine to bi?
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 03 Ožujak 2014, 21:28:52 poslijepodne
Ne mislim se baviti miriteljstvom (geodezijom), pa me oslobodi svih obrazica i strucsnih pojedinosti.

Ako kaniš imentovavat slojnicu visnicom, ne bi ti udilo i malo kartografije. Dapače. Ladan.

Ne tju ja vishe nishta pitat, pa ne tjesh ni ti morati odgovarati.

Magaretu klàšnje, magaretu làšnjē.

Mozsda si ti mladji, pa ne pamtish one letve i stupove ("piramide") po brdima postavljene prije fotografiranja iz zraka. Koje ono godine to bi?

Šesetosme. Nisan ti bila ovdan te godine. Bila san u A-Ve-O-u i skakala po tenkovin u Pragu. Međutizin ka san se vratila, zatekla san te kúbe koje spominješ. Nisu bile na vrvovin brda već na mrginjin i sastavcin od mrginja.
Osnovna karta i špecijalka Vrane Jozipa imaju ucrtane slojnice i prija avijona nove ćòre.
Daklem, te kúbe (kùpe, stožci, piramide, stupi… markeri) su bile za međe i za (katastarske) karte na kojiman nema ucrtanih slojnica već samo rubovi parcela.
Osnovna državna karta, evo HOK ti je dostupan na geoportalu (http://geoportal.dgu.hr/) DGU, nako na prvu nema ucrtane međe od parcela, ali ima slojnice.

Ne moraš se bavit miriteljstvom. Ima pučki program Google Earth. Moš i u nj učitat HOK.
Evo, pa s ove stranice (http://geoportal.dgu.hr/upute/google-earth-wms-dgu/) skineš datoteku
http://geoportal.dgu.hr/kmz/wms_dgu_hok.kmz
Otvoriš je u Google Earthu i moš napravit prozirnost sloja.
Proširiš "Mjesta" u livom bočnom prozoru:
Privremena mjesta
wms_dgu_hok.kmz
geoportal:HOK
layer 0
geoportal:HOK_ORIG)
Desni škljoc mišom na ovaj zadnji, izabrat "Dohvati informacije", namistit prozirnost spram svom oku.

U ranijim upisima na ovoj temi imadeš slike priklopljenog HOK-a i DOF-a na području staze do Modroga jezera.
E sad kad usporediš na što to isto sliči kad isti službeni wms_dgu_hok.kmz umetneš u Google Earth… Isto onaj dugi krak staze vrlo grdno odskače. Nisan ga ja uklapala već DGU.

Nije sve ni u razlici projekcija i Besselova elipsoida i Google Earth sferoida. To bi tribala pokrit transformacija koordinata koju je DGU napravijo baš za Google Earth.
HOK je rađen u odnosu na Besselov elipsoid, a DOF u odnosu na GRS80 elipsoid i imaju istu projekciju i rađeni su u istoj kući pa opet grdno odskaču.

Google Earth projekcija (https://support.google.com/earth/answer/148110?hl=en)

(https://www.google.com/help/hc/images/earth_user_guide/projectiondatums.jpg)

Normalni Mercator (sferoid na valjak uspravno)

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f0/MercNormSph.png/602px-MercNormSph.png)

Transverzalni Mercator (sferoid na valjak vodoravno/popriko)

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/15/MercTranSph.png)

Transverzalni Mercator (elipsoid na valjak vodoravno/popriko)

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/93/MercTranEll.png/776px-MercTranEll.png)

Globalni oblici, obrisi zemaljskog kopna su malo "neobični", nisu bliski uobičajenom promatraču. Takvo što se događa i na lokalnim oblicima (u srazmjernoj mjeri). Slika one 333.2 grudine u Zavelimovoj glavi i na karti dijelom i zbog toga može bit 130 metara dalje.

HOK uključen u Google Earth za stazu do Modrog Jezera.

(https://lh3.googleusercontent.com/-KhjEw8zyeYE/UxTWd6KusDI/AAAAAAAAAJQ/WWn82Zxc9gE/w1126-h675-no/modrohoknage.jpg) (https://lh3.googleusercontent.com/-KhjEw8zyeYE/UxTWd6KusDI/AAAAAAAAAJQ/WWn82Zxc9gE/w1126-h675-no/modrohoknage.jpg)

Daklem, visuljci, a ne visnice.
Još kad usporediš Google Earth Elevation. Podizanje. Nije Height. Nije visina. Već baš elevacija. U Google Earthu. Doli desno.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: belevarac - 04 Ožujak 2014, 16:35:39 poslijepodne
Šesetosme. Nisan ti bila ovdan te godine. Bila san u A-Ve-O-u i skakala po tenkovin u Pragu. Međutizin ka san se vratila, zatekla san te kúbe koje spominješ. Nisu bile na vrvovin brda već na mrginjin i sastavcin od mrginja.
Osnovna karta i špecijalka Vrane Jozipa imaju ucrtane slojnice i prija avijona nove ćòre.
Daklem, te kúbe (kùpe, stožci, piramide, stupi… markeri) su bile za međe i za (katastarske) karte na kojiman nema ucrtanih slojnica već samo rubovi parcela.

Moresh i ti ne bit u pravu. Dakli, ovako. U mom kraju su nieki ljudi (bit tje mostarska geodetska uprava, katastar, djava) po brdima i stranama postavljali jedno dva-tri m visok kantolac i pri dnu su ga pricsvrstivali niekakvim daskama, a na vrhu je imao nieshto kao polozsen pravokutni trokut bez jedne stranice. Valjda je gori nieshto i pisalo. Zashto su to stavljali bash tu i tu, u tom shkripu za noge polomit, ja ne znam, bio sam puno mladji nego danas, ali je csinjenica da se mista tih kantolaca ("piramida") podudara s podebljanim visnicama na topografskoj karti koju imam. "Csak sto vishe" nieke su tocske oznacsavali s malo incsijim "piramidama", sad vidim da je na istima u topografskoj karti oznacsena nadmorska visina (kota). Csini mi se da te tocske u Zagrebu, gdi san ima grunt, zovu trigonometrijskim tocskama. "Csak shto vishe" na vrhovima planina su nieshto posebno radili, shpicali su nieshto u kamenu. Osim toga, na granicama obtjina su grudjali položene krizseve (koje su kasnije okrecsili), i koji su bili na "znakovitim" mistima.
Undan su jadnom svitu naredili da "kulicsi" - metje 50x50 cm kulice od kamena na "znakovitim" mistima oko svojih posida (valjda na mistima lomljenja pravca), koje je svit undan mora okrecsit (a to je tek ono o csemu ti govorish).
Undan su iz Mostara doshle, te 1960./61. Dobrila i Nada i cilo lito bile u shkoli, vucale sa sobom plahte, a to su bile slike veće od onih koje su Livnjaci donosili s povetjanja iz Zagreba. Pa su oblazile dolce i brda uz nazocsnost vlastnika vrtla ili vinograda, undan su jamile ravnalo i tush, pa povlacsile crte csestica. Ja ne znan je li potli toga bila kakva izmira, a prija je bila, csini mi se, 1931.
Ja sve nieshto mashtam da su oni zadivali kantolce tamo gdi jin je niekakav instrument nieshto pokazivao. Inacse, za kog bi ga djavla ishli u te shkripine.

Uzput recseno, "izohipsa" izkoni od "grč. "ísos" = jednak  + grč. "hýpsos" = visina, shto tje rechi da ista ima nieke veze s "istim visinama", a ne slojevima. Mozsda mozse i "slojnica", ako se tako dogovorimo. Mozsda se Anich, ili njegovi zakonski nalidnici, dogovarao s geografima, koji za zemljopis ne bendaju.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 04 Ožujak 2014, 18:09:11 poslijepodne
Moresh i ti ne bit u pravu.

 ali je csinjenica da se mista tih kantolaca ("piramida") podudara s podebljanim visnicama na topografskoj karti koju imam. …


Ne samo da mogu ne bit u pravu, nego najčešće i nisam u pravu.

Doduše i dalje sumnjam da je netko prije aerofotogrametrijskog snimanja označavao slojnice na terenu. Točke (trigonometrijske i nivelmanske pa i one i onakve koje su na ovoj temi okolo staze do vode Modrog jezera spominjane — 333.2, 301.0, 321.0…) da. Između tih i takvih točaka su neke umetnice i umitnjaci ko spomenute Dobrila i Nada ekspresionistički i impresionistički ucrtavale slojnice poprilično odokativno.

Daklem, sporimo se oko toga, kako nazvat dičinju žvrljotinu na komadu namještaja. Okolo prilike.

Evo, kad upališ HOK na geoportalu, u statusnoj traci ti piše:
»Koordinate (HTRS96): E = 557352.4, N = 4812364.3 | φ = 43.448992, λ = 17.208608«

(https://lh6.googleusercontent.com/--arBRFzjg2s/UxX4phb-rbI/AAAAAAAAAKU/QLymu8JzwcY/w562-h244-no/lambdafi.jpg) (https://lh6.googleusercontent.com/--arBRFzjg2s/UxX4phb-rbI/AAAAAAAAAKU/QLymu8JzwcY/w562-h244-no/lambdafi.jpg)

Piše Mile. Ne piše Hund. Nema H!
Ako je netko preračunao y (E) i x (N) u metrima u φ (SZŠº) i λ (IZDº) i posložio da te koordinate prate pokret miša po slici karte na zaslonu, zašto nije ubacio i H?
Ne čini se da iziskuje znatan dodatni trud.
Tȁ nema li Google Earth u svojoj statusnoj traci redom s liva nadesno
širº, dužº, podizanje ((m)etara), visina pogleda (k(ilo)m(etara))
Zašto engleski auktor programa Google Earth ne piše height, već elevation?
I je li smotan prijevod za elevationpodizanje?

Nazad na HTRS96. Što je to? Ni ovaj izvor (http://www.nipp.hr/data/elementimetapodataka_identifikacija_koordinatnisustav.html) nije uvijek u pravu.
Hrvatski Terestrički Referentni Sustav iz 1996.
HOK je crtan u HDKS1901. Toj karti su primjerene koordinate u odnosu na Besselov elipsoid.
Na zaslonu geoportalova preglednika ti se pokazuju koordinate u odnosu na elipsoid GRS80.
E, N, φ, λ.
(A ka smo već pri kršćenju…
E - iztočenje u metrima. Da ga nazovemo istočenjem? Istočinom? Od Easting.
N - sjeverenje u metrima. Bolje je — sjeverina? Glede S(j)everine? Od Northing.)

Točke su na jednom pa na drugom elipsoidu. Nemaju visinu.
Visina H je na njih kasnije natakarena, nadoštiklana. U vidu točaka, brojeva, crta, slojnica.
Natovarena ko na mrtvo magare. Ko ni sebi, ni svom.
Kako je ono i je li ono Gogolj opisivao odjeću jednog lika — kao da je na njega vilama nabacana.
Na priliku tako, ko da su rauljama nabacane slojnice na karte ovoga dijela Europe.
Splašćene ko slojevi loše sadivena plasta.
Iz visinskog referentnog sustava na terestrički referentni sustav. Bez ikakve matematički opisive sveze u fizičkom, vektorskom ili pak geometrijskom prostoru. Crtarija.
Veza je neopisiva jer je za nju potrebno znati ne samo H, već samo h, ili pak i H i N (vektore H i N, a ne skalare H i N) iz one nesrtne obrazice:
H = h - N.

Da je HDKS1901 imao visinu h umjesto visine H, bez ikakvih problema bi na narečenom pregledniku imao H i/ili h, čak štoviše i Google Earth-ovo podizanje bi bilo prilično točno, još kad bi se Google udostojao precizno rektificirat satelitske rasterske slike u svoj referentni sustav za ovaj dio Europe.

Najmodernija digital(izira)na karta dostupna civilima u ovom dijelu Europe je AdriaTOPO. Garmin. Iz slijedećeg bi valjda na razini intuicije trebalo bit vidljivo da je u kartama ovoga dijela Europe slojnica još uvijek daleko od visnice. Da je to nekakav visuljak, čak štaviše, prije stidnica nego visnica.

Iz karte AdriaTOPO prenesene su slojnice 300, 325 i 350 u Google Earth. Slijedeći kôd treba kopirati i spremiti uređivačem teksta (Notepad npr.) u datoteku s imenom modrosloj.kml. Pa otvoriti modrosloj.kml programom Google Earth. Može i proizvoljno ime, specijalno za žurne krstitelje svega i svačega, ali ondak treba u samom tekstu datoteke primjereno izmijenit redak:
<name>modrosloj.kml</name>
Sadržaj modrosloj.kml

<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<kml xmlns="http://www.opengis.net/kml/2.2" xmlns:gx="http://www.google.com/kml/ext/2.2" xmlns:kml="http://www.opengis.net/kml/2.2" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom">
<Document>
<name>modrosloj.kml</name>
<Style id="path1Style">
<LineStyle>
<color>ff0000ff</color>
<width>4</width>
</LineStyle>
</Style>
<StyleMap id="path1Style0">
<Pair>
<key>normal</key>
<styleUrl>#path1Style1</styleUrl>
</Pair>
<Pair>
<key>highlight</key>
<styleUrl>#path1Style</styleUrl>
</Pair>
</StyleMap>
<Style id="path2Style">
<LineStyle>
<color>ff0000ff</color>
<width>4</width>
</LineStyle>
</Style>
<Style id="path2Style0">
<LineStyle>
<color>ff0000ff</color>
<width>4</width>
</LineStyle>
</Style>
<StyleMap id="path0Style">
<Pair>
<key>normal</key>
<styleUrl>#path0Style0</styleUrl>
</Pair>
<Pair>
<key>highlight</key>
<styleUrl>#path0Style1</styleUrl>
</Pair>
</StyleMap>
<Style id="path0Style0">
<LineStyle>
<color>ff0000ff</color>
<width>4</width>
</LineStyle>
</Style>
<Style id="path0Style1">
<LineStyle>
<color>ff0000ff</color>
<width>4</width>
</LineStyle>
</Style>
<StyleMap id="path2Style1">
<Pair>
<key>normal</key>
<styleUrl>#path2Style</styleUrl>
</Pair>
<Pair>
<key>highlight</key>
<styleUrl>#path2Style0</styleUrl>
</Pair>
</StyleMap>
<Style id="path1Style1">
<LineStyle>
<color>ff0000ff</color>
<width>4</width>
</LineStyle>
</Style>
<Folder>
<name>modrosloj</name>
<open>1</open>
<Placemark>
<name>300</name>
<styleUrl>#path0Style</styleUrl>
<MultiGeometry>
<LineString>
<coordinates>
17.2093425505,43.4494004678,0 17.2090654448,43.4493663535,0 17.2088159993,43.4493987076,0 17.2086018417,43.4495064989,0 17.2083801404,43.4496574569,0 17.2082617041,43.4498873726,0 17.2082441021,43.4502358921,0 17.2082062997,43.4504533187,0 17.2082944773,43.4506536461,0 17.2084582597,43.4508206975,0 17.2086346149,43.4511193447,0 17.2087429091,43.4512972087,0 17.2088185139,43.4514121246,0 17.2090805322,43.4515762422,0 17.2091687098,43.4516013879,0 17.2095214203,43.4516930021,0 17.2098792437,43.4518432897,0 17.2100757156,43.4519187268,0 17.210284844,43.4519798309,0 17.2104864288,43.4520390909,0 17.2106904443,43.4520768095,0 17.2108945437,43.452114528,0 17.2109514568,43.4521253407,0 17.2110723238,43.4521325491,0 17.2113041673,43.452143278,0 17.2113495134,43.452143278,0 17.2114653513,43.4521307051,0 17.2116392758,43.4521181323,0 17.2118029743,43.4521037992,0 17.2120577842,43.4520856943,0 17.2122215666,43.4520731214,0 17.2123425175,43.452065913,0 17.2124634683,43.4520569444,0 17.2125415877,43.4520514961,0 17.2126448527,43.4520443715,0 17.2127129138,43.4520371631,0 17.2128161788,43.4520192258,0 17.2129371297,43.4520012047,0 17.2130051069,43.4519922361,0 17.2130857408,43.4519706946,0 17.2132646106,43.4519221634,0 17.2134712245,43.4518574551,0 17.2135443147,43.4518323094,0 17.2136954404,43.4517334867,0 17.2137484141,43.4516275395,0 17.2137307283,43.4515323211,0 17.213703068,43.4514065087,0 17.2136828676,43.4512807801,0 17.2135972045,43.4511328395,0 17.2134586517,43.4510268085,0 17.2133755032,43.4509639442,0 17.2133200988,43.4509082045,0 17.2132344358,43.4508267324,0 17.2131688893,43.4507692326,0 17.2131487727,43.4507476911,0 17.2130631097,43.4507045243,0 17.2129497025,43.4506488685,0 17.2128715832,43.4506093059,0 17.2127582598,43.4505698271,0 17.2126297653,43.4505266603,0 17.2124105785,43.4504835773,0 17.2121561039,43.4504350461,0 17.2119772341,43.4503990877,0 17.2119822633,43.4503990877,0 17.2117000446,43.4503793903,0 17.2115010582,43.4503272548,0 17.2113573924,43.4502877761,0 17.2112591565,43.4502625465,0 17.2111306619,43.4502392448,0 17.2109668795,43.4502104949,0 17.2104680724,43.4502015263,0 17.2101475485,43.4501082357,0 17.2099308763,43.4499897156,0 17.2097468935,43.4498423617,0 17.2096436284,43.4497219976,0 17.2095730528,43.449623175,0 17.2094748169,43.449490238,0 17.2093412932,43.449400384,0
</coordinates>
</LineString>
</MultiGeometry>
</Placemark>
<Placemark>
<name>325</name>
<styleUrl>#path1Style0</styleUrl>
<MultiGeometry>
<LineString>
<coordinates>
17.2086709924,43.4490031656,0 17.2083711717,43.4493032377,0 17.208277965,43.4493463207,0 17.2082577646,43.4494163934,0 17.2081494704,43.4494954348,0 17.2081091534,43.4495403618,0 17.2080788948,43.449558299,0 17.2080134321,43.4496660903,0 17.2079302836,43.4497135319,0 17.2078395914,43.4498141147,0 17.207836993,43.4500010312,0 17.2078294493,43.4500836767,0 17.207819391,43.4501860198,0 17.2078672517,43.4502507281,0 17.2079277691,43.4503369778,0 17.2080058046,43.4503890295,0 17.207985688,43.4504914563,0 17.2080511507,43.4505525604,0 17.2080964968,43.4506549034,0 17.2082855087,43.4508559015,0 17.2083661426,43.4509277344,0 17.2084190324,43.4510157444,0 17.2085021809,43.4511451609,0 17.2085803002,43.4512655251,0 17.2086760215,43.4514020663,0 17.2087742575,43.4515206702,0 17.2088926937,43.4515961912,0 17.2089682985,43.45169493,0 17.2090337612,43.451786628,0 17.2091647703,43.4518188983,0 17.2092529479,43.451845888,0 17.209338611,43.4519015439,0 17.2094721347,43.4519698564,0 17.209572969,43.4520201478,0 17.2096862923,43.4520866163,0 17.2100592032,43.4522433579,0 17.2101801541,43.4522810765,0 17.2103766259,43.4523385763,0 17.2105958126,43.4523888677,0 17.2107898537,43.4524212219,0 17.2110140696,43.4524481278,0 17.2115449794,43.4524463676,0 17.2116935905,43.4524391592,0 17.2118271142,43.4524445236,0 17.2118724603,43.4524463676,0 17.2121193912,43.4524301905,0 17.2123134322,43.4524445236,0 17.2124419268,43.4524355549,0 17.2125653084,43.4524265863,0 17.2125679068,43.4524265863,0 17.212698916,43.4524140134,0 17.212784579,43.4524032008,0 17.2129004169,43.4523906279,0 17.2130692285,43.452392472,0 17.2131776065,43.452392472,0 17.2132859007,43.4523654822,0 17.2133917641,43.4523439407,0 17.2135152295,43.4523313679,0 17.2136084363,43.4523205552,0 17.2137765773,43.452271102,0 17.2139277868,43.4522099979,0 17.214036081,43.4521651547,0 17.2141066566,43.4521040507,0 17.2141670901,43.452050155,0 17.2142124362,43.4520016238,0 17.2142276075,43.4519692697,0 17.2142401803,43.451901041,0 17.2142577823,43.451811187,0 17.2142830119,43.4517321456,0 17.2142678406,43.4515869711,0 17.2142351512,43.4514719713,0 17.2142199799,43.4514037427,0 17.2142048925,43.4513588157,0 17.2141570318,43.4512833785,0 17.2141494881,43.4512205143,0 17.2140638251,43.4511324205,0 17.2139504179,43.4510497749,0 17.2139126156,43.4509851504,0 17.2137790918,43.4509149939,0 17.213658141,43.4508269839,0 17.2135573905,43.4507497028,0 17.2134893294,43.4506885987,0 17.2134389542,43.4506436717,0 17.2133860644,43.4505916201,0 17.21333066,43.4505358804,0 17.2133180033,43.4505269118,0 17.2131844796,43.4504585993,0 17.2131265607,43.4504101519,0 17.2130887583,43.4503814019,0 17.213010639,43.4503616206,0 17.2129048593,43.4503580164,0 17.2127989959,43.4503814019,0 17.2126705013,43.4503328707,0 17.2125394922,43.450352652,0 17.2123757936,43.4503202979,0 17.2122270986,43.4503185377,0 17.2120874561,43.4502939787,0 17.2119691037,43.4502723534,0 17.2118103504,43.4502580203,0 17.2117473185,43.4502508119,0 17.2116264515,43.4502203017,0 17.2114526108,43.4502005205,0 17.2112863138,43.4501664061,0 17.2109587491,43.450105302,0 17.2109047696,43.4500970878,0 17.2108040191,43.4500916395,0 17.2106805537,43.450053921,0 17.2105192859,43.4500503168,0 17.2103000991,43.4499731194,0 17.2101665754,43.4499120153,0 17.2100355662,43.449832974,0 17.2099398449,43.4497629013,0 17.2098717839,43.4496873803,0 17.2098508291,43.4496184811,0 17.2097953409,43.4495484084,0 17.2097978555,43.4494783357,0 17.2097802535,43.4494477417,0 17.2097096778,43.4493992105,0 17.2097349074,43.4493363462,0 17.209513206,43.4490848053,0 17.2092763335,43.4490560554,0 17.2091377806,43.4490255453,0 17.2089689691,43.4490075242,0 17.2088429891,43.4490219411,0 17.2086666338,43.4490021598,0
</coordinates>
</LineString>
</MultiGeometry>
</Placemark>
<Placemark>
<name>350</name>
<styleUrl>#path2Style1</styleUrl>
<MultiGeometry>
<LineString>
<coordinates>
17.2100473009,43.4488620143,0 17.209840687,43.448782973,0 17.2094653454,43.4487434104,0 17.2091806121,43.4486877546,0 17.2089664545,43.4486536402,0 17.2087119799,43.4486212861,0 17.2085431684,43.4485997446,0 17.2083769552,43.4485942964,0 17.2082106583,43.4486320149,0 17.2081022803,43.4486913588,0 17.2080317885,43.4487452544,0 17.2079612128,43.4488027543,0 17.2079208959,43.44888716,0 17.2078906372,43.4489392955,0 17.2078881226,43.4490075242,0 17.2079032939,43.4490848053,0 17.2079410125,43.4491728153,0 17.20794864,43.4491943568,0 17.2079309542,43.4492931794,0 17.2079309542,43.449332742,0 17.2078579478,43.4494100232,0 17.2077369969,43.4494710434,0 17.2076246794,43.4495316446,0 17.2075441293,43.4495927487,0 17.2074710391,43.4496628214,0 17.2074206639,43.4497328941,0 17.2073954344,43.4498209041,0 17.2073651757,43.4499161225,0 17.2074206639,43.4500292782,0 17.2074004635,43.4501492232,0 17.2073929198,43.4502426814,0 17.2074156348,43.4503127541,0 17.2074810974,43.4503648058,0 17.2075289581,43.4504079726,0 17.2075869609,43.4504277539,0 17.2076776531,43.4504798055,0 17.2077556886,43.4505319409,0 17.2078312933,43.4505965654,0 17.207919471,43.4506756905,0 17.2080001049,43.4507654607,0 17.2081411723,43.450923292,0 17.2082520649,43.4510202706,0 17.2083730157,43.4511709772,0 17.2084687371,43.451303998,0 17.2085544001,43.4514207579,0 17.2086576652,43.4515428822,0 17.2087232117,43.4516273718,0 17.2087963019,43.4517261945,0 17.2088642791,43.4518250171,0 17.2089298256,43.4519004542,0 17.20898523,43.4519794956,0 17.209053291,43.4520423599,0 17.2091389541,43.4521017037,0 17.2092246171,43.4521537554,0 17.2093405388,43.4522310365,0 17.2094588913,43.452297505,0 17.2096000426,43.4523767978,0 17.2097033076,43.4524342977,0 17.2097965144,43.4524756204,0 17.2099628113,43.4525420889,0 17.2100958321,43.4525923803,0 17.2102747858,43.4526480362,0 17.2104561701,43.4526858386,0 17.2106691543,43.4527199529,0 17.2108807974,43.4527468588,0 17.2110345215,43.4527666401,0 17.2111931909,43.4527720045,0 17.2115250304,43.4527756087,0 17.2118095122,43.4527864214,0 17.2120160423,43.4527971502,0 17.2122151125,43.4528115671,0 17.2123581078,43.4528223798,0 17.2124815732,43.4528098069,0 17.2126326989,43.4527971502,0 17.2127611935,43.4527881816,0 17.2129047755,43.4527864214,0 17.213055985,43.4527881816,0 17.2132197674,43.4527881816,0 17.2133406345,43.4527881816,0 17.2134615853,43.4527756087,0 17.2136228532,43.4527576715,0 17.2137639206,43.4527432546,0 17.2138748132,43.4527325258,0 17.2139705345,43.4527199529,0 17.2140814271,43.4526822343,0 17.2141997796,43.4526390675,0 17.2143081576,43.4525977448,0 17.2144341376,43.4525546618,0 17.2144895419,43.4525025263,0 17.2145626321,43.4524306934,0 17.2146382369,43.4523623809,0 17.2147389874,43.4522707667,0 17.214741502,43.4522600379,0 17.2147742752,43.4521324653,0 17.2147994209,43.4520390071,0 17.2148094792,43.4519546013,0 17.2148246504,43.4518773202,0 17.2148221359,43.4518215805,0 17.2148171067,43.4517623205,0 17.21480445,43.4516622405,0 17.2147943918,43.4516011365,0 17.2147843335,43.4515543655,0 17.2147540748,43.4514681995,0 17.2147238161,43.4513801895,0 17.2147087287,43.4513407107,0 17.214683583,43.4512904193,0 17.2146407515,43.4512059297,0 17.2146180365,43.4511628468,0 17.214534888,43.4510802012,0 17.2144970857,43.4510388784,0 17.2144517396,43.4509939514,0 17.2143535037,43.4509202745,0 17.214265326,43.4508591704,0 17.2141947504,43.4508124832,0 17.2140814271,43.4507621918,0 17.2139655054,43.4507029317,0 17.2138294671,43.4506076295,0 17.2137664352,43.4505573381,0 17.2136984579,43.4505052865,0 17.2136153094,43.4504280053,0 17.2135221027,43.4503366426,0 17.2134212684,43.4502486326,0 17.2133381199,43.4501820803,0 17.2133280616,43.4501587786,0 17.213136619,43.4501012787,0 17.2129274905,43.4501084872,0 17.2127133328,43.4501407575,0 17.2125269193,43.4501731116,0 17.2124462854,43.4501875285,0 17.2121766396,43.4501839243,0 17.2120090853,43.4501479659,0 17.2118856199,43.4501317888,0 17.2117798403,43.45012106,0 17.2116412874,43.4501120914,0 17.2114925925,43.4501012787,0 17.2113439813,43.450074289,0 17.2112104576,43.4500491433,0 17.2110542189,43.4500186332,0 17.2108960524,43.4499826748,0 17.2108254768,43.4499701019,0 17.2107473575,43.449943196,0 17.2105610278,43.4498855285,0 17.2104375623,43.4498316329,0 17.2103266697,43.4497867059,0 17.2102006897,43.4497166332,0 17.2100848518,43.4496465605,0 17.2100646514,43.4495890606,0 17.2100520786,43.4495406132,0 17.2100520786,43.4495064151,0 17.2100596223,43.4494831134,0 17.2100696806,43.4494363423,0 17.2100747097,43.449402228,0 17.2100848518,43.4493717179,0 17.2101226542,43.4493249469,0 17.2101503145,43.4492710512,0 17.2101780586,43.4492081869,0 17.2102006897,43.449165104,0 17.210193146,43.4491022397,0 17.2101881169,43.4490428958,0 17.2101780586,43.4489836358,0 17.2101780586,43.4489728231,0 17.2101780586,43.4489746671,0 17.2101276834,43.4489261359,0 17.2100974247,43.4488937818,0 17.210049564,43.4488632716,0
</coordinates>
</LineString>
</MultiGeometry>
</Placemark>
</Folder>
</Document>
</kml>

Za one kojiman je líno to činit, evo kako izgledaju slojnice 300, 325 i 350 iz digitalne karte AdriaTOPO vjerno prenesene u Google Earth.

Nije đava da je Google Earth toliko nakrivo rektificira i kalibrira svoje rasterske satelitske slike za ovo područje. Je, ali nije toliko. I ćorav i koji ne zna šta je distorzija vidi da je po ovom najzapadniji komad površine jezera na slici priskočijo 350 metara ko tramvaj Sávu svojedobno.

Pa di je tu, odakle je tu, kamo je tu — visnica, rekti?

(https://lh3.googleusercontent.com/-48LnyJ5gXCE/UxX4g1VKKBI/AAAAAAAAAKA/VMb_iIX8000/w1126-h618-no/modrosloj.jpg) (https://lh3.googleusercontent.com/-48LnyJ5gXCE/UxX4g1VKKBI/AAAAAAAAAKA/VMb_iIX8000/w1126-h618-no/modrosloj.jpg)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: belevarac - 04 Ožujak 2014, 18:28:15 poslijepodne
Visnice (odnosno pojedine njihove tocske) ucrtane su na temelju "kantolaca" Tocska
Kako su spajani "kantolci" u debele crte, ne znam i ne ticse me se Tocska
Pogotovo me se ne ticse po kojim su obrazicama radjene tanje crte (valjda svakih 25 m visine) Tocska
Kad se popnesh na Sv. Juru, popeo si se na 1762 m.n.v. (metar vishe manje, nije vazsno), a to je nietko niekad izmirio Tocska
Ako ishta na topogr. karti mozsesh zakljucsiti iz tih crta, to je, brte, je li niegdi teren strmiji ili ravniji Tocska
Sve je u visini Tocska
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 04 Ožujak 2014, 18:56:55 poslijepodne
Visnice (odnosno pojedine njihove tocske) ucrtane su na temelju "kantolaca" Tocska
Kako su spajani "kantolci" u debele crte, ne znam i ne ticse me se Tocska
Pogotovo me se ne ticse po kojim su obrazicama radjene tanje crte (valjda svakih 25 m visine) Tocska


Visina je vektor. Nije skalar.
Ja ti pokušavam reć da "kantolcima" nije određena visina h. Već samo visina H. I samo skalarnom vrijednošću - intenzitetom vektora H. Ništa o pravcu toga vektora nema zabilježeno. Tako da to i nije visina, nit je ono što se izvede od toga - visnica.
Ona je mìrena u jednom referentnom (visinskom) sustavu, a crtana na drugi (terestrički) i to kao skalar, ne kao vektor.
Veza ta dva sustava nije matematički opisana. Točka. Ako dopustimo da jest opisana, moramo reć da opis možemo okačit mački o rep jerbo nam nedostaje podatak h (vektor! ne skalar).
Za čitavo područje Bijakova-Čvrstnica-Obišenjak i dan danas su upitne vrijednosti x, y, H.
Ne samo zbog onoga na 75-oj stranici
DTM Shuttle Radar Topography Mission (SRTM 3”x3”)
ovdje:
http://www2.geof.unizg.hr/~tbasic/cgi/DI&FG_uvod_2006.pdf
Daleko su visak i libela od bilo kakva elipsoida u zoni Bijakovo-Čvrstnica. Baci još jednom oko na str. 75 gornje prezentacije.

Uzput. Svicki znanjstvenici i zemljopisci ovizi godina ne govore o Digitalnom Visinskom Modelu već o digitalnom elevacijskom modelu (DEM - Digital Elevation Model, not DHM - Digital Height Model). DRM nije ovdje Digital Right Management, kako će te navuć teta Gugla i M$ Majkošrot, već Digital Relief Model.

Koliko mi je poznato onaj crtkano crtani komadić crte Bijakovo - Čvrstnica je i dan danas crtkano nacrtan ko i onda (u vrime Karla i Zite) na prikazima astronomskih opažanja i triangulacijskih poslova. Ovdje (http://igrek.amzp.pl/maplist.php?cat=KUKSMALLSCALE&listsort=sortoption1&listtype=mapywig2).
Übersicht der Astronomischen Arbeiten 1906
Übersicht der Triangulierungarbeiten 1850-1906
Übersicht der Präzisionsnivellementsarbeiten 1906
Übersicht der Astronomischen Arbeiten für die internationale Erdmessung 1912
Übersicht der Praezisionsnivellementtsarbeiten für internationale Erdmessung u. Landesvermessung September 1912
Übersicht des Fortschrites der Triangulierungarbeiten für die Landesvermessung 1850-1912

Uvik mi nestane ova slika sa spomenute str 75. gorika.

(https://lh5.googleusercontent.com/-Ogc9f0vlPto/UxYebdcm1WI/AAAAAAAAAK0/3hU61l_j4nk/w725-h790-no/srtm2006.jpg) (https://lh5.googleusercontent.com/-Ogc9f0vlPto/UxYebdcm1WI/AAAAAAAAAK0/3hU61l_j4nk/w725-h790-no/srtm2006.jpg)

Moš i visak okačit mačku o rep bez gravimetrijskih mjerenja, e da bi ono mireno viskom od Trsta i referentnog visinskog sustava nacrtava na referentni terestrički sustav i ne zva to nadocrtano slojem (ili skupom slojeva visinske predočbe i dočaravanja) ko što se to nešto zove (Layers) slojevima u Votošopu, GIMP-u i drugim alatiman za obradu grafike rasterske ja l' vektorske.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Potjeh - 04 Ožujak 2014, 21:59:34 poslijepodne
U tvojim odgovorima procsitam samo prvih niekoliko recsenica.
Nekoliko?  ::) Majkemi si dobar. Ja mislin Glongine upise proučavat kad oden u penziju. :zubo
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: Potjeh - 04 Ožujak 2014, 22:01:19 poslijepodne
Ne samo da mogu ne bit u pravu, nego najčešće i nisam u pravu.
Ajde Glonge ne serki. Ovoliko ponizan nisan ni ja.  :P
Naslov: A di je projekt staze?
Autor: glonga - 05 Ožujak 2014, 19:40:52 poslijepodne

S Hrvatske Osnovne Karte i od Petrika u široj zoni staze i razina vode imamo slijedeće kote: 301.0, 321.0, 333.2, 341.8 i 344.0.

Možda kvarim zabavu. Znam ja za te zabave od mora do Sarajeva. Procjeniteljska mudrijašenja. Kolika je razina vode u jezeru? Koliko kubika i kvintala ima u plastu? Koliko je težak prasac? Janjac? Koliko šejtana stane na vr igle?

Ovih dana intenzivno pregledavam fotografije i videozapise Modroga Jezera. I — ništa. Niko nema dokumentarističku žicu. Nema † Ćire Ćirila Raiča. Nema dobre dokumentarne fotografije.
Malo sklonosti za to pokazao je jedan Poljak napravivši dvije^ (http://tomaszpietnoczka.eu/?page_id=380) panorame jezera, i dakako - naš Potjeh.

Poljak je objavio i prilično dobre fotografije^ (http://www.righdrua.webd.pl/MOJE/galerie/HR05_ModroJezero/) s obzirom na naše pobrojane točke.

Možemo ovo smatrat novom zabavom. Nek svatko objavi neku novu fotku s nekom poznatom kotom. Pa ćemo mudrijašit je li pogodio i koliko je blizu.

Znam da baš možda u jezeru ne bi dobro figurala ni diskretno obojana vodomjerna letva. Možemo ju umontirat u fotografije, pa vidit. Mora bit visoka, oscilacije su velike.

Postoji li u gradskom arkivu projekt staze? Je li problem faksimil, sken…? Na njem bi morala bit masa kota, ako je sad frka angažirat đomeštra da niz stazu, recimo u potpornim zidovima, u stabilnijem kamenu, diskretno ubaci značku na reć ćemo svakom punom metru nadmorske visine od 300 do 350 pa i šire.

A dotad…

{Petrik 1960:268 (http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=2540&page=323)}
»Na slici 5 (http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=2540&page=350) se vidi, {nije ta slika objavljena, već druga, zaokret serpentine kod kojeg je razina vode na objavljenoj slici je oko 310 metara prema HOK} da voda doseže upravo do zaokreta serpentina, označenog na karti slike 4 (http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=2540&page=349) kotom 341,8.«

(https://lh5.googleusercontent.com/-yuuAqj33TXg/Uxdoskk05fI/AAAAAAAAALU/VpLUBom7sS0/w1126-h750-no/modrokote.jpg) (https://lh5.googleusercontent.com/-yuuAqj33TXg/Uxdoskk05fI/AAAAAAAAALU/VpLUBom7sS0/w1126-h750-no/modrokote.jpg)

(https://lh6.googleusercontent.com/-_TbjieRdi_c/UxdoskXR3sI/AAAAAAAAALc/WsOdQPP31JE/w1126-h749-no/modrokote2.jpg) (https://lh6.googleusercontent.com/-_TbjieRdi_c/UxdoskXR3sI/AAAAAAAAALc/WsOdQPP31JE/w1126-h749-no/modrokote2.jpg)

(https://lh6.googleusercontent.com/-tu3i8C3OdQI/UxdoshOi5uI/AAAAAAAAALY/rBY_TblkovI/w1126-h751-no/modrokote3.jpg) (https://lh6.googleusercontent.com/-tu3i8C3OdQI/UxdoshOi5uI/AAAAAAAAALY/rBY_TblkovI/w1126-h751-no/modrokote3.jpg)

(https://lh5.googleusercontent.com/-xkMAwBc1Gf0/UxdouKMO_iI/AAAAAAAAALo/v2-V3B2ZsVA/w1126-h750-no/modrokote4.jpg) (https://lh5.googleusercontent.com/-xkMAwBc1Gf0/UxdouKMO_iI/AAAAAAAAALo/v2-V3B2ZsVA/w1126-h750-no/modrokote4.jpg)

(https://lh4.googleusercontent.com/-INy4VWBX-0k/UxdouO6suCI/AAAAAAAAALs/3f57HRD3yKw/w1126-h845-no/modrokote5.jpg) (https://lh4.googleusercontent.com/-INy4VWBX-0k/UxdouO6suCI/AAAAAAAAALs/3f57HRD3yKw/w1126-h845-no/modrokote5.jpg)
Naslov: Odg: A di je projekt staze?
Autor: Potjeh - 05 Ožujak 2014, 20:37:05 poslijepodne
Niko nema dokumentarističku žicu. Nema † Ćire Ćirila Raiča. Nema dobre dokumentarne fotografije.
Malo sklonosti za to pokazao je jedan Poljak napravivši dvije^ (http://tomaszpietnoczka.eu/?page_id=380) panorame jezera, i dakako - naš Potjeh.
:o
Nu! Prošeta sa ženon do jezera. Reko ajmo vidit klika je voda misto da odma sidnemo na kavu. Otkad ne pušin tlaka mi ić u gastjone ikako. I škljocaj malo drugaricu, malo jezero,a sunce udarilo. Ja nevišć kako se okrenit. Znaden ono da mi sunce triba bit iza leđa, al saša san doli ispod gornje vidilice pa unda je glupo štrokat u ništa. Tako sam škljocajuć slučajno upro u dugme di se na mobitelu pribaci da slikavaš sam sebe, pa su iza ove slike sve slike mene i žene di škiljimo u aparat. Skontali tek sutra.  ;D
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 06 Ožujak 2014, 20:24:45 poslijepodne
… Undan su iz Mostara doshle, te 1960./61. Dobrila i Nada i cilo lito bile u shkoli, vucale sa sobom plahte, a to su bile slike veće od onih koje su Livnjaci donosili s povetjanja iz Zagreba. Pa su oblazile dolce i brda uz nazocsnost vlastnika vrtla ili vinograda, undan su jamile ravnalo i tush, pa povlacsile crte csestica. …

Ovde? Da jin nije bilo malo potisno?

(https://lh3.googleusercontent.com/-4z0jtiLd0uA/UxjJrVRjgOI/AAAAAAAAAMY/CihbU4gyLrw/w999-h576-no/rjn.jpg) (https://lh3.googleusercontent.com/-4z0jtiLd0uA/UxjJrVRjgOI/AAAAAAAAAMY/CihbU4gyLrw/w999-h576-no/rjn.jpg)
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: belevarac - 07 Ožujak 2014, 20:21:38 poslijepodne
Ne. Ne znam odkuda ti ideja.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 17 Ožujak 2014, 01:34:05 prijepodne
Milivoj Petrik. Izvještaj o hidrološkim istraživanjima u 1960. g. Ljetopis JAZU. 1960. str. 216. (http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=2534&page=234)
»Kako su mjerenja u prosincu 1959. g. utvrdila najviše dosad utvrđene vodostaje na vodama oko Imotskoga, specijalno na Crvenom i Modrom jezeru, tako su i jesenska mjerenja u 1960. g. pokazala dosad najniže vodostaje na Crvenom i Prološkom jezeru (246,1 i 260,1), ali i na Galipovcu, Jezerinama, Utopišću i Opačcu, i to zbog sušnih prilika u kasnom ljetu i ranoj jeseni. I ta će se mjerenja nastaviti i proširiti.«


 
Mirko Malez. Paleontološka i speleološka istraživanja u 1960. godini. Ljetopis JAZU. 1960. str. 252. (http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=2534&page=269)

(https://lh3.googleusercontent.com/--C1aOS_x1M0/UyY22GOtQMI/AAAAAAAAAP0/eIuZpNtdlWY/w978-h743-no/pisana_stina.jpg) (https://lh3.googleusercontent.com/--C1aOS_x1M0/UyY22GOtQMI/AAAAAAAAAP0/eIuZpNtdlWY/w978-h743-no/pisana_stina.jpg)

»Sl. 1. Profil kroz pećinu Pisana stina na Opor planini u Dalmaciji. Pećina je primjer prirodne klopke u koju su za vrijeme gornjeg pleistocena upale brojne životinje.
1. dobro uslojeni gornjokredni vapnenac,
2. sigaste tvorevine,
3. pećinska ilovača i sitno kamenje,
4. veliki kameni blokovi i
5. sa X-X su označena mjesta gdje su ležali kosturi gornjopleistocenskih sisavaca.«

Čemu gornja slika i legenda?
Njeki naši uvaženi učenjaci, ne ćemo ji (još) imentovat, koji se recentno bave Modrim i Crvenim jezerom crtaju presjeke jezerā, minimalne i maksimalne vodostaje, pa se onda pitaju kako to da iz polja pri razini vode u polju okolo ~260 m.n.m. ne ide voda iz polja u narečena jezera kojima je u tom razdoblju razina izpod 260 m.n.m. Tu im se ponegdje omakne i obodna šrafura na presjecima i to - nakrivo. Naime, kao da nisu uopće pogledali pravac pružanja ni padove slojeva naokolo jezera, a to im je dostupno, bilo na terenu, bilo na OGK (Osnovnoj Geološkoj Karti). A hidrogeologija? Model diode, povratnog ventila, polupropusne membrane, sifona (http://en.wikipedia.org/wiki/Siphon) šlaufcuga, krive natege… glede gornje skice i privilegiranog puta stvaranja kanala u uslojenu gornjokrednom vapnencu K22,3.

A glede gornje skice?
Azimut pružanja slojeva je valjda 60º, prema W30ºS (30º od zapada prema jugu) i E30ºN (i 30º od istoka prema sjeveru).
Mjereni (sa skice) kut nagiba slojeva je ~ 28º.
Prema jednom našem jezeru slojevi padaju i sa sjevera i s juga po približno 30º, ko da je na dnu sinklinale, kao da gornju sliku zrcalimo uz desni rub, drugo je u sličnu položaju, treće…
Lino crtat. Triba još urušit i strop špilje, jer po našim teoretičarima vrtača nije vrtača, ako se na kraju balade ne uruši strop od špilje.
Uzput, kako (i zašto) urušit strop u sinklinali? Pa slojevi su i krovni i podni — konkavni? I mogu se (ako oće) svi urušit istodobno, ako imaju u što.
Naslov: Odg: KUPANJE U JEZERU
Autor: glonga - 17 Ožujak 2014, 17:18:25 poslijepodne
Urušavanje stropa? Možda u monoklinu ili limbu. U sinklinali pa čak i u antiklinali — teško.
S obzirom na rasored tektonski uzrokovanih pukotina i djelovanju vode i gravitacije na njih.

U našem slučaju u gornjokrednom vapnencu K22,3. Slojevi su tu opisani kao 0,2 do 0,4 metra debeli. Na gornoj plohi sloja u sinklinali ne možemo govorit o zatvorenim pukotinama. To je u gusto uslojenu materijalu zdrobljeno. Slika je totalno pojednostavljena. Kao da sloj nema težinu. I kao da nema trenja o niži susjedni sloj koje sprječava širenje (otvaranje) pukotina na donjoj plohi sloja u sinklinali.
U realnoj mehanici materijal u gornjem dijelu sloja se drobi i "izvrciva". Voda je s obje strane sloja u sinklinali. Proces stvaranja rupe, ako ćemo mu baš zavirivat u detalje smjera je uglavnom indiferentan i istodoban i gore i dolje, vjerojatnije je brže širenje procesa odozgo nadolje.

(http://water.me.vccs.edu/courses/SCT112/folds.gif)

Nadalje, narečeni autori su čude da je dno Crvenog 4 i 6 metara ispod današnje razine mora, pa zaključe kako je postalo u vrijeme regresije kad je razina mora bila niža ~ 60 ili 80 metara. Uzput spomenu kako nema strujanja na dnu Crvenog.

Dobro, ako su i Modro i Crveno nastali prije oligocena, dopustit ćemo da je neki skup valova isprao materijal iz Modrog i ostavio ga na padinama nagnutim na jug prema polju, ali što je i kako izapralo razmrvljeni materijal iz Crvenog. Volumen razmrvljenog materijala je odprilike 1,5 puta veći od sraslog materijala. Ako nema rijeke kroz dno, materijal mora biti u rupi ispod dna većoj od mjerljive rupe Crvenog za 1,5 puta, a ako i ima rijeke, ipak je to puno materijala za transport i deponiranje. Rupa izpod Crvenog koja bi bila plitka i široka i ispunjena razmrvljenim materijalom je prilično nemoguća zbog režima razine vode u Crvenom i u polju. Ako je ta rupa približne vodoravne presječne površine kao i mjerljivi dio Crvenog Jezera, onda trebamo još najmanje jednu istu dubinu ispod mjerljivog dna. Ne ćemo reć jednu i pol jer tlakovi s dubinom rastu. Mislim, količine nisu male, radi se o redu veličine od desetak milijuna m3.
Čemu onda priča o nekadašnjoj razini mora? Kao da dno rupe ne može bit izpod sudobnih razina mora? Ili?
Naslov: Gams i zrno soli
Autor: glonga - 18 Ožujak 2014, 12:38:25 poslijepodne

Urušavanje stropa? A gdje je nestao materijal ispod stropa? Treba li za to more? I sol?
Jerbo po dosadašnjim pričama o postanku krških dolina, materijal bi trebao bit iznad rupe. Ko mravinjak.

Otopio se kalcijev karbonat? Toliki? Pa ozbiljniji "znanstvenici" pribjegavaju soli. Natrijevu kloridu. Valjda im se čini da lakše mogu uvjerit publiku glede rastapanja tolikih količina soli nego kalcijeva karbonata. Međutim u Dinaridima nema (još) takvih slučajeva.

(http://www.priweb.org/ed/pgws/systems/traps/structural/saltdometrap.gif)

Sva ta orogeneza i nabiranje ima prilično tanke i staklene noge. Ponestaje i vremena od krede, a nakon oligocena nema ni tlakova jer je kredni sloj već na površini. A kamen puca. Čim ga saviješ do zakrivljenosti koju ne može podnijet. Skica.^ (http://Six bad arguments from Answers in Genesis)

(http://geochristian.files.wordpress.com/2009/10/6badarguments-anticline.jpg?w=300&h=209)

Onda dođe Gams i kaže na temelju obavljene gravimetrije da su neogene naslage u Livanjskom i Duvanjskom polju debele 2 kilometra, do 1,3 kilometara pod razinom mora.
Ali "geolozima" tu i ne treba pleistocensko more, jer im ne treba ništa odvuć materijal kojeg treba maknut jer im smeta na dnu krške doline?

Ivan Gams. Tectonics impact on poljes and minor basins (Case studies of Dinaric Karst). (http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-MVG18WX6/7fd82343-5bd8-4ef7-b96f-56844941e89c/PDF) Acta carsologica. 2005.

Zašto mi se čini da će geolozi pribjeći masovno zrnu soli? Treba nekako uvest i objasnit inicijalne rupe u sedimentaciji u gornoj kredi nad kojima su onda nastale nebrojene vrtače u dinaridima. Pull-apart je masovno neprimjenjiv. Pleistocenska priča je prilično nadotegnuta, puca kao i savijeni vapnenac. Ostaje tektonika i pull-apart, ali samo za neke.

Veli Gams:

»Having in mind this fact we have to suppose below the doline bottom of Red Lake(now at 4 m above s.l.) a huge void and in them great accumulation of rocks The question arises which processes hollowed this void. Theoretically there are four possibilities:

1. solution of mixing of sea and underground karst waters,
2. tectonics (pull – apart basin),
3. genesis in the time of 100 m deeper Adriatic sea level in Pleistocene cold phases,
4. collapsing of the non firm carbonatic cover as caprock above the thick salt layers solved by underground waters (f.e. North-eastern Germany).

We have no hint for the cases 1 and 4 in the Dinarides.«