IMOart Forum Croaticum

Svakodnevnica => O jeziku, rode... => Autor teme: belevarac - 29 Svibanj 2008, 23:01:26 poslijepodne

Naslov: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 29 Svibanj 2008, 23:01:26 poslijepodne
Naslov ovoj temi, dok se ne pronadje bolji, dajem nadahnut ovim cslankom:

http://www.vjesnik.hr/html/2008/05/21/Clanak.asp?r=sta&c=2 (http://www.vjesnik.hr/html/2008/05/21/Clanak.asp?r=sta&c=2)

Mozsda su - gledajuchi na jezik "izkosa", kao shto je to slucsaj u ovom pismu csitatelja - csuvenom tajvanskom samovlasniku nadinuli ime upravo po nashim zaminicama koje pridstavljaju nasha tri naricsja. A kazsu da je Vjesnik najozbiljnija domacha novina! Bit tje da im je nestalo "matrijala". Ovo mi je pravo otkritje:

"Čakavica je nastala suglasničkim pisanjem slogovnih riječi. Značenje riječi čakavica je promjena govora, jer riječ čaka na sanskrtu znači promjena, a riječ vica - govor."

Tko ovdi nije normalan? Shto li znacsi "shtokavica"?

Mislio sam Vjesniku se slucsajno omaklo, ali vidje vraga: evo danas opet, od istog csitatelja, "arhitekta iz Zadra":

http://www.vjesnik.hr/html/2008/03/03/Clanak.asp?r=sta&c=1 (http://www.vjesnik.hr/html/2008/03/03/Clanak.asp?r=sta&c=1)

pisma pod prorocsanskim naslovom "Govornici hrvatskog jezika sve nepismeniji". Vjesnik, nepismen kakav jest, malo csovu podpisuje sa "Srečko", malo sa "Srećko". Izdvojio bih barem jedan biser: "Jedni bi pisali greška, drugi bi pisali grješka, a treći bi pisali griješka. Koja varijanta je ispravna? Smatram da bismo trebali standardizirati varijantu greška jer na to upućuje etimologija. Ako nisam u pravu, zašto onda riječ grašak ne bismo pisali grjašak, jer obje riječi imaju istu etimologiju." "Grishka i "grashak" - ista "etimologija"! Je li mozsda tko od vas ucsio na Arhitektonskom, imaju li oni tamo nieki posebni hrvatski jezik?

E, ovi izkosheni pogledi na jezik me zanimaju i uzsivam csitajući ih. Dosadile mi, brte, vishe ove ozbiljne, normalne jezicsne stvari. Meni je jednom davno divno bilo csuti da je izkonoslovlje ricsi "Marko" = "onaj koji mari" (csini mi se da se radilo o izumu Sime Milutinovicha Sarajlije). Dakljem, Marko je mario i napisao Markovo evandjelje.

Imali josh tko kakvih dubljih otkritja?



Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: dobardan - 30 Svibanj 2008, 09:17:59 prijepodne
Kada na prognozi kažu da će bura ili jugo "oslabijeti" vjerojatno je to ispravno ali brate ružno je za čuti, a i mora se lamatati jezikom. Isto vridi i za "griješku". Trebalo bi težiti jednostavnijim rješenjima.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 30 Svibanj 2008, 21:50:42 poslijepodne
Kada na prognozi kažu da će bura ili jugo "oslabijeti" vjerojatno je to ispravno ali brate ružno je za čuti, a i mora se lamatati jezikom. Isto vridi i za "griješku". Trebalo bi težiti jednostavnijim rješenjima.

Kao strogi prakticsni ikavac (zamalo ne napisah: virnik) ovo ne bih smio komentirati. Ali ipak. Postoji skupina glagola u hrvatskome jeziku s jatom na docsetku infinitivne osnove (-Ě-TI):
bditi, boliti, bubriti, cviliti, crniti se, crveniti, csepiti, debeliti se, dimiti, drveniti, goriti, grmiti, kipiti, letiti, nenaviditi, opustiti, ostariti, otustiti, slabiti, smiti, smrditi,  shumiti, htiti, trpiti, viditi, visiti, voliti, vrtiti, zaviditi,  zseliti, zsiviti, odoliti, shkrbiti, zapoviditi, zsutiti
od kojih nieki mogu biti i prielazni i neprielazni. Pa se sadashnji hrvatski vukovski pravopis u tom slucsaju postavio ovako: 1) ako je glagol prielazan, Ě se pishe kao "i" ("zacrveniti" -nastavnik biljezsnicu izpravljajuchi grishke), 2) a ako je neprielazan - kao "je" ("zacrvenjeti" - se u licu zbog stida). Tako i bura mozse "oslabjeti", ali i bolest mozse "oslabiti" csovika. Prima tomu, ako pishesh jekavski, morash biti doslidan i poshtivati ova pravila, neovisno o "ruzsnochi" i "lamatanju".

Citat:
Isto vridi i za "griješku". Trebalo bi težiti jednostavnijim rješenjima.
"Grijeshka" ne postoji, nego - dok se vukovski pravopis ne stabilizira - "greshka" i "grjeshka". Pri ovomu je voditi racsuna, da pravopis nije pravogovor, pa ako se opriedilish za "grjeshku", ne tjesh tako i izgovarati - nego "greshka". Kao shto i "Europa" ne ima smisla izgovarati kao shto je napisano.

Ako bude vrimena, znanja i volje, obradit tju sve o jatu (ovo me podsitja na onu: E, moj sine, da ima brashna, ko shto nema maztla, ja bi tepsiju zajmila i tebi pitu izpekla!).
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 01 Lipanj 2008, 21:06:45 poslijepodne
U poglede izkosa na jezik moglo bi se uvrstiti i "pucsku etimologiju", odnosnu prilagodbu posudjenica vlastitu govoru. Ulazkom "tudjega glasa" (ucsilishte, krugoval, daljovidnica) u kutju tribalo je udomatjiti mnozstvo tudjica, obicsnu csoviku izgovorno i znacsenjski nepoznatih ricsi. To snalazsenje selskoga puka meni je vrlo drago. Na kraju krajeva, mnoge posudjenice, koje su danas dilom standarda, postale su na istovitan nacsin. Ali sve ih je manje, jer smo danas kao svi pametni, kao svi ucseni, kao svi sve znamo - ma shto kazati, svi govorimo poluhrvatskopoluenglezki.
Evo niekoliko novijih:

agregâtor »agregat«, valjda prima »akumulator«
Decevįta »Cedevita«, obicsan priemet (metateza)
ketírat »anketirati«, odbacivanje "vishka"
kosteróza »osteoporoza«, fascinantna tvorba: zna csovik da je nieshto s "kostima" i s "nerozom"
nŷormālno »normalno«, csuo samo od jedne osobe, nejasno priebigavanje zivu (hijatusu) -ao-
pőnemōć »punomoć«
redúkcija »obdukcija«
sjěmenār »seminar«, csudno je da i "seminar" dolazi od ricsi koja znacsi »sime«


Mozsda ste i vi csuli ponieku.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 19 Lipanj 2008, 17:19:22 poslijepodne
Velim da vidim tko vecseras igra, ko kad sam zaboravan, a ono (Vjesnik) kazse:

20.35 Basel: EURO 2008. - 1/4fi nale: WA - RB,
1. poluvrijeme
21.39 Volim nogomet - EURO 2008.
21.45 Basel: EURO 2008. -
1/4finale: WA - RB,
2. poluvrijeme


Pa sad ne znam bih li navijao za WA ili RB. Kakav jezik! Zashto ne napisashe na klinastom?

Osim toga, mozse li se rics "csetvrtfinale" ovako pisati? Ako mozse, onda i ja 1/2glasno kazsem da je danas 1/4ak.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 02 Srpanj 2008, 01:32:15 prijepodne
Usrid ove vruchine, evo nam opet specijalnog jezicsnog dopisnika "Vjesnika" iz Zadra (Nazsalost ovdi je samo zadnji dio cslanka, ili je grishka ili "Vjesnik" ne da, ali ono shto pridhodi ovomu josh je "frapantnije", ne da mi se priepisivati):

Talijanska ili čakavska?
Želim skrenuti pozornost na riječ štraca, koju također nalazimo u talijanskom jeziku kao stracia. Je li onda ona talijanska ili čakavska riječ? Ta riječ će nam pokazati kako su nestajali stari etnici. Riječ štraca je nastala od riječi aš i riječi traca.
Riječ aš ranije je označavala mjesec, a potom je dobila značenje bog. Riječ traca ukazuje na etnik Trac, a on je nastao od riječi at i riječi arac. Izvorno, to se pisalo tarac. Riječ arac je suglasnički napisana riječ haravača. Dakle, Traci su bili Hrvati i štovatelji mjeseca.
Na isti način kako je nastao etnik Trac nastao je i etnik Dalmat, dakle, od riječi ad i riječi almat. Riječ almat je nastala grčkim pisanjem riječi arvat, koja se ranije pisala aroat, a to je bog "Ermet" ili "Ermes", koji je postao grčki "Elios".
I naziv Dalmat nam otkriva Hrvate koji su bili štovatelji mjeseca. Dakle, grčko slovo omega je postalo mega ispuštanjem početnog slova o.
Od riječi štraca nastala su riječi štriga i strega, koju nalazimo također u talijanskom jeziku. Ove riječi označuju staru i odbačenu ženu. Od iste riječi je nastala i čakavska riječ štruca koju susrećemo u izrazu štruca kruva.
Srećko Radović, Zadar


Evo silogizma za vola ubit:

shtraca (tal. stracia!!!) "krpa, krpetina, dronjak; ruta" < ash ("misec; Bog) + traca ("etnik Trac") < at + arac; arac = haravacsa; znacsi > Trac = Hrvat a ujedno i "shtovatelj miseca". Dakle, tako srocsitelj, vidi se kako su nestajali etnici - etnik "Hrvat" povukao se u "shtracu". Inacse, ako koga zanima, na tal. je straccio, a na ven. strazza.
Od te "shtrace", opet tje on, nastala je i rics "shtruca"! E, sad, kako bi prije mostom povezao Zadar i Anconu nego znacsenje "shtraca" sa znacsenjem "Hrvat" odnosno znacsnjea "shtrace" i "shtruce", to "etimologicsaru" nije problem.

Inacse, rics "shtruca" prvi je put zabilizsena 1884. (od nim. Strutzen).

Mala moja, *ebeni vrimena,
Poklanjan tu shtrucu za Dan zsena.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Insomnia - 02 Srpanj 2008, 12:18:11 poslijepodne
moram priznati da čudnijeg objašnjenja podrijetla i nastanka neke riječi još nisam pročitala.

aj, nebilo ti po zapovidi, prikucaj i taj frapantniji dio prije tog  :trbotor
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 02 Srpanj 2008, 17:48:31 poslijepodne
moram priznati da čudnijeg objašnjenja podrijetla i nastanka neke riječi još nisam pročitala.

aj, nebilo ti po zapovidi, prikucaj i taj frapantniji dio prije tog  :trbotor

E shto sada rechi, Ins, kad sam zaglibio! Nadjem u kanti jucserashnji "Vjesnik" i vidim da sam ipak "pastirao" cilo shtivo, a ne samo zadnji dio. Zashto mi se ucsinilo da je toga moralo biti vishe, ne znam. Pod onim "frapantno" mislio sam na njegovo izkonoslovljenje ricsi "Delmat", a sada vidim da je i taj uglavak u dijelu koji sam usnimio. Ocsito me prienila brzina. Dakle, sve je tu i nema se shto ukucavati.

Vi Delamti (ja sam Naresijac, ili mozsda Ardijejac) ste, kazse on, nastali od "ad" + "almat", a "almat" je u biti grcsko "arvat", pa ste vi Rvati i shtovatelji Miseca. A undan je "mega" nastalo od "omega" ... Sad je meni jasno zashto pun Misec, kad se nagne prima Bijakovi, malo pocrveni, promine cheru: vi ga tamo shtujete.

Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Insomnia - 02 Srpanj 2008, 22:34:40 poslijepodne
aj, nije neka velika šćeta, bolje da je to cilo štivo, zamisli koliko bi se autor mora napatit dok smisli nešto vrapantnije od toga.

misec se zacrveni kad ga delmatinke počnu štovati, od skakanja im se kotule zagrću...

a ja sam ercegovka, ona zapadna...
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 02 Srpanj 2008, 22:54:00 poslijepodne
Nieki dan htidoh upisati jednu "izraznu" rics, koju imashe fra Ludovicus Lalich u svom ricsniku, ali mi jē automatika imoarta prieinacsi u "Milokliz". Lipo, brte - metaforicsna ublazsenica (eufemizam).

A nash je narod (Z. Hercegovina, Im. krajina) kroz povist razvio poseban ublazsenicski susatav za "jake" ricsi temeljen na zaminama suglasnika ili suglasnicskih skupina, pa i cile ricsi. Nije mi poznato da bi u govorima niekih inih hrvatskih podrucsja bilo csega slicsnoga. Evo nekih.

A. Tabuizirane:
BOG: Bogar, Bogara (Bogara/e ti!), Bor, Dog, Glog, Gog, Rog, Tog; borme, dobora, zabora
DJAVA: csava, dzsava, djadra (nema: djadar), java, njava, shava
ISUKRST: Isutrst
ISUS: Is (Isa mi, tako ti je!)
KRST: trst
POST: poshnjak
VRAG: trag, vran, vranj, vra(v)un

B. Prostacske:
*ebaT: grebat, jedrat, jedravat, trebat, zajedrancija
**RAC: csuna, djoko, kita, kurnjac, potriba, resa, shurnjac, turac
KURVA: kudra, njurva, shudra; kudrincse
KURVAR: kurvac, kurvish, shudrac, shurvac
**CSKA: manda, mindja
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 02 Srpanj 2008, 22:59:12 poslijepodne
aj, nije neka velika šćeta, bolje da je to cilo štivo, zamisli koliko bi se autor mora napatit dok smisli nešto vrapantnije od toga.

misec se zacrveni kad ga delmatinke počnu štovati, od skakanja im se kotule zagrću...

a ja sam ercegovka, ona zapadna...

To je nieki osebujan nacsin shtovanja.
Ako si zapadna, onda morash biti zapadnije od Grudskoga Vrila (tu bi tribala biti sht/shch-granica), jer pishehs "shcheta". Ili su te Imotjani jamili pod svoje.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Insomnia - 03 Srpanj 2008, 09:07:09 prijepodne
To je nieki osebujan nacsin shtovanja.
Ako si zapadna, onda morash biti zapadnije od Grudskoga Vrila (tu bi tribala biti sht/shch-granica), jer pishehs "shcheta". Ili su te Imotjani jamili pod svoje.

vako:

znam ja da bi svak rada povuka šćapom granicu šćakavice jer je tako lakše, ali ne iđe to tako.
šćakavšĆine ima i u grudama, na selinama (moja strina, na primjer), pešiji, pocrtama... ko ju je donija tamo, ja ne znam.
morebit da su bobanjari, oni šćakaju na veliko, ali to in nismo nikad zamirili, jedino malo ono oooooooteezaaaanjeeee dok govore, a šćakavšĆina je prihvaćana kao nešto normalno jerbo da nije tako, ne bi meni moja baba pritila šćapon ako neću izist svu rašćiku iz pijata, a ona je živila u pešiji (pokoj joj duši), dok je rodon bila iz mista koje bi moglo biti nekakva krajnja istočna granica šćakavšćine - grucke krštelice.

i ova tijaljska baba je volila reć "rašćika"... odakle im to, vrag će ga znati, mora da je poprimila od zeta šperca...
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 03 Srpanj 2008, 15:43:26 poslijepodne

Drmalija, rodom sa Selina...
(kako no iđe druga polovica gamge?)

AFAIK, reče se: - Na Pešiji a ne u Pešiji.

&AFAIK nije Krštelica vengo Krištelica.

Virujen da su lapsuzi.


Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 03 Srpanj 2008, 22:09:52 poslijepodne
vako:

znam ja da bi svak rada povuka šćapom granicu šćakavice jer je tako lakše, ali ne iđe to tako.
šćakavšĆine ima i u grudama, na selinama (moja strina, na primjer), pešiji, pocrtama... ko ju je donija tamo, ja ne znam.
morebit da su bobanjari, oni šćakaju na veliko, ali to in nismo nikad zamirili, jedino malo ono oooooooteezaaaanjeeee dok govore, a šćakavšĆina je prihvaćana kao nešto normalno jerbo da nije tako, ne bi meni moja baba pritila šćapon ako neću izist svu rašćiku iz pijata, a ona je živila u pešiji (pokoj joj duši), dok je rodon bila iz mista koje bi moglo biti nekakva krajnja istočna granica šćakavšćine - grucke krštelice.

i ova tijaljska baba je volila reć "rašćika"... odakle im to, vrag će ga znati, mora da je poprimila od zeta šperca...

Ajde, Ins, a i drugi, da napravimo nieshto konstruktivno (ovo je pulitcski), a i meni je osobno zbog jednog posla potribno (ovo je prava istina) - ajmo postaviti tu granicu. Pustimo iznimke, znamo izreku o njima, a njih narocsito ima u sprezsnim oblicima (ishtju : ishtu, pushtjen : pushten, zvizsdji : zvizsdi), granica u svisti izvornih govornika jamacsno postoji. Pa ta je csinjenica bila pridmetom poruge, shege i zajedranicije jednih prema drugima ("Oni rashchikari!"; "Rashtika van iz guz... reste!") koju sam nebrojeno puta csuo.

Shimundich je postavio granicu ovako:

Granica između tih refleksa, tj. između šćakavaca i štakavaca na istoku ide istočno od Cerovih Dolaca, izbija na brdo Vranić, obuhvatajući Gradac, Mamiće i Grude, skreće prema jugozapadu između Drinovaca i Ružića, zatim, obilazeći Poteševicu, izbija na brdo Milinu zasidu i spušta se na podnožje Biokova me-đu Rašćanima i Kozicom. Apsolutnu granicu čini samo gorska kosa Milina zasida, koja je odvojila se-lo Kozička Poljica iako pripada vrgorskoj općini. U određivanju ostale granice služio je kriterij veće veće ili manje upotrebe. Tako u graničnim selima kao što su Cerovi Doci, Gradac, Mamići i Gurde ču-je se i št gdje bi se očekivalo šć, ali su sigurno u 75-80% šćakavačka. (MŠ, GIKB, str. 14.)

Nastranu shto je ponegdi nejasan (s koje strane obilazi Poteshevicu?, triba rechi "G. Mamichi"), ali ja nisam uspio dobiti potvrde za "grucki dio", a ono o Mamichima je skroz krivo. Vrlo dobro poznajem G. Mamiche, pripadaju mistu Kocserin, a csine ih sela: Ivankovicha Dolac, Kolobaricha D., Police, Martinovicha D., a mozsemo rechi i Pripolje. Nema teorije da bi tko tamo govorio "rashchika, shcheta, shchap". Po Shimundichu sva grudska sela: Loncsaci, Miloshev Dolac, Tolichi, Cere, Zorichi, Vruchice?, Pocrte i same Grude - rabe shchakavicu. Razgovarao sam s tucetom ljudi iz obtjine Grude, ali mi je vechina govorila da je granica zapadnije, s pocstkom B. Drage.

Tako bi granica do koje sam tako propitujuchi doshao bila:

Vrdi kod Neretve (Drezsnica je shchakavacska), Blidinje, te prolazi zapadno od svih rakitskih sela (koja su shtakavacska) spushtajući se posrid Cerovih Dolaca (ravnomirna mishanija) iztocsno od Lekine Drage, izmedju sela Vranich i Rujan, izbija na brdo Krstinu (kota 901) iznad Tolicha, spushta se na cestu kod Grudskog Vrila, ide iztocsno od Blazsevicha,  izmedju Drinovaca i Ruzsicha na V. Malics (622), te kod Puteshevice izlazi na granicu. Kako ide do mora, ne znam.

Ti pricsash o svojoj babi. Ma i u nashoj kuchi su svi govorili "shchap", jer je baba bila shchakavka i nosila je shtap, stalno je govorila "A di mi je shchap!?", i eto ti ga djavle, u nashoj kutji "shchap", a u cilom selu "shtap". To su, dakle, iznimke, koje me ne zanimaju. Shto se tiche Tihaljine, njezin zapadni dio je na samoj granici, pa je prozsimanje moguche.

Ajde, shta tjemo s Grudama i s ovih niekoliko blizsih sela?
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 03 Srpanj 2008, 22:23:59 poslijepodne
Drmalija, rodom sa Selina...
(kako no iđe druga polovica gamge?)

AFAIK, reče se: - Na Pešiji a ne u Pešiji.

&AFAIK nije Krštelica vengo Krištelica.

Virujen da su lapsuzi.

Glonga, je li ti dub shtogot u rodu?

Drugu polovicu gange nikad nisam csuo. A znash zashto? Zato jer se taj stih pivao samo u jednoj gangi (govorim o napivu), koja se, csini mi se, pojavila sedamdesetih, i koja mi se jako svidjala. A napiv je takav da se drugi stih uobtje ne rabi, jer ganga u pivanju ide ovako: "Ej drmalija ... ej drmalija ... rodom sa Selina, rodom sa Selina, drmalija, rodom sa Selina". Ali ako tribadne, izkopat tjemo i drugi.

Glede "Krshtelice/Krishtelice" nisam mirodavan jer se sitjan samo gange:

U sri Gruda, u sri Krshtelice,
Krepa kenjac Marije Mulice.


A i Mijatovich kazse: "Marija Mikulich Mulica iz Krshtelice kraj Gruda udana je za ..."
Morat tjesh se s Insomniom dogovorit.
Vidim da su ti i najmanji mistopisi (mistonazivi, toponimi) u krvi, pa virujem da znash kudan prolazi i ona granica o kojoj gori s Ins razpravljam. Ajde, zsiv bijo.

P.S. A gdi je ta Peshija?
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Trbotor - 03 Srpanj 2008, 22:34:08 poslijepodne
Shimundich je postavio granicu ovako:

Uzmite u obzir ,da se opisuje stanje ranih šestdesetih godina prošloga stoljeća.Onovremena starčad, nositelji konservativnijega govora, tj. šćakavice ,odavno je pod zemljom, ondašnji srednji naraštaj,vokabularno kontaminirani štokavicom / štakavicom ili je također pod pločom ili na dobru putu, stoga opis o razgraničenju treba smjestiti u ono vrijeme i već onda ponegdje fluktuirajuću razdijelnicu.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 03 Srpanj 2008, 23:28:29 poslijepodne
Shimundich je postavio granicu ovako:

Uzmite u obzir ,da se opisuje stanje ranih šestdesetih godina prošloga stoljeća.Onovremena starčad, nositelji konservativnijega govora, tj. šćakavice ,odavno je pod zemljom, ondašnji srednji naraštaj,vokabularno kontaminirani štokavicom / štakavicom ili je također pod pločom ili na dobru putu, stoga opis o razgraničenju treba smjestiti u ono vrijeme i već onda ponegdje fluktuirajuću razdijelnicu.

Ocsekivao sam da tje svatko shvatiti da se o tom vrimenu, kao krajnjem, i radi. Pa ne tjete danas niekoga iz Milosheva Doca pitati: Govorili se kod vas "rashtika" ili "rashchika", "bija" ili "bijo", "dosho" ili "dosha", "Pero" ili "Pere". Bilo bi to bezsmisleno i bez ucsinka. Ja sam izpitanicima uvik naglashavao ono "a kako su vashi stari ...". Granica je postojala stolitjima, sve do razsapa, koji pocsinje, recimo, 1965. (shkola, "odlazak na rad", Nimacska, krugoval, daljovidnica). Vishe je promina u nashem kraju nastalo u zadnjih 40 negi u 400 ili 4.000 godina prije toga.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 04 Srpanj 2008, 00:00:57 prijepodne

Trbotor ti je lipo reka ono što ću ti ja malo grdnije kazat.

Jovan Sterija Popović "Pokondirena tikva".

Selo Grude, zadnja pošta Ljubuški.

Ja ću iztočnu granicu izvorne šćakavice metnit na Neretvu.

Ono što je mikrogravitiralo Imotskom, gravitiralo Splitu i Zagrebu, imalo R(i)TV signal zagrebački i čitalo dnevni i ostali tisak zagrebački održalo je šćakavicu.
Izuzetci potvrđuju pravilo.
Ono što je nosalo rašćiku na Tepu i Tržnicu zvalo ju je raštikom iz više razloga, pokondireno se pravilo "kulturnim", izbjegavalo je porugu, a u B(H) čaršiji tipa Mostar i čaršijicama okrenutim Sarajevu (iBosni - namjerno skupa napisano) je šćakanje osim poruge imalo i sigurnosne konzekvence (vidi Šimundićevu Drežnicu kao otok).
Osamdesetih godina prošlog stoljeća je, doduše, i na Tržnici i na Tepi bolje prolazila rašćika s duvanjskim, livanjskim i bugojanskim kupusom, opet izuzetak koji potvrđuje pravilo, i to samo zbog mitova i istine o vuradanu.

Čulo a čuje se i danas mlađarije i sridovična svita npr. iz Klobuka and from Angry Dolac a i starčadi iz Prknovčića na Rodoču kako šćaka.

Tako da ti se s tom granicom mogu dobro gaće izmrčit a ništa ne iskovat.

Dugačku raspru na ovu temu naš Trbotor lipo i kulturno i kratko nazove "vokabularnom kontaminacijom" i ne gnjavi nas njenim uzrocima, motivima, dosezima i posljedicama.

Za zapise tipa Mijatović, ako misliš na Tihaljinskog Anđelka, mogu ti reć da tipfelera ima i u petim izmijenjenim i dopunjenim izdanjima knjiga.
Ja jasno čujem "i" u riječi Krištelica kako ju izgovaraju Krišteličani i Krištelićanke.
Toponime u gangi uzimam na zbilj u duhu pisničke slobode i potribe za ritmom i rimom.

Referenca:
http://www.pocrte.com (http://www.pocrte.com)
http://www.pocrte.com/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=24&Itemid=123 (http://www.pocrte.com/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=24&Itemid=123)

Nisu ni zavičajna web-mjesta neki pouzdan izvor s obzirom na tipfelere, ali nije za bacit ni mogućnost utjecaja povriđenog lokalpatriotskog ponosa na webmajstore.

Onaj Drmalija se, koliko ja znam ne piše drmalija.

Kamo je ta Peshija, rekti?
Pešija ti je oman iza Gruda put Imackog.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 04 Srpanj 2008, 01:05:37 prijepodne
Nemoj se ljutiti: puno zujish, malo meda dajesh. Moje je pitanje bilo jasno da jasnije biti ne mere. Granice su postojale, to znam sam jer nisam manit a ni gluh, a i jezikoslovci o njima govore. Pusti shchakavicu na Neretvi i csinjenicu na je na vechini biliga u Ist. Herc. ikavica, te rics "greb", pusti ono shto je bilo prije dolazka Turaka i pomiranja pucsanstva. A da Ljuti Dolac i Rodocs shchakaju - malo morgen. Rekao sam da me iznimke ne zanimaju. Zamisli da u Ljutom Dolcu kazsu "Shcheta shto si otisho u Mostar!" Ma daj, molim te!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 04 Srpanj 2008, 06:20:24 prijepodne

Citat:

...obilazeći Poteševicu...,  [/b] (MŠ, GIKB, str. 14.)

Nastranu shto je ponegdi nejasan (s koje strane obilazi Poteshevicu?, triba rechi "G. Mamichi")
 

Citat:

Vrdi kod Neretve (Drezsnica je shchakavacska), Blidinje, te prolazi zapadno od svih rakitskih sela (koja su shtakavacska) spushtajući se posrid Cerovih Dolaca (ravnomirna mishanija) iztocsno od Lekine Drage, izmedju sela Vranich i Rujan, izbija na brdo Krstinu (kota 901) iznad Tolicha, spushta se na cestu kod Grudskog Vrila, ide iztocsno od Blazsevicha,  izmedju Drinovaca i Ruzsicha na V. Malics (622), te kod Puteshevice izlazi na granicu. Kako ide do mora, ne znam.


Ma di je se meni sakrila ta POteševica? Ili je se omakla Šimundiću jal tebi ko tipfeler od PUteševice, PUtOševice kod Selina narečeni i obratno.
S koje god strane Šimundić obleti Puteševicu mora se razbit ko pixka o Kašće koje nije Kašte ni Kašče a tora mi ni Pašče.

S Vrda na Blidinje? Da si vila pa da imaš krila, sokole!
Rakićani (NHF) nisu tikve već bundeve pokondirite.
Po sri Cerovi Dolaca? Priko Konjovca ili priko Tribistova? Čuj, po sri! Ne bi da ji je trista.
Žegaran ti je ispitni uzorak u Cerovin Docin baš ko i u Lekinoj Dragi.
Vranićani i Gračani Pošuški danas masivno štaču.
Podvranićani i Podkrajani šćaču.
Gruđuni guču i gruđaju, kako oni što gledaju na Privalj tako i oni na pogled Imacke sve do narečene Pešije il još huđe il još luđe iza Drage Bobanove jal sve tamo do Gorice - Lukovac-grad izključno. Najsličniji Rakićanima glede bundeva, Bostana, kondira i svega onog što naš Trbotor diskretno zaklanja pod skute "vokabularne kontaminacije".

Ako mi se ne viruješ u ovu objedu suprotiva Rakićana i Grugjina, razpitaj se ko bi najbrže od onih što bi sa zapada šljegli u Mostar do 90-ih najbrže prozuja: - Tita mi!

Grugjini i Rakitjani, jesu Tita mi!

Izuzeci potvrđuju pravilo.

Pravilo kaže i da se inače vrlo brzo prilagode uvjetima, ko tekućina posudi, pogledaj ratnu, i poratnu tranzicijsku trgovačku probitačnost.

Ako crtaš granice i izocrte vokabularne kontaminacije, svečano obećajem med, u druge svrhe mere samo zujanje.

Na Neretvi bači klišća i rašćiku, ujti se košćele koja na ovom forumu reste ko kostela i ki kostila.

NHF i ne zamirite na inglendi, a ja odo u Vran u planinu pa ću vidit kad ću i oću li slazit.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Insomnia - 04 Srpanj 2008, 08:49:16 prijepodne
Drmalija, rodom sa Selina...
(kako no iđe druga polovica gamge?)

AFAIK, reče se: - Na Pešiji a ne u Pešiji.

&AFAIK nije Krštelica vengo Krištelica.

Virujen da su lapsuzi.


ah, ti si onaj što je na starom forumu tražio "bostan" negdi oko ljubuškog, klobuka, di li...

glede krištelice, lapsus je, nikad ne čitam što napišem, a što se pešije tiče, istina, kad netko pita "odakle si", čula bih i ono "s pešije", a češće "iz pešije", ali koliko ja znam, a ZNAM, kaže se "u pešiji" ili "u pešiju".
NIKAD još nisam čula da je did ili baba, kad bi se svrnuli malo s mise, rekli da se vraćaju "na pešiju".
vratili bi se na cere, na primjer, da su slučajno otamo, ali nikad "na pešiju".
vratili bi se i na seline i rupine...
a did mi je iz pešije, ko' i pradid i šukundid, dok su ostali prašukundidovi sišli S lončaca...

ali ne sumnjam da ti bolje znaš, ja sam se pešije kanila prije nekih 20 godina...

p.s.  jesi našao bostan?
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Insomnia - 04 Srpanj 2008, 09:02:47 prijepodne

Nastranu shto je ponegdi nejasan (s koje strane obilazi Poteshevicu?, triba rechi "G. Mamichi"), ali ja nisam uspio dobiti potvrde za "grucki dio", a ono o Mamichima je skroz krivo. Vrlo dobro poznajem G. Mamiche, pripadaju mistu Kocserin, a csine ih sela: Ivankovicha Dolac, Kolobaricha D., Police, Martinovicha D., a mozsemo rechi i Pripolje. Nema teorije da bi tko tamo govorio "rashchika, shcheta, shchap". Po Shimundichu sva grudska sela: Loncsaci, Miloshev Dolac, Tolichi, Cere, Zorichi, Vruchice?, Pocrte i same Grude - rabe shchakavicu. Razgovarao sam s tucetom ljudi iz obtjine Grude, ali mi je vechina govorila da je granica zapadnije, s pocstkom B. Drage.


belevarac, ma koliko ti meni bio baš onako simpatičan, tvoj neobičan način pisanja, ja jednostavno ne mogu pratiti... mogu, ali vrlo teško...

zato ću se osvrnuti na ovaj dio kojeg sam citirala.

slažem se glede mamića, kočerina, ivankovića doca, martinovića i ostalog, mislim da tamo već sada više nema ni šć od šćakavštine...
ali ovo drugo, lončaci, miloši, tolići, cere, zorići, vrućice... tu već ima mišanije još uvik...
naime, ako sam ja to dobro pohvatala, stariji svit je šćaka' na veliko, ali mlađe generacije, vrlo rijetko, osim onih mjesta koja gravitiraju prema imotskom, a to je sve od bobanove drage pa dalje prema zapadu.
drinovci i drinovačko brdo šćakaju, dio tihaljine, cijeli sovići i to bi bilo to što se tiče hercegovine.
zašto je šćakavica nestala iz samih gruda i grudskih mjesta koja su, ustvari, naselila sadašnje grude, ja ne znam, ali moguće da je utjecaj istok-zapad, dakle, mostar-imotski igrao tu ulogu.
to je moje laičko razmišljanje, nisam uopće upućena u tu problematiku... pa ti ne mogu ni baš puno pomoći osim onim pričama o rašćiki, babama i didovima...


Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Insomnia - 04 Srpanj 2008, 09:09:55 prijepodne
Glonga, je li ti dub shtogot u rodu?

Drugu polovicu gange nikad nisam csuo. A znash zashto? Zato jer se taj stih pivao samo u jednoj gangi (govorim o napivu), koja se, csini mi se, pojavila sedamdesetih, i koja mi se jako svidjala. A napiv je takav da se drugi stih uobtje ne rabi, jer ganga u pivanju ide ovako: "Ej drmalija ... ej drmalija ... rodom sa Selina, rodom sa Selina, drmalija, rodom sa Selina". Ali ako tribadne, izkopat tjemo i drugi.

Glede "Krshtelice/Krishtelice" nisam mirodavan jer se sitjan samo gange:

U sri Gruda, u sri Krshtelice,
Krepa kenjac Marije Mulice.


A i Mijatovich kazse: "Marija Mikulich Mulica iz Krshtelice kraj Gruda udana je za ..."
Morat tjesh se s Insomniom dogovorit.
Vidim da su ti i najmanji mistopisi (mistonazivi, toponimi) u krvi, pa virujem da znash kudan prolazi i ona granica o kojoj gori s Ins razpravljam. Ajde, zsiv bijo.

P.S. A gdi je ta Peshija?

krištelica je administrativni naziv tog gruckog zaseoka, ali dan danas ćeš čuti ljude kako kažu krštelica, to je istina.
evo, prije par minuta sam obavila kraći telefonski razgovor s rodijakom koji tamo živi, on i svi njegovi i koje zna, kažu "krštelica", ali kaže da ima i onih koji kažu "krištelica".

pešija ti je odmah na izlazu iz gruda prema imotskom, prvo iđu miloša kuće, pa andrijanići, pa marići (sve troje pešija)... pa praznina (jamine)... pa šimunovići, opet marići, spajći... (pocrte)... i tako dalje (vrućice, vrilo, bobanova draga....)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 06 Srpanj 2008, 23:13:27 poslijepodne
Ma di je se meni sakrila ta POteševica? Ili je se omakla Šimundiću jal tebi ko tipfeler od PUteševice, PUtOševice kod Selina narečeni i obratno.
S koje god strane Šimundić obleti Puteševicu mora se razbit ko pixka o Kašće koje nije Kašte ni Kašče a tora mi ni Pašče.

Samo priepisao Shimundicha, osh iz shtiva, osh sa zemljovida. I zashto bih ja morao znati za svaki *ebeni mistopis?

Citat:
S Vrda na Blidinje? Da si vila pa da imaš krila, sokole!
A shto bih tribao, svakih 100m kulichiti (postavljati kulice)?

Citat:
Rakićani (NHF) nisu tikve već bundeve pokondirite.
Po sri Cerovi Dolaca? Priko Konjovca ili priko Tribistova? Čuj, po sri! Ne bi da ji je trista.
Žegaran ti je ispitni uzorak u Cerovin Docin baš ko i u Lekinoj Dragi.
1. Ne bih ja tako o Rakitjanima. Osim toga, ne mozsesh csovika stara 90 godina pokondiriti, pogotovo ne jezicsno.
2. Da, posrid Cerovih Dolaca, a to znacsi da su jednako shtakavci i shchakavci. Ako imash incsija izkustva, iznesi ih.

Citat:
Vranićani i Gračani Pošuški danas masivno štaču.
Podvranićani i Podkrajani šćaču.
1. Je li ti to mene za*ebajesh?
2. A ako tjemo se stalno i sveudilj izpravljati, onda "Vranićani" ne postoje, a "Podvranićani" su "Vranichari", te "Podkrajani" "Podkrajcsani". Oni sebe tako zovu, ini ih tako zovu.
[/quote]
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 06 Srpanj 2008, 23:51:21 poslijepodne
belevarac, ma koliko ti meni bio baš onako simpatičan, tvoj neobičan način pisanja, ja jednostavno ne mogu pratiti... mogu, ali vrlo teško...

Ajde neka sam i ja niekomu "onako simpaticsan".

Na ovom besidishtu nieki pishu ovako:
Ockej. Premda mislim da zrtve magije mogu biti i osobe koje na magiju ni ne pomisljaju, stovise, da su i vjernici i krscani, ali ako su nekome trn u oku, a taj netko se bavi uspjesima na brzaka i zeli platiti da se dogodi zlo, taj ce to zlo i naruciti, a zrtva ce nastradati.
Dakle, "c" ima vridnost "c", "č" i "ć"; "s" vridi kao "s" i "š", "z" kao "z" i "ž", a "đ" je "dj". To mozse dovesti do nedoumica, iako se csini kao lako za csitati. Nisi to primitjivala.
Ja sam vech niegdi na ovom besidishtu objashnjavao svoj slovopis (graphia), koji se sastoji od slova latinice, bez uvezenih Gajevih ili izmishljenih Popovichevih (Danicsichevih) slova s nadslovcima. Ako je problem sa "cs", "zs", "ch", zashto nije i s "lj" i "nj"? A pravopis koji koristim je tvorbeni (recimo, ne znam zashto bih pisao "svidodzsaba"; odkuda ovo "dzs", ogradjeno s "o" i "a"? Koja to ga je glasovna promina iznidrila? Ako kazsem recsenicu "Utiecaj vica na zdravlje", znash li shto sam rekao?) A shto se tiche jat-a, pishem ikavski (s 4 iznimke), i tu ne bi tribalo biti nishta sporno.

Citat:
ali ovo drugo, lončaci, miloši, tolići, cere, zorići, vrućice... tu već ima mišanije još uvik...
naime, ako sam ja to dobro pohvatala, stariji svit je šćaka' na veliko, ali mlađe generacije, vrlo rijetko, osim onih mjesta koja gravitiraju prema imotskom, a to je sve od bobanove drage pa dalje prema zapadu.
drinovci i drinovačko brdo šćakaju, dio tihaljine, cijeli sovići i to bi bilo to što se tiče hercegovine.
zašto je šćakavica nestala iz samih gruda i grudskih mjesta koja su, ustvari, naselila sadašnje grude, ja ne znam, ali moguće da je utjecaj istok-zapad, dakle, mostar-imotski igrao tu ulogu.
to je moje laičko razmišljanje, nisam uopće upućena u tu problematiku... pa ti ne mogu ni baš puno pomoći osim onim pričama o rašćiki, babama i didovima...

Ja sam gori rekao da me ne zanima shto je sada, da me ne zanima kako govore "mladje generacije". Svakako, iz tvoga se zapazsanja mozse zakljucsiti da su Grude u uzsem smislu i sela koja nabrajash prije 50-tak godina ipak bili shchakavacski, te bi Shimundich time bio u pravu.



Naslov: Šćakavica - šetnja po Mreži
Autor: Trbotor - 07 Srpanj 2008, 23:04:58 poslijepodne
Cakavizam - Wikipedija - [ Translate this page ]Najekstremniji i jedva razumljivi tip cakavizma postoji u brzim "bodulskim" govorima Komiže na Visu (tzv. cokavica) i Baške na Krku (veyska scakavica), ...
hr.wikipedia.org/wiki/Cakavizam - 27k - Cached - Similar pages

Glas Slavonije - [ Translate this page ]Nego... tema je -> prioriteti strateskog razvoja Republike Hrvatske, a ne aljmaska scakavica. Ili si ti ipak raspolozeniji za jedan esejcic na temu "Dolazim ...
www.glas-slavonije.hr/forum2/post.asp?method=ReplyQuote (http://www.glas-slavonije.hr/forum2/post.asp?method=ReplyQuote)& REPLY_ID=12336&TOPIC_ID=1515&FORUM_ID=2 - 58k - Cached - Similar pages

Forum - Index.hr - [ Translate this page ]19 Jun 2008 ... bogteyebo,vidi CIRKUSANTA,on ne razlikuje cak ni NARJECJE(cakavica,cokavica,scakavica,stokavica,ctokavica,kajkavica...) ...
www.index.hr/forum/default.aspx?q=t (http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t)& idf=97&idt=164207&sp=19351240 - 138k - Cached - Similar pages

Forum - Index.hr - [ Translate this page ]bogteyebo,vidi CIRKUSANTA,on ne razlikuje cak ni NARJECJE(cakavica,cokavica,scakavica,stokavica,ctokavica,kajkavica...) od DIALEKTA(ikavica,ekavica,iekavica ...
www.index.hr/forum/default.aspx?q=t (http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t)& idf=97&idt=164207&p=15 - 138k - Cached - Similar pages
More results from www.index.hr (http://www.index.hr) »

Posljednji Liburn - [ Translate this page ]Daleko najveći broj baskijsko-hrvatskih homonima (euskadizmi) ima naš arhajski pradijalekt "Gan-Veyan" (scakavica) iz brdskih sela između Vrbnika i Baške, ...
teuta-ika.bloger.hr/post/ slucajno-ili-ne-baski-baska/440021.aspx - 34k - Cached - Similar pages

BOSANSKA IKAVICA - [ Translate this page ]12 Oct 2003 ... Scakavica Uvijek prisutna: klisca, scap, scapici, scipati... 3. Gubljenje vokala A u dativu i lokativu mnozine zenskog i (ponekad) muskog ...
p104.ezboard.com/BOSANSKA-IKAVICA/ fistorijabalkanafrm20.showMessage?topicID=86.topic - 59k - Cached - Similar pages

Problem jezika u Slavoniji - [ Translate this page ]Ovaj srednji i danas dobro čuva šćakavski izvornik u riječima klišća, prošćenje, šćipati, možđani.... Na citavom podrucju? Nesto se bojim da scakavica nije ...
p104.ezboard.com/fistorijabalkanafrm20. showMessageRange?topicID=42.topic&start=1&stop=20 - 81k - Cached - Similar pages

Srpski, Hrvatski ili Srpsko-hrvatski - Stranica 2 - Forum.hr - [ Translate this page ]5 Nov 2007 ... prvo nauci da razlikujes narjecja(STOkavica,STAKavica,CAkavica,COkavica SCAkavica...) dialekte(ikavica,ekavica,iekavica,jekavica,ijekavi ca) ...
www.forum.hr/showthread.php?t=276123&page=2 (http://www.forum.hr/showthread.php?t=276123&page=2) - 150k - Cached - Similar pages

DAI (za Kexx-a) - Stranica 4 - Forum.hr - [ Translate this page ]Postoji i ono sto se naziva "prelaznim" govorom - scakavica a istom govori i jedan dio onih koji se danas izjasnjavaju kao Srbi. Pored toga, poznato je da ...
www.forum.hr/showthread.php?t=330082&page=4 (http://www.forum.hr/showthread.php?t=330082&page=4) - 155k - Cached - Similar pages

Cyberbulevar • View topic - Rjeènik banjaluèkog jezika - [ Translate this page ]Isto kao sto je gotovo posve nestala banjalucka ikavica i scakavica. User avatar Orbinni: Senior: Posts: 1215: Joined: 17 Oct 2001 09:05: Location: Sweden ...
www.cyberbulevar.com/forum/ (http://www.cyberbulevar.com/forum/) viewtopic.php?f=3&t=13611&start=50&st=0&sk=t&sd=a - 42k - Cached - Similar pages

Bunjevci :: Pogledaj teme - Bunjevci su Srbi katolicipa otuda i tzv scakavica,gdje dolazi cak i do kombinacije narjecja,i tu se jos moze govoriti o tome ko je to:srbi ili hrvati. ...
www.bunjevci.org.rs/forum/viewtopic (http://www.bunjevci.org.rs/forum/viewtopic). php?p=2083&sid=1fae33046829a2e783cd8b3d41833660 - 120k - Cached - Similar pages

Bunjevci :: Pogledaj teme - Bunjevci su Srbi katolici... zapisani svi dokumenti),tek je ikavice bilo u zapadnijim srp.krajvima,bosne,itd jer kada dugo zivis do nekoga ima uticaja,pa otuda i tzv scakavica,gdje ...
www.bunjevci.org.rs/forum/viewtopic.php?t=261 (http://www.bunjevci.org.rs/forum/viewtopic.php?t=261)& postdays=0&postorder=asc&start=75&sid=f3489... - 139k - Cached - Similar pages
More results from www.bunjevci.org.rs (http://www.bunjevci.org.rs) »

Kajkavska ikavica - Хорватская Викиславия - [ Translate this page ]... baegnjunska prakajkavica u sjevernom Zagorju oko Bednje, pa Kÿrska besèda iz srednjeg Vinodola i prastara ranobašćanska scakavica na jugoistočnom Krku. ...
hr.volgota.com/index.php/Kajkavska_ikavica - 39k - Cached - Similar pages

Mitjel Yoshamya - Wikinfo - [ Translate this page ]Materinski govor mu je bila arhajska bodulska scakavica u ekstremnoj bascanskoj inačici 'Gan-Veyãn', kojim se uglavnom služio kroz prvih dvadesetak godina ...
www.wikinfo.org/index.php/Mitjel_Yoshamya (http://www.wikinfo.org/index.php/Mitjel_Yoshamya) - 29k - Cached - Similar pages


Naslov: Šćakavsk i- šetnja po Mreži
Autor: Trbotor - 07 Srpanj 2008, 23:10:02 poslijepodne
JSTOR: Geschichte der serbokroatischen Sprache(Nonetheless, somehow there are east Slovene dialects which are NOT of kajkavski but of scakavski origin [368]. Presumably we are to perceive some series of ...
links.jstor.org/ sici?sici=0097-8507(196107%2F09)37%3A3%3C424%3AGDSS%3E2.0.CO%3B2-M - Similar pages

Matica hrvatska - Kolo - Prilog poznavanju štokavskoga narječja i ... - [ Translate this page ]U načelu, slavonski je dijalekt šćakavski, no u istočnoj se zoni javljaju i štakavizmi ... Novoštokavski ikavski dijalekt je i šćakavski i štakavski, ...
www.matica.hr/Kolo/kolo2004_4_n.nsf/AllWebDocs/2 (http://www.matica.hr/Kolo/kolo2004_4_n.nsf/AllWebDocs/2) - 40k - Cached - Similar pages

Doc2 - [ Translate this page ]Potkraj srednjega vijeka sjever današnje BiH bio je šćakavski, jug štakavski, zapad ikavski, istoj ijekavski. Seobe velikih razmjera i unutarjezične ...
www.matica.hr/MH_Periodika/ (http://www.matica.hr/MH_Periodika/) vijenac/1999/137/tekstovi/04.htm - 8k - Cached - Similar pages

Bosanski jezik - Wikipedia, slobodna enciklopedija - [ Translate this page ]Pismo je bosančica, a u većini kasnijih povelja (od konca 14. stoljeća do 1463) preovladava narodni bosanski jezik, najviše ikavsko-šćakavski (pojde, dojde, ...
bs.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik - 95k - Cached - Similar pages

SLAVONIJA: NEKI ASPEKTI SOCIO-KULTURNOGA I SOCIO- DEMOGRAFSKOG ...novoštokavski i šćakavski dijalekt, istočnobosanski (ijekavski šćakavski); šćakavskim .... ski dijalekt šćakavski, međutim, u istočnijoj zoni javljaju se i ...
www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5 (http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5)& id=D0D4A0BC-1430-4408-B4F9-BF6F7EEF59DC - Similar pages

Gdje se najtočnije najviše govori i piše pravilni hrvatski ... - [ Translate this page ]15 Apr 2008 ... novoštokavski štakavski ekavski šumadijsko-vojvođanski, nenovoštokavski šćakavski ikavski/ekavski slavonski, nenovoštokavski šćakavski ...
www.forum.hr/showthread.php?t=103639&page=5 (http://www.forum.hr/showthread.php?t=103639&page=5) - 142k - Cached - Similar pages

Hrvatski Grob - ZIGH - [ Translate this page ]Gradišćanskohrvatski štokavski govori (tucet manjih ili većih sel) jesu šćakavski staroštokavski, ikavski, kakovih danas u Hrvatskoj već nima. ...
www.zigh.at/hrv/publikacije/ (http://www.zigh.at/hrv/publikacije/) recenzije/govor_hrvatskoga_groba.html - 23k - Cached - Similar pages

Zdravko Sancevic: La lengua croata, Studia Croatica Nº 24-27 - [ Translate this page ]Características principales: pronombre interrogativo, ¿qué? es sto; voz paleoslava jat convertida en i (i kavski); uso del grupo sc (scakavski) en unas ...
www.studiacroatica.org/revistas/024/0240401.htm (http://www.studiacroatica.org/revistas/024/0240401.htm) - 12k - Cached - Similar pages

Forum Sarajevo-x.com • Pogledaj temu - Ikavica - [ Translate this page ]Na jugu i u centralnoj Bosni dominira štokavski, a na sjeveru šćakavski idiom; također, na zapadu i u centru ikavica, na istoku jekavica. ...
www.sarajevo-x.com/forum/viewtopic.php?t=16983 (http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtopic.php?t=16983) - 67k - Cached - Similar pages

[PDF] SVEUČILIŠTE U ZADRU Broj: DG-01-05-242/2-2005. Zadar, 6. prosinca ...File Format: PDF/Adobe Acrobat - View as HTML
poslijediplomskog studija iz jezikoslovlja, odobrenje teme disertacije pod naslovom. "Šćakavski poddijalekt zapadnoga dijalekta" i imenovanje prof. dr. sc. ...
www2.unizd.hr/Portals/0/sluzba_pds/II-05.pdf - Similar pages

Forum - Index.hr - [ Translate this page ]22 May 2007 ... jekavski, ikavsko-ekavski ili pak prema realizaciji upitne zamjenice: čakavski, cakavski, cokavski, štokavski, štakavski, šćakavski itd. ...
www.index.hr/forum/default.aspx?q=t (http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t)& idf=2&idt=36964&p=2197 - 120k - Cached - Similar pages

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Knjižnica - [ Translate this page ]Čakavsko-šćakavski odnosi u zapadnobosanskoj govornoj zoni / Asim Peco UDK: 811.163.4*3'28 * Bosanski jezik: dijalektologija ...
library.hazu.hr/ WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=023786&Baza=1 - 4k - Cached - Similar pages

[PDF] PRIZNANJE HUMANISTU MODERNE ARHITEKTUREFile Format: PDF/Adobe Acrobat - View as HTML
haični šćakavski slavonski di-. jalekt, zapadni novoštokavski. ikavski dijalekt, nenovošto-. kavski ijekavski šćakavski is-. točnobosanski dijalekt, novo- ...
www.vjesnik.hr/pdf/2004%5C01%5C20%5C15A15.PDF (http://www.vjesnik.hr/pdf/2004%5C01%5C20%5C15A15.PDF) - Similar pages

Problem jezika u Slavoniji - [ Translate this page ]Šokci kao došljaci iz Bosne su donjeli šćakavski ikavski sa sobom u Slavoniju, ... Ovaj srednji i danas dobro čuva šćakavski izvornik u riječima klišća, ...
p104.ezboard.com/fistorijabalkanafrm20. showMessageRange?topicID=42.topic&start=1&stop=20 - 81k - Cached - Similar pages

[PDF] NAJSTARIJI NAGLASNI TIP POSAVSKOGA GOVORA DANASFile Format: PDF/Adobe Acrobat - View as HTML
Sjeveroistočno od Virovitice govori se ijekavski šćakavski (istočnobo-. sanski dijalekt), a na slavonskom sjeverozapadu nalazimo i govornike kajkavskih ...
www.ihjj.hr/images/Izdanja/Rasprave/30_05_Jozic.pdf (http://www.ihjj.hr/images/Izdanja/Rasprave/30_05_Jozic.pdf) - Similar pages

[PDF] prikazi i osvrti_R31_web_post_cs2.inddFile Format: PDF/Adobe Acrobat - View as HTML
i posavski − arhaični šćakavski), njihove. fonetske i fonološke odlike, morfologiju i. sintaktičke osobitosti njihovih poddijale- ...
hrcak.srce.hr/file/15080 - Similar pages

La parlata croata di Acquaviva Collecroce. - [ Translate this page ]... mišljenje novijih istraživanja po kojima su preci moliških Hrvata živjeli nekoć u Zabiokovlju, jer se jedino tu dodiruju čakavski i šćakavski govori. ...
www.mundimitar.it/cakavska_ric.htm (http://www.mundimitar.it/cakavska_ric.htm) - 11k - Cached - Similar pages

Wapedia - Wiki: Dijalekt - [ Translate this page ]... ekavski, jekavski, ikavsko-ekavski ili pak prema realizaciji upitne zamjenice: čakavski, cakavski, cokavski, štokavski, štakavski, šćakavski itd. ...
wapedia.mobi/hr/Dijalekt - 8k - Cached - Similar pages

Hrvatski jezik - upoznajmo jezik komšija - Forum BeogradCafe - [ Translate this page ]Šćakavski neoštokavsko-ijekavski dijalekt (istočnobosanski) • Dubrovačko-humski novoštokavsko-ijekavski dijalekt (nekoo vrijeme spao pod raspali istočno- ...
forum.bgdcafe.com/index.php?showtopic=66893 - 39k - Cached - Similar pages

Forum B92 > Jeste li bili u Hrvatskoj posljednjih pet godina? - [ Translate this page ]Jezik je narodni, većinom štokavsko ikavski (rjeđe jekavski), uz dosta čakavizama (stoga katkad karakteriziran kao šćakavski, ili štokavsko-čakavski idiom), ...
forum.b92.net/lofiversion/index.php/t21344-750.html - 127k - Cached - Similar pages

Bosančica - [ Translate this page ]Idiom je također šćakavski, štokavsko-čakavski, a jat je uglavnom ikavski, a katkad i jekavski. · srednjodalmatinski pravni i historiografski spisi, ...
domovina.110mb.com/hr_kultura/bosancica_opcenito.htm - 34k - Cached - Similar pages

Bošnjački jezik - Wikipedija - [ Translate this page ]... s tim da je novoštokavski ikavski gotovo izumro, i živih govornika je vrlo malo, a istočnobosansko narječje je izgubilo šćakavski izgovor. ...
hr.wikipedia.org/wiki/Bošnjački_jezik - 37k - Cached - Similar pages

Koliko Ljudevit Gaj krivac za nesreću Hrvata u 20.st.? - Stranica ... - [ Translate this page ]27 Mar 2008 ... Narječje je klasifikacijom podijeljeno na dijalekte kao što su nenovoštokavski arhaični šćakavski slavonski dijalekt, zapadni novoštokavski ...
www.forum.hr/showthread.php?t=325538&page=2 (http://www.forum.hr/showthread.php?t=325538&page=2) - 145k - Cached - Similar pages

Slobodna Dalmacija - [ Translate this page ]... treći je istočnobosanski ili nenovoštokavski ijekavski šćakavski dijalekt (govore Bošnjaci, Hrvati i Srbi), te četvrti istočnohercegovačko-krajiški ...
arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040422/kultura02.asp - 29k - Cached - Similar pages

Doktorat - [ Translate this page ]Zrinka, Šćakavski poddijalekt zapadnoga dijalekta, 2005. Musa, Marija, Položaj hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini u javnoj komunikaciji od 1945. do ...
www2.unizd.hr/.../Službaposlijediplomskihstudija/ Odobreneteme/Doktorat/tabid/141/Default.aspx - 69k - Cached - Similar pages

I P S B Hposavski (arhaični šćakavski) dijalekt “zahvaća uzak pojas u okolici. Orašja” (str. 41), a njegovi su govornici isključivo Hrvati. ...
www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5 (http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5)& id=A525271A-AAB5-42CA-A0D0-8CAAB07D6517 - Similar pages

Istorija sveta ~ Mitovi i Legende :: DalmatiŠćakavski ikavci u Dalmaciji i Hercegovini (rječnik, kultura i genom). Ranohrvatski srednjovjeki pradialekti, knj. 3, Zagreb 2008 (u tisku). ...
forum.burek.co.yu/index.php/topic,256893.0.html - 73k - Cached - Similar pages

[PDF] O jeziku i o književnim djelima pisaca rođenih u Santovu u 19 ...File Format: PDF/Adobe Acrobat - View as HTML
Usto valja naglasiti da su govori slavonskoga dijalekta u pravilu šćakavski. pa su štakavizmi koje je zabilježio Stepanović ili rezultat utjecaja obližnjih ...
www.podravina.net/pdf/Vulic-O%20jeziku.pdf (http://www.podravina.net/pdf/Vulic-O%20jeziku.pdf) - Similar pages

Forum - Index.hr - [ Translate this page ]22 Mar 2005 ... Hrvatski je jezik star & dokumentiran mali jezik slavenske skupine; i njegovi kajkavski, čakavski i štokavski (šćakavski) ogranci. ...
www.index.hr/forum/default (http://www.index.hr/forum/default). aspx?q=t&idf=5&idt=38340 - 124k - Cached - Similar pages

KLANA - Home - [ Translate this page ]Poput pojedinih štokavskih, i čakavski su govori šćakavski18 prema ostvaraju skupina *ski, *sti kao /šæ/, pri èemu se izgovara èakavsko [t]. ...
www.klana.hr/default.asp?gl=200503240000001&mode=1 (http://www.klana.hr/default.asp?gl=200503240000001&mode=1) - 68k - Cached - Similar pages

Zdravko Sancevic: La lengua croata, Studia Croatica Nº 24-27 - [ Translate this page ]... ikavski, scakavski y la j (meja), o sea un dialecto común de los que son actualmente dialectos dinárico, eslavonio y bosníaco oriental. ...
www.studiacroatica.org/revistas/024/0240402.htm (http://www.studiacroatica.org/revistas/024/0240402.htm) - 11k - Cached - Similar pages

[PDF] Dalmatinska zagora rediviva – jezični prinos u sve većoj promidžbi ...File Format: PDF/Adobe Acrobat - View as HTML
su govori šćakavski a neki štakavski;. negdje je lj prešlo u j. Takve različito-. sti u rječniku uglavnom nisu provođe-. ne, osim šćakavizma odnosno štaka- ...
www.ihjj.hr/images/Izdanja/Rasprave/33_prikaz05.pdf (http://www.ihjj.hr/images/Izdanja/Rasprave/33_prikaz05.pdf) - Similar pages

Why does some culture's language become replaced but others don't?General. General TopicsAncient HistoryMedieval PeriodBritish HistoryWhat IfArchaeology. War History. War HistoryWorld War IIUS Civil War. HistoryKB.com ...
www.historykb.com/Uwe/Forum.aspx/archaeology/ (http://www.historykb.com/Uwe/Forum.aspx/archaeology/) 5987/Why-does-some-culture-s-language-become-replaced-but-others - 483k - Cached - Similar pages

[PDF] Lina PliskaFile Format: PDF/Adobe Acrobat - View as HTML
pretezno je stakavski, medutim, ponegdje prevladavaju i scakavski primjeri, primjerice u dijelu Barbanstine. (\-: l. Plisko: Govor Barbanstine, Filozofski ...
hrcak.srce.hr/file/7128 - Similar pages

Bosančica - Wikipedija - [ Translate this page ]Idiom je također šćakavski, štokavsko-čakavski, a jat je uglavnom ikavski, a katkad i jekavski. srednjodalmatinski pravni i historiografski spisi, ...
hr.wikipedia.org/wiki/Bosančica - 37k - Cached - Similar pages

Vjesnik on-line - Kultura - [ Translate this page ]Narječje je klasifikacijom podijeljeno na dijalekte kao što su nenovoštokavski arhaični šćakavski slavonski dijalekt, zapadni novoštokavski ikavski dijalekt ...
www.vjesnik.hr/Html/2004/ (http://www.vjesnik.hr/Html/2004/) 01/20/ClanakTx.asp?r=kul&c=4 - 11k - Cached - Similar pages

HDP mastarije Hrvatske prema Slavoniji - [ Translate this page ]Prijelazna forma šćakavski. Istočno od Une nikad se nije govorio čakavski. Čakavski je osim Like temeljno primorski dijalekt sve do Dubrovnika odakle se ...
p104.ezboard.com/fistorijabalkanafrm11. showMessageRange?topicID=487.topic&start=1&stop=20 - 69k - Cached - Similar pages

Jezični savjetnik - Stranica 159 - Forum.hr - [ Translate this page ]jesu li šćakavski oblici na području od Bijakove do Vrbasa novijeg postanja ili ipak arhaičniji oblik (ostatak šćakavskog)? Zavelim is offline ...
74.86.171.207/showthread.php?t=38790&page=159 - 136k - Cached - Similar pages

Page 1 A Handbook of Bosnian, Serbian, and Croatian by Wayles ...Šćakavski and share other features with Čakavski. ... 5.3.3.8 Eastern Bosnian, Jekavski and Šćakavski, has partly old accentuation with ...
www.seelrc.org:8080/grammar/ (http://www.seelrc.org:8080/grammar/) pdfHouse.jsp?sLanguage=bcs&sAnc=null - 1k - Cached - Similar pages

Kultura > Hrvatski jezik :: Herceg Bosna :: Hrvati Bosne i HercegovinePo odrazu refleksa jata i upitno-odnosne zamjenice (staroslavensko «čto», latinsko «quid»), može se ustanoviti da je na sjeveru prevladavao šćakavski ...
www.hercegbosna.org/ostalo/jezik3.html (http://www.hercegbosna.org/ostalo/jezik3.html) - 190k - Cached - Similar pages

Untitled Document - [ Translate this page ]To znači da su šćakavski govori arhaičniji od štakavskih. Glas h Govori slavonskoga dijalekta ne poznaju glas h, kao i većina štokavskih govora. ...
www.baranjska-povjesnica.prvi.biz/skupovi09.html (http://www.baranjska-povjesnica.prvi.biz/skupovi09.html) - 23k - Cached - Similar pages

Hrvatski jezik - ВикипедијаPaleografi smatraju da su rani hrvatski štokavski (šćakavski) tekstovi nastali u dubrovačkoj i nekim bosanskim i humskim kancelarijama. ...
sr.wikipedia.org/sr-el/Хрватски_језик - 99k - Cached - Similar pages

Pretraživanje - [ Translate this page ]Čakavsko-šćakavski odnosi u zapadnobosanskoj govornoj zoni ... Peco, Asim. Čakavsko-šćakavski odnosi u zapadnobosanskoj govornoj zoni / Asim Peco. ...
knjiznica.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=traziJ& srchfield=3&searchdata=603%3A016037%20or%20606%3A016037%2... - 10k - Cached - Similar pages

banjaluka.com forumi • View topic - Spomeni bosanskog jezika kroz ...Izgubio se ikavski i scakavski dijalekt po Bosni, torlacki izgovor juzen Srbije kakav mozes cuti u filmu Zona Zamfirova. Ipak vise generacija imamo svi mi ...
forum.banjaluka.com/viewtopic.php?f=51&t=23675 - 111k - Cached - Similar pages

VIROVITIČKI LIST - [ Translate this page ]... koji je u osnovi ikavsko-jekavski šćakavski i koji je, kako je rekao, najvjerojatnije nastavak govora katoličkog prigradskog naselja iz turskog doba. ...
www.icv.hr/2275/index.php?go=04 (http://www.icv.hr/2275/index.php?go=04) - 11k - Cached - Similar pages

Natpisi na stećcima - Wikipedia, slobodna enciklopedija - [ Translate this page ]Jezik natpisa je narodni, većinom štokavsko - ikavski (rjeđe jekavski), uz dosta čakavizama (stoga katkad karakteriziran kao šćakavski, ...
bs.wikipedia.org/wiki/Natpisi_na_stećcima - 27k - Cached - Similar pages

M. P. Thompson- CopyTema - [ Translate this page ]Taj govor je kasnije (15/16/17st) priša u novoštokavski ikavski (ali su ostali jaki šćakavski elementi) kad je inače novoštokavizacija uzela maha u ciom ...
p200.ezboard.com/ fimotacaffefrm20.showMessageRange?topicID=1264.topic&start=61&stop=80 - 50k - Cached - Similar pages

[PPT] Bosanski jezik ( Das Bosnische )File Format: Microsoft Powerpoint - View as HTML
... pokraj štokavsko-ijekavskog (kliješta) u Bosni i Hercegovini nalazimo i ikavski izgovor glasa "jat" (klišta), kao i ijekavsko-šćakavski (kliješća) ...
www-gewi.kfunigraz.ac.at/gralis/6.Educarium/ 2006-2007/WS_Prosem_BKS/Kadric-Bosanski_jezik.pps - Similar pages

Aktuelnosti 030605 - [ Translate this page ]Taj dijalekt, uz neke manje oaze, ima dva velika poddijalekta, "moderniji" štokavski i "konzervativniji" šćakavski (tipovi klišta i klišća). ...
www.dshv.net/hrvatski/aktuelnosti/aktuelnosti030605.htm (http://www.dshv.net/hrvatski/aktuelnosti/aktuelnosti030605.htm) - 27k - Cached - Similar pages

Forum @ FFZG.HR :: Pogledajte temu - 50,5% građanov Zagreba rođeno ... - [ Translate this page ]Nisan ja ništa reka protiv šćakavaca. I ja san šćakavac. Samo kažen da se u Zagrebu ne govori šćakavski. Skvikster (napisa): ...
forum.ffzg.hr/viewtopic.php?p=452029& sid=64f20d3065c50c4c8d20bbc31c643e15 - 103k - Cached - Similar pages

Hrvatski štit :: Pogledaj temu - Bosančica-hrvatska ćirilica - [ Translate this page ]Idiom je također šćakavski, štokavsko-čakavski, a jat je uglavnom ikavski, a katkad i jekavski -srednjodalmatinski pravni i historiografski spisi, ...
www.phpbbplanet.com/anitavrh/viewtopic.php?p=253 (http://www.phpbbplanet.com/anitavrh/viewtopic.php?p=253)& sid=bb03cb001c14fc2275e560c4532a8a0c&mforum=anitavrh - 37k - Cached - Similar pages

Poskok Online .::uncensored herzegovinian portal - Roditelji ... - [ Translate this page ]Idiom je također šćakavski, štokavsko-čakavski, a jat je uglavnom ikavski, a katkad i jekavski " srednjodalmatinski pravni i historiografski spisi, ...
www.poskok.info/index.php?option=com_ (http://www.poskok.info/index.php?option=com_) content&task=view&id=12286&Itemid=52 - 156k - Cached - Similar pages

Omarska online :: Vijesti :: NE! Nezavisnosti Kosova I Metohije - [ Translate this page ]Idiom je također šćakavski, štokavsko-čakavski, a jat je uglavnom ikavski, a katkad i jekavski * srednjodalmatinski pravni i historiografski spisi, ...
www.omarska.net/viewtopic.php?f=7 (http://www.omarska.net/viewtopic.php?f=7)& t=547&p=10124&highlight= - 130k - Cached - Similar pages

banjaluka.com forumi • View topic - Srpski jezik i srpski jezici... su Bošnjaci zapadno od linije koja povezuje poriječja Neretve i Bosne štokavski ikavci s čakavskim elementima, a istočno šćakavski i štokavski ijekavci. ...
forum.banjaluka.com/viewtopic. php?f=51&t=27587&start=0 - 110k - Cached - Similar pages

Forum studentske suradnje. • View topic - Kojim se narječjem ... - [ Translate this page ]štokavski istočnobosanskog dijalekta (staroštokavski, šćakavski jekavski), 0%, 0%, [ 0 ]. ja sam talijan, 0%, 0%, [ 0 ]. ja se ne želim izjasniti, 0% ...
xkoorax.info/forum/viewtopic.php?f=13& t=56&start=0&st=0&sk=t&sd=a - 47k - Cached - Similar pages

Bošnjački jezik - Википедија - [ Translate this page ]... i katolici zapadno od crte koja povezuje poriječja Neretve i Bosne štokavski ikavci s čakavskim elementima, a istočno šćakavski i štokavski ijekavci. ...
sr.wikipedia.org/sr-el/Бошњачки_језик - 70k - Cached - Similar pages

Štokavsko narječje - Wikipedija z Wikipedii - [ Translate this page ]... istočnohercegovačkog dijalekta (novoštokavski jekavski); istočnobosanskog dijalekta (staroštokavski, šćakavski jekavski) ...
www.pracuj24.info/kraj-hr-show- (http://www.pracuj24.info/kraj-hr-show-)Štokavsko_narječje - 58k - Cached - Similar pages

Geneza Bosnjaka - [ Translate this page ]Danas osobine praslavenskog u ovim krajevima najviše je zadržao čakavski dijalekt (i rijetki preostali staro šćakavski). Zatim osnova današnjih standardnih ...
p100.ezboard.com/ fbalkansfrm145.showMessageRange?topicID=19.topic&start=21&stop=37 - 97k - Cached - Similar pages

Južnokajkavski Banovci - Чакавская Викиславия - [ Translate this page ]Tek s turskim provalama nakon Kosovskog boja, kada se prvotni šćakavski ikavci povlače dalje na zapad, umjesto njih se s Turcima od jugoistoka naseljuju ...
chak.volgota.com/index.php/Južnokajkavski_Banovci - 52k - Cached - Similar pages

Forums : Banja Luka : Jedan jezik, jedan glas, jedan narodJedan jezik, jedan glas, jedan narod. bl_078 - 05-27-2008 10:58. Krajem protekloga tjedna, Silajdžić je na predavanju u Središtu za strateške i međunarodne ...
www.serbiancafe.com/eng/diskusije/mesg/ (http://www.serbiancafe.com/eng/diskusije/mesg/) 40/012354056/jedan_jezik_jedan_glas_jedan_narod.html?135 - 189k - Cached - Similar pages

Hvalov zbornik - [ Translate this page ]Idiom je također šćakavski, štokavsko-čakavski, a jat je uglavnom ikavski, a katkad i jekavski - srednjodalmatinski pravni i historiografski spisi, ...
hvalov.zbornik.hr.frendgoods.info/ - 47k - Cached - Similar pages

Hrvati, govorite li hrvatski? - Jutarnji.hr - [ Translate this page ]"Pravi" bosanski jezik bio bi upravo taj najstariji šćakavski (Kladanj, Olovo, Fojnica), koji se još govori gdígdí u Slavoniji. Zapadni Hercegovci i Hrvati ...
www.jutarnji.hr/kultura/knjige/ (http://www.jutarnji.hr/kultura/knjige/) c/art-2007,4,4,hrvatski_jezik,69264.jl - 194k - Cached - Similar pages

Croatian Language Corpus: Token list TiskovineAlphabetical list of tokens in the Croatian Language Corpus at the Institute of Croatian Language and Linguistics.
riznica.ihjj.hr/philologic/TiskovineWlistSh.html - Similar pages

Philologic Results - [ Translate this page ]NA [2004], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20040120]. Word Count. Total Words: 32519 Total Unique Words: 10808. ...
riznica.ihjj.hr/cgi-bin/getwordcount.pl?Tiskovine.1617 - 139k - Cached - Similar pages
More results from riznica.ihjj.hr »

[DOC] Univerzitet u ZeniciFile Format: Microsoft Word - View as HTML
Šćakavski govori – ikavskošćakavski (posavski i slavonski) i ijekavskošćakavski govorni tip. - Bosanskohercegovački govori – istočnobosanski, zapadni, ...
www.pf.unze.ba/BHS/NPPBHS.doc (http://www.pf.unze.ba/BHS/NPPBHS.doc) - Similar pages

Diskusije : Banja Luka : Jedan jezik, jedan glas, jedan narodJedan jezik, jedan glas, jedan narod. bl_078 - 27. maj 2008. u 10.58. Krajem protekloga tjedna, Silajdžić je na predavanju u Središtu za strateške i ...
serbiancafe.com/lat/diskusije/mesg/ 40/012354056/jedan_jezik_jedan_glas_jedan_narod.html?135 - 190k - Cached - Similar pages

Štap ili šćap - [ Translate this page ]Prije bi bilo da su stari šćakavski i čakavski bili dosta srodni dijalekti jer ovi se šćakavizmi prostiru duboko prema Bosni (recimo Rama). ...
p200.ezboard.com/ fimotacaffefrm50.showMessageRange?topicID=88.topic&start=21&stop=40 - 43k - Cached - Similar pages

infofx - Hrvatski jezik - [ Translate this page ]... jekavski) # istočnobosanskog dijalekta (staroštokavski, šćakavski jekavski) Udio Hrvata među govornicima drugih štokavskih govora relativno je malen. ...
3842569a2813bee803af2a057b665637.zh.infofx.net/ hr/hrvatski+jezik - 131k - Cached - Similar pages

Ikavski wiki-ričnik - Хорватская Викиславия - [ Translate this page ]Glavna podloga za ovi manji priručni ričnik jesu ikavsko-šćakavski govori donje Posavine, Pounja i Livanjskog polja. To je dosad prvi provizorni spisak ...
hr.volgota.com/index.php/Ikavski_wiki-ričnik - 41k - Cached - Similar pages

Дискусије : Бања Лука : Jedan jezik, jedan glas, jedan narodJedan jezik, jedan glas, jedan narod. bl_078 - 27. мај 2008. у 10.58. Krajem protekloga tjedna, Silajdžić je na predavanju u Središtu za strateške i ...
www6.serbiancafe.com/cir/diskusije/mesg/ 40/012354056/jedan_jezik_jedan_glas_jedan_narod.html?135 - 191k - Cached - Similar pages

[DOC] SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Zagreb, Ivana Lučića 3 ...File Format: Microsoft Word
Za razliku od njih, govori Vinišća, Sevida i Drvenika su šćakavski. Po tom su ti govori bitno različiti i od teritorijalno bliskih govora u trogirskom ...
www.ffzg.hr/dokument/doc_dl.cgi?000876_1.doc (http://www.ffzg.hr/dokument/doc_dl.cgi?000876_1.doc) - Similar pages

[DOC] SVEUČILIŠTE U ZAGREBUFile Format: Microsoft Word
/-n/, obezvučenje dočetnih suglasnika te štakavski ili šćakavski refleks skupina stj, zgj), ne postoji potpuno podudaranje u ispitanim govorima pa se one ...
www.ffzg.hr/vijece/9sj0102-dnr.doc (http://www.ffzg.hr/vijece/9sj0102-dnr.doc) - Similar pages

Dialektalni gradovi - Чакавская Викиславия - [ Translate this page ]Pretežno su ikavsko-šćakavski dotada bili Šibenik, Makarska, Sinj, Imotski, Vrgorac (i niz gradića jugozapadne Bosne od Bihaća pa do Duvna itd. ...
chak.volgota.com/index.php/Dialektalni_gradovi - 34k - Cached - Similar pages

Ranoslavenski arhaizmi - Хорватская Викиславия - [ Translate this page ]Najrjedji su ovi arhaizmi kod štokavaca, gdje ih ipak ponešto imaju šćakavski staroštokavci srednje Posavine izmedju Broda i Gradiške, osobito Davor i ...
hr.volgota.com/index.php/Ranoslavenski_arhaizmi - 38k - Cached - Similar pages

Denes Nad Makedonija - [ Translate this page ]Pismo je bosančica, a u većini kasnijih povelja (od konca 14. stoljeća do 1463 ) preovladava narodni bosanski jezik, najviše ikavsko-šćakavski (pojde, ...
denes.nad.makedonija.bs.frendgoods.info/ - 66k - Cached - Similar pages

Šćakavska ikavica - Wikinfo - [ Translate this page ]Najviše tih arhaičnih osobitosti na većem prostoru još čuvaju šćakavski govori jugozapadne Bosne (Livno - Šćit), a najsličnija su im Poljica na Mosoru i ...
www.wikinfo.org/index.php/ (http://www.wikinfo.org/index.php/)Šćakavska_ikavica - 62k - Cached - Similar pages

Dialektalna glasila - Wikinfo - [ Translate this page ]U prošlosti prije Jugoslavije su šćakavski ikavci imali niz dobrih i poznatih glasila, ... Za razliku od kajkavaca i čakavaca, šćakavski ikavci su danas, ...
www.wikinfo.org/index.php/Dialektalni_mediji (http://www.wikinfo.org/index.php/Dialektalni_mediji) - 32k - Cached - Similar pages
More results from www.wikinfo.org (http://www.wikinfo.org) »

Your Info (Štokavsko) - [ Translate this page ]istočnobosanskog dijalekta (staroštokavski, šćakavski jekavski) Udio Hrvata među govornicima drugih štokavskih govora relativno je malen. ...
tokavsko.hr.wikiax.biz/ - 25k - Cached - Similar pages


Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 08 Srpanj 2008, 17:05:59 poslijepodne
Belavarac možeš li mi objasniti zbog čega dolazi do ovakve promjene naziva naselja?

Srićnice > Sretnice
Broćno > Brotnjo
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 08 Srpanj 2008, 17:14:26 poslijepodne
Šćakavica u našim krajevima je zanimljiva najviše stoga što bi ta lako gubeća arhaičnost mogla ukazivati da je potez Imotski - Posušje - Rama centralni dio iseljavanja bunjevačkog subetnika, s najmanje pridošlica sa strane. Kad se krene i na zapad (negdje oko Sinja) i na istok (Ljubuški) brzo nestaje.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 08 Srpanj 2008, 17:52:03 poslijepodne
(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/bs/thumb/1/13/Viganj_Milosevic.JPG/190px-Viganj_Milosevic.JPG)

Va ime o(t)ca i
sina i svetago
d(u)ha amin'. Se
leži Vign'
Milošević'
služi banu S-
tipanu i kralu T-
(vart)ku i kralu Da-
biši i kralici Grubi
i krala Ostoju i u t-
o vrime doide (i)
svadi se Ostoja
kral' s hercegom'
i z Bosn(o)m' i na Ugre
po(id)e Ostoja to v-
rime mene Vigna
doide kon'čina
i legoh' na svo-
m' plemenitom'
pod' Kočerinom'
i molu vas' nenast-
upaite na me ja s(a)m'
bil' kakovi este
vi ćete biti kako-
v' sam' ja


Koji bi ovo dijalekt bio?
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 08 Srpanj 2008, 17:58:55 poslijepodne
Nakon godine 1717. Imotska krajina se naseljavala dobrim dijelom i s područja današnjeg Brotnja (Matija Alilović, 250 obitelji). Jesu li dotični tada govorili štakavizmima ili šćakavizmima? Ako su govorili štakavizmima kako su prišli na šćakvizme? Obično je puno češći suprotan slučaj, da s arhaičnijeg dijalekta prijeđu na 'noviji'. Svi Bunjevci koji su odselili iz ovih krajeva izgubili su šćakavske riči u doticaju s drugim dijalektima.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 08 Srpanj 2008, 18:07:57 poslijepodne
Belavarac možeš li mi objasniti zbog čega dolazi do ovakve promjene naziva naselja?

Srićnice > Sretnice
Broćno > Brotnjo

Moram rechi da za "Srichnice" prvi put csujem. U mome selu kazsu "Sritnice", jer:

Na iljadu i devet stotina
Trijest osma nastala godina
U Sritnican kraj grada Mostara
Mnogi narod strada od pozsara ...


Tako se kod nas guslilo. Pismu je, csini mi se spivao Mirko Lesko, a bio je i guslar. E sada, je li on napisao "Sritnice" ili "Sretnice", nisam siguran. Mislim da sam imao tu pismu niegdi, ali ajde je sad nadji. "Sretnice" bi mogle biti poslidica onoga shto glonga naziva  "pokondirenostju". Csinjenica je da sela juzsnoga dila Blata naginju prima mostarskom govoru; pocsevshi od sela Biogradci pa prima Neretvi (dakle, Biogradci, Lj. Dolac, Podgorje, Selishta, Sritnice, Krivodol, Dobro Selo, Slipcsichi, Tepcsichi ... govore "dosho, posho, nasho ..." To je ocsekivano jer su oni, zbog blizine, bili vishe uputjeni na Mostar. Veliki razsap ZH-govora pocseo je ipak u vrime Druge Juge, kada su svi oni koji su dalje od Zsovnice za Mostarce bili Shperci (inacse su to stanovnici granicsnih dalm. obtjina: Imotjani i Vrgorcsani u najmanju ruku), a time, zbog govora, bili pridmetom pod*ebavanja. Jer, kao, Mostarci "govore knjizsevnim jezikom". Tko bi u mom kraju rekao "Sritnice", rekli bi da govori "gospocki". Jedna se cura za*ebala pa slucsajno rekla "djetelina". Boge mi je postala "Djetelina" (i nije se nikad udala, shto ne mora biti poslidica nadimka).

Skok izjednacsuje "Brotnjo" i "Brochno" te izvodi od lat. brattea = bractea. U mom kraju svi govore "Brotnjo" (pa csak i "Brotnje"). Od lat. je moglo nastati "broć" i "brocs", pa bi u tom smislu "Brochno" bilo kao "pravilnije". Je li izkonoslovlje izpravno, ne znam, i ima li oko Csitluka brocha ("rubia tinctorium") i je li ga kada bilo, takodjer ne znam. Vladmirovich i Kacsich imaju "Brochno", Shematizam iz 1873. ima "Brotnjo". Zashto "-chn-" prielazi u "-tnj-"? Lakshe je izgovarati. Kako nazvati onoga tko je iz Brochna/Brotnja: Brotnjak.

Tako bi to, sbrdasdolisano, bilo.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 08 Srpanj 2008, 18:16:47 poslijepodne
Pa Viganj (ili njegov dijak, kovacs) je shtakavski ikavac, o tomu su razni na razne nacsine pisali. Je li bio i shchakavac s polcse se bash i ne mozse zakljucsiti.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 08 Srpanj 2008, 18:34:50 poslijepodne
Nakon godine 1717. Imotska krajina se naseljavala dobrim dijelom i s područja današnjeg Brotnja (Matija Alilović, 250 obitelji). Jesu li dotični tada govorili štakavizmima ili šćakavizmima? Ako su govorili štakavizmima kako su prišli na šćakvizme? Obično je puno češći suprotan slučaj, da s arhaičnijeg dijalekta prijeđu na 'noviji'. Svi Bunjevci koji su odselili iz ovih krajeva izgubili su šćakavske riči u doticaju s drugim dijalektima.

Bojim se da nemamo iz toga vrimena potvrda o shchakavici iz Brotnja. Evo csitam Lalichev ricsnik (ja ricsnike inacse csitam po redu); ako je on onaj fratar Lalich iz Ruzsicha, koji su 60-ih 20. st. na granici shchakavice, valjda bi mu se otela pokoja shchakavshtina. Ali ja je ne nalazim (dodushe, njegov je slovopis nedoslidan i csesto nejasan: "scteta ... steta"; Insomnia bi rekla: "Belevarcse, i tvoj je!"). A kako danas govore potomci one puno veche izbiglicske skupine iz Blata i Brotnja u vrime Becskoga rata (csini mi se oko 5.000 obitelji pod vodstvom fra Marinovicha i josh jednog fratra)? Mislim da su csak utemeljili i jedno posve novo selo, je li to Dobranje? Sve ovisi o konkretnom stanju, mozsda je moguche da su nieki posvema obkoljeni shchakavicom na istu i prieshli. Mislim da na duvanjskom podrucsju ima Vlaha (pravoslavaca) ikavaca.

A Bunjevci su tezska pricsa, i ja, koji nisam ni povistnicsar ni jezikoslovac, ne bih je nacsinjao.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 08 Srpanj 2008, 23:05:52 poslijepodne
Ovaj je slid bio zamishljen kao pazar csudnih pogleda na jezik, ali eto zbog jedne ricsi zastranismo (oftopicsarismo) u shchakavicu.

Osim shto je meni, josh je jednom csitatelju dovaginila Vjesnikova "Tribina". On se onako na uljudan nacsin obracsunava s izkoshenim pogledima na jezik (hrvatski) - inacse da je gospodu barem upitao, zashto takvo shto objavljuju, virojatno ni njega ne bi objavili:

http://www.vjesnik.hr/html/2008/07/03/Clanak.asp?r=sta&c=1 (http://www.vjesnik.hr/html/2008/07/03/Clanak.asp?r=sta&c=1)

Ali dezsurni jezikoslovac (Srećko Radović) vech danas uzvratja udarac:

http://www.vjesnik.hr/html/2008/07/08/Clanak.asp?r=sta&c=3 (http://www.vjesnik.hr/html/2008/07/08/Clanak.asp?r=sta&c=3)

Pa ako niste znali, sada znadete (ponavljam zadnju recsenicu):

Hrvati, dakle, nisu Slaveni, a svi Slaveni ranije su bili Hrvati.

Koliko god mu izvodjenje zakljucsaka bilo, moram rechi, nastrano, prvi je dio zakljucska, barem shto se mene ticse - tocsan: Hrvat sam a nisam (genetski) Slaven. Naletilo ko choravoj kokoshi zrno.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 09 Srpanj 2008, 23:44:15 poslijepodne
Od najranije mladosti me mucsili mistopisi, narocsito oni "izkrivljeni", "nedozvani", "bezvezni". Recimo, mistopisi kao "Podàcsatrnja" i "Nadàcsatrnja", "Poprìkusha", "Pòdgājnica", "Prïzida" - sve njive - csitka su izkonoslovlja. Ali jamimo rech: Mèrān-dolac (njive u dolcu), Zsènidrāg (njive u dolcu), Srnòdō(l) (njive u dolcu), Srnòkos (ograda s njivama), Zätūcs (ograda s njivama), Rägoshac (vrh), Kocserin (misto u SB obtjini), Cserigaj (selo u SB obtjini), Tòmīlje (zaselak u P. Gradcu), Vitina, Lishtica, Hardomilje, Lib (planina na izt. rubu Duvanjskoga polja, tuten kao bio ilirski Delminij), Poteshevica (ajde glonga!), Zsôvnica ... A ima jedna ledinica blizu kutje koja za ime ima cilu recsenicu: Di-se-zsito-redi. Eto ti ga djavle!

Undan san ja mlad, zelen i neznan pita starije i pametnije, a oni su mi metjalu ruku na cselo mislechi da mi nije shtogot; kao, misto da ga sekira kakav je ove godine irad u Zsenidragu, on pita "od csega je doshlo ono "Zsenidrag"". Undan san bio ostavljen na milost i nemilost svojoj pameti. Pa mi je "Zsenidrag" nastalo od toga shto je toji dolac bijo "niekoj zseni drag". Kad san se malo avertijo i dozva, pomislio san mozda je od "zsenina draga" (a nema oblik drage, nego dolca). Jedna ga je mlada neva zvala "Mùzsmidrāg", ali samo u prvishu, kasnije je smetnila.

Ipak mi je najcsudinjavija bila (da, bila, zs. rod) ta "Zatucs". Pa san mislijo da je tamo iZA nietko neshto TUKAO, ili je ono "zatucsena" kao "u zabiti" (biti = tuchi). Kocserin me mucsio malo kasnije; Shimundich ga je podrobno obradio, i njegovo bi se izkonslovljenje moglo mozsda prihvatiti. A "Cserigaj"? Niegdi san procsita da se niekad zvao "Cserin Gaj", i mislim tribalo bi ga obraditi zajedno s "Kocserinom" i "Cserinom" (Brotnjo). "Srnodo" i "Srnokos" bi kao uputjivali na "srnu", ali, di li srne di li srndachi. Tko zna, mozsda ih je niekad i bilo. Bit tje ipak da je prvotno bilo "Strnodo", "Strnokos" (od "strn", "strnjina").
Ima u mistu Kocserin selo koje se zove Budim - josh mu samo vali "Peshta". I "kraljica je stolovala na Budimu, gori su joj bili dvori, a u shetnju je ishla u "Kraljicu"" (shuma, dubrava u dnu Kocserinskoga polja).

Gori spomenuto "Hardomilje" ipak nije tako zagonetno - spominju se u tom dilu sridnjovikovnog Huma vlasi Hardomilichi (a i vlasi Pribinovichi kod Sh. Briga, od kojih takodjer ostade naziv sela Pribinovichi). A u Medinim Staninama je kao niekad bilo medvida; a i jesu definicija vukojebine, Bogu iza ledja (ili shto jedan recse: tamo oklen Sv. Petar izvodi korner).

Kad bi se nashao kakav manit, ali jezikoslovno vrlo pametan csovik, pa barem popisao, ako ne i objasnijo, sve te manje i veche mistozove (mistonazive), valjao bi para. Ako ne bi umro u katastru ili u gruntovnici.

A mistopisi su ujezgrenje sveukupne povisti mista, njihove registarske oznake; svokodnevno ih izgovaramo, doticsemo ih se, a ne znamo kako su nastali i zashto su takvi kakvi jesu. A oni manji vech se i gube u govoru.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 10 Srpanj 2008, 16:24:42 poslijepodne
Citat:
Moram rechi da za "Srichnice" prvi put csujem. U mome selu kazsu "Sritnice", jer:

Čini mi se otprilike upravo tako piše u popisu biskupa Dragičevića iz 1743. kako si i ti sam napisa, "Srichnice". Točan oblik vidit ću večeras.

Što se tiče Bunjevaca (joli ti dinarski Rvata) malo je ovdi ko i povisničar i lingvista no pitanje o njijovu poriklu nam je jedno od temeljni pitanja foruma. Pa šta god imaš o njima pucaj di god oš i kad god oš. :)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 10 Srpanj 2008, 19:03:17 poslijepodne
Čini mi se otprilike upravo tako piše u popisu biskupa Dragičevića iz 1743. kako si i ti sam napisa, "Srichnice". Točan oblik vidit ću večeras.

Što se tiče Bunjevaca (joli ti dinarski Rvata) malo je ovdi ko i povisničar i lingvista no pitanje o njijovu poriklu nam je jedno od temeljni pitanja foruma. Pa šta god imaš o njima pucaj di god oš i kad god oš. :)

Dragichevich ima "Srichnize", shto pridpostavlja prid. "srichan", ali u drugom, Bogdanovichevu, popisu su "Sritgnize" (dakle "Sritnjice), shto pridpostavlja "sritan". Moram rechi da nisam dosada zamitio ovo Dragichevichevo.
Naslov: Hrvatski dijalekti umiru sami
Autor: Zavelim - 15 Srpanj 2008, 09:39:33 prijepodne
http://www.vjesnik.hr/html/2008/07/15/Clanak.asp?r=sta&c=1 (http://www.vjesnik.hr/html/2008/07/15/Clanak.asp?r=sta&c=1)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Trbotor - 15 Srpanj 2008, 19:55:17 poslijepodne
Just je Ivetac sedamdesetih godina bio dopisnikom iz Trsta riječkoga Novoga lista. Zanimljiva osoba prepuna znanja i zaboravljenih podataka!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 15 Srpanj 2008, 20:26:36 poslijepodne
Eto i rvacki ima novi znak: "hrv"


(http://i37.tinypic.com/293u9n9.gif)


[privitak je izbrisao admin]
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 15 Srpanj 2008, 20:29:43 poslijepodne
Shto bi rekli Duvnjaci, kaj je ovo sad, kaj me jeb... Otkud dvi slike?
Naslov: Odg: Hrvatski dijalekti umiru sami
Autor: belevarac - 15 Srpanj 2008, 22:00:40 poslijepodne
http://www.vjesnik.hr/html/2008/07/15/Clanak.asp?r=sta&c=1 (http://www.vjesnik.hr/html/2008/07/15/Clanak.asp?r=sta&c=1)

     Da ja iman vlast (tako je moj kleti chacha zna rech, kokad je uvik bijo daleko od nje), donijo bi zakon da se u pucskom ucsilishtu (osnovnoj shkoli) nastava odvija na mistnon govoru, a da se standardni rvacki ucsi ko i svaki ini pridmet. Pa lipo na Krku ditca zemljopis ucse na vejskom govoru, u Bednji na bednjanskome, a u Imackoj Krajini na shchakavskoj ikavici. Ne mere incsije; noshnja, obicsaji i dio uljudbe more se strpat u KUD-ove. A kako tjesh govor u KUD? Da se redovito sastaju cslanovi kuda pa po jedno dva sata tevericse na, recimo, trogirskoj cakavici? To bi bilo isto kao kada bismo gangu strpali u notni sustav, pa ajde ko otje nek ganga. Malo morgen! Da se ja pitan, mistne daljovidnice i krugovalne postaje, pajdo moj, govorile bi i slikale na mistnom govoru; a ne na englezkokrobatskom i obrnuto.

     Postoje, Bogu vala, obicsni pojedinci (nisu dakle jezikoslovni akademici, osim 3 iznimke) koji su dio zsivota potroshili kako bi barem odgodili smrt niekoga govora. To su sakupljacsi ricsi, pisci ricsnika niekih govora. Njima hrvatsko jezikoslovlje duguje veliku zahvalnost.
Najvishe se tih ricsnika pojavilo, naravski, nakon stiecanja nezavisnosti. Evo ih (ne tvrdim da su svi navedeni):

1. Baničević, don Božo: Rječnik starinskih riječi u Smokvici na Korčuli, Župni ured Žrnovo,
    Korčula, 2000.
2. Čuljat, Marko: Ričnik ličke ikavice, Lik@ press, Gospić, 2004.
3. Geić, Duško - Slade Šilović, Mirko - Vidović, Radovan: Rječnik trogirskog čakavskog
    govora, Trogir 1994.
4. Gusić, Ivica – Gusić, Filip: Rječnik govora Dalmatinske zagore i Zapadne Hercegovine, vl.
    naklada, Zagreb, 2004.
5. Hraste, Mate – Olesch, Reinhold - Šimunović, Petar: Čakavisch-deutsches Lexikon, I-III,
    Köln - Wien 1979-1983.
6. Japunčić, Mile: Taslak - rječnik Sv. Roka, vl. naklada, Zagreb, 1998.
7. Jakšić, Martin: Divanimo po slavonski, Pergamena, Zagreb, 2003.
8. Jurišić, Blaž: Rječnik govora otoka Vrgade, I-II, Zagreb 1966-1973.
9. Kadić, Marko: Rijetke i zaboravljene riječi hrvatskog narodnog govora u Slavoniji, separat
    Godišnjaka 9, Vinkovci, 1980.
10. Krstić, Kruno: Rječnik govora zadarskih Arbanasa, Mjesna zajednica Arbanasi, Zadar, 1987.
11. Lipljin, Tomislav: Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora, Varaždin 2002.
12. Magner, Thomas F. i Jutronić, Dunja: Rječnik splitskog govora, Zagreb - Dubrovnik 2006.
13. Maričić Kukljičanin, Tomislav: Rječnik govora mjesta Kukljica na otoku Ugljanu, Matica
      hrvatska Zadar, Zadar, 2000.
14. Martinović, Žarko: Rječnik iškoga govora, Zadar 2005.
15. Matković, Dinko: Rječnik frazema i poslovica govora Vrboske na otoku Hvaru, Jelsa 2004.
16. Mihulja, Ivan: Rječnik omišaljskoga govora, Rijeka - Omišalj 2006.
17. Moguš, Milan: Senjski rječnik, HAZU – MH Senj, Zagreb – Senj, 2002.
18. Mohorovičić-Maričin, Franjo: Rječnik čakavskog govora Rukavca i bliže okolice, Rijeka -
     Opatija 2001.
19. Piasevoli, Ankica: Rječnik govora mjesta Sali na Dugom otoku, MH, Zadar, 1993.
20. Piccoli, Agostina – Sanmartino, Antonio: Dizionario dell'idioma croato-molisano di
     Montemitro / Rječnik moliškohrvatskoga govora Mundimitra, Fondazione „Agostina Piccoli” –
     Matica Hrvatska, Montemitro – Zagreb, 2000.
21. Radulić, Ladislav: Rječnik rivanjskoga govora, Zadar 2002.
22. Roki, Andro - Fortunato: Lîbar Vīskiga Jazìka, priredio Tomislav Roki, Toronto, 1997.
23. Sabol, Mijo: Rječnik kajkavskih riječi Đelekovca i okolice, Koprivnica 2004.
24. Sokolić-Kozarić, Josip - Sokolić-Kozarić, Gojko: Rječnik čakavskog govora Novog
     Vinodolskog, Novi Vinodolski 2003.
25. Šamija, Ivan Branko - Ujević, Petar: Rječnik imotskoga govora, Zavičajni klub Imoćana,
     Zagreb, 2001.
26. Šimunović, Petar: Rječnik bračkih čakavskih govora, Supetar 2006.
27. Takač, Ferdinand: Rječnik sela Hrvatski Grob, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
      Zagreb, 2004.
28. Tičić, Ante: Rječnik govora mjesta Povljane na otoku Pagu, Zadar 2004.
29. Večenaj, Ivan - Lončarić, Mijo: Rječnik govora Gole, Zagreb, 1997.
30. Vuković, Siniša: Ričnik selaškega govora, Laus, Split, 2001.
31. Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, 1-10, A-poniznomolben (još
     nedovršen), Zagreb 1984-2005.
32. Nimško-gradišćanskohrvatsko-hrvatski rječnik, Zagreb - Eisenstadt 1982.
33. Gradišćanskohrvatsko-hrvatsko-nimški rječnik, Zagreb - Eisenstadt 1991.

     Znacsi od 33 ricsnika, 5 ih je objavljeno za one drzsave. To dostatno govori.
Gotovo svi ricsnici plod su osobne zauzetosti i pregnutja, a ne osmishljeni naumi hrvatskih jezikoslovnih i inih ustanova. I to dostatno govori.
Naslov: Bejska Tramuntana / Beli - Cafisole < Caput insulae
Autor: Trbotor - 16 Srpanj 2008, 00:01:16 prijepodne
Knjiga Nikole Velčića (rođen 1935. u Belom na otoku Cresu) Besedar Bejske Tramuntane plod je autorova višegodišnjeg istraživanja povijesne i kulturne baštine rodne Tramuntane. Zemljopisni pojam Tramuntana dijalekatska je izvedenica talijanske riječi tramontana (sjeverac), a označava sjeveroistočni dio otoka, tj. Beli i okolna sela - Vanjšćinu. Ovaj Besedar, kako piše autor u proslovu, "nije u potpunosti i rječnik kojim se danas služe preostali žitelji Bejske Tramuntane, već kojim su se oni služili do nešto malo iza II. svjetskog rata, kada u njega počinju ulaziti i riječi hrvatskoga književnoga jezika." (A)

http://kulturna-dobra-pgz.posluh.hr/cres/beli-smj.htm (http://kulturna-dobra-pgz.posluh.hr/cres/beli-smj.htm)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k) - Ki nan ča more?
Autor: Trbotor - 16 Srpanj 2008, 00:05:06 prijepodne
    * J. Hamm, M. Hraste, P. Guberina: Govor otoka Suska. Hrvatski dijalektološki zbornik 1, Zagreb 1956.
    * M. Hraste, P. Šimunović, R. Olesch: Čakavisch-deutsches Lexikon, Band I-III, Köln-Wien, 1979 - 1983.
    * M. Kranjčević: Ričnik gacke čakavščine. Čakavski sabor, Otočac 2003.
    * B. Matoković-Dobrila: Ričnik velovaroškega Splita, Denona, Zagreb 2004.
    * A. Roki-Fortunato: Libar Viškiga jazika. Libar Publishing, Toronto 1997.
    * P. Šimunović: Rječnik bračkih čakavskih govora, Brevijar, Supetar 2006.
    * N. Velčić: Besedar Bejske Tramuntane. Čakavski sabor i Adamić d.o.o, Cres-Lošinj 2003.
    * R. Vidović, J. Božanić: Čakavska rič, vol. 1.- 34., Književni krug Split 1967-2006.
    * M. Yoshamya: Rječnici istočnog Kvarnera (Baška, Rab, Vinodol) - rječnik, gramatika i kultura, knj. 1, Zagreb 2005, knj. 2 u tisku 2008.

Naslov: Odg: Hrvatski dijalekti umiru sami
Autor: Zavelim - 16 Srpanj 2008, 09:07:20 prijepodne
     Da ja iman vlast (tako je moj kleti chacha zna rech, kokad je uvik bijo daleko od nje), donijo bi zakon da se u pucskom ucsilishtu (osnovnoj shkoli) nastava odvija na mistnon govoru, a da se standardni rvacki ucsi ko i svaki ini pridmet. Pa lipo na Krku ditca zemljopis ucse na vejskom govoru, u Bednji na bednjanskome, a u Imackoj Krajini na shchakavskoj ikavici. Ne mere incsije; noshnja, obicsaji i dio uljudbe more se strpat u KUD-ove. A kako tjesh govor u KUD? Da se redovito sastaju cslanovi kuda pa po jedno dva sata tevericse na, recimo, trogirskoj cakavici? To bi bilo isto kao kada bismo gangu strpali u notni sustav, pa ajde ko otje nek ganga. Malo morgen! Da se ja pitan, mistne daljovidnice i krugovalne postaje, pajdo moj, govorile bi i slikale na mistnom govoru; a ne na englezkokrobatskom i obrnuto.

Slažem se s ovizin. Nego ako bi u Imockome (ili Imackome???) u pučkoj bila imocka/imacka (ili imocko/vrbaška???) šćakavica bi li tribalo prije toga standardizirati jezik? Bi li bilo kacijola ko u Grubinama ili kacivola ko u Drumu, pamidora ko u Grubinama ili kamidora ko u Drumu? Bi li bilo iđen ća ili iđen ćala?
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 16 Srpanj 2008, 09:34:43 prijepodne
Iako svaka standardizacija potire razlike dojma sam da je situacija takva da bez nje nema spasa za dijalekte jer ih se jednostavno neće moć dobro naučiti kod kuće pošto će članovi obitelji biti i te kako kontaminirani što općim hrvatskim standardom što anglizmima. Zato bi tribalo dobro pogledati nekadašnje (ne sadašnje) granice dijalekata, bar približno. Ne znam zapravo di u razlikovnosti stat? Bi li Zagvozd s Grabovcem i Šestanovcem bio jedan standard, a Imocki oko Polja drugi? Ili sve jedan? Ili bi čak tribalo reći da cili Imocki s Bekijom (Posušje i Grude) bude jedan standard. No onda je problem s talijanizmima jer njih priko granice nema. Bar ne toliko koliko kod nas. Ako pokušavamo spasiti što više oblika imamo problem ogromnog broja standarda, dakle puno rada i truda i što je najgore puno potrošene love. Zatim učitelji praktično mogu biti jedino domaći ljudi. Kako to uskladiti za zakonom o jednakosti pri zapošljavanju? U Zagorju i općenito na zapadnim stranama države dijalekti se strašno razlikuju jedni naspram drugih, čak kad idete iz sela u susjedno selo (Bednja) jer su to od davnina postojane populacije. No kod nas novoikavaca, dinaraca, Bunjevaca, Ercegovaca, Vlaja i kako li nas sve već zovu na ogromnom teritoriju razlika je malena naspram ovizi privi. Jednostavno zatp što smo se u zadnja četiri stolića raširili ko gliste poslin kiše s malog početnog područja i u nekoliko valova. Kod nas je veliku ulogu u ujednačavanju odigrala i Kačićeva Pismarica. Da je bilo nju uzet za temelj standarda?
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 16 Srpanj 2008, 09:37:31 prijepodne
Tu je i famozna knjiga fra Silvestra Kutleše "Život i običaji u Imockoj krajini." cila napisana na imockoj ikavici. Iz nje se lako more izvuć standard.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 16 Srpanj 2008, 09:40:56 prijepodne
Šta s bauštelskim i gastabajterskim germanizmima? Bi li oni ulazili u standard?
Naslov: Crkveniški besedar
Autor: Trbotor - 16 Srpanj 2008, 19:33:43 poslijepodne
http://www.vinodol.org/uvod_1/virknji/dusper_bes/pag/dusp_01.htm (http://www.vinodol.org/uvod_1/virknji/dusper_bes/pag/dusp_01.htm)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 16 Srpanj 2008, 23:05:56 poslijepodne
Da ne navadjam sve prija upisano i tako opteretjujen besidishte...

Kod mene se recse "Imacki". "Imotski" vech zucsi gospocki.
Mozsda nije uputno govoriti o standardizaciji govora, pa tju rabiti "standardizaciju".
Naravno, moj pridlog (da se pitan) mozsda je ispa u bisu i jadu, ali kad bude stani - pani, zashto bi to bilo nemoguche provesti. Dakle, pustimo ricsoslovne inacsice (istoznacsnice), one su najmanja tezskocha. Ako je ucsitelj iz Grubina, pridavat tje "kacijolu", oni iz Druma - "kacivolu", a ako bi bijo iz mog sela, pridava bi jin "kancijólu". U udzsbeniku tje, naravno, pisati "varjača", "kuhača", "kutljača" ili "zaimača" (sve standardne). Budimo realni: standardizirati sve govore u sva tri naricsja (shtokavsko, csakavsko, kajkavsko) i pisati udzsbenike na svakom "standardu" u RH ovakvoj kakva je - csista je fantastika. Pa mi, u sveobtjoj pomami nakladnika, nismo sposobno napraviti ni jedinstvene i vrstne udzsbenike za postojechi standard. Dakle, shto se zapadnoga naricsja ticse (mladja ikavska shtokavica), ono je u biti podlogom postojecheg standarda (bolje recseno: tribalo je biti, nije uzeta ikavica). Razlike na pr. skladnje i sprezsnje u odnosu na standard zanemarive su. "Standardizacija" bi govor ushkopila. Ako u jednom selu reknu "daidzsa", a u drugom "ujak" - nema se tu shto standardizirati - "standard" je i jedno i drugo.

Shkolci (u najmanjem oni do petog razreda) u Imackon, Poljicima, Najiji tribali bi Kutleshu, Ivanishevicha (prima mom mishljenju njegova "Poljica" kao narodoslovna knjiga josh nije nadmashena) i Mikulicha (pra Martina) znati, ne tju rech, napamet. Nije li sramota (ne znan csija, mozsda malo i moja) da za Kutleshu prvi put csujen prija 15-ak godina? Mi smo ucsili narodne pisme iz Vuka i ostali vucsicha, a posvemno najbolja knjiga hrvatskih junacskih pisama je Kutleshina "Junacske narodne pjesme iz Imotske krajine" (1939.). Moje je chacha godinan kuka i spominja niekakv "Pismar" (kojeg je dobijo još za stare Juge), kako mu ga je jedan csovik odnijo i vishe ga nije vratijo, i stalno spominja "Zsenidbu Komljan Barjaktara". Obasha ja cili Zagreb, pokupova sve te knjizsurine od N. Andricha (valjda 6 Maticsinih svezaka) pa nadalje, sve mu procsita, ali nije to to, nema one o Vucskovichu starcu koja se gusli ne jednu nego za dvi vecseri. I undan devedeseti nabasan na Kutleshu u prietisku MH iz Imackog (1993.). Chacha pita je su li pisme u dva stupca, i odman je sve bilo jasno.

Kacsich je nieshto ino. U nas nitko Kacsicha guslijo nije.

Ima dosta i sudobnog knjigopisja na nashem govoru, koje bi ditca tribala csitat.

E sad, u csakavaca, a pogotovo u kajkavaca, stanje je, rekli bi puliticsari, slozsenije. Nu, kako tu nisan doma, ne bi nishta pridlaga.

Naravno, slazsem se s tvrdnjom da se govor tezsko ucsi ako ga u kutji nije; jezik (govor) se sisa s majcsinim mlikon, a ako se u kutji govori "televizijski" - trebi ga vucse! I da skratin, kad san vech izpa vako dug (na primiru Imackog):

1. ditci se u pucskom ucsilishtu nastava odrzsava na shchakavskoj ikavici sa svin ricsoslovnim i slovnicskin osobinan koje su tomu "organskon govoru" svojstvene (udzsbenici su, naravno, na standardnom jeziku),
2. mistna krugovalna postaja odashilje na shchakavskoj ikavici,
3. a i pratri bi mogli pridikat po nashki.

A i ovo bi besidishte tribalo "dati svoj obol". Moglo bi prvo pocset. Evo bash tju malo produmat kako bi to tribalo zaoposumit.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 17 Srpanj 2008, 03:46:00 prijepodne

Citat:
Šta s bauštelskim i gastabajterskim germanizmima?

Citat:
trebi ga vucse!

00:21

http://www.clipfish.de/player.php?videoid=Mjk3MXw1&cat=8 (http://www.clipfish.de/player.php?videoid=Mjk3MXw1&cat=8)

Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 17 Srpanj 2008, 21:58:51 poslijepodne
http://www.nsk.hr/Info.aspx?id=175&hid=218 (http://www.nsk.hr/Info.aspx?id=175&hid=218)
Naslov: Odg: Iztocsni macs
Autor: belevarac - 27 Srpanj 2008, 22:13:25 poslijepodne
Shto je ovo, nigdi zsive dushe!

Da se ne zaspe, evo jednoga bisera (N. Opacsich u Vijencu o pisaniji u JL):

... U broju od 23. lipnja 2008. (str. 28, rubrika Komentari) piše Ivan Zvonimir Čičak: »Slušali smo domoljubne pjesme uključujući i onu 'U boj, u boj' (... mač istoka, braćo, nek Turčin zna kako mremo mi ...), što je početak završne arije iz opere 'Nikola Šubić Zrinski' koja je postala bojni poklik hrvatskih navijača.« ...

...Jedni su (oni koji se »razumiju« u ideologiju) mislili da je to mač istoka, a drugi, bliži valjda rodnoj grudi, mač i stoka...

Ako je "macs istoka", mogao bi biti srbski, a i turski. "Bratjo, vadite, srbski macs, nek dushman znade kako mrimo mi!"

A shto tjesh, "tok" se niekako slabo vishe rabi, a Hugo ga Badalich bash metnijo u refren.

Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 31 Srpanj 2008, 20:32:45 poslijepodne
Rakitjane zezaju jer govore na pr. vako:

"Popi tju josh jednu Kokàkolu, pa idjen svojon kutji."

Ova mi je Kokàkola simpaticsna, ali ovo "svojon kutji", a Rakitjani su stvarno tako govorili ("govorin svojon zseni ..."), doista mi je jako neobicsno. Ne znam da se igdi vishe u Z. Hercegovini ili I. Krajini tako govori. Je li to rakitski jezicsni endem, zna li tko shto o tomu?
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Insomnia - 31 Srpanj 2008, 22:11:53 poslijepodne
zanimljivo je to. "svojon" bi tribalo bit "svojom" (čime? svojon metlom).
mislim da se ne govori samo u rakitnu, čujem to prečesto kad kažu, na primjer: sad moran svojon ženi ;D

šalim se, ali samo za ovo potonje, uistinu čujem i ja to "svojon kući" i to ne od rakićana, već od sovićana, na primjer.
mislim da je samo zbog lakoće izričaja, na kraju riječi se jezik opusti i ispadne to što ispadne...
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 05 Kolovoz 2008, 11:24:25 prijepodne
Jesu li austrijski mirnici (geometri) grishili, i koliko?

Ako otvorite poveznicu

http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/3felmeres.htm (http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/3felmeres.htm)


i kliknete „Mostar“ ucsitat tje vam se austrijska vojna karta radjena 1895., koja pokriva podrucsje od Blata n/C do Mostara i od Posushja do Mljeta. „Ćiro“ je stigao do Csapljine, taman prieshao granicu, a kad tje do Plocsa, kojih josh uvik nema, ne znam. Opuzen je josh uvik Fort Opus. Uzput, vidu se i gdi izlazi i kuda prolazi granica izmedju Hrvatske i BiH na podrucsju Kleka, i da je BiH-„teritorijalno more“ koji metar od obale Malostonskog zaliva. Cesta Mostar – Shiroki (koji u smislu „Lishtica“ nije ni postojao) – Posushje – Imotski poshla iz Mostara uza Zsovnicu pa zapela, a onda opet od Zsovnice (pishe Han Zsovnica) se pruzsila do Knezspolja (Knezpolja), a odatle do Imotskoga ajde turskim putim, tisnim klancim. A od Imotskog (koji se vetj gotovo 200 godina nauzsivao u Austriji – nikad vishe drzave ko shto Avustrija bishe, govorila je moja baba) pruzsila se testa skroz do Ljubushkog (a priko Gruda – Gude imale cestu prija Shirokog!), a otolen priko Csitluka do Mostara.

E, ali nisam mislio o tomu. Gledajuchi sve te ucrtane konjske, a borme i nieke pishacske, pute, koje bar u dilu gdi sam rodjen, vrlo dobro poznajem, nisam se mogao nacsuditi toj austrijskoj tocsnosti. Ali kad pocseh csitati mistopise, grishka (ili „grishka“) do grishke. Je li moguche da su ti tocsni austrijski csasnici toliko grishili. Zamishljam, kad su doshli, jamacsno su jamljali domacje ljude i pitali ih kako se shto imentuje, pa zapisivali. Mozsda je koji od njih i pismen bio, pa im je mogao i napisati. Kako god bilo, postavlja se pitanje zashto se nieki mistopisi, goronazivi i vodonazivi razlikuju od danashnjih. Zashto bi Austrijanac u posushkima upisao „Vinjani“, a u imotskima „Vinjane“? Zashto bi upisao „Cerne lokve“ (Crne Lokve), i zashto bi mu tu nesamoglasno „r“? Zashto „Podbabje“ (Podbablje) bez jotacije? Je li moguche da su sve to grishke, da su Austrijanci krivo csuli? Zashto jednom pishe Soldi (danas: Solde, te Skoki, Vukoji), a drugi put Solde? Ja znam da u jednom slucsaju nije grishka: izpod Shirokog, kod Mokrog, upisan je „Čerin gaj“, koji je danas „Cserigaj“; nema dvojbe da se prije zvao upravo „Cserin Gaj“. Tko to ne zna, mislio bi da je grishka.

Evo, onda, niekih – nazovimo ih tako – razlika (o „č“ i „ć“, „ž“ i „z“, „š“ i „s“, ne tju voditi racsuna, jer bi grishke tu tribale biti ocsekivane):

1. „Crveni grn.“ (Crveni Grm) – ocsito je zapisivacs unio „Crveni grm“, a onaj koji je sve to skalupio
za tisak, shvatio je ovo „grm“ kao kraticu „grn.“, pa mu je ispalo kao „Crveni Gornji“.
2. Milotina“, „Pod Milotinom“ (Miletina) – zashto bi dvakrat istovitno pogrishio?
3. Motokita“ (planina iznad Vrgorca)
4. „Crnjac grn.“, „Crnjac dl.“ (Crnacs) – ovo je znakovito; zashto bi „n“ minjao u „nj“, te „cs“
u „c“? Uzto, i u gornjim i u dolnjem postoji prizime Crnjac.
5.  „Dobrkovac grn. i dl.“ (Dobrkovichi)
6. „Sljišković“ (Slishkovichi), otkuda nebcsenje u „lj“?
7. „Gerljusić“ u Zavojanima 2x, te „Garljusić“ (iznad „Motokite“) – zar to nisu „Grljushichi“, pa opet
imamo neslogotvorno „r“ kao u „Cerne lokve“?
8. „Medidović“ (Medovichi) – jamacsno nije grishka, jer su se danashnji Medovichi niekad zvali
„Med(v)idovichima“ po znanom prizimenu; pa je doshlo do kratjenja.
9. „Brotnje“, 2x; i sam sam csuo poniekad da tko kazse „Brotnje“ umisto „Brotnjo“
10. „Lagaruža“ (zar nije „Logarusha“ prima Logarama?)
11. „Orljač“ (mislim da to brdo Raos zove „Orljacsa“)
12. „Rastovač“ (Rastovacsa), „Cerovi dol“ (Cerovi Doci), „Veljači“ (Veljaci), „Krstelice
&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;(Krshtelica, Krishtelica)
13. „Sv. Juro“ (Sv. Jure, vrh Biokova), „Kuševac“ (V. Kushanovac, vrh Rujna), „Trtra“ 2x (Trtla, vrh i
brdo iznad Buhova – csudno da je upisano „Buhovo“, a ne „Bovo“)
14. za divno csudo ima i tvorbenoga pravopisa: „Raztok, Podkraj, Biogradci“
15. nieka sela, zaselci, maale (mahale) nose prizimenska imena u jednini („Radišić, Biaković, Kolobarić,
Martinović, Ilić (Mostar), Ljubotić“), a nieka, „pravilno“, u mnozsini („Vašarovići, Tepčići, Hamzići, Čalići“)
16. Staru mnozsinu imamo u „Dragljane, Zavojane, Rašćane, Vinjane (imot.)“, ali ne i u
&nbsp; &nbsp; &nbsp; slucsaju Vinjana pos.

More li to tko protomacsit incsije, osim pricsom kako su grishke (utvrdjeno je gori kako barem dvi nisu)?
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 05 Kolovoz 2008, 14:20:24 poslijepodne
@belevarac

- Zanima me precizno značenje riječi - krčumat.

- Postupak kartiranja je složen. Mogućnosti greške su velike. Pogotovo u ono vrijeme. Broj osoba koji je uključen u postupak od prikupljanja terenskih podataka preko različitih etapa obrade do konačnog produkta je velik i uvijek se može potkrasti greška.
Za različita mjerila karata koje imaju različite namjene različita je i propisana tolerancija grešaka uključujući i greške u zapisu toponima.
Na poveznici iz prethodnog upisa je jedno od ranih ako ne i prvo izdanje, kasnija izdanja su ispravljala greške i pravila nove greške.
Kriterij točnosti je najmanji za vrstu karata u koju spada ova na poveznici, sudeći po području koje pokriva radi se o karti mjerila 1:200.000, a u takvih je tolerancija grešaka najveća, sudeći po odsustvu geodetske mreže kartografske projekcije radi se o civilnoj, čak onovremenoj turističkoj karti a u takvima se uklanjaju "slojevi" za moguće vojne i druge specijalističke namjene te se za područja mogućih sukoba čak i namjerno unose greške jer su lako i javno dostupne i imaju pri izradbi tretman robe široke potrošnje.
Najveću preciznost imaju ondašnje tkz. "osnovne" karte mjerila 1:50.000, za druge namjene su pouzdane austrijske katastarske karte 1:5000 pogotovo za toponime.
Svakako treba uzeti u obzir da ni mi danas ne razumijemo jasno svaki glas iz usta starije čeljadi i nesviklost ušiju austrijskog, češkog ili mađarskog mjernika u ono vrijeme bez obzira na stanje stomatologije i stanje zdravlja ostalog govornog aparata pučanstva na mjerenom području.

Kad si me već zabežurio, a imam drugog posla, evo ti navezak na jednu zanimljivu temu "Poštanska povijest BiH 1878-1918"; "Poštansko Područje Mostar" pa kome se da neka upoređuje nazive naseljenih mjesta na onoj karti s uredima vojnih pošta austrougarskih.
Nti oblak unjerski.

http://www.gacko.net/berislav_sekelj_4.htm (http://www.gacko.net/berislav_sekelj_4.htm)

ad. 1. „Crveni grn.“ (Crveni Grm) – more bit da je tamo i bilo štogod crveno nagrnuto, bijah tamo u razna godišnja doba, ne vidjeh crvena grmlja.
Ona točka iza grn. može biti puno prije topografski znak a ne razgodak unatoč korišćenju skraćenice grn. Crvenī gornje?


ad. 2. Milotina“, „Pod Milotinom“ (Miletina) – zashto bi dvakrat istovitno pogrishio?

Nazvat ću ovo repinjovačkim aeoe triftongom;  diftongom oe ili zasad o>e, i dan danas ga veoma često čujem u domorodaca. Na temi o repinjovačkom spomenuh repinjovački/repinjavački/repinjevački. Osobno, u trojbi između a,e,o u toponimu ili dijalektalnom izrazu, ako se ne radi o samoglasniku u prvom slogu, uvijek uzimam o kao izvorni. U ovom slučaju, mislim da su kasniji srpski mjernici, zapravo rvacki oduševljeni orjunaši rado pravili greške tipa Milo>Mile, sv. Stipan> sv. Stepan i slične a la Vuk Karadžić. Vidi na što me Radovan natra, dosad se moglo dovoljno jasno napisat samo Karadžić.
Nemam formalne lingvističke naobrazbe a lijeno mi je sad učit fonetiku i tražit isprid koje vrste suglasnika se ovo događa u govoru, ovaj nejasni izgovor aeo.

ad. 3. Motokita“ (planina iznad Vrgorca) - ja ovo poznam kao Matokit, čak i iz neke arhaične beletristike - zbirke pripovjedaka, iz koje se mogu sjetit samo jednog naslova "Vitinski lovac", ako znaš o kojoj se knjizi radi i auktoru/ima radi - objavi, bilo bi korisno jer, AFAIK, ima puno arhaičnih bekijskih izraza. o>a, kao pod 3.
Ovdje se kao i kod drugih oronima na području događa razlika između govornih i službenih kartiranih oblika i to ne samo u rodu nego i u padežu.
Nekad zapisani a nekad lokalni govorni oblik uzmu za naziv oblik koji je u vrijeme kartiranja ili danas najčešće u uporabi (pojava slična onim migavicama na drugoj temi).

ad. 4. „Crnjac grn.“, „Crnjac dl.“ (Crnacs) – ovo je znakovito; zashto bi „n“ minjao u „nj“, te „cs“

n>nj i obratno nj>n
Kao Sinjski koci na drugoj temi, i danas se na repinjovačkom čuje ova arhaična njokacija. Starija čeljad će i danas politički korektno afroamerikanca nazvati crnjcem. Vjerujem da je Crnjac izvoran (očuvao se u prezimenu npr.).
Sad je li kakav Čeh, Madžar jal orjunaš kasnije namjerno mutio, ne znam. Moguća je i slučajna greška i ostaje pitanje koju je grafiju koristio zapisivač i je li kakav topografski znak na cedilli ili kvačici mogao uzrokovati grešku.

ad. 5. „Dobrkovac grn. i dl.“ (Dobrkovichi) - sudeći po drugim toponimima, ne samo za naseljena mjesta, vjerujem da je Dobrkovac izvoran naziv za mjesto u kom su nekad (ne mora biti suvremeno vremenu kartiranja) živili Dobrkovci ili Dobrkovići ili neki Brko i nekoliko njih do Brke pogotovu ako ima kakav geomorfološki oblik kojeg bi narod zvao brkom (isp. obrva) ili toponim Brk ili da sadrži brk kao korijen.
Dobrkovac>Dobrkovići na prvu ukazuje na lako moguću oduševljenu panslavističku rabotu.

ad. 6. „Sljišković“ (Slishkovichi), otkuda nebcsenje u „lj“? - Ovdje se, vjerujem ne radi o l>lj, nego l>lj, od starih baba da se i danas čuti o, NHF, "Seri Sljiškovića" kojem je vjerojatni korijen sljiška (češći oblik sljiške "Iđen tražit sljiške/sljišaka") (isp. rišak - gomolj) koja se čuje i kao šljiška (valjda možeš izgovorit škafiškafnjak). Na području Tomislavgrada i Livna se čuje i sljiška i Sljiško od Sliško a, NHF, i Šljiško zbog čestog i anegdotalna govornog nedostatka nositelja tog prezimena, Šiške, navodno, često i u zamjetnu postotkiu šušljiču.
Promjena je u redu radi lakoće izgovora jer bi u drugom smjeru otišlo u Šljiške>Šljiškoviće - škafiškafnjak.

ad. 7. „Gerljusić“ u Zavojanima 2x, te „Garljusić“ (iznad „Motokite“) – zar to nisu „Grljushichi“, pa opet
imamo neslogotvorno „r“ kao u „Cerne lokve“?

Često u arhaičnim zapisima, stoji e ili a ispred r ako tu već nije neki samoglasnik. Prima vista ne vidim pravilnost.
Prdnuti/pardnuti/perdnuti.
Pojava se vuče od najstarijih župnih matica u dijelovima matica pisanim latinicom i za toponime i za imena i prezimena.

8. no comment

ad. 9. I ne samo Brotnje, naijani često osobna imena u nom. jed. završavaju na e. Došlo je dotle da se čuje čuđenje zašto Niko i Mirko nisu Nike i Mirke.

Anegdotalna nainska:

- Pazi Slavke, metak!
- Vala ti, Mirke, spasija si mi život.

Kao pod 3. najčešće rabljen oblik (ovdje vokativ jednine osobnih imena) sjedne na mjesto nominativa jednine.


ad. 10. „Lagaruža“ (zar nije „Logarusha“ prima Logarama?) - opet a>o ispred g. Ovdje najprije Lagaruša. Logaruža ne liči. Čitajući stare matice može se steći dojam da su župnici i kapelani namjerno zapisivali netočno neke riječi npr. prezimena za koja su možda vjerovali da potječu od moguće uvredljiva nadimka, opet NHF, lažota>Lažeta, lago>Lago>Lagarić>Lagaruša>Lagarušić
paralogic:: Vego>Vegarić><Vegar>Vegaruša

ad. 11. „Orljač“ (mislim da to brdo Raos zove „Orljacsa“) - opet je vjerojatno najčešće rabljen oblik zasjeo na mjesto nom. jed. ili je zapisivač iz takvog oblika sam krivo domišljao nom. jed. a nije bio vješt u čupanju nominativa od sugovornikah koji su se svemu čudili (mjerenju, intervjuima, anketiranju, etc.), znali i namjerno iz raznih pobuda govoriti nakrivo a o deklinaciji da se i ne govori.
Orlac. Orač. Orlovkuk. U korijenu je ora(o). "U (sic!) Brač, pod Orač, / ni o drvo ni o kamen". U višćičjoj pismici nije se čulo lj u Oraču, a na dostupnim kartama ni na otoku ni oko mista nikakva Or(l)(j)ača. U Orljačī. Iz ovoga je zapisivač mogao domišljati oboje kao nom. jed., jedva je pohvatao glasove a naglasci - ko te pita.


ad. 12. „Rastovač“ (Rastovacsa)
a/ domišljanje nominativa
b/ u jednoj fazi se izgubilo završno a
c/ topografski znak koji je u završnoj fazi zbunio operatera kao kvačica na c i naveo ga da odbaci a
d/,interakcijom službeno kartiranog i narodnog možda je nekad bio Rastovac
Mjerodavnim smatram najstarije župne matice.
 
„Cerovi dol“ - (Cerovi Doci) -
a/ ilirac zapisivač poknjiževnio po sebi, BTW & AFAIK tamo je samo jedan dolac i nješto vrtača dočića, skraćenica dol za dolce možda je bila na osnovnoj karti zbog drugih gustih kartografskih elemenata za to mjerilo.
BTW, na ovoj .jpg slici karte ja ne mogu pročitati je li malo sjevernije Konjovac (danas) ili Konjavac.

 „Veljači“ (Veljaci), „Krstelice“ (Krshtelica, Krishtelica) - opet osnovna karta i zbunjujući topografski znak na mjestu dijakritičke kljuke, vid ću izgubit.

Kad bolje pogledaš - baš piše Veljaci a ne Veljači, kljuka na č koju ti vidiš sastoji se od jedne zgrade (backslash) i dijela crte koja označuje rub šume (slash).

Ne ću se više s ovim gnjavit. Dangubno. Vidgubno.

I u austrijskoj pedanteriji rukopisno a je često i lako moglo biti prepisano kao o i obratno.
Postoji čitav niz tipičnih rukopisnih zamjena slova. Znaju ih oni koji su čitali stare župne matice na latinici.
Arvatica, bosanica je puno jednostavnija i čitkija bez obzira na različitosti (čitkost, urednost) kod svakog pojedinog zapisivača i stanje papira matice.

Edit:

Upis započet prije i završen prije čitanja kraja prethodnog upisa. Neš ti priše.

16. Staru mnozsinu imamo u „Dragljane, Zavojane, Rašćane, Vinjane (imot.)“
- sindrom Istanbul. I-stein-bul znači "idemo u grad". Nije stara množina nego - iđemo u/na Dragljane, Zavojane, Rašćane.
Zasjedanje najčešće rabljenog oblika na nom. jed.
Na istom području je vokativ jednine osobnih imena zasjeo na misto nom. jed pa su mogli i nazivi mjesta.
Pazi, Mirke, metak!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 05 Kolovoz 2008, 16:02:04 poslijepodne
- Zanima me precizno značenje rijeći - krčumat.

1° natezati se, potezati se, csupati se s kim  2° priepirati se, svadjati se

Citat:
ad. 2. Milotina“, „Pod Milotinom“ (Miletina) – zashto bi dvakrat istovitno pogrishio?

Nazvat ću ovo repinjovačkim oe diftongom / dvoglasom oe ili zasad o>e , i dan danas ga veoma često čujem u domorodaca. Na temi o repinjovačkom spomenuh repinjovački/repinjavački/repinjevački. Osobno, u trojbi između o,e,a u toponimu ili dijalektalnom izrazu, ako se ne radi o samoglasniku u prvom slogu, uvijek uzimam o kao izvorni. U ovom slučaju, mislim da su kasniji srpski mjernici, zapravo rvacki oduševljeni orjunaši rado pravili greške tipa Milo>Mile, sv. Stipan> sv Stepan i slične a la Vuk Karadžić. Vidi na što me Radovan natra, dosad se moglo dovoljno jasno napisat samo Karadžić.
Nemam formalne lingvističke naobrazbe a lijeno mi je sad učit fonetiku i tražit isprid koje vrste suglasnika se ovo događa u govoru, ovaj nejasni izgovor oea.

Ako je ishta u ZH i imotskom govoru csisto, onda su to samoglasi. Ne bih razpravljao o dvoglasima. Mozsda bi tocsna zvukoslovna mirenja i zabiljezsila nieke prielaze i dvoglase, ali je nestandardnost izgovora samoglasa u ovom govoru svakako rubna i nije vridna razprava.

Citat:
ad. 3. Motokita“ (planina iznad Vrgorca) - ja ovo poznam kao Matokit, čak i iz neke arhaične beletristike - zbirke pripovjedaka, iz koje se mogu sjetit samo jednog naslova "Vitinski lovac", ako znaš o kojoj se knjizi radi voli bih da to objaviš o kojoj se knjizi i auktoru/ima radi, bila bi korisna jer, AFAIK, ima puno arhaičnih bekijskih izraza. O>A, kao pod 3.

U toj bi se knjizi, po mome, tribao spominjati "Malics", brdo kod Ruzsicha, gdi je fra Martin Mikulich dugo zsupnikovao. Kako nisam kod kutje, to ne mogu ni proviriti. Inacse je Mikulich podpuno zaboravljen, a napisao je, s jezicsnog i narodoslovnoga stajalishta, vrlo zanimljive knjige. Samo zahvaljujuchi pok. Ivanu Alilovichu i "Nashim ognjistjima" njegova su prozna dila (pricse) sakupljene u jednu knjigu ("Vitinski lovac i druge pricse", valjda). A ona meni josh zanimljivija i "zacsudnija" jest "Drveni strojevi", dobio je slucsajno od prijatelja (i to kao izdvojak, separat, iz "Dobrog pastira"). To je nieshto nevirojatno, ne znash koliko je fikcija, a koliko fakcija, a nashih (josh uvik zsivih, a i petstotinjak nezsivih) ricsi i izraza sijaset.

"Matokit" bi tribao biti od "monte acutis", a i je niekako oshtar, pa bi "Motokit-" bilo blizse lat. izvorniku
Citat:
ad. 6. „Sljišković“ (Slishkovichi), otkuda nebcsenje u „lj“? - Ovdje se, vjerujem ne radi o L>LJ, nego LJ>L, od starih baba da se i danas čuti o; NHF, "Seri Sljiškovića" kojem je vjerojatni korijen sljiška (češći oblik sljiške "Iđen tražit sljiške/sljišaka") (isp. rišak) koja se čuje i kao šljiška (valjda možeš izgovorit škafiškafnjak). Na području Tomislavgrada i Livna se čuje i sljiška i Sljiško od Sliško a, NHF, i Šljiško zbog čestog i anegdotalna govornog nedostatka nositelja tog prezimena, Šiške, navodno, često i zamjetnu postotkiu šušljiču.

Promjena je u redu radi lakoće izgovora jer bi u drugom smjeru otišlo u Šljiške>Šljiškoviće - škafiškafnjak..

Nisu mi pri ruci Mandichevi popisi iz 1743. i 1768., ali sam gotovo uviren da su u njima Slishkovichi (inacse, velik rod s maticom u Rashkoj Gori). Ne znam za oblik sljishke (ako to nije od shishke). Sklon sam virovati da je "Slishkovich" izvorno i da ga triba dovest u vezu s ricsi "slíshka" (mn. "slíshke"). ARj bilizsi rics "slïshka" >zsir; shisharka hrasta< u Dalm., dakle, KS naglasak. A znamo da imamo prizimena "Slíshko" i "Slïshkovich". Nisam iztrazsivao jesu li u krvnoj vezi, a u izkonoslovnoj svakako jesu. Jesu li "Slishke" nastali od "Slishkovicha" kratjenjem ili je bilo obrnuto, ne znam.  Medjutim, jedan mi je stari csovik iz Prchavaca rekao slidechu uspavanku: "Nini, sine, san te privarijo, privarijo, ne zaboravijo, iz ruke ti slíshke vodu pile, dushmanice pod nogan ti bile, nini sine ... I shto sad? Csovik zna pismu, ali shto su to slíshke pojma nema. Sve moje potrage da nadjem josh kakvu potvrdu, ostale su neuspishne. Ove "slishke" ocsito nisu "shishke" ni "zsirevi". Mislim da je to prastari naziv za "vîle", pa bi "Slishkovichi" bili "Vilovichi".

Citat:

ad. 9. I ne samo Brotnje, naijani često osobna imena u nom. jed. završavaju na e. Došlo je dotle da se čuje čuđenje zašto Niko i Mirko nisu Nike i Mirke.

Anegdotalna nainska:
- Pazi Slavke, metak!

- Vala ti, Mirke, spasija si mi život.

Kao pod 3. najčešće rabljen oblik (ovdje vokativ jednine osobnih imena) sjedne na mjesto nominativa jednine.
..

A ne, ne, ne! To ti ne virujem. Mirko i Slavko su u N (nazovnik, nominativ) sigurno kao u standardu. Medjutim, u R (rodniku, genitivu) dolazi do razlika, jer se u niekim dilovima ZH sklanjaju po zs. sklonitbi: Mirke, Slavke, Stanke. U N se to dogadja samo kod imena Pero, jer se recimo zapadno od sedla Vranich govori u N Pere ("nash Pere dosha"), a sve pod utiecajem imena Vice, Ante, Mate ...
Citat:
16. Staru mnozsinu imamo u „Dragljane, Zavojane, Rašćane, Vinjane (imot.)“ - sindrom Istanbul. I-stein-bul znači "idemo u grad". Nije stara množina nego - iđemo u/na Dragljane, Zavojane, Rašćane. Zasjedanje najčešće rabljenog oblika na nom. jed.

O ovome tjemo josh razgovarati.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 05 Kolovoz 2008, 16:29:05 poslijepodne

Mirko i Slavko > Mirke i Slavke.

Ne tvrdim za ova osobna imena da im je u Naiji (i na području od Naije pa priko Zabiokovlja i Bijakove i dalje na otocima) vokativ oteo nominativ, nego za najveću većinu ostalih a navedena su anegdotalna pošalica i ruganje toj pojavi u govoru.
Zašto to ne bi bio slučaj i s kakono ti pišeš - mistopisima?

Ajmo reć da nemam vješto uho i da je priča o dvoglasima promašena. Ajmo precizirat.
Samoglasnici a,e,o se na podneblju o kojem govorimo pojavljuju (osim u prvom slogu rjeđe) u toponimima jedan umjesto drugoga i trećega kod različitih a često i kod istog govornika.
Ne vjerujem da mi je sluh toliko loš da čujem kako kad i kako od koga:

Cerovi Doci - Ceravi Doci  (gdje nema dvojbe da je drugi oblik nepravilan - ali čuje se)

Repinjavača Repinjevača Repinjovača

(aha! evo ga i u prvom slogu, je li to taj izuzetak koji potvrđuje pravilo)

Zavelim Zevelim (nebitno za primjer ali čulo se i čitalo i Zavelin i Zevelin)

(očito nije jer evo još jedne)

Puteševica Poteševica (Putoševica Putošovica)


Koliko tu utjecaja ima standardizacija i na koje riječi, ne znam, i ne znam zanima li ikoga.
Npr. strandardni gl. rasti i lokalni resti
(izmjenično a i e u prvom slogu - počinje izgledati da ima dovoljno slučajeva na prvom slogu da bi se izdvajalo ili naglašavalo kao rijetkost).


Dragljane, Zavojane, Rašćane i stara množina

Ako su ta mjesta točke na nekom putu (itinereru) u izričaju je: - Iđemo na Dragljane, Zavojane, Rašćane...
rjeđe ili nikako: - Iđemo priko Dragljana, Zavojana, Rašćana...
Stojim uz raniju opasku vokativa na mjestu nominativa kao i kod najveće većine osobnih imena i to je baš najjače izraženo u govoru područja Dragljana, Rašćana, Zavojana.

Ranije spominjana sliška, sljiška - je spominjana u značenju jestivog gomolja slična rišku, nikako kao žir ili šiška hrastova.

Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 05 Kolovoz 2008, 20:50:36 poslijepodne

Još o pučkoj sklonidbi osobnih imenica s otoka priko Bijakove do Nahije


Ženska pučka osobna imena s dočekom na -a: Ana>Ane, Mara>Mare, Ljuba>Ljube, Iva>Ȉve...

Muška pučka osobna imen s dočekom na -o: Anto>Ante, Mato>Mate, Ivo>Îve...

Od Zabiokovlja pa dalje na sjever u nominativu jednine je preživio Ivo a ostali su svi uzurpirali nominativ jednine najčešćim uporabnim oblikom - vokativom jednine s dočekom na -e.

Nema razloga da se isto ili slično ne događa s toponimima.
Ne znam postoje li objavljeni stručni radovi o pučkoj sklonidbi sklonivih vrsta riječi na području o kojem govorimo.

Ne vjerujem da su timovima mjernika na terenu bili pridruženi lingvisti niti da su se mjernici mučili oko padeža s pukom koji ne razumije sklonidbu ili je ne razumije na način na koji je razumije zapisivač.

Za namjenu za koju su topnimi bilježeni, zapisivači su smatrali da imaju zadovoljavajuću točnost.
Briga se topnika (pješaka, zrakoplovca) kako se točno zove, koordinate pašu, ime sliči, žeži Miško.

Prezimenski toponimi koji se pojavljuju negdje u jednini a negdje u množini ovise o zapisivaču slično kao kod zapisa u starim župnim maticama.
E sad, ostaje sumnja da je tamo gdje je zapisana jednina bila samo jedna obiteljska zajednica (zadruga) unatoč topografskim oznakama za više zgrada od kojih druga, treća i naredne ne moraju redom biti gospodarske zgrade.
Možda se takav jedninski oblik utvrdio u narodu prije kartiranja.
Vrijedilo bi malo prekopati arhive i podatke o načinu i vremenu kartiranja, odgovarajućim pravilnicima i terenskim naputcima sa strane toponimije.

Očita sklonost kartografa je bila da zaseoke nazovu po većinskom prezimenu, sad je li to bilo tako regulirano kakvim pravilnikom ili naputkom, vrijedilo bi vidjeti.

Toponime, kao ni ostale podatke s karata ne držim svetim slovom [Kartu čitaj, staru čeljad pitaj]

Navest ću po sjećanju neke marginalije istraživanja o Jurjevićima, toponimima Kreševske povelje, geneaologiji Jurčevića, tezama o eksteritorijalnoj pripadnosti nekih mjesta starohrvatskim župama (Gorska, Imota, Gorimita).

Na jednoj sekciji vojne karte bilo austrijske, bilo VGI, bilo NATO, mogu se naći šestori Jurčevići odbrojčani u uglatim zagradama na NATO karti po pravilu od juga na sjever pa od istoka na zapad. Tako su, ako me sjećanje još služi, rekognosciranjem na terenu nađeni slijedeći nazivi od juga prema sjeveru:
Jurčevići [1] - zapravo zaselak Potklanac ili Podklanac u selu Studenci (Lovreć, Imotski) iznad kojeg postoji klanac i greda a susjedni zaselak na zapad se zove Podgreda i iznad njega je stvarno geomorfološki oblik koji se zove greda i kojeg mještani zovu Greda a visoravan iza nje zovu Zagreda ili Za Gredon a na ovom trećem premjeru austrijskom u 1:200.000 za Podgredu stoji Pripus a može se povezati s prezimenom Bartulović u starim maticama i u pučkoj predaji u obliku Pripuz a sa skenirane karte nevješto oko može pročitati i Privus.
http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/200e/35-44.jpg (http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/200e/35-44.jpg)
Jurčevići [2] - zaselak Podjagnjik u selu Velika Vinica (Tomislavgrad, koja je BTW. na karti samo Vinica, a u zapadnijem Aržanu postoji zaselak Mala Vinica) iznad zaselka Podjagnjik postoji bunar Jagnjik i najmanje dvije terasaste obradive ograde koje se zovu Jagnjik. Začudan i neočekivan korijen jagnj umjesto janj.
Stanovnici okolnih zaselaka na Studencima znaju ih nazvati Donjim[1] i Gornjim[2] Jurčevićima po pravilu da je Gornje ono odakle sunce izlazi u odnosu na Donje kamo sunce zalazi u odnosu na Gornje (usporedi Gornju i Donju Luku u Makarskoj, Gornja je i danas gradska luka a Donja je danas gradska plaža od Sv. Petra do hotela Meteor).
Jurčevići [3] - zaselak Trnova Dola ili Trnova Dolina u selu Velika Vinica. E sad oni okolni bliži zaseoci opet ove [3] znaju zvati Gornji a one [2] Donji, a ovi su [3] i na prilično većoj i očitoj nadmorskoj visini, one makarske luke su obe na nuli, ovi pod [2] su na manjoj n.m. od onih pod [1]
i tako dok imaš goriva i volje do [6] i još huđe i još luđe.

Ako ti se da s tim zabavljat imaš dobre baze toponima s WGS84 koordinamatama i u UTF-8 i u ASCII/ANSI zapisu, javno dostupne za download u američke vojske na
http://earth-info.nga.mil/gns/html/namefiles.htm (http://earth-info.nga.mil/gns/html/namefiles.htm)
pa možeš koordinate unositi na
http://maps.google.com (http://maps.google.com)
na satelitske snimke i razgledati suvremene greške i odstupanja imena iz namefiles i pučkih naziva, koliko se mogu sjetit dobar dio Imotske krajine, okolica Livna kao i okolica Mostara imaju tamo 60-centimetarsku rezoluciju satelitskih slika (1 piksel 60 cm).
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 06 Kolovoz 2008, 20:00:38 poslijepodne

Gornje Tučepi - izgleda da se zavadilo samo sa sobom u rodu, broju i padežu.


Prispodoba o primijenenoj etimologiji


U ono vrime, a biše baš nikako po svetom Stipanu, pricvljilo, oči iskaču, zvizdan Božiji, u jednom mistu u Zagori trevi Čmate Čimu u misnoj gostijoni i prikrsti se:
- Ujmoca, ojmisusovo ti, štaš ti ovdek, ali nisi sženon i zdicon namoru?
- Nbalo te more, da te nbalo! Štaš pit? Mala! Ta ću ti ja dolika, moj Čmate? I ta će meni more? Drčina naresla, zaopućena, ko da nemogu i sama bit na moru, e, al Čima ji moja ne pušća same, oće ona sve na oku i na uvu imat. A probrala misto. Nabilo kuće, susid deseterici susida more iz svoje kužine privrćat ribu da ne zagori, tavan drveni, krevet rasklimat, sve škripi, ne meš da prostiš ni dužnosti obredit od ruga i da te po mista ne čuje...
- Ali ti to još moreš!?
- Mrš! Smradu. Gori san ja šta ti svašta pripovidan. Tako mi i triba. E, tišma na noj plaži, nemaš di veze bacit, svit po tebi gaza, vriva povazdan i posvunoć, reve mlađarija na svizin jezicin svita do zore. Akoš uteć malo dalje, jesi li pomaka avuto, moli Boga da ga imaš di ustavit dok ima bemzine. Mala, daj dvi ladne, iz vode, đava ti ondijo vližder. E, poček, uteka san kad mi je u pivu na plaži upa nokat od jedne vine gospojice. Vina, a podastriza čampre među nikin sviton, nba jon ja pas mater šta je nije ničem naučila. Đava ti odnijo more, da znan di mu je čep, toga mi, zaronijo bi i iščupa ga da izduši. Malaa!! De naplati!
- Šta ti je? Di ćeš? Bog s tobon!
- U Tučepe. Vrcon. Tu je čep! Tu su čepi! Sve ću ji počupat! Oću, togare mi!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 06 Kolovoz 2008, 23:35:21 poslijepodne
Dobra igra ricsi s Tucsepin. A ima i jedna s Bashkon Vodon. Nieki se nashi kalapuchani vratili s mora, s jednodnevnog litovanja, pa se vale Trkeljinu, da su se kupali u Bashkoj Vodi. A Trkeljin zna da ji, eto ti ga djavle, nijedan ne zna ni da je voda slana, kamalti zaplivat. "Je, je, kupali ste se u Bashkoj Vodi - bashka voda, bashka vi!"
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 09 Kolovoz 2008, 13:06:04 poslijepodne
Citat:
štovano gledateljstvo:Bas na metli,mcora!
izgubio sam jedan bend,otada više ne sviram s nikim.insomnija me poznaje?!očito jedna od obožavateljica benda.javi se na web benda,još je u funkciji.samo ja tebe insomnija ne znam,a možda se svi znamo.zato,budimo dobri,i nečačkajmo.

Ovo me podsitilo na klete teleprintere, lale moja! Sitja li ji se josh iko? Lupaj, kucaj, pravopis je suspendiran, glavno da se (s)misao koliko - toliko shvati. Ako gdi ima veliko slovo, onda je to poslidica "grishke".
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Insomnia - 09 Kolovoz 2008, 13:58:26 poslijepodne
Ovo me podsitilo na klete teleprintere, lale moja! Sitja li ji se josh iko? Lupaj, kucaj, pravopis je suspendiran, glavno da se (s)misao koliko - toliko shvati. Ako gdi ima veliko slovo, onda je to poslidica "grishke".

ja vazda pišem malim slovima.stop.lina san šiftati.stop.volin kad se koristi razmaknica iza interpunkcije.mala pauza.ali sad vidin da je i to gubljenje vrimena i otupljuje mi palac.stop.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 09 Kolovoz 2008, 14:40:55 poslijepodne
ja vazda pišem malim slovima.stop.lina san šiftati.stop.volin kad se koristi razmaknica iza interpunkcije.mala pauza.ali sad vidin da je i to gubljenje vrimena i otupljuje mi palac.stop.

nesanica stop.ostali stoj.stop.

A nisan ni primitio, da je recseno i tvoja znacsajka (jer, ono, csitan svako peto). I na omrizsju se triba pridrzsavati pravila pisanja, neovisno koja ona bila, ali da su doslidna (na starorvackon: konzistentna). Ma meni se csini da ti imash dugacske crvene nokte (ko da su ji vrata pricsepila), pa ti to smeta u lupanju po slovishtu. Negativno utiecsesh i na me, pa san pocsejo mishat tvorbeni i ercegovacski pravopis.

"Shiftati" ti je dobra! Pitan ja strinu, strina, shto no je "shiftati", kazse ona, a "shiptat", zar to nije ono "shtepati" na mashinu gache kad se prokinu, pa se vishe puta prodje.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Insomnia - 09 Kolovoz 2008, 14:46:57 poslijepodne
ili "heftati" i "priheftati", tako se u nas u bekiji kaže, ali ja k'o i moja mater i baba, "prvo priruči, pa ušij zingericom".

imam duge nokte, ne priviše i nisu crljeni, nema varbe na njima, samo san naučila 'vako pisat na ovakin mistim'.
inače, kad pišem milijunkse ugovore, strogo pazim na velika i mala slova, a, bogme, i na nule.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 09 Kolovoz 2008, 15:03:42 poslijepodne
Konzistentno ne bi bas doslovice bilo doslidno spretno ni sritno prevedeno IMHO
AFAICR npr. roman "zagrepcanka" napisan je brez velikih slova i razgodaka

Upravo tipkam po zaslonskoj tipkovnici koja sama meche veliko slovo a nema sve nashe dijakritike csak joj se i csvrcsci csude na ovoj crnoj smrcsi a i baterije su kraju

Niekako se da csak i ugodno uz zoom csitat ovi vorum ali je pisat malo tlaka
 

Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 09 Kolovoz 2008, 15:08:47 poslijepodne
ili "heftati" i "priheftati", tako se u nas u bekiji kaže, ali ja k'o i moja mater i baba, "prvo priruči, pa ušij zingericom".

imam duge nokte, ne priviše i nisu crljeni, nema varbe na njima, samo san naučila 'vako pisat na ovakin mistim'.
inače, kad pišem milijunkse ugovore, strogo pazim na velika i mala slova, a, bogme, i na nule.

Moje je jedno uvo uvik ugodjeno na nashe ricsi, pa mi ovo prirucsi nieshto para ushi. Kod nas se govorilo srucsi, da prostish.

"Shtopati", "shtepati" nije isto shto i "heftati", "priheftati".
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Insomnia - 09 Kolovoz 2008, 15:19:44 poslijepodne
znam da nije isto. imam i ja zingericu-s-elektornik.
krojiti, prikrajati, prošivati, heftati, štepati, priručiti, (sručiti je pasti, otresti, istresti, prisuti, obrušiti se i slično. srbizam mensečini, ili se varam?), samo me podsitilo na tu rič iz krojačkog rječnika.

ali jest, točno se sićan, "prvo priručiš, pa prošiješ".
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Insomnia - 09 Kolovoz 2008, 15:22:22 poslijepodne
Konzistentno ne bi bas doslovice bilo doslidno spretno ni sritno prevedeno IMHO
AFAICR npr. roman "zagrepcanka" napisan je brez velikih slova i razgodaka

Upravo tipkam po zaslonskoj tipkovnici koja sama meche veliko slovo a nema sve nashe dijakritike csak joj se i csvrcsci csude na ovoj crnoj smrcsi a i baterije su kraju

Niekako se da csak i ugodno uz zoom csitat ovi vorum ali je pisat malo tlaka
 



evo nam se glonga javlja kuckajući šćapićem po tačskrinu.
ugodan odmor i mirno i toplo more ti želim.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 09 Kolovoz 2008, 15:45:25 poslijepodne
znam da nije isto. imam i ja zingericu-s-elektornik.
krojiti, prikrajati, prošivati, heftati, štepati, priručiti, (sručiti  je pasti, otresti, istresti, prisuti, obrušiti se i slično. srbizam mensečini, ili se varam?), samo me podsitilo na tu rič iz krojačkog rječnika.

ali jest, točno se sićan, "prvo priručiš, pa prošiješ".

Srbshtina "srucsiti" nema veze. Nashe "srucsit" doslovno znacsi rukama sastaviti shto s csime (dakle, naruke sashti; nikad se ne tje rechi "srucsi mi to na mashinu"), dakle >zashiti, (kojekako) sahiti, zakrpati<. A ovo tvoje "prirucsit" moran josh proviriti.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Insomnia - 09 Kolovoz 2008, 16:03:37 poslijepodne
Srbshtina "srucsiti" nema veze. Nashe "srucsit" doslovno znacsi rukama sastaviti shto s csime (dakle, naruke sashti; nikad se ne tje rechi "srucsi mi to na mashinu"), dakle >zashiti, (kojekako) sahiti, zakrpati<. A ovo tvoje "prirucsit" moran josh proviriti.

slaba san ti ja jezičarka, više san jezičara, ali sručiti bi bilo "s rukon", a priručiti "prišit rukon".
što ti misliš?
ja zvala mater i priupitala, ostavila san ju u čuđenju, misli da san prominila profesiju...
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: andjeo gabriel - 09 Kolovoz 2008, 17:06:40 poslijepodne
Priručit - onako ovlaš koncon spojit, a razručit je raskinit zaruke.
Znaš li što je "buština"? 
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Insomnia - 09 Kolovoz 2008, 19:45:16 poslijepodne
Priručit - onako ovlaš koncon spojit, a razručit je raskinit zaruke.
Znaš li što je "buština"? 

znači, i ti znaš za rič "priručit"?
buština je nešto ko ženska podhaljina.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 09 Kolovoz 2008, 20:44:41 poslijepodne
znači, i ti znaš za rič "priručit"?
buština je nešto ko ženska podhaljina.
Imash je, bona, na metkovichkom ricsniku:
http://www.metkovic.hr/rijec/default.asp?slovo=b (http://www.metkovic.hr/rijec/default.asp?slovo=b)
a i voden:
http://split.com.hr/hr/abeceda/b (http://split.com.hr/hr/abeceda/b)

Ali vi Gruckulje togan sigurno niste imale. Bila je "kobenacija", "koshuljak" i Bog te veselijo.

Nego, ode mi glonga, ko tje mi ricsi odgonetavat, jadan ti san. Slid tje umrit.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 13 Kolovoz 2008, 13:27:43 poslijepodne
Pishe Csicsak u JL, prienosechi shto pishe Shnajder u Novom listu:

Slobodan Šnajder u svojoj kolumni u Novom listu od subote u napadu iskrenosti napisao je sljedeće: “Meni izgleda tako da je solidarnost, makar ona skoro nagonska solidarnost ‘progonjenih zvijeri’ u Hrvatskoj pa i u Jugoslaviji, već oduvijek bila manja od solidarnosti intelektualaca u zemljama ‘narodnih demo-kracija’; dakle, u zemljama gdje je staljinska represija bila surovija. Čini se da je naša verzija socijalizma, koji da se smije na ljudskom ili barem ljudskijem licu, bila uspješnija u domestifikaciji intelektualaca, koji su nešto rjeđe čistke i odstrele promatrali pasivnije; svakako je solidarnosti s progonjenima bilo manje. Vrlo skromno je ‘podržan’ Gotovac u svojim zatvorima, čak i intelektualci i prijatelji iz njegova najuža  kruga bili su vrlo oprezni u iskazivanju ove podrške na ‘visokim mjestima’ (u nekoliko je časnih iznimaka svakako Matvejevićeva korespodencija s tim ‘visokim mjestima’). Intelektualno poštenje nalaže mi ovdje samokritički spomenuti da se ni onaj dio studenata što se u ‘stakleniku’ i ‘inkubatoru’ zagrebačkog Sveučilišta 1971. politički konfrontirao sa studentskim eksponentima pokreta, koji je umirući staljinizam bio krstio ‘maspokom’ i ‘euforijom’, nije baš euforično založio za oslobađanje uhićenih kolega studenata. Otvoreno govoreći, nije se usudio."

Daklem, na stranu laprdanje generelcsicha posli bitke (Csuj "samo Matvejevich"!!), ovdi se radi o pitanju uporabe odredjenih i neodredjenih pridiva u hrvatskom jeziku. Kakti jedni su hrvatskiji od drugih, pa je najuzsa hrvatskije od najuzseg(a) (u rodniku (genitivu) m. roda, bezbeli). Ma, ljudi, je li itko ikad csujavao da bi normalan i sdrav csovik rekao "od najuzsa do najshira puta"!? A tko bi se to u velehrvatstvu mogao natiecati: 1) Shnajder, 2) lektor NL, 3) Csicsak, 3) lektor JL. Ako je imalo prava u nashim tiskovinama ni velehrvatina Csicsak ni njegov lektor u najhrvatskijim novinama ne bi smili dirati izvorno shtivo iz NL. Ostaje nam, dakle, Shnajder (koji je recimo s L. Zafranovichem hrvatstvom palio i zsario po krepaloj drzsavi; mozsda su je oni i srushili) i njegov lektor. Tezsko se odlucsiti izmedju lektora dobre komunisticske novine i njezina suradnika. Tko je da je, vecha jezicsna idiota tezsko je nachi.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 14 Kolovoz 2008, 11:13:09 prijepodne
Vjesnik, 14.8.2008.:


Zagrepčanin izazivao požar na Lastovu

DUBROVNIK - Zbog sumnje da je izazvao požar na otočiću Prežba kod Lastova u utorak, policija je u srijedu uhitila tridesetčetverogodišnjega Zagrepčanina koji je na tom otoku bio na ljetovanju, doznaje se u dubrovačkoj policiji. Sumnja se da je požar izazvao nemarno paleći vatru za roštilj. Nakon uhićenja i kriminalističke obrade muškarac je uz kaznenu prijavu prepraćen istražnom sucu Županijskog suda u Dubrovniku, rečeno je u operativno-komunikacijskom centru Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. U požaru na Lastovu izgorjelo je oko 10 hektara borove šume, ali zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca i kanadera spriječena je veća šteta. [Hina]


Ne meresh jedan te isti pozsar izazivati vishe puta. I mene su stalno izazivali kad san isha u shkolu, pa san ji mlatijo.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 15 Kolovoz 2008, 01:19:08 prijepodne

(http://img68.imageshack.us/img68/9136/erteeler1.jpg)

Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 25 Kolovoz 2008, 00:08:04 prijepodne
Evo Alka kazse kako je "Dikan uzsasno ugodan csovjek". To me podsitilo na jednog nasheg, koji nije bijo sastavijo oko liske, i koji je za jednu curu rekao: "Bozse, ti sacsuvaj, je lipa!" (a bila je, rekao bi glonga, da ne znash s koje tjesh joj strane nazvat "Valjn Is!"). Znacsi, csovik je "uzsasno ugodan", i meni to zvucsi uzsasno neugodno. Narocsito je na t.zv. estradi pridiv / prilog "uzsasan / uzsasno" rics bez koje se ne mozse. To uzsasno je estradashima "uzsasno vazsno". Taj "uzsasan" je poprimio nieke naj, naj znacsajke. Poniekad ga "dostojno" zamini "strashan/no". "To je strashno vazsno!", daklem, to je toliko vazsno da se priestrashish, to je toliko vazsno kao plashilo za vrane u kukuruzu.

E moji "vrlo" i "veoma" uzsasno tje te i strashno nestati!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 27 Kolovoz 2008, 21:08:52 poslijepodne
SALIDZSANJE NAZOVNIKA (NOMINATIVA) – NOMINATIVES ACCUMULATING

Shto mislite shto bi zancsilo: „The Belevarac aurora insomnia“. Naravno da ne znate, kad niste „moderno“ pismeni. To je na SH-jeziku (starohrvatskom) „Belevarcsva nesanica u zoru“. Ako niste „trendi“, ako niste „in“, ne znate ni shto znacse ovi domishljati izrazi:

„Zagreb Film Festival“
„Motovun Film Festival“
„Sarajevo Film Festival“ (bosansko „pljuni pa prilipi“)

Znadete li da tje se u razdoblju 15. – 19.10. odrzsati „Adriatic boat show“, a u Rovinju 18. – 21.9. „Weekend Media Festival“. Imajuchi sve ovo u vidu, ta „Loshinjska shkola prirodnog lijecsenja“ diluje podpuno nesudobno (anakrono) i nerazumljivo. Da su je okrstili kao „Losinj Natural Treatment School“, svima bi bilo jasno i slastno.

Znadete li shto je „Zagrebacska dika (ponos)“? Naravno da ne znate, i zashto biste znali. Glupo bi bilo to znati. Ali kad se raztelali da je to „Zagreb Pride“, sve je jasno, svi lete i postrojavaju se u dvo-tro-csetverorede od Zrinjevca do Trga, ili obrnuto, ne znam jer nisam imao sritju biti tamo „orijentiran“.

         Nepoznati pisnik s pocs. 21. st.



Ricsnik manje poznatih ricsi:

salìdzsat nesvrsh. (na-, po-) 1° slagati jedno uz drugo, redati, nizati 2° v. kazdrmit ⌂ mlet., furl. saliza, tosk. selce < lat. silex
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 01 Rujan 2008, 19:58:46 poslijepodne
Iz KTV-a (Katedrale hrvatskoga duva):

... vjetar pushe brzinom od 170km/h, pada tezska kisha   ... (Blanka, dopisnica)

Pa to, ljudi, pada tezska voda po Lujizijani - radiojoaktivirat tje se cseljad!

Naslov: Odg: U potrazi za Bozsjom morfolozskom csesticom
Autor: belevarac - 05 Rujan 2008, 00:22:19 prijepodne
Jutarnji, 5.9.2008.:

Počinje lov na Božju česticu

Cilj pet milijardi eura vrijednog projekta LHC jest uhvatiti Božju česticu, odnosno Higgsov bozon, hipotetsku česticu koja je ključ za razumijevanje mase. Projekt je dobio ime prema LHC-u (veliki hadronski sudarač), najvećem stroju na svijetu smještenom na dubini od 100 metara u tunelu opsega 27 kilometara čiji je jednan dio u Švicarskoj, a drugi u Francuskoj.

- LHC je sudarivač  u kojem će se međusobno sudarati protoni, a 10. rujna bit će pušten prvi snop protona.


Pa onda imamo: pokr-i-va-ti : pokrivacs, a uz kopernikanski obrat - sudarivacs : sudar-i-va-ti. Tako tje se jadni protoni trcsechi u tunelu oko Zseneve "sudarivati", e da bi se po prvi put u povisti odkrilo nieshto Bozsje - csestica.

A ja dok sam okopavao duhan, da nisam ni zanao, bio sam "okopavacs".
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 05 Rujan 2008, 02:46:39 prijepodne

Ništa ti ja to ne tendin. Nije onaglašeno. Oće li oni sudjelovati u nakvom darivanju? Biti sudionikom darivanja udara? Sudarivanju udavaranjem?
Darovito.
...

Jedino što sad znam o svome identitetu jest to da je određen ponajprije jezikom u kojemu sam rođen. Koji je to jezik? Mogao bi biti hrvatski, ali bi se ovlaštenim tumačima hrvatskoga zasigurno digla kosa na glavi od količine turcizama u jeziku u kojemu sam rođen; mogao bi biti bosanski, ali bi se službeni propisivači standarda bosanskog jezika nesumnjivo zgranuli nad obiljem talijanizama i germanizama koji su dio mene od kad sam naučio slušati i razumijevati, te nad kobnim manjkom suglasnika h na strateškim mjestima; mogao bi biti onaj umjetni hrvatskosrpski/srpskohrvatski, ali moj je jezik previše stvaran i živ da bi gase moglo nazvati nečim tako vještačkim; mogao bi biti pomalo od svega ovoga, a opet je tako zaokružen i tako pun po sebi da bi ga bilo glupo klepati od tuđih okrajaka.
http://www.status.ba/8%20pdf/11.pdf (http://www.status.ba/8%20pdf/11.pdf)
Osim što je u njoj rođen sadašnji predsjednik Društva hrvatskih književnika Stipe Čuić, Bukovica je poznata po tome što u njoj ima osnovna škola s čije se “gornje” strane govori išo, prošo i jebo, dok se s njezine “donje” strane govori iša, proša i *eba: meni se nekako čini da kod bukovičke škole prestaje Bosna i počinje Hercegovina. I obratno.
http://www.status.ba/8%20pdf/11.pdf (http://www.status.ba/8%20pdf/11.pdf)




Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 08 Rujan 2008, 00:24:07 prijepodne
ali bi se ovlaštenim tumačima hrvatskoga zasigurno digla kosa na glavi od količine turcizama u jeziku u kojemu sam rođen; mogao bi biti bosanski, ali bi se službeni propisivači standarda bosanskog jezika nesumnjivo zgranuli nad obiljem talijanizama i germanizama

A shto mislish koliko ima turcsinshtine, talijanshtine i nimcstine u zapadnohercegovacskom govoru - svake pojedine? Imam na dvi decimale. [Pri tome, u ZH-govor ne spada Mostar (grad), a siverno je, recimo, do crte Vrdi - Polja - Koprivnica - Liv. polje.]
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 08 Rujan 2008, 00:28:32 prijepodne
Keine Ahnung.

Sigurno puno manje nego se Gjikich-u čini.
Točnost na cijeli broj je pretjerivanje (IMHO), zaokruženo na desetice je prihvatljivo.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 08 Rujan 2008, 02:08:18 prijepodne
Istocsn.: 6,51%
Lat.: 2,50%
Tal.: 2,26%
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 21 Rujan 2008, 14:09:40 poslijepodne
Znate li shto je to:

1. "Chip talks" (Pobjednik će se obznaniti na Chip talksu u listopadu, naslov cslanka o natiecsaju za novu zagrebacsku zracsnu luku. Pisano velim slovom,

2. "Lupi Stephani F." ili ako vam je drazse "Wolf Stephansohn's".

Za tocsne odgovore nishta ne obetjajem. Jednom me vech uparilo.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 06 Listopad 2008, 21:53:33 poslijepodne
FCroaticum:

"Tema povlači bezrazložna vrijeđanja, vrijeme je da se odloži u pismohranu i zaključa."

Na stranu to shto stvarnost iza recsenice, mislim, nije logicsna - za shto me boli siveristocsna strana ledja, ali stvarnost slovnicska me zabrinjava - ne da mi spavati:

1. znacsi postoje i "razlozsna vrijedjanja", i da su takva, "tema" bi obstala,
2. "tema" ne mozse nishta povlacsiti [povlacsiti = 1. vuchi, potezati (na pr. konop, kolica) 2. vuchi poteze (crte, shah. figure) 3. vratjati u prijashnje stanje (na pr. vojsku s polozsaja, novac iz obtiecaja)]

Dopushtam uporabu inokaza (metafore) pri csemu je: 1) "tema" = Pervan, 2) "povlacsi" = zavrtje glavom jadnom AGM-u, 3) "bezrazlozsna vrijedjanja" = bezrazlozsno naprsnutje C4, C5 .. (ovdi bezrazlozsno nisam siguran u pravilne oznake vratnih prshljena).


Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 25 Listopad 2008, 23:20:26 poslijepodne
Hrvatska izishla iz genitiva (rodnika, mnozsine).

Vjesnik, 22.20.2008.:

Predsjednik Vlade Ivo Sanader u srijedu je ispred ulaza u tunel Tuhobić svečano pustio u promet prometnicu dugačku 146,5 kilometar, čija je gradnja započela 1970. godine

Bilo da se csita "sto csetrdeset i shest zarez pet" bilo "sto cstrdeset i shest i pol" ne mozse nikako "kilometar". Jedan, csovik, dva csovika, tri ljuda, pet csovika .... Antisha bi reka: "puno kilometri".
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 26 Listopad 2008, 00:04:39 prijepodne

Izišla, kažeš? A jadna. Kud baš sad po ovom ršumu? Baš joj se ne da sritnici.
Biće je izišla na ovi ršum bez dugi gaća, lumbrele, pancirke...
Kad je već toliko dugo u tom grebenom genitivu mogla je se još malo strpit da se ovo vrime rašpiti.
Baš je baksuzna. Prokleta mogućnost izbora:
a/ s plota na kjurac jal s kjurca na plot
b/ da je vrana pa da govno ćopa jal da je govno da ju vrana ćopa
c/ ...
cc

Sveudilj se čini da je u red ona besida koja kaže da joj je tvorcu tribalo dat Nobelovu nagradu za kemiju od kakvizi je govana napravijo državu.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 08 Studeni 2008, 00:42:23 prijepodne
zanovijet?

Kod nas je zovu i zanovet  ;D

U zapadnohercegovacskome, dakle i u imotskome, govoru, gdi je podpuna ikavshtina, to je jedna od samo niekoliko ricsi gdi je ĕ > e. Ostale su: külen, päletak, päletkovat, pösle(n), potle, ovde(n), nude(n),  öbećat, bölēst, slëzēn, pòrez, testa, tèstār, korènica; zanovétat, starèšina, starèšica, zënica, öbe, jastreb. To su vrlo stare stvari i nemaju nikave veze s mozsebitnim utiecajem ekavskih govornika. Neki ih zovu "stalnim ikavizmima". I molizski su ih Hrvati odnili: ope dvi, nonde, nunde ...

Nieki ovdi svrstavaju i "belavu"; mislim da "belava" ne dolazi od "bĕl".



Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 09 Studeni 2008, 00:49:37 prijepodne
U zapadnohercegovacskome, dakle i u imotskome, govoru, gdi je podpuna ikavshtina, to je jedna od samo niekoliko ricsi gdi je ĕ > e. Ostale su: külen, päletak, päletkovat, pösle(n), potle, ovde(n), nude(n),  öbećat, bölēst, slëzēn, pòrez, testa, tèstār, korènica; zanovétat, starèšina, starèšica, zënica, öbe, jastreb. To su vrlo stare stvari i nemaju nikave veze s mozsebitnim utiecajem ekavskih govornika. Neki ih zovu "stalnim ikavizmima". I molizski su ih Hrvati odnili: ope dvi, nonde, nunde ...

Nieki ovdi svrstavaju i "belavu"; mislim da "belava" ne dolazi od "bĕl".




Zovu ih vjerojatno "stalnim ekavizmima"? Jaki ikavizam se pojavljuje na mjestima koja nisu jat, tako je nastala riječ cista. Jaki ikavizam nije dosljedno provedeno pravilo u ikavaca, u citatu iznad ima nekoliko riječi koje nisu izmijenjene tim pravilom, a ima i "malformacije" jata, to je zanovet? Tribalo bi malo prokopat, je li ovo "vet" dolazi od vidjeti, da ne posegnem za sanskrtskim vede koje znači znanje, a znati se u slovenskom još kaže kao u nas vidjeti. Zanovijetati bi konzekventno bilo namjerno nešto ne vidjeti pa čudinjati. Ili zanevidjeti ili zaneznati rekli bi kad bi bili skloni tvorbi. Vijećati je izvedeno iz ovoga korijena. Alemko Gluhak ima izvrsna predavanja o ovim temama, a Vitomir Belaj je u "Hodu kroz godinu" otvorio zaključana vrata naroda.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 09 Studeni 2008, 01:02:21 prijepodne
Tilovina je interesantna biljka. Sićan se kako je pokojna baba uvik pričala kako tilovina neće svugdi da reste, traži neku visinu i uvjete. Da joj možda iz toga razloga narod ne dade ime zanovet? A opet, eto, nije mi logično, pravo da kažem, takvo inzistiranje na porijeklu objekta koji je samo korisna zamjena za pravu stvar. Kad bi dosljedno prihvatili teoriju evolucije, Darwinovu, bez pitanja a Velikom Tvorcu, bi li mogli ljudski jezik retrogradno svesti na recimo tri ili sedam najbitnijih urlika ili neartikulanata koji su označavali sve što je bilo potrebno iskomunicirati, a onda sve veću kompleksnost jezika po onoj dužini svesti na ta tri ili sedam koje su nam pretci ostavili u antrešelj? Tako bi mogli mentalno evoluirati do komunikacije mislima, koja je bitan dio govora današnje ljudske vrste. Ko od nas često sebe ne laže kako ne zna šta sugovornik bar otprilike misli, a ne govori. Govor je samo štaka, da ne kažem invalidsko pomagalo mentalnom biću koje još nije stasalo za svijet bez zaštite materije.  :musik34:
Naslov: Špel čekić, Stockhammer i VIjesnikovo sijanje & sadnja lunarnog kalendara
Autor: glonga - 12 Studeni 2008, 14:29:36 poslijepodne
Antivirusni program ne može zaštitit korisnika od njega samog (korisnika).

Spellchecker ("Provjera pravopisa") ne more zaštitit ni dobru novinu od lošeg novinara i kolektora.

A Vjesnik je oduvijek, i to još dok je bijo u onom velikom formatu, e, IMHO, a i još uvijek najbolja rvacka novina - za vatru odložit.

Citat:
Srijeda, 12. studenog 2008.

U Mjesečevu ritmu

Sada je vrijeme da sljedeći lunarni kalendar posijete proljetne cvjetnice i orežete žbunje

http://www.vjesnik.hr/html/2008/11/12/Clanak.asp?r=pis&c=1 (http://www.vjesnik.hr/html/2008/11/12/Clanak.asp?r=pis&c=1)

A davno je bijo vakat vatru naložit.

(http://www.imagesforme.com/out.php/i223536_Picture2.png)

Undak, oćemo čekat da naleti sljedeći lunarni kalendar ko što je Suljo ćeko na munari da naleti Amerika jerbo se Zemlja vinta?
Da ga napucamo sad ili da ga napucamo poslije?

Oriži plajvaz, Marinka, i posij Pravotipk.
S Mjesečevom sljedbom.

Marinka, ćerce, meščini da si ti u toj školi nahućila samo da neima Allaha i da se Zemlja ćevrta, tvoj kolektor također, a i njegov brat BTW.

Nba te oni ko te začešlja, spremi i pušća da objavljuješ u Vistniku. Sa mi se s ovizin gadi i vatra podložit pod kota rašćike.

Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 12 Studeni 2008, 22:00:54 poslijepodne
A zbog kakvi se sitnica ti sikirash, majke ti Janje! Mene nishta ne pogodi ko "njegov svekar" nashi slavni prievoditelja slikopisa.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 12 Studeni 2008, 23:07:24 poslijepodne
Špodencija
Kako znati što znači ta riječ?
Analitičkim pristupom ako znam više od 30posto klaića.
Dolazi preko njemačkog, javlja početno š kao u športu. Dolazi preko talijanskog, vrišti ova cija na dočetku.
Nema veze, koji bi bio korijen, tj koja riječ sliči na ovu - korespondencija. Izbaci ko koje konotira kolektiv, izbaci re koje je u reri a češće u imejlu a znači odgovor, ciklus, dvosmjerni proces i sl. Korespodencija je dopisivanje između najmanje 2 osobe, ali i više njih. Spodencija je neko pisanje ili emitiranje poruke, a u narodu označava nešto točno. Ne znam, što? Je ovaj naš svit pametan, govori jezike razne. :lopta:
Naslov: humaniratno
Autor: glonga - 22 Studeni 2008, 21:08:33 poslijepodne
Humaniratne akcije i drugi humani ratovi

(http://www.imagesforme.com/out.php/i234544_humaniratna.png)

http://www.bljesak.info/content/view/20831/158/ (http://www.bljesak.info/content/view/20831/158/)

Što li kaže M$ Office spell checker na riječ "humaniratna"?
Naslov: Odg: Csestitati poshten Bozsich
Autor: belevarac - 22 Prosinac 2008, 21:02:37 poslijepodne
Ne mozse se komu rechi: "Zselim ti csestit Bozsich!", jer bi mu se (od 16. st. naovamo) kazalo: "Zselim ti poshten (csastan, valjan) Bozsich!" - a to je bezsmisleno. Ne bi bilo uputno rechi: "Csestitali smo im sritan Bozsich", jer bismo im kazali: "Izkazali smo im dobre zselje za sritan Bozsich" - a tu ima malo toga prievishe. "Csestit", dakle, mozse biti csovik (= poshten), posao (= unosan), obrok (= obilan), a Bozsich nikako. On mozse biti: sritan, blagoslovljen, radostan.

A Nova godina, mozse biti "Nova" i "nova", ovisno odnosi li se pridiv na 1. sicsnja ili na 365 dana. Pa se mozse napisati: "Sritna ti Nova godina!", "Sve najbolje u novoj godini!" Ali nikako: "Nova Godina".

Eto, kad se shalju t. zv. SMS-poruke, a triba ih platjati, nemojte platjati i uslugu prienosa grishaka.
Naslov: Odg: Csestitati poshten Bozsich
Autor: SpiDom - 22 Prosinac 2008, 23:11:00 poslijepodne
Ne mozse se komu rechi: "Zselim ti csestit Bozsich!", jer bi mu se (od 16. st. naovamo) kazalo: "Zselim ti poshten (csastan, valjan) Bozsich!" - a to je bezsmisleno. Ne bi bilo uputno rechi: "Csestitali smo im sritan Bozsich", jer bismo im kazali: "Izkazali smo im dobre zselje za sritan Bozsich" - a tu ima malo toga prievishe. "Csestit", dakle, mozse biti csovik (= poshten), posao (= unosan), obrok (= obilan), a Bozsich nikako. On mozse biti: sritan, blagoslovljen, radostan.

A Nova godina, mozse biti "Nova" i "nova", ovisno odnosi li se pridiv na 1. sicsnja ili na 365 dana. Pa se mozse napisati: "Sritna ti Nova godina!", "Sve najbolje u novoj godini!" Ali nikako: "Nova Godina".

Eto, kad se shalju t. zv. SMS-poruke, a triba ih platjati, nemojte platjati i uslugu prienosa grishaka.

Podcrtavam!

 :D   :huglove:
Naslov: Lovrećki libar
Autor: Trbotor - 10 Siječanj 2009, 19:15:16 poslijepodne
Ikavska glasila

U prošlosti prije Jugoslavije su šćakavski ikavci imali niz dobrih i poznatih glasila, osobito u 19. stoljeću kad je u Zadru izlazila glasovita "Zora Dalmatinska" koja je uporno promovirala ikavicu kao svehrvatski standard. Naprotiv su zbog srbohrvatskog jedinstva štokavaca u Jugoslaviji, kroz 20. stoljeće zamalo sva ikavska glasila donedavno bila ugašena. Za razliku od kajkavaca i čakavaca, šćakavski ikavci su danas, glede očuvanja svoje dialektalne kulture znatno manje organizirani, pa uglavnom nemaju stalnih niti povremenih glasila pretežno na ikavici. Samo manjim dielom ikavske teme i tekstove uz većinski jekavski sadržaj donosi tek nekoliko lokalnih časopisa, medju kojima je možda najizrazitiji "Lovrećki Libar" dosad s 9 godišta gdje uz ine kulturno-poviesne sadržaje ima i povremene manje ikavske priloge iz jezika, književnosti i pjesništva. Još neke lokalne radiopostaje u Dalmatinskoj Zagori i zapadnoj Hercegovini imaju povremeno manje neslužbene priloge i na ikavici i to su zasad uglavnom sva dostupna poluikavska glasila.

http://209.85.129.132/search?q=cache:n_vMX-Fro-kJ:www.wikinfo.org/index.php/Dialektalni_mediji+%22Lovre%C4%87ki+libar%22&hl=hr&gl=hr&strip=1 (http://209.85.129.132/search?q=cache:n_vMX-Fro-kJ:www.wikinfo.org/index.php/Dialektalni_mediji+%22Lovre%C4%87ki+libar%22&hl=hr&gl=hr&strip=1)
Naslov: Odg: Umrlo krme
Autor: belevarac - 13 Siječanj 2009, 00:12:56 prijepodne
Eno sinoch na daljovidnici opet prievode da je "umrla" krmacsa. Kinezi odgojili jednu koja je bila dostigla 901 kg, ali se urushila sama u se, pa, kazse prievoditelj, "umrla". Ne znam, bit tje da se prievoditelji boje zelenih, ako bi rabili glagole, koji su do ovog stolitja bili normalni: krepati, crknuti, skoncsati, uginuti. A umriti (josh uvik) znacsi: »izgubiti zsivotnu silu, energiju, prestati zsiviti, nestati iz zsivota - o csoviku«. Dzaba Shonji shto naglashava da se glagol rabi samo kada je rics o csoviku, kad ga ono metje i na krme.

Nashi stari i pametni ljudi su govorili da "umire" samo csovik, a zsivotinje krepaju i sl. U njihovu govoru samo jedna zsivotinja umire - krmak sigurno nije. Ovdashnji besidnici jamacsno znaju o kojoj se radi. Ili ne znaju?
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 13 Siječanj 2009, 00:36:23 prijepodne
Seoska dica i kad narestu kažu za ćuku da je krepa makar su ga za života volili. Gradska dica to nekako drugačije dožive, pa zvuče nekako mekše, i č im se pretvori u ć i krmak kad ga dobro znaju, umre a ne krepa. Čim je životinja blizu kućnoga ljubimca, ima pravo umrijeti, književni jezik to dopušta jer kaže kako je neka vrsta eufemizma i one personifikacije, antropomorfikacije, antropomortifikacije. Mali matej s didom pola godine rani krmad, uspe im kukuruza, gleda ih dok loču, i zna svako krme pa onda on i did im daju i imenja. I zovu i cilu godinu loko, zrna,... a kad dođe božić, mali matej poteže zubim komad pečenice i smije se, govori kako je ukusna i kaže da su to njihova krmad. Kad ga pitaš je li to pečenica od zrne ili loke, samo se zasmije i kaže: ne znan!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: vpavic - 13 Siječanj 2009, 15:00:55 poslijepodne
Nashi stari i pametni ljudi su govorili da "umire" samo csovik, a zsivotinje krepaju i sl. U njihovu govoru samo jedna zsivotinja umire - krmak sigurno nije. Ovdashnji besidnici jamacsno znaju o kojoj se radi. Ili ne znaju?

samo čovik i čele umiru, belevarac, a sve ostalo ugiba, crkaje, krepaje...
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 13 Siječanj 2009, 19:30:53 poslijepodne
Je, brte, Pavichu! Bash tako. Pcsela je tako dobar stvor (ne da mi se rech "zsivotinja", "zsivina"), pametan i koristan, a josh uvik kao druzstvo neobjashnjen, da su to ljudi od pamtivika zamitjivali. I nisu mogli rechi csak ni da "ugiba", a kamo li "krepaje".
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 14 Siječanj 2009, 23:18:07 poslijepodne
Kako engleski book i starohrvatski bukvar tvrdoglavo sliče. Kažu kako su praslaveni imali bukove štapiće koje su koristili kao znakovlje, sličan oblik pisma prisutan je još kroz kinesku, sada svjetsku, ezoterijsku tradiciju i-ching: uzme se nekoliko različitih štapića i prospe ih se iz ruke na stol, prema njihovom međusobnom položaju (u odnosu na nešto kao novčić) čita se budućnost. Buky je u staroslavenskom slovo, pa glagoljica veli: az buky vjedi glagoli... (ja koji znam slova kažem...), ovo vjedi je kasnije iz znati prešlo u vidjeti, a u sanskrtu se odžalo kao vede (znanje). Istoslovlje s imenicom buk, danas uobičajeno zvanom slap...slap je vrsta bubnjarskog udarca na engleskom, a buk je palatalizirano u glagolu bučati...buka ili uka, učka, čka...ne znam, ovo mi daje misliti...
Naslov: slovoslog
Autor: dub - 23 Siječanj 2009, 11:01:08 prijepodne

Nsiam vrevjoao da zpavrao mgou rzmjaueti ono što čtaim. Zaavljhuujći nobniečoj mćoi ljdksuog mgzoa, pemra irtažsiavnjima zansntevknia sa Cmbargeida, njie vžano kjoim su roedsljdoem npiasnaa slvoa u rčijei, jdieno je btino da se pvro i zdanje sovlo nlaaze na sovm msjteu. Otasla solva mgou btii u ptponuom nerdeu i bez ozibra na ovu oloknost, tkest mžeote čtiati bez pobrelma. Ovo je zobg tgoa što ljduksi mzoak ne čtia savko slvoo pnaooosb, već rčijei prmraota kao clejniu. Oavj preomećaj je šljiavo nzavan tipoglikemija.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 23 Siječanj 2009, 22:19:15 poslijepodne
Ljudski bi mozak priegorio, a ocsi izkapile, kada bi opazsali svaki znak u nizu. Jezik je sustav znakova i u ljudskom je ROM-u upisano mnogo uzoraka, pa izmishane napisane znakove priportava u postojetji uzorak.

Kad ja csitam slucsajno novine, csitam samo naslove - ridko i ponieshto iz shtiva. Evo recimo bash jucser u jednoj novini bijashe naslov:

HRT smanjuje ženski mozak

Mozak to upari, sve je jasno, vech sam odmakao na slidetju stranicu, ali LOGICSKA obrada u mozgu nije proshla: jasno je da Hrvatska radio-televizija smanjuje mozak, ali nije jasno zashto samo zsenski - nema logike (smisloslovlja). Ja zadnjom parom platjam MAXtv (dobro nacsinjeni uradci o lavovima, tigrovima, vukovima i ostalim ajvanima), samo da se rishim HRT-a i ostalih domatjih katedrala propuha. I poslidnja mirenja govore da je smanjenje zsenina, ali i moga, mozka zaustavljeno. I, naravno, vratjam se na pridhodnu stranicu i csitam shtivo. Pa nadjem kvaku:

Uobičajene nadomjesne hormonske terapije (HRT) smanjuju mozak žena, pokazala su nova istraživanja.

Prima tome, HRT ili HTV je sve, ali josh uvik nije rasisticska po zsensko-muzskoj osnovi - jednako smanjuje mozsdjane u oba spola.

Ovaj poremetjaj csitanja strucsnjaci neka nazovu titleglikemijom.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 23 Siječanj 2009, 22:35:22 poslijepodne
Belevue, ne radi se tu o titleglikemiji nego o sjećanju i nekim drugim faktorima, čini mi se kako još nisi ozdravi...Luđak pomisli da je lud i ozdravi, ma to je samo u sf-u.
kako se gradio jezik ili četari čovika četari čekiča?
Nije bilo auta traktora freza, nije bilo čekića motika ašova i dikela, nije se moglo nabavit 50 vrsta sadnica maslina. Bilo je malo predmeta jer je bilo malo ljudi, a i nije im puno tribalo, pa su imali i malo riči, volili su se bez didaskalija. pa kad počeše viđati različite masline, kad jedan otkova drugačiji ašov, počeše stvarati sve više riječi, sve više kuća od pruća, prometala radi znakova i boja da bi im treptalo oko.
Naslov: Odg: cklo
Autor: Slovak - 28 Siječanj 2009, 22:53:05 poslijepodne
Staklo, caklo ili cklo.
E, što sam ono htio reći?! Staklo, caklo,cklo, kad pukne kaže se da je ciknulo, ciknuti znači i tanko vrisnuti. S-taklo, korijen je tak.Riječ accier označava tvrdi čelik, brijeem da sam u pravu, ali poješće me knjiški moljci prije nego vrisnem.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 07 Veljača 2009, 15:47:28 poslijepodne
"Vjesnik", nedilja, 4. sicsnja 2009., naslov:

Tuča u južnokorejskom parlamentu

Nije li Juzsna Koreja jedan od azijskih tigrova? Pa da nemaju para za udariti krov na sgradu svoga sabora? Ajde, opet velim, bolje da tucsa, grad ili krupa udari po poslanicima nego po staklenicima.

Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 10 Veljača 2009, 01:32:27 prijepodne
Ovo ne tje biti sustavno, nego onako kako mi bude padalo na pamet.

Eto, Kraljica je nedavno bila "u Brdu kod Kranja". Dogovorila sa Slovincima strategiju trebavanja Hrvatske. [Znade li tko kako se zove slovinska glavna lozsa?] A josh je jednom tu bila, dok je ona zsivina bila zsiva, pa je tu primio. Ali se tada govorilo, zakleo bih se, "na Brdu kod Kranja". Jesu li Slovinci u medjudobu shto u brdu izgradili, pa se u nj mozse uchi, ne znam.

To sa U i NA nije nimalo jednostavno. Nekad se za "u Rieci" dobivala jedinica. Danas nitko zsiv vishe ne govori "na Rieci". Smisloslovno bi bilo "NA Rieci", jer kako tje dvista tisutja ljudi zsiviti u vodi, zaboga! Ali, csinjenica je, da smisloslovlje i slovnica ne moraju ichi ruku pod ruku.

Nitko pametan ne tje rechi "u Ledincu", "u Duzsicama", "u Shirokom Brigu", "u Zvirnjacsi", "u Gradcu" (Posushkomu), "u Zsvatichu", "u Trnu", "u Posushju"... niti tje rechi "na Cerovim Docima", "na Rakitnu", "na Izbicsnu", ... Izbicsno je toliko visoko, samo shto nije na nebu, ali ono ima "u". Kad kazsemo "u Vranichu", svatko tje razumiti da smo rekli "u Podvranichu", jer se za ono sedlo izmedju Posushja i Kocserina izkljucsivo kazse "na Vranichu". Shto se ticse Kupresa, Kocserina, Sritnica, Medovicha, Vukovskoga, Svinjacse ... rabe se oba pridloga.

U stvari, pravilo bi tribalo biti, da se rabi onaj pridlog koji rabe mistni govornici. Ja sam uvik csuvao ovce "u brdu", nikad "na brdu", i penjao se "na brdo", nikad "u brdo". Zakljucsak: ako sam ja mogao csuvati ovce u brdu, i Kraljica je mogla biti primljena u brdu.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Insomnia - 10 Veljača 2009, 08:48:08 prijepodne
veliki pozdrav dragom belevarcu  :huglove:
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 10 Veljača 2009, 21:26:29 poslijepodne
:huglove:

Ko lastavica
naleti i obgrli
mene leptira

Nishta, nishta, ovo ti ja malo haikuziram. Ali mi ne pashe ovo 5-7-5, malo je to brte slogova za srce moje nareslo ko bukara.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 18 Veljača 2009, 20:40:43 poslijepodne
Mozsda su prievoditelji slikopisa na nashim daljovidnicama stranci; pa s englezkoga prievodi Englez, s Nimacskoga Nimac, s tunguzkoga Tunguz. Jer, kako inacse objasniti pojavu izraza "dva vrata". Bash sinotj. Zashto bi Tunguz morao znati za mnozsnice (pluralia tantum). Ako se kazse "u Zagrebu", zashto se ne bi reklo "u Vinkovcu". Ako su "dva izlaza" i "dva ulaza", onda su i "dva vrata", jer se kroz njih ulazoizlazi; pa "tri gusle" i "pet hlacsa".
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 21 Veljača 2009, 22:43:51 poslijepodne
Ako se stvar promatra s prave, tehničke strane, radi se o banalnom propustu lektora, a toga u današnjim tiskovinama ima koliko oćeš. Nije ni čudno kad se pogleda kako se u novinare regrutira polupismena masa kojoj je jedina kvalifikacija bezobraznost i ono što bi mogli nazvati sloboda prekoračenja moralnih vrijednosti, pa sa silom takvih polupismenih tekstova mala vojska lektora nije u stanju izaći na kraj. A većini tih "novina" lektorska služba je ili nepotrebno zanovijetanje ili "zadiranje u umjetničku slobodu stvaralaca". Kad bi pisci udžbenika lektorirali neke današnje novine, masu toga bi prepravili, standard napreduje k'o mahnit, a političke i druge akademske frakcije od 90 ga opasno svojataju i ovisno jesu li lijevi ili desni, stječu pravo reći kako nešto jest baš onako kako oni "znaju".e!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 27 Veljača 2009, 01:35:02 prijepodne
JL 23.2.2009.:

Spremnik plina se kompresira svaki puta kada sjednete u stolac, no pitanje jest je li moguće tako stvoriti dovoljnu energiju da se plin toliko zagrije da sjedište eksplodira i ubije čovjeka
Sve u svemu, klasičan tvrdi stolac ponovo se pokazao najboljim rješenjem


Na stranu to shto nikomu pametnu nije jasno kako je moguche "kompresirati" spremnik plina. Shto tje ti spremnik, pogotovo plina, koji se mozse "kompresirati"? A on bi tribao biti od csvrste kovine. Ali je nedatja s time shto se on bash "kompresira". Valjda zato shto postoji "kompresija". Najvirojatnije tje biti da se pomotju klipa u tuljcu sbija - plin, a ne spremnik. Pa ako tjemo to polatiniti, onda se "komprimira" (lat. comprimere). Ali se novinar/ka virojatno bojao/la da se spremnik, ili ne daj Bozse plin, ne bi u tom slucsaju "kompromitirao". Ako nam se drzsava sveudilj kompromitira, zashto bi i plin (-ski spremnik)?

Da, "tvrdi stolac" najbolje je rishenje. U ovomu su suricsju "stolac" i "stolica" istoznacsnice, s time da je "stolac" standardan, a "stolica" naginje razgovornom slogu. Ali novinar/ka ima "feeling" da "tvrda stolica" nikako ne bi bilo najbolje rishenje protiv eksplozije. Shtovishe, zbog takve stolice na duzse staze csovik mozse zavrshiti i kod licsnika.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 27 Veljača 2009, 10:16:08 prijepodne
Poznata je novinarska fraza po kojoj nije vijest kad pas ugrize čovjeka, nego kad čovjek ugrize psa.
Ali neće vojnik na vojnika:):

Izaberi link po svojoj mjeri nasumce_

http://en.wikipedia.org/wiki/Chiang_Kai-shek (http://en.wikipedia.org/wiki/Chiang_Kai-shek)

http://www.marx2mao.com/Mao/PCW45.html (http://www.marx2mao.com/Mao/PCW45.html)

(http://tbn0.google.com/images?q=tbn:r3BU4e55BVwRtM:http://www.stockusaltd.com/images/i-84brandy.jpg)

Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 27 Ožujak 2009, 22:35:26 poslijepodne
JL - elektronsko izdanje:

Svjedoci tvrde da je riječ o strancu koji je vodio turističko odmorište  u obalnom gradu Mombasi.

Kakav je to usrani ratni zlocsinac koji vodi:
1) proširen, ponekad uređen prostor na zavojitim stubištima, obično između katova (mi bi rekli: podest), ili
2) uređeno mjesto uz cestu za odmor putnika - to je ono uz nashe auto-ceste gdi mozsesh stati, ali nema nishta, ili
3) mjesto odmora (uz put, recimo; mi smo to u Kraljevicha strani nazivali "pocsivaljkom").

I to josh u Mombasi, Bog te ne chu. Shto tjesh kad novinarcsichi ne razlikuju "odmarati se" od "odmoriti se".

A u vistima nashe bazilike duha (HR 1. program):

... su se òcsuvala radna mjesta ...

Moj did koji nije bio pismen, ali je bio ustmen, govorio je ocsúvala.


Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Trbotor - 28 Ožujak 2009, 12:51:17 poslijepodne
JL - elektronsko izdanje:

Svjedoci tvrde da je riječ o strancu koji je vodio turističko odmorište  u obalnom gradu Mombasi.

Kakav je to usrani ratni zlocsinac koji vodi:
1) proširen, ponekad uređen prostor na zavojitim stubištima, obično između katova (mi bi rekli: podest), ili
2) uređeno mjesto uz cestu za odmor putnika - to je ono uz nashe auto-ceste gdi mozsesh stati, ali nema nishta, ili
3) mjesto odmora (uz put, recimo; mi smo to u Kraljevicha strani nazivali "pocsivaljkom").

I to josh u Mombasi, Bog te ne chu. Shto tjesh kad novinarcsichi ne razlikuju "odmarati se" od "odmoriti se".

A u vistima nashe bazilike duha (HR 1. program):

... su se òcsuvala radna mjesta ...

Moj did koji nije bio pismen, ali je bio ustmen, govorio je ocsúvala.




Pisac je toga uradka vjerojatno u djetinjstvu odlazio u obdanište i ostalo mu u uhu!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 17 Lipanj 2009, 16:04:47 poslijepodne

kad doktor glibo glibavo zaglibi u srbskom suprotiva srbizma

Rama – intrigantni nomen
bljesak.info (http://www.bljesak.info/content/view/33439/160/)

jeste doktore, iz bioskopa na smučanje

vrijedi pročitati, glede i unatoč
makar samo ono o mehmedaliji i stolcu u rami, rijetko se viđa
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 19 Lipanj 2009, 15:18:07 poslijepodne
Karacsi (ne znam zashto bih pisao "Karachi"), pristolnica Pakistana, ima petnaest milijuna stanovnika, a zove se i "Grad svitla". Pa je cilu noch ostao bez struje.

E jadno jezikoslovlje! Svashta na nj udara, pa i letrika.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 26 Lipanj 2009, 18:04:34 poslijepodne
Ako je i pariz grad svjetla, onda bi hrvatska bila država tame.  :bobo
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 14 Srpanj 2009, 22:32:13 poslijepodne
Evo s jednog slida na Imoartu upadoh na stranicu Ciste Velike. Kad tamo:

Cišćani  u Njemačkoj

Cičćani  u Njemačkoj

Nakon poduge zime cičćani  u Njemačkoj konačno su dočekali vedrije dane i dohvatili se balotanja jer im je već pomalo dosadilo kartanje u Fiće.


Obererlenbacha ili tzv. "Vujčino selo" i dalje je centar okupljan cišćana iz okolice Frankfurta, skupi se 30-tk ljudi pa


Kako se ti ljudi - kroz csije sam misto dosta puta proshao, prije nego shto probishe testu (cistu) do Shkilje iz Zagvozda - doista zovu? Malo "Cišćani", malo "Cičćani", da ne kazsem "cišćani" i "cičćani". Eto i "Fićo" dobio veliko slovo, pa i "Obererlenbach", a "cičćani" jok.  A ja kontam ovako: cist-a (= cesta, jedna od ridkih ricsi u kojima jat daje uglavnom "e"), Cist-jan > Cisćan > Cišćan [Sada vidite zashto ja glas /ć/ niekada pishem kao "tj", a niekada kao "ch" ("mishich")]. Dakle, moralo bi biti "Cišćan", a ne "cičćan" (i koji bi vrag to izgovarao). Pa vi koji ste blizse, kako stvarno oni sebe iz Ciste Velike ili one druge zovu? I oni koji su iz Siska, odazivlju se na "Siščani" (Sis(a)k-jan > Sisk-jan > Sisčan > Siščan-in), a ne "Sičćani".
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 14 Srpanj 2009, 23:10:33 poslijepodne

dosad su se zvali (grlom) Provljani i Veličani
odkad se piše po interetu ko zna šta ji je spopalo

Cista Prova — ništa nova.

a oni ti tu cisti izkone iz kištre, skrinje, spremnika
cista od krajnika do jajnika
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 12 Rujan 2009, 22:26:16 poslijepodne
Kada bih ovdi upisivao sve shto dnevomice, vozechi se u samovozu, csujem na HR-u - a to je drzsavna krugovalna postaja, kojoj platjam misechnu datju - potroshio bih nam cili prostor na usluzsniku. Pa kako je recesija, depresija i silesija problema, javit tju se samo kad ne mogu vishe izdurati. Recimo ovako:

No, pitanje koje najviše zanima istražitelje je: zašto su HAC i HEP ulazili u dubioze  plaćajući Dalekovodu tako uveličane  troškove.

Ne znam koji je materinski jezik tih novinara, ali s hrvatskim slabo barataju. Ne znaju znacsenja ricsi, pa lupaju. "Dubiozu" smo pozajmili od Latina (lat. dubiosus: "sumnjiv"), a znači »potraživanje koje je postalo sumnjivo i nesigurno, ali se još uvijek ne smatra nenaplativim«. HAC i HEP nisu "ulazili" ni kakve dubioze, nego su, brate, platili Dalekovodu mnogostruko vishe nego triba. Dobri nieki ljudi.

I tako su "uvelicsali" troshkove. Roga ti, ko da je troshkovima prisha, dosha, positio ih Stipe Mesich pa ih tako uvelicsao. Inacse, ti troshkovi mogu biti u/po/vechani, doticsno u/s/manjeni. 



Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 17 Rujan 2009, 22:46:41 poslijepodne
Sigurno znate da je oni shto trcsi na sto metara ko vitar dobijo mnozstvo priznanja. I niekakva autocesta tje se po njemu zvat. Ali je i dobio odlicsje " ... Jamajacskog reda" pishe u Poslovnom tjedniku. Csijeg to reda? A kako no je posvojni priediv od "majka"? "Majacski"? Ma reci, bolan, "jamajkanski", pa zamotaj i zapali! A "nu csak shtovishe" AGM-pravopis ima za drzsavu kao pravilno "Jamaica"! Shta sh sad, muke ti jezsove!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 12 Listopad 2009, 00:34:47 prijepodne
OPŠTINSKO POVJERENIŠTVO K.P.J.
PART. JUG.
Za KOČERIN

Dana 21-V 1945 god.


I Z V J E Š T A J
Sa sastanka ovoga povjereništva održanog 21-V-1045 god. kome su prisustovali svi članovi ovoga povjereništva, dok od strane Sreskog Kom. K.P.J. nije niko prisustovao.


1. ... situacija na ovome terenu pogoršala iz razloga što se jedan veći broj banada nalazi na ovome terenu ...
2. ... dio naroda ove opštine odvlače na svoje pozicije i aktiviziraju  ga potpuno u svoju službu ...
3. Milicija koja se nalazi pri ovoj opštini potpuno je bezkorisna, jer ...[kakav ustashki izpad od pravopisa, tribalo je druga Danila striljat; a nisu ga jer nije napisao bezkoristan]
4. [Nazsalost, ovdi je pravopis najmanje vazsan] ... Povodom svega ovoga, na ovaj je teren došao drugi bataljon narodne odbrane, čijem je štabu ovo povjereništvo kao i sekretar ove opštine iznio stav fratera  u samom Kočerinu kao i njihov reakcionerski stav, na osnovi čega je navedeni bataljon likvidirao ove reakcionere pod klaumfažom  neprijatelja/ustaško-četničkih bandi/.

***

E pa ne tjemo vishe. Daj te me vi iz Imoarta priestanite trebavat s ovom stalnim vratjanjem pokazivacsa u 22 red. Inacse vishe nikad nishta ovdi ne tju napisati!!!

Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 12 Listopad 2009, 01:06:45 prijepodne
Mušičav poklad. Bug-ovit software. Čini mi se. Ili sam pod dojmom mušičavosti "online LaTeX equation editor" i "online LaTeX equation renderer" poklada.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 22 Listopad 2009, 21:28:35 poslijepodne

Belevarac, ovo je crosspost (i k tome na krivoj temi), kojim te molim da mi probaš odgonetnut jedan austrougarski toponim iz šireg zavičaja.
Pošto si moderator na ovome podforumu, mislim da te neće mimoići ovaj upis, ako te mimoiđe onaj na
http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1454.msg28551#msg28551 (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1454.msg28551#msg28551)

Na slijedećoj slici
http://img406.yfrog.com/img406/654/scich.jpg (http://img406.yfrog.com/img406/654/scich.jpg)
među toponimima koji se daju odgonetnuti je i toponim "Schsich Seria" kojeg ne mogu odgonetnuti.
Okolni:
Possuchie
Rakitno
Vulleticsi
Gradac
Korita
Bokshin (Bakšim, Mostar)
Brosso (Čitluk)
Nukino (Hamzići?)
Doberkovi (Dobrkovići)
Traglina (Tihaljina)
Suttigori (Svetigora, Gorica-Sovići)
Imoschi

Na kartranom putu "Ljubuska"-Mostar je i mjesto Vraguj kojem se sad ne mogu dosjetiti.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 22 Listopad 2009, 21:55:22 poslijepodne
Tijo san optuzsit Imoart, a on, ko i uvik, brezgrishan. Kriv je IE. Ideju o krivnji mi dade Zavelim. Ima od njega koristi, bud ga i u velenakupju srijo.

Elem:

Lipo moje u Shiricha Brigu,
Jednu zovnen, cseteri se dignu.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 22 Listopad 2009, 21:57:17 poslijepodne
O Vraguju keine Ahnung. Csini se da je negdi oko Sluzsnja, ali tamo ne znam ni za manji mistopis koji bi bio Vraguj.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 22 Listopad 2009, 22:37:02 poslijepodne
Nije mi se dalo sebi virovat da je Širića Brig, a evo sad ni tebi ne virujen.
Vala sveudilj.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 23 Listopad 2009, 00:53:06 prijepodne
Nije mi dalo mirovat.
Kočerin
http://www.davidrumsey.com/luna/servlet/detail/RUMSEY~8~1~21923~690015:-Neueste-Special-&-Kriegs-Karte-der?sort=Pub_List_No_InitialSort%2CPub_Date%2CPub_List_No%2CSeries_No&qvq=w4s:/where/Croatia/;sort:Pub_List_No_InitialSort,Pub_Date,Pub_List_No,Series_No;lc:RUMSEY~8~1&mi=7&trs=10 (http://www.davidrumsey.com/luna/servlet/detail/RUMSEY~8~1~21923~690015:-Neueste-Special-&-Kriegs-Karte-der?sort=Pub_List_No_InitialSort%2CPub_Date%2CPub_List_No%2CSeries_No&qvq=w4s:/where/Croatia/;sort:Pub_List_No_InitialSort,Pub_Date,Pub_List_No,Series_No;lc:RUMSEY~8~1&mi=7&trs=10)

Na ovoj karti je Shupanjatz - Tomislavgrad, a Duwno - Široki Brig. Čini mi se da se ovo ponavlja na starim kartama. Možda da na nekoj drugoj temi razminemo koju besidu o mistopisima s ovakvih karata.
Brižani bi već pomalo počet otimat Tomislava Duvnjanima. Livno i Čapljina imaju spomenike.

Ispod Gorice (Koritsa) su Prussitji (Ružići?), oni Vraguj je sad Wraguschi i to iza Dobrog Sela. Da negdi na Vardi nisu kakvi Varduši? Ne znam.

edit

Evo opet Duvno na mistu Širokog:
http://www.lib.uchicago.edu/lib/public/full_screen.html?http://www.lib.uchicago.edu/e/su/maps/kiepert/G7430-1867-K547-sheet4/ (http://www.lib.uchicago.edu/lib/public/full_screen.html?http://www.lib.uchicago.edu/e/su/maps/kiepert/G7430-1867-K547-sheet4/)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 23 Listopad 2009, 01:39:38 prijepodne
Ma bolan ove ti karte sluzse samo zato da nagadjamo shto se pod kojim shvabskim imenon krije. Trebesh kartu na kojoj su Brig i Zsupanjac povezani istom rikom. Da je tako, ko da bi ja selijo u Zagreb. Nadji mi bilo koji drugi izvor u kojem se bilo gdi u Hercegovini javlja misto Vraguj. Tko zna shto mu je prvi csovik kojeg je srio rekao i kako je Nimac to razumio. Ove karte, blesave kakve jesu, ne daju nikakve naznake mogucheg razvoja naziva mistopisa. Jer ako kralj Ostoja, ili koji vech, kazse Posushje, onda je njemacsko Pojoutschie doista blesavo. Virojatno su to radili u vojne svrhe, ali tezsko vojniku koji bi se po ovim kartama snalazio.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 23 Listopad 2009, 01:49:25 prijepodne
Nije ti ono rijeka nego put (na obe citirane). Za sve je kriv vorumaš Zavelim i traženje rimski testa.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 02 Studeni 2009, 22:43:20 poslijepodne
http://www.jutarnji.hr/stjepan-babic-nije--smijesan-ni-kad-se-napije/324994/ (http://www.jutarnji.hr/stjepan-babic-nije--smijesan-ni-kad-se-napije/324994/)

Objektivno, svi smo onda, i Bosanci i Crnogorci i mi, živjeli u jezičnoj hegemoniji srpskog i, s manje ili više razloga, strahovali od njega. I nije za to nitko uistinu bio kriv, nego je Srba naprosto bilo najviše. Njihov je jezik bio većinski, najprisutniji u medijima i samo su oni sebi mogli dopustiti da budu velikodušni i ležerni u stvarima jezika.

Ovo mozse napisati samo: budala, budaletina, manitov, idiot, beno, benevrek, bilmez, blentonja, bleso, blesov, blesonja, duduk, grmalj, ludeša, ludan, ludov, tutkum, onaj komu nisu svi svati, koji nije sveza oko liske, onaj koji je malo nako. A kako doticsni Imotjanin uporno dokazuje da sve to nije, ne poznam mu zsivotopisa, ali onda ostaje ipak moguchnost da se u zsivotu dotakao oficirluka.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 07 Studeni 2009, 13:54:44 poslijepodne
Tomić je u ovoj kolumni obradio vrlo bitnu temu - stanje hrvatskoga jezika. Ajde nemojmo reći da su jezik ošišali ko ovcu - skoro da prijeđe u engleski, izvještačili, izbanirali, ponjemčili, ukomplicirali. Za standardni jezik treba vremena, a filteri za standard su ti akdemici, ljudi ograničenog broja, a i pameti.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 14 Studeni 2009, 11:15:25 prijepodne
Moresh sa zemljakom pod ruku, ako ne uvidjash razliku izmedju standarda, s jedne, i pokrajshtine, zsargona, slenga i sl., s druge strane. I sloga (stila), naravno. Mozse Krlezsa svaku drugu recsenicu napisati na nimacskom, Tomich cili roman (ako on uobtje znade shto je to) na chirilici, ali sve to mora imati slozsku ulogu. Kao i ekavica ovdi, primirice:

NAVODNJAVANJE REKE

Ima jedna modra rijeka

Ima jedna modra reka
Valja nam, bre, preko Drine
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 14 Studeni 2009, 18:39:14 poslijepodne
Moresh sa zemljakom pod ruku, ako ne uvidjash razliku izmedju standarda, s jedne, i pokrajshtine, zsargona, slenga i sl., s druge strane. I sloga (stila), naravno. Mozse Krlezsa svaku drugu recsenicu napisati na nimacskom, Tomich cili roman (ako on uobtje znade shto je to) na chirilici, ali sve to mora imati slozsku ulogu. Kao i ekavica ovdi, primirice:

NAVODNJAVANJE REKE

Ima jedna modra rijeka

Ima jedna modra reka
Valja nam, bre, preko Drine


nisam ubra do kraja, ali pogledaj malo oko sebe. nije rijetkost tamo od 90ineke da kad kažeš jednu čistu hrvatsku složenicu ili riječ kako će ti neki slabije pismen, recimo vodoinstalater, s ozbiljnim autoriteton i prijekoron na licu reći: to nije hrvatska riječ!, a to je strašno.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 14 Studeni 2009, 18:47:49 poslijepodne

zlovak, ja san suprotiva izbacivanja riči, boja i oblika iz rvackog standardnog i nestandardnog i pripušćanja ekskluzivnog prava na nike riči boje i oblike drugim narodima i narodnostima
ja zadržavam sebi pravo na sve riči, boje, oblike...

nu, nekako mi drago žvegnit na nečistoću jezika onima koji se deklarativno tuču u prsi
ja-rvat ja-katolik ja-veći-rvat ja-najveći-rvat-od-tebe ja-veći-katolik-od-pape-u-rimu
japuši jakašlji
injunjuc
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 14 Studeni 2009, 19:40:17 poslijepodne
ja zadržavam sebi pravo na sve riči, boje, oblike...

Kao da ti to nietko smeta. Pa na shto bi slicsile Iskonice da su pisane standardom?! Ali, pajdo, kad csitash visti na daljovidnici, nema "chuprije", "uslova" ni "magnovenja", a Doga mi ni "Hercegòvinē"! Je l jasno? A preseravatelju po JL to nije vazsno, pa udara po Babichu ko baba ozsegom po sacsu. (Ma udara on po njemu zato shto ciloga zsivota ne tje zaraditi na svojim knjizsuljcima koliko je profa na samo jednom izdanju svoje pravopisanije.)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 14 Studeni 2009, 20:21:17 poslijepodne

mora da me svladaju opijati ili mi se baš meni ukazuju na državnoj daljovidnici pa čak i na visitman i sve češće nestandardne riči i naglasci

je li ona mlada šta vari po državnoj teleliziji ručak jal večaru spada u zavičajni dijalektalni ili službeni dokumentarni program na standardnom
ona kakono se zove ana
bude u nje oni renol što je nikidan laprda o rvackin buteljon na novoj-tv niegdi u toskani na skupu ispičutura koje rvacki vinarski snobizam zove vinskom elitom
e moj parkeru
mravije ti kiseline i glicerina
e ota ana bogu mom dodija s naglaskon a nit je omisija iz zagorja nit iz istre nit iz...
a ima ji kolik oš
i je li ona pišakica na novoj-tv dužna govorit standardno kad prinosi oni smradoluk

a zapara mi uši nikidan i ona berendica s "povlaka" samo s ozirom na predočbu o njoj (preciznije zapravo - njojzin background, re ćemo na protorvackom)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 15 Studeni 2009, 01:34:11 prijepodne
akcenat se pomiče na slog unazad, mađarskokajkavska urota i medijima. što napraviti? ima i dalmatizama, ovisi o tipu emisija. u zagrebu živi jedna petina hrvatske, s obizirom na moć javnog djelovanja, više od polovine... nema tu crkve za boga moliti.
što za pravopis težak-babića ono kaže: težak mi je babić. tomiću to nije eksces, više punk na profu.
jesli ti čovik moj vidio da ta pravopis ima više rupa nego u rešetu za dim.
Naslov: svi bi vodu na svoj mlin
Autor: Slovak - 19 Studeni 2009, 23:10:01 poslijepodne
Kreketanje na tomića i jergovića na ovom forumu gora je naljepnica nego da se svađamo međuse. Ali nekako grleno uglas to se čini, a to mi ove zime nekako bode uši. I pitam se zašto ovaj, glonga reče zavičajni forum, ima toliko malo stalnih članova, što to ljude nimalo ne motivira da se upisuju, nadpisuju, nego čak mi se čini čitaju to kao anonimusi smijući se budalama i cijeneći one koji im nešto pametno pišu, priznajući u oba slučaja da su ili veće budale ili imaju manje hrabrosti i pameti čak anonimno ogrebati priču koja se stalno odigrava. Ustajalo je do smrada, oni koji opstanu postat će sami sebi bakterije.
Kupus, teški kupus, bio sam jučer u Imotskomu, volim taj grad, i što dulje gledam tu neku javnu, neosobnu priču grada, a živim seosku "idilu" to mi postaje jasnije da se s godinama sve pomalo pomiče unazad, unatoč imoti u lisinskom. Kako mudro reče jedan demograf: pad broja stanovnika sa sobom u male sredine ne donosi ništa dobroga. Odo i ja prvom prilikom, odnijet ovo malo dobra što sam namro, pa makar samo skakutao u rupi bez izgleda za iskok.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 20 Studeni 2009, 02:05:25 prijepodne

mlinice i watermill vilage u bezvodnu kršu


Moderatori, ispričavam se, odkačite ovo di god vam se svidi... jasno vidim da je ovtopik, nu nešto me goni da odgovorim na prethodni upis, makar ovtopik, makar nesuvislo i nejasno.


Prigovore Jergoviću i Tomiću ne smatram naljepnicom ni lošom ni gorom naljepnicom.
Forumi između ostalog služe tomu da ljudi kažu što im smeta. Jergović i Pavičić su začepili uši i oči o čemu govori čak i Oleg Maštruko.
Tomiću prigovorim kad mi zasmeta, ne znam čemu susprezanje ili ignoriranje.

Možda nekome i može zvučati grleno, nekome i orkestrirano, nekome kao produkt zavjere, mračan zaplotnjački plot suprotiva bardova recentne hrvatske književnosti, nu nisam ja tu da ih razuvjeravam ako i kad nemam povoda i razloga za to.

Međusobne raspre ne smatram same po sebi lošim, naprotiv. Gledanja su različita, od onog da je rasprava - svađa i da je to zlo do onog: — Šta se svađate, da je srića npžin bi se klali.

Termin "zavičajni forum" malo je nespretan, nu forum sigurno ima jak zavičajni pečat, ima tu notu jaku.

Stalnih članova po statistici ima preko 300 što nije malo s obzirom na šaroliku internautsku publiku u kojoj su i oni koji žale za starim dobrim vremenima BBS-ova i gopher-a, IRC-a i useneta, kojima web forumi nikad nisu bili po mjeri do onih koji svoje neobavezne inernautske potrebe osim čistog surfanja iscrpljuju na mrežnim uslugama tipa facebook, twitter, u blogosferi, u objavljivanju fotografskih, video i audio uradaka i ogleda ili pak u golom pelješenju piratskih mrežnih ostava. Novijoj generaciji internauta je web forum mrtav medij koji tavori samo uz portale i hrani se energijom trolova i flamera koji svoj bijes iskaljuju uglavnom kroz komentare članaka zagriženim za i zagriženim protiv.

Osobno držim web forum medijem krivcem koji je pomeo i značajno oslabio usenet grupe u kratkom bljesku dok njega nisu oslabili blogovi i MSN chat pa satrle socijale mreže tipa facebook.

VHS je pomeo Betu, a nije bio kvalitetniji, baš kao MSN chat IRC kanale.

Ono što održava internautsku međusobnu komunikaciju, anonimnu i neanonimnu odražava se u riječi usenet, u definiciji korisničke skupine, skupu ljudi s istim i sličnim interesima i problemima i koje zanimaju iste ili slične teme, što se proteže i na osbnu neanonimnu komunaciju kroz uslugu izravne elektroničke pošte pa i mailing groups.

U imenu IMOart vidim najmanje dvije kohezijske silnice IMO zavičajnu i art umjetničku uz neizbježne druge aktualne teme koje ne možemo izbjeći u komunikaciji.

Možeš reći da od tih 300 registriranih najviše desetak posto pokazuje neku aktivnost, da je to samo gomilica aktivnih članova.
Ja kažem da je to dovoljno i da to ne zabrinjava, jer je u pitanju moćna gomilica, ako ni po čemu drugom onda po aktivnosti i pokazanoj energiji.
Ne sjećam se tko je ono i što je točno govorio o Johnnyju kao spominjući jednu od njegovih 357 pjesama napisanih u znak prosvjeda a u povodu najnovijih događaja u Poljskoj u 1980-im, nu sigurno je govorio o energiji.

Energija je vidljiva i teško ju je sakriti baš kao i ljubav, siromaštvo i tišiku. Dobro vidiš da bi ta energija mogla bit iscrpljena u međusobnom trvenju koje ne isključuje samouništenje do zadnjeg izvora energije.
O problemu taštine i kazališta u malim sredinama ne ćemo provlačiti paralele s omiljenim Hamletom u Mrduši donjoj, već radije sa sinoć prikazanom epizodom Života na sjeveru koja govori o jednoj neuspješnoj i drugoj uspješnoj postavi kazališnog komada u Cicelyju.

Stvarna i prividna anonimnost korisnika web foruma nam u smislu uspješnog postavljanja predstave u Cicelyju ide na ruku.

Kad je ustajalo, jedino rješenje nije odlazak, uvijek se može malo prozračit imajući na umu staroimacku peripatetičnu da nitko nije umro od smrada, a od leda jest. Ne ćemo pitati od čega su pomrla ona čeljad u Bopalu i drugim bopalima.

O odlasku i o potrazi za istinom, srećom, vrijednostima... mogu se prisjetiti Araličine priče u priči o bijeloj lasici, mogu se prisjetiti Alkemičara, mogu i Potjeha kao što mogu pametovati o tome da se od sebe ne može pobjeći.
O tome kako se možda mogao izbjeći dramski sukob u dramama od antike do danas bijegom, mogla je Antigona otići kao što ode žena u holivudskom filmu i zatim pod šeširom širokog oboda na prostranoj terasi s besprijekornim stoljnacima laganim pokretima ispijati čaj pogleda uprtog u daljinu u kojoj se vidi ili nazire oceanska pučina, mogao je Hamlet emigrirati i kako kaže (opet) Aralica "baciti crni kamen iza sebe", moglo je...

Pregledom popisa stanovništva lako se vidi da je Imota najviše dokumentiranih stanovnika imala u vrijeme mjesnih narodnooslobodilačkih odbora. Igračima Sid Meiersove Civilizacije je jasno da na tim resursima i površini sa zadanom tehnologijom i načinom života nije moglo sretno ni zadovoljno živjeti toliko ljudi. Čim je bilo malo više slobode i mogućnosti kretanja ljudi, to se razletilo na sve strane svita.
Dodijala Laušićeva Kostolomija, ma koliko mi šutjeli o tome. Nu nisu ljudi znali da od sebe, kao ni od Kostolomije u sebi i oko sebe i protiv sebe ne mogu pobjeći.
Nedavno u Imotskim novinama nešto o tome iz kuta neviste piše u jednom ogledu autor ili autorica vjerojatno pod pseudonimom. Napravili sin i nevista kuću nedaleko od ćaće i matere odnosno svekra i svekrve, a ovi doselili za njima, zava se udala, jetrva odselila, nu opet su tako živo i tako bolno nazočne u toj novoj nedovršenoj kući i bile bi da su ne znam kako daleko odselili i "napravili novu kuću", u kojoj bi bol bio jednako snažan bez obzira na uzrok - teško meni sa tobom, a još teže bez tebe.
Ne možeš pobjeći od sebe. Ne moš uteć od nedilje. Ne možeš pobjeći od krvi i tla.
Možeš bižat, moreš trčat, nu ne moreš uteć.
Čini se da je najlakše ono o čem govori Chris u Životu na sjeveru kad spominje Nietzsche-a, suočavanje sa sobom i s tamnom stranom svoje duše pa onda sa svijetom što nas okružuje, najprije s bližnima pa dalje.
Čini se puno lakšim od stalnih bjegova i zasjeda.
Jedna od meni najjačih anegdota o modernim odlascima je ona o jednom političaru Herceg-Bosne koji je u jeku seoba u Zagreb ostao u Mostaru iako su mnogi smatrali da je mogao i trebao otići i on kad su već mnogi otišli.
Na pitanje zašto nije otišao i zašto ne odlazi, navodno je rekao:
— Ma ne mogu ja bez ovog ciganluka ovdje.

Pad broja stanovnika u malim sredinama vidim kroz izreku kako nije svako zlo za zlo. Barem rasterećuje tenzije i dovodi do nekakvog otriježnjenja i katarze kad oni koji su otišli makar na trenutak nekom počmu nedostajati i kad se taj počme pitati je li i sam kriv kakvim svojim lošim postupkom što ti ljudi nisu ostali tu da ljudski dijele sva dobra i zla malih sredina i kad se zbog toga svakodnevno počme drukčije i ljepše i bolje i snošljivije ponašati prema onima koji su tu ostali.

Povratak... kasno je za povratak i trabunjanje o povratku, mislim da je zgodno imati web mjesto u vidu web foruma ili nekakvu hr.soc.imotski usenet grupu ma koliko se žabokrečine na tim mjestima skupljalo.
Vidi, ne sjećam se više ni imena autora eseja "Tema povratka u književnosti", a jak je, taj esej o povratku u književnosti i životu.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 20 Studeni 2009, 21:08:37 poslijepodne
mlinice i watermill vilage u bezvodnu kršu
Ošto protestiram na autorov upis u kojem se dovode u suodnos dvije, tri oprečne figure kako bi se izrazila ironija, makar je na dobrom putu u nečiju glavu. Zašto? Zato što je jagma uvik oko onoga čega ima malo. Autor sad sjedi u studiju htve-a, škilji u hloverkine noge, pa virne vesni u dekolte. Saznao sam mu identitet, i frazira vješto, s nogača na poljoprivredu pa ljubi zemlju umisto da je udri motikom.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 20 Studeni 2009, 21:24:04 poslijepodne

oštro
e jesi oštar
ko kozija pišaka
nhf
mwaha
pogledaj po svom epsilon okolišu
začudit ćeš se koliko običnih vulgaris pučana ima renesansni širok spektar interesa

pogodijo si ko s prston u pesekovu kakicu prihvatljive čvrstoće u smislu reklamnog programa narečene daljovidnice

moderatoriii - iznesite nas
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 20 Studeni 2009, 23:16:15 poslijepodne
 :bljak i mene
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 21 Studeni 2009, 03:01:17 prijepodne
Ovdi je govor o jeziku, doticsno u zadnju o Tomichevu govoru o jeziku odnosno njegovo jezicsrenje o govoru. I molju vas ne nastupaj ... da se drzsite pridmeta.

A ja vas iznosijo ne bih, jer odkad sam na vlasti, nishta tezse od kashike ne dizsen.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 06 Siječanj 2010, 21:21:32 poslijepodne
Ako niste znali, postoje i rakasti geni:

Studija skupine istraživača s američkog sveučilišta Columbia otkrila je da na tu agresivnost utječu dva gena i svoje je spoznaje objavila u uglednom znanstvenom časopisu Nature. Geni C/EPB i Stat3 aktivni su kod približno 60 posto oboljelih od ove vrste tumora. Čini se da ova dva gena djeluju u tandemu i aktiviraju druge gene koji normalne moždane stanice pretvaraju u rakaste.

Valjda je bilo nezgodno rechi "kancerogeni geni" (bilo bi to kao nimacski Baden Baden), pa je doshlo do "rakastih". Pa bi onaj >koji se odnosi na mak< bio "makast", na tlak - "tlakast" ...
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 10 Siječanj 2010, 13:18:23 poslijepodne
Evo vam zemljaka:

Svi oni koji se ježe i od same pomisli na čišćenje životinjske kože, ili im je gadljiv doticaj s iznutricama ili krvlju, od posla preparatora trebaju bježati glavom bez obzira. Najbolje to zna jedan od najpoznatijih imotskih preparatora Roko Rebić, koji je u prizemlju kuće u Vinjanima Donjima sakupio impresivnu zbirku ptica, srnjaka, medvjeda i ostalih zvijeri, ali i dermopreparata, trofejnih rogova te veprovljevih  kljova.

Zashto nije moglo "veprovih", josh se ne zna.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 12 Siječanj 2010, 21:58:55 poslijepodne
U toj referendumskoj litaniji pridružila mu se Crkva u Hrvata, bilo biskupskom gestom (Bozanić i Jezerinac), bilo javnim istupima (Bogović, Barišić…), a potom i dijeljenjem letaka, apelima u vjerskoj i svjetovnoj štampi te u informativnim televizijskim emisijama, što je u samom finalu kampanje vrhunilo  reklamnim spotom u kojem Zlatko Sudac, ...

Dakle, ono je "vrhunilo". Prvi sam put tu rics procsitao u "Nashim ognjishtima" prije niekoliko godina, a i tamo je znacsila "kulminiralo". Na svemrizsi se mozse nachi u islamskim shtivima. Lat. "culmen, culminis" = vrh, vrhunac, slime, najvisha tocska dalo je "kulminaciju, -irati", pa je niekomu to bilo sgodno vrh-un-i-ti". S ovim "vrh-un" bi moglo biti tezskoća. Eto tako i M. Jergovich u gornjem navodu promicse hrvatski jezik. Ali, bogme, i tekućina u razulji mozse vrhuniti:

Kružna (dozna) libela datira od 1770 god. Primjenjuje se za grubo horizontiranje.
Gornja ploha libele je dio kugle. Sa vanjske strane stakla nalazi se jedan ili više koncentričnih kružića. Središte kružića je marka libele. Os dozne libele prolazi markom i središtem zakrivljenosti unutrašnje brušene plohe. Kada se mjehurić nalazi u središtu kružića libela vrhuni; os libele je vertikalna u
prostoru
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 12 Siječanj 2010, 23:57:44 poslijepodne
Anić veli ovako:

vrhúniti

vrhúniti () nesvrš. 〈prez. vẕhūnīm, pril. sad. -nēći, gl. im. -njēnje〉

1.    biti na vrhuncu
2.    biti u kulminaciji (ob. o biološkim ciklusima životinja)
3.    bal. dosezati najviše mjesto parabole (npr. mine iz bacača)
✧ vidi vȑh (I)
Naslov: nije pod liver
Autor: glonga - 13 Siječanj 2010, 01:11:45 prijepodne
Kružna (dozna) libela datira od 1770 god. Primjenjuje se za grubo horizontiranje.
Gornja ploha libele je dio kugle. Sa vanjske strane stakla nalazi se jedan ili više koncentričnih kružića. Središte kružića je marka libele. Os dozne libele prolazi markom i središtem zakrivljenosti unutrašnje brušene plohe. Kada se mjehurić nalazi u središtu kružića libela vrhuni; os libele je vertikalna u
prostoru

Nije kružna, ni kuglasta, pa ni valjkasto-loptasta libela. To je jedan zatvoreni presjek (prodor) šupljega uspravnog valjka i lopte. Rjeđe šupljega valjka i plašta rotacijskog paraboloida. Libela ne vrhuni. To je žargonska pokrata. Vrhuni mjehur(ić) zraka u libeli. Svakoj. I onoj cijevnoj (cjevastoj) libeli u obliku odsječka šupljega torusa vrhuni zračni mjehur.

Mjehur zraka u cjevastoj libeli može vrhuniti

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Ong_bot_nuoc.svg/180px-Ong_bot_nuoc.svg.png)

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/de/thumb/4/4d/Libelle_Wasserwaage_db.jpg/180px-Libelle_Wasserwaage_db.jpg)


kao i u "loptastoj" ("doznoj")

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/de/thumb/1/13/Dosenlibelle2.jpg/180px-Dosenlibelle2.jpg)

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/82/Dosenlibelle_01.jpg/180px-Dosenlibelle_01.jpg)


daklem, nit je pod liver, nit je u vinklo

a ova ne vrhuni
što bi u njoj vrhunilo?

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/de/thumb/6/65/Setzwaage.jpg/180px-Setzwaage.jpg)


kao ni ova

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f9/Schlauchwaage_Schematik.png/250px-Schlauchwaage_Schematik.png)

(http://t0.gstatic.com/images?q=tbn:EaVI4aCDs4hLTM%3Ahttp://ecx.images-amazon.com/images/I/41g96CL0b7L._SL500_AA240_.jpg)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 13 Siječanj 2010, 12:18:59 poslijepodne
Ovo vrhuni se odnosi na točno vertikalnu poziciju libele, a ne na mjehurić zraka ili horizontalnost libele. Vrhuniti se ovdje koristi u značenju kojega anić ne spominje. Vrhuni u vertikali (a možda i točnosti).
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 13 Siječanj 2010, 23:27:19 poslijepodne
Anić veli ovako:

Svashto Anich(i) veli/e. Na HJP ima toliko pokrajshtine, srbshtine i inoga, da uobtje nije potribno pisati razlikovne ricsnike.

ARj nema.
Shonje nema.
Zaguglaj, pa sh vidit koliko tjesh ih dobiti.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 13 Siječanj 2010, 23:48:30 poslijepodne
Mjehurić zraka u libeli vrhuni u svakoj poziciji kao što magnetna igla sjeveri (pokazuje magnetni sjever) u svakoj poziciji. Izuzeci su anomalije u magnetnom polju za iglu kao i anomalije u gravitacijskom polju za mjehur libele. Anomalije - uvjetno rečeno - i to samo zbog predočbe da su sva polja ravna (homogena), i magnetna i gravitacijska imaju svoje topologije.
Definicijski (ljudski) magnetna igla sjeveri kad se poravna s oznakom za sjever na kompasu, a mjehurić vrhuni kad se nalazi na svojoj odgovarajućoj poziciji na libeli. Mogli bi tri dana o električnim livadama, bombonima paljikavcima, žici badavici, androidima, elektroničkim ovcama... BTW gravitacijsko polje u Zabiokovlju ima takve anomalije, da tu doslovno ništa nije pod liver, i tu nije riječ samo o geometrijskoj undulaciji geoida, već o negativnom deficitu mase, a tek geomagnetizam i uporabivost kompasa...
Ne vrhuni u vertikali već u vodoravnoj asimptotskoj tangenti i o tome Anić daje natuknicu koju je doduše zavezao samo za balistiku (dosezati najviše mjesto parabole) i samo za parabolu umjesto za krivulju općenito ili zakrivljenu plohu još općenitije te za bilo koji lokalni maksimum krivulje (tamo gdje je tangentna crta i/ili tangentna ploha vodoravna), a ne podrazumijevano apsolutno najviše mjesto - najopćenitije.

Visak i libela su komplementarni. Libela za vodoravnu, a visak za uspravnu poziciju. Vidi gornju sliku primitivne libele od trokuta i viska. Možemo reći da je libela inverzna visku, da u njoj mjehur zraka vrhuni, a u visku pogodno oblikovan uteg na koncu dni ili dani (dance na bačvi). Mjehurić zraka u libeli pokazuje na pravcu do središta (pola) gravitacijskog polja smjer od toga "gravitacijskog pola" kao "južni" krak magnetne igle smjer na pravcu od magnetnog pola, visak pak smjer do "gravitacijskog pola".
Daklem, o libeli, nije uspravno već vodoravno. Uspravno je u libele izvedenica po zakonu okomitosti u gravitacijskom polju.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 14 Siječanj 2010, 22:53:29 poslijepodne
Mjehurić zraka u libeli vrhuni u svakoj poziciji kao što magnetna igla sjeveri (pokazuje magnetni sjever) u svakoj poziciji.

To je ona crvena, a juzsna "juzsi". Dosada je samo vrime juzsilo, a i duhan bi zna ojuzsit, pa bi ga se onda patkalo.

Citat:
BTW gravitacijsko polje u Zabiokovlju ima takve anomalije, da tu doslovno ništa nije pod liver, i tu nije riječ samo o geometrijskoj undulaciji geoida, već o negativnom deficitu mase, a tek geomagnetizam i uporabivost kompasa...

Da zbog tih nepravilonosti, odklona (anomalija) ne bi doshao u pitanje i zavrshetak prokopa Sutilija. Boge ti u Zabiokovlju ni Zemljina jezgra nije ured; ili je manjka nikla ili zseliza.


Citat:
Možemo reći da je libela inverzna visku, da u njoj mjehur zraka vrhuni, a u visku pogodno oblikovan uteg na koncu dni ili dani (dance na bačvi).

Visak nije nishta ino do njihalo koje se njishe (oscilira, titra, koleba se) i ima zamah (amplitudu), csija bi krajnja tocska na nieki nacsin bila odvidak (ekvivalent) "vrhunjenja" (kulminacije), te tocsku mirovanja, koja nema nikakve veze s "vrhunjenjem" - odnosno ima utoliko koliko joj je suprotnost. E sad ako hotjesh uvesti glagol "dniti" ("daniti" ne mozse nikako), triba imati u vidu da se u nashem govoru samo bacsvu mozse "dnit", da ne kazsem "zadnit" »uglaviti dno u zslibove duga«.

A "danit" tjemo tamo gdi budemo dan provodili.

Dakle i konacsno, niekad je nietko "kulminirati" prieveo s "vrhuniti". Kulminacija je vrhunac puta, radnje, dogadjaja. Na kraju, i klasicsna se drama dili, kako ono su nas ucsili, na razvoj, zaplet, kulminaciju ... Prima tome naboj u svojoj parabolicsnoj putanji u jednom vrlo kratkom trenu i na vrlo kratkom odsicsku putanje dostizse vrhunac u odnosu na vodoravnost. Slicsno, a nikako isto, dogadja se i mihurichu zraka u razulji (naime tamo mihurich zraka dostizse vrhunac u odnosu na vodoravnost kad povrshina nije "pod liver").
Naslov: ojužilo, razdanilo
Autor: glonga - 15 Siječanj 2010, 07:18:49 prijepodne

Evo sviće, još nije skroz razdanilo, viđu da nije ojužilo.

Usjeveriti, ujužiti, utužiti...

Drago bi mi bilo vidit tvoje pisane naputke (How Tos što bi rekli naši stari) o tome kako npr. usjeveriti kartu, teleskop, kako podesiti mjernički instrument, rektificirati npr. libelu...

Još bi mi draže bilo vidjet osobu koja bi uspjela obaviti te posliće služeći se tvojim naputcima.

O pomanjkanju želeža, fizičkoj geodeziji, gravitacijskoj geofizici... mi se ne da ovdek i sad.
More se poć ovdolen http://en.wikipedia.org/wiki/Earth%27s_gravity (http://en.wikipedia.org/wiki/Earth%27s_gravity)

Meščini da si u viska zamiša amplitudu i ekvilibrij.

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b2/Simple_gravity_pendulum.svg/300px-Simple_gravity_pendulum.svg.png)

Odo dan danovat. Pivajuć? Jok.
Koja tica rano piva, uvečer se u gnjizdo posere.

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/21/Pendulum_animation.gif)

Usputni instrumental.
Kad god mjernici ona svoja ćirila nazovu instrumentima, Šmanje ji pita kojem k... sviraju na tizim instrumentiman i koju k..čevu davoriju.
Naslov: Učinkovita preslika iz slovenskoga
Autor: Trbotor - 15 Siječanj 2010, 08:24:21 prijepodne
Ako niste znali, postoje i rakasti geni:

Studija skupine istraživača s američkog sveučilišta Columbia otkrila je da na tu agresivnost utječu dva gena i svoje je spoznaje objavila u uglednom znanstvenom časopisu Nature. Geni C/EPB i Stat3 aktivni su kod približno 60 posto oboljelih od ove vrste tumora. Čini se da ova dva gena djeluju u tandemu i aktiviraju druge gene koji normalne moždane stanice pretvaraju u rakaste.

Valjda je bilo nezgodno rechi "kancerogeni geni" (bilo bi to kao nimacski Baden Baden), pa je doshlo do "rakastih". Pa bi onaj >koji se odnosi na mak< bio "makast", na tlak - "tlakast" ...

Rak (bolezen) - Wikipedija, prosta enciklopedija - [ Prevedi ovu stranicu ]
Večina rakastih obolenj izhaja iz ene nenormalne celice, saj imajo vse ... Pri izolaciji virusnega genoma iz rakastih celic je bil odkriti onkogen abl, ...
sl.wikipedia.org/.../Rak_(bolezen) - Spremljeno u privremenu memoriju - Slično
Naslov: Odg: ojužilo, razdanilo
Autor: belevarac - 15 Siječanj 2010, 23:13:18 poslijepodne
Drago bi mi bilo vidit tvoje pisane naputke (How Tos što bi rekli naši stari) o tome kako npr. usjeveriti kartu, teleskop, kako podesiti mjernički instrument, rektificirati npr. libelu...

Još bi mi draže bilo vidjet osobu koja bi uspjela obaviti te posliće služeći se tvojim naputcima.

Ja nigdi gori nisam davao nikakve naputke. Ja se u to ne razumim.

Citat:
Meščini da si u viska zamiša amplitudu i ekvilibrij.
E pa nisam!
Citat:
Visak nije nishta ino do njihalo koje se njishe (oscilira, titra, koleba se) i ima zamah (amplitudu), csija bi krajnja tocska na nieki nacsin bila odvidak (ekvivalent) "vrhunjenja" (kulminacije), te tocsku mirovanja, koja nema nikakve veze s "vrhunjenjem" - odnosno ima utoliko koliko joj je suprotnost.

Pa i na tvojoj slici iz udžbenika naravoslovlja za pučko ucsilishte u Yorkshireu jasno se vidi da je moja "tocska mirovanja" = "equilibrium position" da ne kazsem "tocska ravnotezse". Na slici za nashu ditcsicu u Yorkshireu takodjer se vidi da je "amplituda" = moj "zamah", a ako bash hotjesh pravu odrednicu, evo je: »najvecha udaljenost njihala od polozsaja ravnotezse". E sada hotje li se ista miriti lucsnim ili porilucsnim mirama, dogovorit tjemo se. Nedvojbeno je da ja nishta pomishao nisam, i da je u viska stanje u odnosu na razulju suprotno: visak "vrhuni" (kulminira) u neravnotezsi, "tamo gdi ne triba", a tamo gdi razulja "vrhuni", visak ima negativnu "kulminaciju". A i jezicsno je bezvezno rechi da nieshto ima kulminaciju u tocski mirovanja. Najnizsoj u odnosu na nebo nashe plavo.
Naslov: Odg: Učinkovita preslika iz slovenskoga
Autor: belevarac - 15 Siječanj 2010, 23:21:56 poslijepodne
Rak (bolezen) - Wikipedija, prosta enciklopedija - [ Prevedi ovu stranicu ]
Večina rakastih obolenj izhaja iz ene nenormalne celice, saj imajo vse ... Pri izolaciji virusnega genoma iz rakastih celic je bil odkriti onkogen abl, ...
sl.wikipedia.org/.../Rak_(bolezen) - Spremljeno u privremenu memoriju - Slično


"Rakasti" ima nieko znacsenje, csini mi se u finskome, ali eto sada vidim da je uvezeno iz prijateljske nam zemlje. Trebesh drzsavu koja i ricsi iz Sloveije uvozi.

"Rakast" bi isto tako mogli nategnuti da znacsi "koji se odnosi na raku". A to je "rupa".
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 16 Siječanj 2010, 00:18:19 prijepodne
Jezik je ko visak u blente kad ugleda dobre noge. Neupražnjena značenjska mjesta se koriste za tvorbu i primjenu. Znanstveni jezik ima svoju zatvorenost i kao i književni ne podliježe olakoj jezikoslovnoj kritici već služi razumijevanju struke. Čišćenje Anića trebalo bi pružiti ravnotežu u drugoj nekoj krajnosti, bolje bi ga bilo samo nadopuniti. Skuplje je srušiti nego prenamijeniti. Ajmo dalje.
Naslov: zavijucit
Autor: glonga - 16 Siječanj 2010, 07:42:04 prijepodne

Krak magnetne igle koji pokazuje siver, krak koji siveri, nije nužno crven. Češće je crn ili plav. Krak koji juži je neobojen, ima prirodnu boju magnetičnog metala od kojega je igla napravljena.
Inače, jugovina juži, vrime juži, duvan ojuži, kako i sam kažeš, a pokojna Kika bi užala reć kako ode navisit i sjužit užinu. Pokojni Mrčina bi pita momčad sa sila i s derneka jesu li išta sjužili ovo dana, kad bi se ovi pravili da ne razume pitanje unda bi ji pita klaštre li štogod.
Ja, pak, ne znam pogodnije izraze od izraza - sjeveriti - usjeveriti, a koji bi mi dočarao postupak kojim se zemljovid, teleskop... ili neka treća stvar dogone u pravac i smjer sa sjeverom (magnetnim ili drugim). Nigdi mi ni (š)pure, ni optike trapa.

Uz sjeveriti i usjeveriti pade mi na pamet najpoznatija pokojna seocka taseologinja 1 (http://en.wikipedia.org/wiki/Tasseography), taseografica, slavna meštrica od taseomance - Gara.
Gledajuć u kaveni talog u vildžanu pokojne Kike narečene izrekla je svojevrstan lokalni odvidak (ekvivalent) pitijskomu ibis-redibis: — Imaš klišća, niešto ćeš uklišćat.

Nije mi za povirovat da će narečene anomalije (p)omest proboj Sutilija, virujen da je takizi problema bilo. Vidi ćemo na što će to izać. Stvari su često vrlo čudno povezane. Zapardica i danas tvrdi da u Mrčine ne valja slika na štrviziji jerbo mu čatrnja nije u vinklo.

Visak, ako nije priručni i "po sebi" loše napravljen, nije obično njihalo. Njegov gevikt mora bit precizno oblikovano rotacijsko tilo. Teško je izporeštat vrhunjenje mijura ždraka u libele s landaranjem visuljka. U cijevne libele, cijev je zakrivljena ma koliko se činilo da je uprav, u dozne je "poklopac" osječak plašta kugle (odsječak lopte) pa je opet strana koja nam triba zakrivljena. U oba slučaja je u "posudi" s tekućinom "zarobljen" mijur ždraka koji, kako god okreneš, ko ulje s vr vode oće bit i bidne povrva, ne što bi on to tijo već što ga gonja Arkimedova sila poznata i ko uzgon, koja ga uzgoni i ustra na vrv i drži na vrvu stalno, osim u slučaju zloporabe libele pri kojoj je potriban jak potres ko kad se gleda oće li pravo domaće vino zaiskrit u potresenom bocunu za razliku od građenice. Arkimedova sila uzgona i sila teže diluju na istom pravcu, a smiraju u suprotnim smiroviman. Oću reć, zdračni mijur u libeli je uvik povrva i uvik pokazuje pravac i smir uzgona. Tek kad čoviku zatriba relativni smir uzgona u odnosu na neku plohu ili crtu onda će zakrenit libelu tako da mu osovina geometrijskog oblika plašta mjehura bude okomita na njegovu kontroliranu plohu ili crtu. Tako je oti zdračni mijur "allways on top" što bi rekla naša dičica iz našega Jorkšira, naše pokrajine koja je uvik gojila dobru krmad. Osovina njegovog geometrijskog oblika uvijek se poklapa s pravcem i smjerom sile uzgona, ako ga vrlo i veoma grubo ne ometamo. I kako će onda kulminirat, kad stalo kulminira, kad je uvik na vrvu?
Da u Belevariji, pa i šire, vrvit i vrviti već nije zauzeto, zgodno bi bilo reć da razulja vrvi. Od vršenja u bolesnu administrativnom i poslovnom korespodencijskom jeziku se ne more ostat, koji je to vršaj, inače bi se moglo reć da razulja vrši s onim kratkouzletnim znakom koji iznad r ne može prikazat html. Urođenim izbjegavanjem h bi došli do vruni, što mi ne liči. Povrvi? Nevalja? Površi? Jok.
Razulja! Razulja razi. Ràvna. Kad razulja ràvni, vodoràvni.

Oj razuljo spravo moja slavna
jesi ravna, nisi vodo(p)ravna.

Jednu drugu i slavniju sezonsku meštricu od taseomance, Raziju, su u vrime lutanja Cigana našim krajevima druge Ciganke zvale - Razulja.

Visak se canjunja i landara, klati ko klatež, ko mašlo na jugovini, pa za razliku od mijura ne pokazuje baš uvik pravac i smjer sile teže, već ga triba malo pričekat i umolit da se smiri i smìri u pravac i smir gravitacije, da vjesi u ravnovjesju.

A naputak? Ne znam daje li itko na lektoriranje i korigiranje tekničku dokjumentaciju. To bi bilo štivo. Teknički priručnjak, ja l makar kakav naputak koji bi obradio re ćemo Laszlo Bulcsu ili pak naš Belevarac. Ugodno i korisno.

Pada mi na pamet pokojni Ladan, on se trudio, i ostavljao dojam da razumi kako rade stvari o kojima govori, "how stuff works" kako bi rekli naši stari i naša dičica koja u Jorkširu danuju dobru krmad žirujuć.
Padaju mi na pamet i arkadaši, oni Turčini na bauštelamon. Njima je Razulja bila važna, i često su pitali druge o njima vrlo bitnim stvarima:
— Kolljege, vestehst du Deutsche Wasserwaage? Verstehst du Para? Verstehst du Bahnhof?

Znali su i priopćiti i njima bitne iskustvene životne istine:
— Amçek çok, para jok! Para çok, amçek jok!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 16 Siječanj 2010, 17:40:38 poslijepodne
voda terezija, jama niti riga niti guta
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 16 Siječanj 2010, 17:47:19 poslijepodne

tereziju nosali jarani
pa se niešto terezija kvari

terzijane, moj golem zijane

&
dugi konci - danguba
mladi monci - terzija

tersto
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 19 Siječanj 2010, 22:14:06 poslijepodne
Sinoch na jednoj teleliziji lipo csovik recse: Csekamo ji ko ozeblo sunce. Koja to budala cseka ozeblo sunce, i shta li tje mu. A nacsekat tje se. Mudraci kazsu da bi se Sunce moglo oladit, da ne kazsen ozebst, za oko pet milijardi godinica (dotadan tje Zemlju djava vech odnit).
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 20 Siječanj 2010, 00:01:01 prijepodne
Je li pogrešna jedna od konstrukcija:

Ivan se Horvat igra.
Ivan Horvat se igra.

Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 20 Siječanj 2010, 23:40:03 poslijepodne
Za "Ivan se Horvat igra" hrvatska slovnica kazse, da je krajnje "stilski obilizsen red ricsi". Ne i pogrishan. Docsim "Mlada se neva stidi" ne bi bio.
Naslov: Odg: Cset(nik) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 22 Siječanj 2010, 22:12:37 poslijepodne
Znanci, glongški belevarci i ostali!
Odakle bi dolazila riječ četnik. Nisam pr*kao po web rječnicima ni istraživao, ali dvije me riječi, tri, vuku na korijen njihova imena, pa četiri čak. Gudari kad su išli kupovati svinjsku dlaku rekli bi da idu u čet, pod jedan. Pod dva, stara slavenska mjera za osnovu u tkanju iznosila je tri niti i nazivala se negdje četnica. Kad netko ima gustu, oštru ili neurednu bradu, narod voli reći da je ko čet. :plete
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 23 Siječanj 2010, 00:43:02 prijepodne
Dolazi od "cseta", a ova je praslavenska. Nema veze s imenicom "csed, cset" jer je potonja u porodici ricsi "csetina". Ne znam za "csetnicu" u tkanju, samo za "csismenicu" »dio pasma koji se sastoji od tri niti predje za tkanje«.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 24 Siječanj 2010, 00:37:48 prijepodne
U tkanju, čismo, čislo,a ponegdje i četnica, označava broj tri. Ne odriči lako poveznicu koja se odnosi na brojanje dlaka, snopova dlaka, ili niti s brojem vojnika u formaciji čete.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 24 Siječanj 2010, 14:18:17 poslijepodne
CSETA, CSETNIK:
✧ prasl. *četa (rus. četá: par, češ. četa: postrojba) ? ≃ lat. caterva: odred
ie. *qet-

CSETINA, CSET, CSETKA
✧ od starijeg šćetina, štetina, v. četka
*sket (od *sъk- + -et) > ščet > štet

Eto ti sada mozsesh brojiti vojnike u cseti kao niti predje dokle hotjesh, u narodnom izkonoslovlju se mozse shto se hotje. Ali jezicsne csinjenice govore ino. I zashto bi se vojnici brojili kao niti predje, gdi je tu epika. Zashto ne kao, recimo, lishnjaci.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 24 Siječanj 2010, 15:33:28 poslijepodne
Zato što je niti pređe vrlo važno pobrojiti da bi vez bio dobar, a lišnjaci se broje na šake, osim di nema lišnjaka.
✧ od starijeg šćetina, štetina, v. četka
*sket (od *sъk- + -et) > ščet > štet

u četki su dlake povezane u snopiće i uglavljene u drvo, očigledno je, ne treba se s tim vele sporiti.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 24 Siječanj 2010, 15:51:12 poslijepodne
U tkanju, čismo, čislo,a ponegdje i četnica, označava broj tri. Ne odriči lako poveznicu koja se odnosi na brojanje dlaka, snopova dlaka, ili niti s brojem vojnika u formaciji čete.

Ni s brojem vojnika, ni s brojem vodova u četi, čet nema veze. Četa (pješačka, oklopna, mehanizirana...) ima prilično velik raspon broja vojnika u svim vojskama i u svim vremenima.

Zato što je niti pređe vrlo važno pobrojiti da bi vez bio dobar, a lišnjaci se broje na šake, osim di nema lišnjaka.
Brojnost čete je za najmanje jedan red veličine nepreciznija od brojnosti lišnjaka u šaci.

Suvremene čete broje 60-250 ljudi.
http://en.wikipedia.org/wiki/Company_(military_unit)http://en.wikipedia.org/wiki/APP-6A (http://en.wikipedia.org/wiki/APP-6A)

Povijesne i moderne ustroje i formacije u raznim vojskama najlakše je naučiti kroz igru.
Preporuke: Civilization III.
http://en.wikipedia.org/wiki/Civilization_(video_game)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 25 Siječanj 2010, 00:49:19 prijepodne
Hvala, glonga, taj odgovor ide u prilog mojoj tezi koja mi nije još do kraja jasna. Želim ostati, kako to belevarac reče, u narodnom izkonoslovlju, i činiti što me volja. Dlan, širom otvoren i skupljenih prstiju simbolizira paralele, pet paralela. One su po sebi neučinkovite kao ljubavnici koji se nikada nisu voljeli. Rašireni prsti vraćaju dlanu snagu, čine ga sposobnim dohvatiti apstraktnu ideju koja je oko 45% iznad visine ravno upućenog pogleda.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 25 Siječanj 2010, 22:52:49 poslijepodne
Rašireni prsti vraćaju dlanu snagu, čine ga sposobnim dohvatiti apstraktnu ideju koja je oko 45% iznad visine ravno upućenog pogleda.

Smisao bezsmislice, koja mi na misao pada, toliko razslabljuje moje misli, te s pravom sumnjam u Vashu virnost, gospodjice!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 25 Siječanj 2010, 23:46:02 poslijepodne
Smisao bezsmislice, koja mi na misao pada, toliko razslabljuje moje misli, te s pravom sumnjam u Vashu virnost, gospodjice!
0,6 do 2,8 %.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 27 Siječanj 2010, 12:32:12 poslijepodne

Anomalije. To je.

(http://img193.imageshack.us/img193/7222/srtm.jpg)

Naslov: Odg: Okrenuti pilu naopako
Autor: belevarac - 27 Siječanj 2010, 22:32:45 poslijepodne
"Nemam ništa protiv da se sve ispita i da Državno odvjetništvo odgovori na sva pitanja", izjavila je Kosor, napominjući da izvlačenjem te priče SDP pokušava okrenuti pilu naopako. "Dakle, pokušavaš svoj problem prebaciti na neka tuđa leđa", rekla je, aludirajući na kaznenu prijavu protiv već spomenutog Mršića.

Pa dobro, je li izpravno "okrenuti pilu naopako" = "priebaciti problem na tudja ledja". Ili bi mene tribalo zaposliti u pilani.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 27 Siječanj 2010, 22:46:45 poslijepodne
Okrenuti pilu naopako znači početi pilati granu na kojoj sjedi vlada s donje strane, a ne kako je to vlada do sada činila sama,s gornje strane. Kako su i šuker i čobanković na toj grani, a bajić na samom završetku iste, vjeruje se kako će vladina masa uskoro svojom masom granu otegnuti tako da će ista pilu vozanu odozdal ubrzo zaštopati. Pila će ostati ko metak u rani, a zatalasaju li imalo, vladina grana će lako puknuti zapilana s obje strane. Triba paziti kome će pila kad pukne grana dopasti u ruke.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: benco - 27 Siječanj 2010, 23:03:30 poslijepodne
Okrenuti pilu naopako znači početi pilati granu na kojoj sjedi vlada s donje strane, a ne kako je to vlada do sada činila sama,s gornje strane. Kako su i šuker i čobanković na toj grani, a bajić na samom završetku iste, vjeruje se kako će vladina masa uskoro svojom masom granu otegnuti tako da će ista pilu vozanu odozdal ubrzo zaštopati. Pila će ostati ko metak u rani, a zatalasaju li imalo, vladina grana će lako puknuti zapilana s obje strane. Triba paziti kome će pila kad pukne grana dopasti u ruke.

Daklen, pila bi u tom trenutku mogla biti "zaglavni kamen" (reka bi moj pok. did). Mogli bi tu pilu i naoposo i naopako (uskoro) protumačiti "ruka ruku mije". Ko će ga znat? Možda uskoro budemo pametniji?
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 28 Siječanj 2010, 13:00:05 poslijepodne
Daklen, pila bi u tom trenutku mogla biti "zaglavni kamen" (reka bi moj pok. did). Mogli bi tu pilu i naoposo i naopako (uskoro) protumačiti "ruka ruku mije". Ko će ga znat? Možda uskoro budemo pametniji?
jadno ti je društvo di je pila zaglavni kamen, u kojemu se plješće kad kogod ode u zatvor.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 28 Siječanj 2010, 13:23:28 poslijepodne
okrenuti pilu naopako - pilati granu na stablu odozdo, pilati komad drveta na "kozi" odozo, žarg. pod*ebavati > *ebavati odozdola > mećati odozdo > mećati ispod >podmećati >mećava
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 28 Siječanj 2010, 23:22:19 poslijepodne
Znacsi, ako je Glonga u pravu, a on gotovo uvik je, onda Jaca nije. Krivo je stilofigurirala. Uletila joj pilotina u ocsi.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 29 Siječanj 2010, 00:53:35 prijepodne
Okrenuti pilu naopako znači početi pilati granu na kojoj sjedi vlada s donje strane, a ne kako je to vlada do sada činila sama,s gornje strane. Kako su i šuker i čobanković na toj grani, a bajić na samom završetku iste, vjeruje se kako će vladina masa uskoro svojom masom granu otegnuti tako da će ista pilu vozanu odozdal ubrzo zaštopati. Pila će ostati ko metak u rani, a zatalasaju li imalo, vladina grana će lako puknuti zapilana s obje strane. Triba paziti kome će pila kad pukne grana dopasti u ruke.

Propisno osušena rezana drvena građa, kao konstrukcijski materijal, pri različitim opterećenjima reagira sa jedanaest različitih vrsta unutarnjih sila - napona.

Sirova građa, u narečenom slučaju grana na stablu, može reagirati sa dodatnih šest vrsta napona.

U opisanom slučaju grane zapilane sa dvije strane, mudro zboriš Slovače, donja pila će ostati stlačena u rezu, često i silom koja će na listu pile proizvesti silu trenja veću od vlačne čvrstoće lista pile. Ovdje se, u opisanom slučaju pojavljuje efekt sličan poništenju efekta "kratke konzole" kod nekih drugih konstrukcijskih materijala. Posmična čvrstoća vlakana grane na spoju nezarezane grane i stabla, koji se ponaša, konstrukcijski pojednostavljeno, kao konzolno ukliještenje, je puno manja od vlačne čvrstoće grane zapilane s obje strane. Grana zapilana s obje strane nosi silom koja je jednaka produktu površine zdravog nezapilanog dijela poprečnoga presjeka grane i prekidne vlačne čvrstoće drveta koja je puuno veća od posmične čvrstoće drveta na posmik paralelan vlaknima (otpor cijepanju).
Efekt je očigledan kod grana koje se pilaju odozgora. Grana zapilana odozgo odvaja se od ostatka stabla puno prije nego što pila prođe puni presjek, već od polovice presjeka, ovisno o vrsti drveta i godišnjem dobu, sama vlastita težina pilane grane odvaja ju od ostatka drveta uzdužnim cijepanjem paralelnim s vlaknima pilanog dijela grane.

Daklem, radi se o paradoksu. Grana zapilana i odozgo i odozdo ima, u određenim, a čestim slučajevima, veću nosivost od "zdrave" grane.
Toliko o nosivosti. Uporabivost sustava, barem privremena, i sigurnost tereta na grani, makar privremeno, je upitna, jer sustav iz područja kojim se bavi statika ide u područje kinematike i postaje mehanizmom - nekom vrstom klatna. Something like - Perovin rep.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 19 Travanj 2010, 11:02:25 prijepodne
Ljubo Stipišić Delmata

Rod delmatski išće glase
Priko grebi preko i mirina
Priko doci i kavali
Dino mertva čejad pusta
Tišći jošćec štite gnjile
Kopja čarna ruzinava
I kundake omašćene
Bajunete s inćerican
Parsti martvi iz bušinca
Čano misal jošćec tišću
Govor budni priko vikov
Di mirita past u karvi
Bit razapet oba križe
Sa olovon u gričanu
Sa po' svitla u zinican
Misal iste ruke tišću


More li mi ko privest?
Naslov: Csa(ng) Kaj Shto(k) -ganga
Autor: Slovak - 19 Travanj 2010, 21:11:17 poslijepodne
etimološki prilog opciji da riječ ganga dolazi iz engleskog gang

budući da je banda hrvatska istoznačnica za engl. gang, a band engl. skupina ljudi koji zajednički izvode neku glazbenu temu, hrvatski usvojeno kao bend ili sastav, grupa.
gang = band
čovjek koji je krao usne harmonike.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k) -ganga
Autor: Slovak - 20 Travanj 2010, 21:26:50 poslijepodne
etimološki prilog opciji da riječ ganga dolazi iz engleskog gang

budući da je banda hrvatska istoznačnica za engl. gang, a band engl. skupina ljudi koji zajednički izvode neku glazbenu temu, hrvatski usvojeno kao bend ili sastav, grupa.
gang = band
čovjek koji je krao usne harmonike.
kad bi uzeli riječi engl. gang, engl. band i hrv, klapa dobili bi između njih gotovo znak jednakosti. dakle i pivanje se naziva prema imenu gl. sastava.
triba tražit po indoeuropskim jezicima homonime i što znače.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 22 Travanj 2010, 21:28:22 poslijepodne
Ljubo Stipišić Delmata

Rod delmatski išće glase
Priko grebi preko i mirina
...


More li mi ko privest?

Lako je to, ali ajde ovo:

Dalmatino povišću pritrujena

Pute, laze pizon dubli tovari
Gustirne žedne mijun sići i lati
Konkulana škina težakov
Od motik po žurnatin pritrujena

Prage kalet žnjutin dubli puntari
Naboj Dalmatine rebati na drači
Kroz kadene dicu čićan pasli
A judi driti ka kolone
Dalmatino, povišću pritrujena

Intradu pravice s tilin štrukali
Dalmatino, povišću pritrujena
Rod puntarski resa na drači
Dalmatino, povišću pritrujena

Ditinstvon gladnin povist štukali
Dalmatino, povišću pritrujena
Kroz kadene dicu čićan pasli
A judi driti ka kolone
Dalmatino, povišću pritrujena



Pute - puteve
laze - ulaze u polja
pizon dubli tovari - teretom dubali magarci
Gustirne žedne - bunare žedne
mijun sići i lati - milijun vjedara i poljevača
konkulana škina težakov - savijena leđa zemljoradnika
od motik - od motika (misli se na kopanje motikom)
po žurnatin pritrujena - po nadničarenjima premorena
Prage kalet - pragove (dalmatinskih) uličica
žnjutin dubli puntari - gležnjevima dubali hrvatski rodoljubi,
buntovnici (pripadnici Narodne stranke)
naboj Dalmatine - gnojni čir Dalmacije
rebati na drači - otkucava na drači
kroz kadene dicu čičan pasli - kroz lance djecu sisama napasali
a judi driti ka kolone - a ljudi uspravni poput kolona kamenih stupova
Dalmatino, povišću pritrujena - Dalmacijo poviješću premorena
Intradu pravice - ljetinu pravičnosti
s tilin štrukali - s tjelima izaželi
ditinstvon gladnin - djetinstvom gladnim
povist štukali - povijest začepili
rod puntarski resa na drači - rod pobunjenički rastao na drači
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 22 Travanj 2010, 21:51:49 poslijepodne
Ma to već ima privedeno, ali me stvarno zanima šta točno piše u ovoj pismi što sam je naveo, mogu probat pa pomozite

rod delmatski išće glase (rod delmatski traži glase)
Priko grebi preko i mirina (priko grobova/greba ......)
Priko doci i kavali ( priko dolaca i litica)
Dino mertva čejad pusta (dino mrtva čeljad pusta)
Tišći jošćec štite gnjile (stišće još gnjile štite/štitove)
Kopja čarna ruzinava (koplja crna plisniva)
I kundake omašćene (i kundake omašćene)
Bajunete s inćerican (bajunte s iznutircama)
Parsti martvi iz bušinca (prsti mrtvi iz ..... znam za neku travu bušinac, Cistus monspeliensis)
Čano misal jošćec tišću (što no misao još stišću)
Govor budni priko vikov (govor budni kroz vrimena)
Di mirita past u karvi ( di zasluži past u krvi)
Bit razapet oba križe (bit razapet oba križa)
Sa olovon u gričanu ( s olovom u brdima)
Sa po' svitla u zinican ( sa po svitla u zjenicama/očima)
Misal iste ruke tišću (misao iste ruke stišću)

ili je misal molitvenik? :)

ma čudno mi izgleda kad ovako privedem
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 22 Travanj 2010, 22:12:44 poslijepodne
"Mirine" bi mogle biti zidine, ruine (tal. mn le mura, nim. Mauer).

U mirinah do kamena i do pijeska sve pogori (M. Vetranich). Negdi na podrucsju Imotskoga moraju biti Mirišća (Skok).
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 23 Travanj 2010, 08:01:14 prijepodne
Priko grebi preko i mirina

Preko grobova ..... i ruina (zidina)

a šta je ovaj preko? krivo napisano priko?
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 23 Travanj 2010, 08:06:08 prijepodne
Onda bi mi mirine mogle bit i gradine.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Potjeh - 23 Travanj 2010, 08:11:48 prijepodne
ili je misal molitvenik? :)
triba bi bit molitvenik
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 23 Travanj 2010, 13:31:14 poslijepodne
Nishta bez ricsnika splitskoga govora (a i omishkoga). Mislim da su objavljeni.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Trbotor - 23 Travanj 2010, 15:49:30 poslijepodne
triba bi bit molitvenik

Missale romanum

http://en.wikipedia.org/wiki/Roman_Missal (http://en.wikipedia.org/wiki/Roman_Missal)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Trbotor - 23 Travanj 2010, 16:01:45 poslijepodne
Ljubo Stipišić Delmata

Rod delmatski išće glase
Priko grebi preko i mirina
Priko doci i kavali
Dino mertva čejad pusta
Tišći jošćec štite gnjile
Kopja čarna ruzinava
I kundake omašćene
Bajunete s inćerican
Parsti martvi iz bušinca
Čano misal jošćec tišću
Govor budni priko vikov
Di mirita past u karvi
Bit razapet oba križe
Sa olovon u gričanu
Sa po' svitla u zinican
Misal iste ruke tišću


More li mi ko privest?

Misal iste ruke tišću (misal iste ruke drže)

tišćin,tiščić,tišći,tišćimo,tišćite,tišću (u staroj spli´skoj varijanti može bit i tišćidu).
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 23 Travanj 2010, 19:31:57 poslijepodne
tišću = stišću
tis = tijesak, stisak,
tiskati = zbijati
tiskara = zbijača
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Insomnia - 24 Travanj 2010, 14:34:09 poslijepodne
zavelim je bio na dobrom tragu, moje mišljenje..

rod delmatski išće glase (rod delmatski traži glasove)
Priko grebi preko i mirina (priko grobova i zidina)
Priko doci i kavali (priko dolaca i litica)
Dino mertva čejad pusta (gdje mrtva čeljad pusta)
Tišći jošćec štite gnjile (stišće još gnjile štite)
Kopja čarna ruzinava (koplja crna rđava)
I kundake omašćene (i kundake omašćene)
Bajunete s inćerican (bajunte s iznutircama)
Parsti martvi iz bušinca (prsti mrtvi iz bušinca)
Čano misal jošćec tišću (što no misal još stišću)
Govor budni priko vikov (govor budni kroz vjekove)
Di mirita past u karvi ( di zasluži past u krvi)
Bit razapet oba križe (bi razapet na križ)
Sa olovon u gričanu (s olovom u prsima)
Sa po' svitla u zinican (sa pola svitla u zjenicama)
Misal iste ruke tišću (misal iste ruke stišću)


moglo bi vako nekako... mislim da ne triba baš doslovce svaku rič privodit...
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Insomnia - 24 Travanj 2010, 14:38:56 poslijepodne
misal je misal, nije baš klasični molitvenik, nego knjiga sa tekstovima za misno slavlje... možda su prsti svećenički, a mrtva čeljad drži kopja i bajunete... valjda..
Naslov: eurocent
Autor: glonga - 24 Travanj 2010, 17:13:28 poslijepodne

Inćarica je mnogoznačnica i za puškara starog. Od incárica, incaricare, tal. (http://books.google.com/books?id=SuY7AAAAcAAJ&dq=incerica&hl=hr&pg=PA719#v=onepage&q=incerica&f=false)
Može značiti i — korice, futrola od bajunete.
Može značiti i — sklop za postavljanje bajunete na pušku. Od čega je današnji bayonet-mount (http://en.wikipedia.org/wiki/Bayonet_mount) na protoarvackom. Brava, punjenje, naticanje, umetanje, ponutrica.

Brava > zatvarač, punjenje.
Može značiti i — ostraguša (http://de.wikipedia.org/wiki/Hinterlader), vrsta puške koja se puni otraga, kroz zatvarač, a ne sprijeda kroz cijev. Značenje se održalo donedavo u starih lovaca za sve puške s  "vukovima" (http://members.aye.net/~bspen/percterm.html) - vanjskim ručicama za napinjanje opruge okidača.

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/de/c/c4/Gewehr-Buegelverschluss.png)

Inćerica tako počinje značiti i — kremenjača, nakon pojave pušaka bez "vukova", zbog svojih "vukova" (http://members.aye.net/~bspen/flintterm.html) iako se takve puške uglavnom pune sprijeda.

http://members.aye.net/~bspen/lockfunction.html (http://members.aye.net/~bspen/lockfunction.html.)

Omašćen kundak je ovdje obojen, obojan, nelakiran. Mastiona, mastilo. Mast - boja.

Miritati, osim zaslužiti, znači i promišljati, odlučivati (se), riješiti (se), razriješavati (dramsku) dvojbu.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Insomnia - 25 Travanj 2010, 20:29:43 poslijepodne
bravo glonga! miritanje mi je baš bilo "sumnjivo".

za "miritanje" sam čula od naših starih, ne znam jeste li i vi, ali kod nas u jercegovini bi se znalo reći: on sve nešto mirita, te oće, te neće...

mislim da i za "inćerce" više paše tvoje objašnjenje, samo kako ga uklopit... ajde, pomagaj. još nam je to nekako ostalo da ušminkamo prijevod do kraja.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Insomnia - 25 Travanj 2010, 20:31:18 poslijepodne
rod delmatski išće glase (rod delmatski traži glasove)
Priko grebi preko i mirina (priko grobova i zidina)
Priko doci i kavali (priko dolaca i litica)
Dino mertva čejad pusta (gdje mrtva čeljad pusta)
Tišći jošćec štite gnjile (stišće još gnjile štite)
Kopja čarna ruzinava (koplja crna rđava)
I kundake omašćene (i kundake omašćene)
Bajunete s inćerican (bajunte s koricama?)
Parsti martvi iz bušinca (prsti mrtvi iz bušinca)
Čano misal jošćec tišću (što no misal još stišću)
Govor budni priko vikov (govor budni kroz vjekove)
Di mirita past u karvi ( di odlučuje past u krvi)
Bit razapet oba križe (bit razapet na križ)
Sa olovon u gričanu (s olovom u prsima)
Sa po' svitla u zinican (sa pola svitla u zjenicama)
Misal iste ruke tišću (misal iste ruke stišću)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 25 Travanj 2010, 21:03:39 poslijepodne

I kundake omašćene (i kundake omašćene)
Bajunete s inćerican (bajunte s koricama?)

Čano misal jošćec tišću (što no misal još stišću)

Di mirita past u karvi ( di odlučuje past u krvi)


I kundake obojane
bajunete s ostragušam

di odluči past u krvi


odluči, aorist
odlučuje, prezent
Ne znam ima li dostupan audiozapis u kojem se možda čuje dužina zadnjeg glasa a u riječi mirita. Mìritā ili mìrită?

…kundak … bajunet … cijev

I kundake obojane
bajunete sa cijevima

di odluči pàst u krvi
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 25 Travanj 2010, 21:54:30 poslijepodne
kratka duljina na posljednjem slogu u mirita, duga bi označavala još veće oklijevanje
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 25 Travanj 2010, 22:59:06 poslijepodne

I još:

Kopja čarna ruzinava (koplja crna za(h)rđana)

Semantički mi se čini preciznijim u odnosu na moguću zabunu sa srbskim značenjem rđavog(a).
ter:

Bajunete s inćerican (bajunte s nasadnicim)


Semantički pomak od utovara (incárica, incaricare, tal.) do cijevi i alke - prstena.
Utovariti, ugurati, nasaditi. Veza bajunet cijev ostvaruje se bayonet-mountom na protoarvackom. Taj bayonet mount se u biti sastoji od vizualno upadljivijih dijelova: usadne i nasadne cijevi, te osigurača koji je obično manje uočljiv.
Tako se inćerica semantički preselila od radnje do sklopa ili do dijela sklopa koji omogućuje radnju — naticanje, nasađivanje bajunete na cijev.
Leica fotoaparati i danas u svojoj M seriji (koja nije SLR) imaju bayonet-mount za pričvršćivanje izmjenjivih objektiva na kućište kamere.
Ràtilo se nasađuje na držak; kòsa, motika, lopata, badilj, čekić, malj…
Držak bijaše drveni, na metalnom dijelu ràtila je ušica, kod kòse je tu pomoćni dio, komadić cijevi- grìva, kod motike i klin od tvrdog drveta - šćiga. Govorilo se: — Nasaditi motiku, kòsu, macolu...
Nasađuje se metalni dio, rupom u metalu na drveni šćap. Kod bajunete i puške nasađuje se cijev bajunete (kraći nasadni komad, u novije doba dovoljno kratak da se može zvati alkom ili prstenom, muzzle ring na protoarvackom) na puščanu cijev (dulji usadni komad).
Ovdje bi bajuneta s inćericom pobliže određivala bajunetu koja općenito može biti i bez dijela ili pak sklopa koji služi za nasađivanje na puščanu cijev.

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c6/Bayonet-mount-01.svg/150px-Bayonet-mount-01.svg.png)

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a1/Bayonette-p1000740.jpg/220px-Bayonette-p1000740.jpg)

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c9/Musee-historique-lausanne-img_0095.jpg/220px-Musee-historique-lausanne-img_0095.jpg)


Inćerica iz pisme bi po tome semantički bila danas ono što se na protoarvackom zove muzzle ring, bayonet (muzzle) ring.
Mi ćemo to ovdje prevesti nasadnikom. Što mnogima nije nimalo daleko od semantike prstena.

(http://www.airsoftpost.com/images/large/Matrix_Bayonet_Wsheath_lg.jpg)

(http://www.quarterbore.com/images/ar_m9onhbar.jpg)

Nepreciznije, a skladnije je možda:

Bajunete s ušicama

Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 26 Travanj 2010, 01:31:48 prijepodne
 prave ilirske pisme, provrila krv!
provrit će i još od rimskoga mača
pogledajte kliki padoše
pobuna! pobuna! 
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Potjeh - 26 Travanj 2010, 08:24:46 prijepodne
misal je misal, nije baš klasični molitvenik, nego knjiga sa tekstovima za misno slavlje... možda su prsti svećenički, a mrtva čeljad drži kopja i bajunete... valjda..
znam što je misal ali misal nije triba puku a nekako mi se ispravnije čini zavelimovo 'molitvenik'. ne virujem da se ovdje radi baš o prstima svećenika koji je jedini koristio misal.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Insomnia - 26 Travanj 2010, 08:37:15 prijepodne
znam što je misal ali misal nije triba puku a nekako mi se ispravnije čini zavelimovo 'molitvenik'. ne virujem da se ovdje radi baš o prstima svećenika koji je jedini koristio misal.

nekako mi se čini da je nakana pjesnika bilo prikazati patnje roda delmatskog, pa je htio obuhvatiti i duhovne osim ratnih vođa. kako god, misal je misal.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Potjeh - 26 Travanj 2010, 08:41:38 prijepodne
nekako mi se čini da je nakana pjesnika bilo prikazati patnje roda delmatskog, pa je htio obuhvatiti i duhovne osim ratnih vođa. kako god, misal je misal.
ne sporim da je misal misal, nego mi se čini da je ovdje ta rič iskorištena zbog broja slogova ili čega takvoga. pisnici tako čine.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Trbotor - 26 Travanj 2010, 11:14:15 prijepodne
tišću = stišću
tis = tijesak, stisak,
tiskati = zbijati
tiskara = zbijača

Ilustracije radi  - da tišćat znači držati - tišćat za besidu / držati za riječ.
E, a druga besida koja me već dugo muči, to je - kako se zove ona lipljiva traka ili one trake ča bi stale na vrata od brijačnice, one trake na koje bi se vatale mušice. Pita san Slavka, on se mislija, i ni mi baš sa sigurnošću moga reć. Onako, kroz zube je procidija: “Muholovka”, ali me reka da ga ne tišćin za besidu. Eto, ako kogod zna, molin ga da mi javi.
http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20061118/spektar07.asp (http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20061118/spektar07.asp)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 26 Travanj 2010, 21:40:22 poslijepodne
ne sporim da je misal misal, nego mi se čini da je ovdje ta rič iskorištena zbog broja slogova ili čega takvoga. pisnici tako čine.
možda je u to vrijeme misal značio i molitvenik kojega je dio pismenoga puka ima. a kako je puk nepismen bio, valjda se misal odnosi na sam duhovni sadržaj knjige, prije nego na tvarnu knjigu koju bi ti ratnici posjedovali i čitali. ali bili su pisani i ćirilicom i glagoljicom na domaćemu jeziku, što znači da je i puk mogao neke posjedovati.
potješe, samo loš pjesnik traži broj slogova pa ubaci s ramena. nema dobre pjesme bez svih kvaliteta u riječi. a ovo je dobra pjesma.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 13 Lipanj 2010, 11:28:58 prijepodne
Vanja je lipo na DOGAĐANJA, FILM ... > Krugoval zamolio admina da ne dopusti revanje ustranu. Ali, po obicsaju ...
malo ću pokvariti temu.jer je ioanko ugasla. u čemu je razlika radija i krugovala, osim u  ovom izrazu. krugovalna postaja. to bi mogla bti i postaja za crpljenje nafte u sred oceana jer kad bi radnik bacio ključ u more, val bi se širio i kao svaki val, kružno od centra. zamjena internacionalizma ovom hrvatskom riječju neće baš proći jer radio ima endenciju biti univerzalno jasan, i turistima i hrvatima. zrakomlat i šport pomalo nestaju iz javne upotrebe, i uporaba je naporna. neće se refrmom jezika ojačati svijest hrvatstva, dapače, to je faza kad je nacija bila identitetno u krizi.
"Krugoval" je nacsinjena po istom načelu kao i "kolodvor". Ali Slovak i Glonga jednostavno ne znaju ni sami sebi objasniti zshto to prva ne valja, a druga valja. Takodjer ne znaju da strana rics u hrvatskom jeziku jednostavno ne znacsi nishta - prazna kutija. Za spornu se rics mozse uporabiti i izraz "zsbrlj", ako se dogovorimo, ako joj damo to znacsenje. Csudno je u csuvara medjunarodshtine (scusate, internacionalizama) da im strana rics ne mozse biti smishna, a domatja mozse. Time samo potvrdjuju ono shto sam rekao - strana rics u hrvatskom ne znacsi nishta, pa ne mozse ni biti smishna. Ona je nikakva. Tipicsan je primir oko geografijozemljopisa. Uvik tje se natji pametnjakovichi koji tje tvrditi da su tim pojmovima pridruzseni razlicsiti sadrzsaji. A "geografija" nishta ino ne znacsi nego "zemlja" + "pisati". I kakva je sad to glupost! Tko tje "zemlju pisati", prima tome "zemljopis" mozse biti samo naziv "ucsilishnoga pridmeta", a "geografija" - kako to gordo i Gorki zvucsi - znanost je, prosim lepe. I shto je to "kolodvor" shto se zove? Kakvo se to kolo po dvoru kotura?
Neprestalno pozivanje na "zrakomlat" smatram poslidicom uporabe samo malog mozga (i budalama je poznato da je istu rics csovik uporabio iz zajedrancije, ali eto niekomu je to svitao primir nagrdjenice).
Inacse, smatram za potonju najprimireniji naziv "vretenac".
I shto je to "radio" na kraju? Slusham "radio"! Kako mozsesh slushati kako nietko "radi"? Mozsesh samo gledati. A da nisi lin, moga bi mu i pomochi, da ne izpadne da je csovik sam "radio", a ostali gledali. Pardon - slushali.
Naslov: telefunken
Autor: glonga - 13 Lipanj 2010, 14:55:17 poslijepodne
dat ću ti ja te nacijonalističke optužbe.
triba izvest kontrarevoluciju jer će nas većinu ultranacionalisti povišat o bandere.

Internacijonalizam koji plaši baukom ultranacijonalizma je posljednje utočište sviju hulja. Nu ne ličiš mi na Velikog Meštra sviju hulja, ni na običnu huljicu čak.
Naša si di š pivat Internacijonalu.
Vrancuzi internacijonalizme rešavaju po kratkom postupku. Pokretni prijeki grill. Švabo ne da svoj Telefunken, a oće jamit i tuđi telekom di god nađe pogodna domaćeg mudrikovića.
Ili ne razumiš da je internacijonalizam maska za porobljavanje, imperijalizam, hegemoniju…?

Belevarac, mislim da mi je, za moje potribice, razlika između kola i kruga jasna koliko mi je potribno i dovoljno.

Kolodvor je sritno preveden. Bahn - kola. Hof - dvor, dvorišće, avlija.
Na dvor. Na izvan.

Krugoval je baksuzan. Ko i radijon. Radijon se ovdek zva Gruding (od Grundig), Vilips/Pilipz, kasnije i Riz i Šaublorenc (od Schaub Lorenz).
Pritom mi se uvik činilo da Šaublorenc kupi najviše prašine (Staub (http://en.wiktionary.org/wiki/Staub) i (Štaub)Lorencove transformacije), Gruding me podsjećao na švapsku temeljitost (gründlich (http://en.wiktionary.org/wiki/gr%C3%BCndlich)). Tko je rekao - Grude? Riz mi je zvučao rizko (resko) i rizkantno.

Oćemo sad o valnoj i korpuskularnoj prirodi munje i pražnjenja (Funke)?

A radijon? I predočba kao bitan kriterij. Baksuz. Ilustrirani.

(http://www.noviknezevac.rs/image/plavi_radion.jpg) (http://hr.best-marketing.com/pics/main/Plavi_radio_logo_161315.jpg)

Zrakomlat mi je prakljačast. Za ždrak, ne za vodu i uzvodni kamen. Vretenac mi zbrlja predočbu. Vrteno ko alat i pribor. I kukac vrtenac. Moga je bit i zrakomrk. Naprava za mṝkanje ždraka. Koja mṝče ždrak. I novce. Ne ovce.
Uzvrt mi najbolje paše. Baš je se uzvrtijo.

…i kad mrzim smrdljivi radio
na kojem stalno traže harač
a uz to mi daju krivu informaciju
samo da mi sjèbu imaginaciju…
i can't get no
satisfaction
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 14 Lipanj 2010, 14:04:16 poslijepodne
Kako mozsesh slushati kako nietko "radi"? Mozsesh samo gledati. A da nisi lin, moga bi mu i pomochi, da ne izpadne da je csovik sam "radio", a ostali gledali. Pardon - slushali.

Moreš. Voljno i nevoljno. Voljko i nevoljko. WiFi dobacuje do lada prastare zezdalije. Deblo je pri tlu oziđano pritesanim vacama. Sidimo okrenuti leđiman zezdaliji i sugovornicima. Ne gledamo Šmanju koji otkiva kosu. Većina nas zna, ćòre - ne videći, kako on to radi. Dobro ili loše. Svaki izravan udar klepca o bakvu se jasno čuje. Lini jesmo. Ne moremo mu pomoć. Ni savjetom. To je posa za jednog. Po zvuku brusa na kosi znamo obavlja li se posao oštrenja kako Bog zapovida. Ni tu ne moremo pomoć. Ni savjetom. Jedno je pòmoć, a drugo obavit posa umisto drugog.
Siesta. Podnevno ladovanje s otkivanjem o svetom Anti.
Kose klepću ter ih oštre brusom.
Probaju na niskoj okolokućnoj mrsnoj travi. Oštra… oštra… otkida dlaku pri guzici.

Čuje se još jedna rađa. Neki iz lada treće zezdalije gangaju. Jasno se čuje kako. Loše. Ne moremo ni njiman pomoć. Da privatimo, nagrdili bi još više. Rad? Ne čini mi se da glagolska imenica ganganje označuje samo stanje ili pak zbivanje već pretežito radnju. Tek dobra ganga me zbuni. Stanje. Čisto stanje čiste struje svijesti. Kroz svekolike uši. Ozvanjamo. Nismo jednaki. Nismo ravni. Vibriramo vaskoliki u rezonanciji. Zen. Zbivanje. Elementarno. Haiku.

Šmanje viša kosu o ogranak obišenjak, vodir na čvačak, zobnicu s klepcom, bakvom, vodom i kvasinom tura u najdeblji lad pri deblu. Klapac o vidu i slušanju prižvakava reklamu Okolokole lajt. Uzprdlano i frenetično imitira Okašce koje govori:
— Ja mogu čitati, ja mogu čitati…
Dobro ti me živčira taj ton. Sve mi diže kiselinu u željudacu.
I Šmanje tvrdi da se rađa more slušat. Voljko i nevoljko. I kad se od muke ne more slušat. Veli, dobra rađa daleko se čuje. Pripovida kako je bijo kod dice u gradu. U zgradi tanki zidovi. U susidnom stanu studentarija. Kućna čeljad za poslon. Nigdi nikog. Nikako oko ručenica mu se učinilo da je studentarija malo glasnije pušćala švapski ja l švedski dokumentarni film. Nu ono malo besida što se čuje kroz skriku i stenjavinu mu zvuče po naški, a oni ženski glas mu sliči na onu študijenticu što dolazi vižbat matematiku u susida Šime što uči za indžilira. Čiči mala kano ljuta guja. Ko bi reka da se naka sitna more nako bacat, da je nako okoprcsna. Čini mu se da će razbucat ono namišćaja tamo ko da je od kartuna. Dođe mu da zalupa u zid i zaviče: — Kakva je to jèbatanja tamo!?
Ili pak: — Oće li to mlađarijo!?
Skrušeno priznaje perverziju, veli: — Na momente mi dođe da pomognen, iako se čuje da ne triba i da bi samo smeta, sve i kad bi i ima su čizin pomoć. Ne da se dignit ovo nesrće više. Ko stara devizna štednja. U mene ti od svizi spolovila još samo oči rade. Da nisan čujo ovo što san čujo ne bi zna da iman još jedno spolovilo u vunkciji. Ovo krajnje uvo. Što nije perisano. Bože moj je li moja pokojna bila nepoprcsljiva? Vrigidna, štono učeno kažu. Ili je bilo do mene? Dok san je curon gonja pivala je ko kosa u otkivanju. Kad smo ovo dice gradili, ni mukajet, ko diva iz junačke narodne, niti pisnu, niti zubi škrinu. Je li je toliko moglo bit stid da je kogod treći ne čuje? Ni kod blaga, ni u siči, ni u kosidbi, ni na onom naviljku u po planine, di Bog svoga nema, a ona se nećka jerbo more kogod vidit, šuma mâma nikad nije sama, ja l brez vuka, ja li brez ajduka.

Daklem, dobra rađa daleko se čuje. I sluša. Slaba još dalje. Tili ili ne tili čut. I kad ne mereš od pogrde slušat.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 15 Lipanj 2010, 01:10:34 prijepodne
belevarac tebe jamit triba proizvoljno, jezične formule koje prašiš u svi 16 su em netočne, em necjelovite. krugoval nije prošao jer je izraz preuopćen, to sam lipo pojasnio i mora bi se koristiti i za odašiljače tv-a, mobitela i ine ako nećemo vršiti error nad enzikom. tankođer je kolodvor univerzala i za vlak i bus i ostala prijevozna sredstva s prifiksom oznake koji je kao i aero drom ili zrako drom ili po hrvatski ne znam zrakomlato drom. jezik koji je u stanju apsorbirati internacionalizme i udomaćiti ih postaje bogatiji jezik, ako se ne pokaže potreba druge vrste. ovo drom je devijacija ceste ili druma, kako je znalo bivat s teškim suglasnicima, jer su dromovi zeru duži od dvorova, nekad i uži, dvor i drum. tvoj vretenac pada u vodu, ne na vodu ko glongin. također me ova njemačka tvorba užasava, pa jesmo li mi germani ili iliri? znam da je zrakomlat torbarinina figura, ali njemačka je valjala, tribalo joj je dat zeru jezikom, kad već nismo radom oni 45 godina. internacionalizme tipa bus, avion i tako korisno je imat jer kad domaći seljak s 4 osnovne zapne u munchenu a ne zna di je kolodvor ili aerordom, samo kaže po domaći avion, malo zamlati rukama ili bus i napravi zbunjenu facu. onda mu prolaznik upre prstom.
belevarac, nisi mi odgovorio na na neke upite  iz prošli upisa logički nego šutnjom, uzet ću da se oko vrljike slažeš sa mnom a ne s jezikoslovcima koji čitav jezik objašnjavaju nekim latinizmima i principom "što djeca znaju o zavičaju.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Potjeh - 15 Lipanj 2010, 08:07:35 prijepodne
Čuje se još jedna rađa. Neki iz lada treće zezdalije gangaju. Jasno se čuje kako. Loše. Ne moremo ni njiman pomoć. Da privatimo, nagrdili bi još više.
;D

Citat:
Skrušeno priznaje perverziju, veli: — Na momente mi dođe da pomognen, iako se čuje da ne triba i da bi samo smeta, sve i kad bi i ima su čizin pomoć. Ne da se dignit ovo nesrće više. Ko stara devizna štednja. U mene ti od svizi spolovila još samo oči rade. Da nisan čujo ovo što san čujo ne bi zna da iman još jedno spolovilo u vunkciji. Ovo krajnje uvo. Što nije perisano. Bože moj je li moja pokojna bila nepoprcsljiva? Vrigidna, štono učeno kažu. Ili je bilo do mene? Dok san je curon gonja pivala je ko kosa u otkivanju. Kad smo ovo dice gradili, ni mukajet, ko diva iz junačke narodne, niti pisnu, niti zubi škrinu. Je li je toliko moglo bit stid da je kogod treći ne čuje? Ni kod blaga, ni u siči, ni u kosidbi, ni na onom naviljku u po planine, di Bog svoga nema, a ona se nećka jerbo more kogod vidit, šuma mâma nikad nije sama, ja l brez vuka, ja li brez ajduka.

Daklem, dobra rađa daleko se čuje. I sluša. Slaba još dalje. Tili ili ne tili čut. I kad ne mereš od pogrde slušat.
:hat
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 15 Lipanj 2010, 23:07:10 poslijepodne
Ovaj me tvoj upis podsitja na kravu koja se najila ditelina, pa se nadula. Da je razporimo.

belevarac tebe jamit triba proizvoljno, jezične formule koje prašiš u svi 16 su em netočne, em necjelovite

Mogu se slozsiti, samo da vidim rgumente:

Citat:
krugoval nije prošao jer je izraz preuopćen

Shto su to priuobtjene ricsi? Kako ta da ti je "krugoval" - koji valjda kazse, ako razumish hrvatski, nieshto o kruzsnim valovima - priuobtjen, a "radio" koji u hrvatskom ne znacsi nishta, a mozse znacsiti sve, nije priuobtjen? Tvoj je problem shto neshto znadesh o "krugu" i "valu", pa mislish da znadesh i o jeziku. A o "radiju" ne znash nishta, pa ti odgovara.

Citat:
mora bi se koristiti i za odašiljače tv-a, mobitela i ine ako nećemo vršiti error nad enzikom

To valjda samo ti mislish. Sam kazsesh "odashiljacs", pa onda kazsesh da bi se i u tom slucsaju morao koristiti "krugoval". Logika za ubit vola. Dederte nemoj da mi ko slucsajno kazse "kutja", kad vech postoji "potleushica". A da, svidja mi se ovaj tvoj "error" - sam Bog ti je rekao da ovako pogrishish.

Citat:
tankođer je kolodvor univerzala i za vlak i bus i ostala prijevozna sredstva s prifiksom oznake

Dobro, pajdo, shto ne promislish prije nego shto zasvirash po klavij ... tipkovnici? Kolodvor je univerzala! A shto ti ga je ta "univerzala" rijeti? Mislim da si medju prvima koji pravi nepotribnu medjunarodshtinu. Ajde recimo da "univerzala" postoji (kad vech postoji "transverzala"), ali kako "kolodvor" mozse biti "univerzala" za "bus". Evo sritnesh csovika, Rvata, znade sve jezike svita, i kazsesh mu: Ej, kolodvor je univerzala za bus. I shto tje csovik, blene. A ovaj "prifiks oznake" - je li ti to sintagmatski ili paradigmatski izraz; shto je da je odredi ga (definiraj, da kazsem po hrvatski).

A ne da mi se, brte, vishe! A nemam ni vrimena. Ali moram josh samo spomenuti "drom je devijacija ceste". Ja sad vidim onu cestu shto se od benzinske postaje izpod Imotskoga pruzsa prima Kamenmostu i s desne strane ima "devijaciju" prima Prolozscu. Prima Prolozscu je "drom", prima Krivodolu je "cesta". Koja ima josh svojih devijacija.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 15 Lipanj 2010, 23:21:16 poslijepodne
belevarac, o mom pisanju će ti više reći neki osnovni priručnik o pisanju koji govori o stilovima pisanja (ne pucaj u prazno kad vidiš metu). ali pritom uzmi u obzir koje godine je napisam taj priručnik kojega čitaš jer mi zeru djeluješ regresivno.
nemam ništa protiv krugovala osim što nije radiofoničan (što ne zvuči krugovalno lijepo) i što zvuči ponjemački. vidim ja da bi ti doveo njemce da nam kroje jezik, dovodili su ih ovde i 40-ih radi drugih poslova.sve samo novokovanice, nećemo više imat ni jednu lijepu prirodnu i kratku riječ koju svi zanju i koja se dadne izgovoriti. krugovalna postaja t-mobile obavještava krugovalni prijamnik da se može učlaniti u simpa + club.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 15 Lipanj 2010, 23:24:57 poslijepodne

.

Dobro, pajdo, shto ne promislish prije nego shto zasvirash po klavij ... tipkovnici? Kolodvor je univerzala! A shto ti ga je ta "univerzala" rijeti? Mislim da si medju prvima koji pravi nepotribnu medjunarodshtinu. Ajde recimo da "univerzala" postoji (kad vech postoji "transverzala"), ali kako "kolodvor" mozse biti "univerzala" za "bus". Evo sritnesh csovika, Rvata, znade sve jezike svita, i kazsesh mu: Ej, kolodvor je univerzala za bus. I shto tje csovik, blene. A ovaj "prifiks oznake" - je li ti to sintagmatski ili paradigmatski izraz; shto je da je odredi ga (definiraj, da kazsem po hrvatski).
evo vidiš koliko si ti riječi potrošio jer ne poznaješ osnove jednoga žargona kojega si mogao čut kad si iziša tamo iz one kuće od ljubice.ooopera! belevarac. oooopeera! ne moreš ni ti bez ercegovaca, nikud. a štaš, ko komu svoj svomu.
E, da nastavim. Belevarac, postavljaš se ovdje na suptilan način primjeren intelektualcima kao veli auktoritet na području jezika prema meni koji se bavi fizikom ali ipak ne zna za longitudinalne valove i njhovu interferenciju. Moje upise suptilno banaliziraš, polemiziraš s područjima na koja ne stavljam naglasak itd. Nema veze, to je samo moj osjećaj. No, na jednu mi stvar, tj. bilo je već više stvari ali uzimam ovu zadnju, koju ti i kao moderatoru rubrike postavljam kao pitanje stalno izbjegavaš odgovoriti. Možda me ne čuješ sa svoje olimpske visine, a možda ja tebe samo ne čujem duboko u podnožju toga brijega.
Otkuda stalno odbacivanje smislenosti tvrdnje da vrljika i vruljika imaju nešto neodoljivo slično, dok vrh rika koja je vaša izvornica za ovo ime nema tu zvučnu i značenjsku smislenost. pripisuješ li to koincidenciji, nekim prirodnim čudima jezika, statističkoj mogućnosti ili čemu već. Ili ne znaš odgovor, što mi se čini točnije.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 16 Lipanj 2010, 00:23:54 prijepodne
evo vidiš koliko si ti riječi potrošio jer ne poznaješ osnove jednoga žargona kojega si mogao čut kad si iziša tamo iz one kuće od ljubice.ooopera! belevarac. oooopeera! ne moreš ni ti bez ercegovaca, nikud. a štaš, ko komu svoj svomu.
E, da nastavim. Belevarac, postavljaš se ovdje na suptilan način primjeren intelektualcima kao veli auktoritet na području jezika prema meni koji se bavi fizikom ali ipak ne zna za longitudinalne valove i njhovu interferenciju. Moje upise suptilno banaliziraš, polemiziraš s područjima na koja ne stavljam naglasak itd. Nema veze, to je samo moj osjećaj. No, na jednu mi stvar, tj. bilo je već više stvari ali uzimam ovu zadnju, koju ti i kao moderatoru rubrike postavljam kao pitanje stalno izbjegavaš odgovoriti. Možda me ne čuješ sa svoje olimpske visine, a možda ja tebe samo ne čujem duboko u podnožju toga brijega.
Otkuda stalno odbacivanje smislenosti tvrdnje da vrljika i vruljika   imaju nešto neodoljivo slično, dok vrh rika koja je vaša izvornica za ovo ime nema tu zvučnu i značenjsku smislenost. pripisuješ li to koincidenciji, nekim prirodnim čudima jezika, statističkoj mogućnosti ili čemu već. Ili ne znaš odgovor, što mi se čini točnije.
Te su ricsi jako, jako slicsne - gotovo take jednake: razlikuju se samo u jednom glasu. Ali ima jedan problem: "vruljika" nije postojala na ovom svitu sve dok se ti nisi pojavio. Da te utishim: ima rics "vruljica", a i razzsalostim: kako tje "c" u "k"? Shto se trevilo: obrnuta sibilarizacija izprid "a"? A "Vrljika" nema "tu znacsenjsku smislenost", kazsesh. Sve nieke bezsmislene ricsi. A shto tjemo s "Vrpoljem"? Ako taj mistopis razjasnish, naravno po tvom nacselu rishavanja "Vrljike", pristajem na "vruljiku".
Ne tju vishe odgovarati na tvoje upise, ako nisu pisano po niekom pravopisu. Dajbudi se radilo i o Belichevu, ali mora biti pravopis.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 16 Lipanj 2010, 01:12:56 prijepodne
Hvala, zeuse, ima i riječ vrulja, da proširim tvoje vidike o nepravopisnim riječima. I vruljika, ali to se ne čuje gori. A smislenost značenja, za to ćeš se morati sam potruditi, preporučam cvjetka milanju i ostale. Znači ostaje tvoja teza o suptilnoj sličnosti koja je tu eto sasvim slučajno jer je obrnuta sibilarizacija nemoguća, osim kod nepismenog puka. Također vidim da u tvorbi polaziš isključivo od analogija. A vrh i vrulja dakako ne da nemaju veze, nego je jedna rič na olimpu a druga u dnu. Znam da nećeš odgovoriti na moje pitanje jer nije sve po pravopisu, o zeuse, ali kako bi ti objasnio slavensku riječ imota prisutnu u makedonskom kad je imota nastala od lat. in monte. kako bi objasnio sve vezano uz "pučku etimologiju", time da neuki i nepravopisni narodi nisu stvarali riječi nego tek učeni. Koliko ima rijeka u hrvatskoj koje imaju dvije riječi u svom nazivu, osim prifiksa ili zafiksa velika, mala itd.? Nimalo. Ali eto, naši predci su volili rikama davati po dvi riči za ime jer je tako jednostavnije, pa su godinama lomili jezik. je li? valjda je. a lomili su kako im je najlakše, onako po pučki, da sliči na nešto, i da ima smisla. ta teza da je r iz rike nestalo i prišlo u l je ona: što djeca znaju o zavičaju. belevalac. i tu nema analogije s vrpoljem.mščini da su se čitali izvori koji nisu znali zapisati narodni jezik, nego jezik pismenih talijanskih bogova.o jupitre!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 16 Lipanj 2010, 10:08:06 prijepodne
malo sam pretjera s riječima prema belevarcu. nu, ovako da se isporavim. ima i domaća riječ vrljika, što znači zatvoreni ulaz u neko dvorište, mjesto i to. to već nema veze s vrilom, ako ćemo stat u objašnjavanju značenja, makar i vrljika (kao ulaz i izlaz) i vrilo imaju nešto vrlo zajedničko. ima i rjekicaa vrioštica. šta je tu ovo -oštica ja ne bi znao, ali i ona je nekomu bila na vrhu. čudno, rijeka, umisto da je u dnu, ona je ljudima na vrhu... i još jedna zanimljiva stvar, rijeka i riječ, rijek, izrijek itd. mi nekako zvuče slično s palatalizacijom. ja svemu ovomu ne mogu lako odreć svezu, pa kako god bilo, taman me odveli doktoru.
Naslov: riči vrljici
Autor: Slovak - 29 Lipanj 2010, 00:03:03 prijepodne
šta bih naša zajedničko vrilu i vrljici,tj. kapiji, i uvik bi tvrdio da je suvaja rijeka koja teče na vrhu. vrilo i vrljika predstavljaju uski prolaz, izlaz. pogledajte stado kad navrne kroz vrljiku u bašču, ko voda kad nagrne iz zemlje, ima je svugdi, ali tu se zbije da bi prošla. slučajnost njihova korijena nije nipošto slučajnost, jednako kao što ni glagol vreti ili ik. vriti nisu slučajnost. slučaj vrh polja je logičan, ovo h se ne izgovara, ali konjukcija vrh rike u lj, tj. h i r da proizvode lj je hr=lj, ili ako se h gubi, imamo dva r u dodiru ili rr=lj. samo za one koji pretjerano ljube hrvatsku... ne ušim priču da je sto zapisa.
a rijek, riječ i rijeka iste su u svojoj prabiti, nema tu slučajnosti, samo razdvajanja značenja istoga korijena.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 18 Kolovoz 2010, 22:03:44 poslijepodne
riješi mi ovi tomićev rebus iz prošle kolumne:

Pišem ovaj tekst u sjeni rascvale bungevilije, na terasi bijele kuće nad tihom uvalom jednog otočnog mjesta. Dva tjedna sam ovdje, u apartmanu koji sam iznajmio od čovjeka koji je, upravo kao i Branimir Glavaš, hrvatski general.

lažljiva pisanija ante bestidnika (http://www.jutarnji.hr/lazljiva-predstava-bestidnika/877423/)

Ante Tomić, lektori i kolektori njutanjeg ne znaju rvacki.

iznàjmiti (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=fVhvWBA%3D&keyword=iznajmiti)
unájmiti (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19jXRZ9&keyword=unajmiti)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 19 Kolovoz 2010, 17:04:27 poslijepodne
Ante Tomić, lektori i kolektori njutanjeg ne znaju rvacki.

iznàjmiti (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=fVhvWBA%3D&keyword=iznajmiti)
unájmiti (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19jXRZ9&keyword=unajmiti)

Tako je. Tko puno piše, taj malo i griješi. lektori iz jutarnjeg su desetkovani u ovoj recesiji, nije ni čudo. Najbolje mi je dok se voziš kroz Bosnu vidjeti bijele papire s crnim boldom: Izdaje se!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 19 Kolovoz 2010, 18:48:03 poslijepodne
A shto bi ku*csevom piscu lektor, da ne kazsem korektor, uobtje bio potriban? Valjda bi pisac, ili "pisac", tribao biti najpozvaniji u pitanjima jezika. Glejan oracsa koji ima svog strugacsa: svako malo prilazi onaj s otikon u ruci i struzse zemlju s pluga. Jer oracs se ne razumi u otik. Nije specijalizira.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 19 Kolovoz 2010, 18:50:49 poslijepodne

Šnježa Kordića bi rekla da ne tribaju pišcu, ali da tribaju gazdama, više ko cenzori vengo ko (ko)lektori.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 20 Kolovoz 2010, 07:22:19 prijepodne
A shto bi ku*csevom piscu lektor, da ne kazsem korektor, uobtje bio potriban? Valjda bi pisac, ili "pisac", tribao biti najpozvaniji u pitanjima jezika. Glejan oracsa koji ima svog strugacsa: svako malo prilazi onaj s otikon u ruci i struzse zemlju s pluga. Jer oracs se ne razumi u otik. Nije specijalizira.
Slažem se. Lektor je potriban utoliko što se uvik okine krivo slovo. A pravdam Tomićevu pogriješku, što bi sad, cipa dlaku napola. rećemo, ja. čitam sad jednu knjigu debelu 4 prsta koja je prevedena na srpskohrvatski. ne samo da je dobro prevedena s francuskoga, nego nema u njoj tipfelera u odnosu na suvremenu hrvatsku masprodukciju ni 5%. a nova masprodukcija nije taj naslov još stigla ni prevesti. dakako, radi se o francuskoj ljevičarskoj literaturi, o ženi onoga sartrea. i ponese me taj jezik, moraš se uživit da bi razumio što piše. I kad pročitaš tri prsta iste, omakne se čoviku riječ iz misli koju je dočitao a nije stigao provariti. jer ova hiperprodukcija traži broj slovnih znakova sutra, hitno, grfički šizi itd. ta nemojte reći da i sami nekad ne ošinete grešku. dočepan li se iskonica i nađen da vali slovo! >:(
moja tipkovnica, kupljena u ždere, kad lupam po njoj da svako uvati, posebno shift, kao da namješraj tapeciram u sobi.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 20 Kolovoz 2010, 07:27:53 prijepodne
Šnježa Kordića bi rekla da ne tribaju pišcu, ali da tribaju gazdama, više ko cenzori vengo ko (ko)lektori.
da bar cenzori. poznajući stanje u jutanjem, više su lektori pisci koji sastavljaju suvisle rečenice od sirovina koje dobivaju na objavu, nego cenzori koji bi umrtvili nabujali duh hrvatskih novinara. r.i.p. feral!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 20 Kolovoz 2010, 12:09:43 poslijepodne
A pravdam Tomićevu pogriješku, što bi sad, cipa dlaku napola.

"Dva tjedna sam ovdje, u apartmanu koji sam iznajmio od čovjeka koji je, upravo kao i Branimir Glavaš, hrvatski general."
http://www.jutarnji.hr/lazljiva-predstava-bestidnika/877423/ (http://www.jutarnji.hr/lazljiva-predstava-bestidnika/877423/)

Za ovako napisanu rečenicu, npr. u Njemačkoj, bi ga presudom dežurni sudac odmah proglasio poslovno i pravno nesposobnim, dodijelio mu privremenog skrbnika te pokrenuo postupak oduzimanja državljanstva.


A Šnježa?
http://www.snjezana-kordic.de/ (http://www.snjezana-kordic.de/)

"No zašto uopće Silić želi izbaciti književni stil iz standardnog jezika? Stvar je u tome da Silić poistovjećuje standardni jezik s lektoriranjem tj. s jezičnom cenzurom. Zato izbacuje jezik književnih djela iz standardnog jezika da bi mogao izvesti zaključak kako književna djela ne treba jezično cenzurirati. Ali sve to skupa je naopako jer niti standardni jezik smije biti cenzura niti se književni stil može izbaciti iz standardnog jezika. Osim toga, zašto Silić ide spašavati samo književnike od jezičnog nasilja? Zašto onih 99% stanovnika Hrvatske koji nisu književnici prepušta jezičnom nasilju prikazujući to nasilje kako nešto potpuno normalno i neizbježno?
Pita: »smijemo li s jezikom književnog djela činiti ono što činimo sa standardnim jezikom?« (136) – kao da standardni jezik smijemo cenzurirati. Pita: »Jesmo li bili u pravu kad smo neke književnike« uvjeravali »u to da ’ne znaju’ jezik?« (136) – kao da je u redu uvjeravati onih 99% Hrvata koji nisu književnici da ne znaju jezik."
http://www.snjezana-kordic.de/SILIC.htm (http://www.snjezana-kordic.de/SILIC.htm)

Antu Tomića ne treba uvjeravati da ne zna jezik. Glede i unatoč očitom. Citirano se ni s neumjerenom dozom pjesničke slobode ne može podvesti ni pod kakvu vrstu omaške (lapsuza).
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 20 Kolovoz 2010, 16:57:03 poslijepodne
kako bi dokazao da tomić ne zna hrvatski, trebao bi uzeti malo više njegovih tekstova i tražiti omaške. marinković je napisao jednu lijepu raspravicu o lektoriranju. a tek rankovi romani, vrve greškama koje ničemu ne služe doli slobodi od jezičnog standarda. tomić je trefio kraj padeža i značenja, više po narodnu. i šta mu treba ovo napričavanje i dokazivanje kako je on hrvat jer ljetuje kod generala. nabili ste mu vi desničari komplekse. eto.iskompleksirali ste čovika da je četnik i on sad ne zna kud bi, frflja, brlja, mrlja. eeh, svak svoj križ nosi. pomozi nosit, ne sidaj na nj.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 22 Kolovoz 2010, 01:38:52 prijepodne
Postoji jedan dubok jaz u pristupu jeziku. Škole su koncipirane na standardu, tek kao dio programa koji se u praksi ne provodi je njegovanje zavičanih govora. Defakto ispada da su profesoru hrvatskoga bili među glavnim krvnicima u iskorjenjivanju materinjih jezika djece, ispravljajući stalno domaću riječ kao pogrešnu standardom. Osim toga, presudan je način života, mediji i nestajanje mnogih predmeta i glagola iz svaodnevnog života.
Ova dilema o lektoriranju je vrlo jednostavna stvar. Ne može silić ili neka snježana dati pravilo kojega će se svi i svugdje pridržavati. eph ima svoju politiku, kao i svaki pojedini kolumnist. osobno mislim da je lektorska služba izvrsna, ali da ne funkcionira kao princip posljednje riječi, nego sugestija prije objave. word ima opciju komentara kojega lektor unese, tekst se vrati autoru koji pogleda i sugestije prihvati ili ne. obični novinski tekstovi spadaju pod jezik kuće koji bi trebao biti unificiran i radnici bi ga trebali prihvatitit jer priča o asfaltiranju vukovarske i kolumna imaju drugačije dimenzije. tomićeva omaška nije bila, vjerujem, namjerna, ali znam jezik kojim je pisao, stoput sam koristio ovu sinragmu. potkrao mu se lokalizam, a lektora nije bilo, jer tomić sigurno ne da profesori(ca)ma da mu čačkaju po "umjetnosti."
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 03 Listopad 2010, 14:01:11 poslijepodne
U zadnjem Obzoru, subotnjem prilogu Vecsernjega lista, pod naslovom HAIKU S KAMENA, novinar Petar Grubishich piše o gangi, "Ganginu gnjizdu", diplama i guslama. Csini mi se da je novinar iz imotsko-bekijske kotline, ali navodi shtiva ganga kojima ponieshto nedostaje. Na pr.:

"Ide Drmalija sa robije
nimalo se popravio nije!"

"Ovo su vam Zmijavčanke,
niti piju niti puše travke!"

"Sad seljaci građani se prave,
našu gangu oće da zaborave!"

Gangashki su stihovi deseteracski, vrlo, vrlo ridko sedmeracski, osmeracski ili ini. U svakom slucsaju oba stiha moraju imati jednak broj slogova.

Nu, dobro, ali jeste li vi ikada "guslali"? Ili slushali koga da "gusla" i uz "guslanje" piva? Jer pishe: "Jerko Bakula pjeva gangu i gusla u posuškom hramu gange." Ne znam je li to novinarevo ili lektorevo, ali se ocsito pridrzsavalo Shonjina ricsnika, gdi je "guslati" standardnojezicsno, a "gusliti" pokrajshtina (HJP "gusliti" uobtje nema). Siguran sam da niti jedan Hrvat koji "svira na zsicsano glasbalo koje se guslama zove" ne kazse za se da "gusla", ali eto morao bi, ako hotje izpravno govoriti. Bilostinac i Voltich imaju "guslati", a Stulich "gusliti". Medjutim, "tezskocha" je u tome shto i Vuk ima "guslati", pa je ta tezskocha standardizirana. Razumu unatocs.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 03 Listopad 2010, 18:40:37 poslijepodne
U zadnjem Obzoru, subotnjem prilogu Vecsernjega lista, pod naslovom HAIKU S KAMENA, novinar Petar Grubishich piše o gangi, "Ganginu gnjizdu", diplama i guslama. Csini mi se da je novinar iz imotsko-bekijske kotline, ali navodi shtiva ganga kojima ponieshto nedostaje. Na pr.:

"Ide Drmalija sa robije
nimalo se popravio nije!"

"Ovo su vam Zmijavčanke,
niti piju niti puše travke!"

"Sad seljaci građani se prave,
našu gangu oće da zaborave!"

Gangashki su stihovi deseteracski, vrlo, vrlo ridko sedmeracski, osmeracski ili ini. U svakom slucsaju oba stiha moraju imati jednak broj slogova.

Nu, dobro, ali jeste li vi ikada "guslali"? Ili slushali koga da "gusla" i uz "guslanje" piva? Jer pishe: "Jerko Bakula pjeva gangu i gusla u posuškom hramu gange." Ne znam je li to novinarevo ili lektorevo, ali se ocsito pridrzsavalo Shonjina ricsnika, gdi je "guslati" standardnojezicsno, a "gusliti" pokrajshtina (HJP "gusliti" uobtje nema). Siguran sam da niti jedan Hrvat koji "svira na zsicsano glasbalo koje se guslama zove" ne kazse za se da "gusla", ali eto morao bi, ako hotje izpravno govoriti. Bilostinac i Voltich imaju "guslati", a Stulich "gusliti". Medjutim, "tezskocha" je u tome shto i Vuk ima "guslati", pa je ta tezskocha standardizirana. Razumu unatocs.


Ah , zaista zanimljiva raspra oko niočega , čuj "guslati" i "gusliti"?! , prosto neverovatno da nekome nešto tako pada napamet!

Nego Beleverče da te prupitam?! , zašto kad korienski pišeš barem malo ne odstupiš pa one glasova koji su prirođeni tvome kraju i ovome forumu ne pišeš fonetski?! , mislim da je "Đerv" osnov kojeg se moraš držati ako već insistiraš na tradiciji! , žali Bože kad je neko Gjuro ili Djuro(malo bolje)!!

Glagoljica i ćirilica hrvatska ti to nalaže jer upravo njome vođen i njihovim tradicijama je "Gjuro Daniczitj" je ubacio u latinicu "Đ" i "Ć"!
Tako da izbegavanje fonetskog izričaja tih glasova je svrstavanje na stranu Švaba,Mađara,Talijana,....pored svog rođenog tradicionalnog načina pisanja koje ti glasovi zahtevaju!

Ali izvini jbg , sve je stvar odluke i mišljenja šta je jeste a šta nije!

Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 14 Studeni 2010, 00:13:15 prijepodne
Eto je josh jeno pleme odkriveno u Amazoniji. Tezsko odsad njima.

Otkriveno pleme čine nomadi koji žive u skromnim daščarama napravljenim od palmina lišća i pruća.

Najgore shto csovika mozse pogoditi je nepoznavanje vlastita jezika. Lako za tudji - nisi obvezan. Ali ne razumiti svoj, e to je belaj. Da je bar koliba, potleušica, kućica, nastanba .... Bit tje da su izmislili pilanu.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 14 Studeni 2010, 00:29:02 prijepodne
http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=415.msg45481#new (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=415.msg45481#new)

Imoart i tuča na docu
...
Tko, što, kako, zašto...komu, čemu, lokativ!
Sve vuče na imoart, no ipak je priča totalno druga. nek naslov ipak ostane.


A dobro, shto je u tom dolcu posadjeno? Je li jako obilo? Otje li bit gradobetine?
Moja baba, dusha joj se rajske rose napojila, nije bash govorila "tucsa" nego "krupa", i uvik bi prid kutju na zid iznesi tri zrna krstjene soli, a znala je i canjkat sve u shesnest udarajuch ozsegon po tavi. Tek su naucsenjaci kasnije pronashli da toja zuka razbija tucsonosne oblake.
Naslov: Odg: Ne mislim, jel postojim
Autor: belevarac - 14 Studeni 2010, 20:10:51 poslijepodne
To "jel" umisto "jer" csut tjete najvishe od t. zv. mladih "estradnih zvizda", zvizdu im tjatjinu. Kako se to "jel" ushuljalo u hrvatski jezik, tek bi tribalo iztrazsiti. Koja je to jezicsna promina prima kojoj r>l na kraju ricsi. Bit tje da je po onoj: lègrūt < fr. recrue.

A u blizini je i ono "ono". Nishta oni ne mogu rechi, ako iza svake dvi-tri ricsi ne kazsu "ono". Pa kaj ja znam, ono, na stejdzsu morash, ono, bit fit. A kaj opet ono mislim e pa da.
Je da je poshtapalica, ali, ono, ugusto, brte. I kad reknu sve, upamtish samo, ono, "ono".
Naslov: Odg: Ne mislim, jel postojim
Autor: glonga - 16 Studeni 2010, 18:31:42 poslijepodne
To "jel" umisto "jer" csut tjete najvishe od t. zv. mladih "estradnih zvizda", zvizdu im tjatjinu. Kako se to "jel" ushuljalo u hrvatski jezik, tek bi tribalo iztrazsiti. Koja je to jezicsna promina prima kojoj r>l na kraju ricsi. Bit tje da je po onoj: lègrūt < fr. recrue.
Davo je, davno, bilo to… ♪
Tma i tmuša neprebolna.
U praskozorju govora.

"[4] Izraz "in Illyrico idiomate" u ovom slučaju ne bi bilo pogrešno prevesti "na starohrvatskom jeziku", jer su se glagoljaši tada još služili "Misalom hrvackim" i "Brivijalom hrvackim" sa staroslavenskim tekstom u velikoj mjeri pohrvaćenim. Novi je glagoljski misal u Levakovićevoj rusificiranoj redakciji izašao pet godina poslije (1631.), a brevijar čak dvadesetak godina poslje (1648.)."
@imoartov_portal (http://imoart.hr/portal/iz-proslosti/duhovnost/kranstvo/483-zagvozd-i-njegovi-glagoljai-za-turske-vladavine-do-poetka-prvog-morejskog-rata.html)
brivijal < brevijar

Belevarac, ako nam pripadne čast priznanja otkrića nove glasovne promjene - priedlažem naziv - urlikanje.

Usputice naokolo linka.
Adriopolis - Drinopolje daje mi nieke čudne zamisli oko Drinovaca, Runovića, Sviba, Svibića, Àdrovca, Drljā, Sdrinskih Zrinjskih…
Naslov: Ne urnishite mi Srbiju!
Autor: belevarac - 10 Prosinac 2010, 22:20:07 poslijepodne
Csitan ja, csitan i csitan, kad li bum!: "Da bi se urnisali Srbi i Srbija izmisljeno je "Velika Srbija"". "Urnisat"! Jednostavno me balek - nikad csujo, a mislijah kako srbski ipak dobro poznajem - to mi je, na kraju, prvi strani jezik. A niekako mi se i izkonoslovno (jer csitanje Slovaka ostavlja trajne poslidice) i suricsno (kontekstualno) nametalo: "mokriti". Ajde Klaichu, knjigo zlatna, otvori se! Kad li Bratoljub recse: "unishtavati, razarati". Izkonoslovlja - jok! A Klaich je tu doslidan. Undan velin, u ARj-u mora bit, tamo ima svakog djavla. Ako sh Bogu virovat, nema ni tamokar. Odkud, kako, shto ... Slovacse, pomozi, sve tjemo ti oprostit!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 10 Prosinac 2010, 22:35:46 poslijepodne

urnisati > 1. izvoditi skup postupaka kojim se što pretvara u urnu 2. činiti skup činidbi kojim se što pretvara u prah (i pepeo) (koji su uobičajen sadržaj urne, iako neki u njoj drže bombone npr. "Negro" (Negro je odžačar grla.), bombone npr. "Velika četvorka" (Pita gavran na drvetu čvorka : /  — Šta to znači 'velika četvorka'? / — Zvezda, Hajduk, Partizan, Dinamo. / Proizvodi 'Pionir' iz Subotice samo! /), neki u urnama drže i novčanice koje odavno više ne će zamijeniti ni Deutsche Bundesbank… neki čak i urme (Vut TF is urma now? Vut?)
3. sipanje tekućine (osip, osipljem se, osupnuto se izaspem) i lijevanje praškastih tvari, točenje sipke tvari (Jura iz Sesvetskog Kraljevca: "Svi smo pili nervni plin u točionici na uglu, / naučio sam kako se ostari sto godina u pet minuta. /")
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 11 Prosinac 2010, 20:59:56 poslijepodne
Ivan Raos [1984], Prosjaci i sinovi (Matica hrvatska, Zagreb, 2005), 591 pp. (stranica 492)
– Jeste! Hrvata radi burazeru, radi onih vaših džukela šta usred skupštine miran poslanički svet mnogo izazivaju, mnogo vređaju. Video si, mȍre, kako će i ovde zabiti seljak na uvredu kamu da potegne, pa gde neće narodni poslanik kad mu ceo narod u obraz gleda! Pa gde će obraz da mu padne! Gde će da dozvoli besan ker da besni posred skupštine, za brk da ga vuče, u oči da pljuje? Da urniše na javnom mestu vlasti ispred oči celoga sveta i Francuske? Ko vređa narodnog poslanika, vređa narod i ruši državu. A narodni poslanik ima da brani državu, majku mu nabijem, ima da puca u džukelu na licu javnoga mesta, da puca u samoodbrani! Jasno ko dečje dupe!

(stranica 645)  "urnisati, uništavati, razarati"
(http://riznica.ihjj.hr (http://riznica.ihjj.hr) urniše, urnisati)

http://www.ukim.edu.mk/dokumenti_m/2008-Lingvistika.pdf (http://www.ukim.edu.mk/dokumenti_m/2008-Lingvistika.pdf):
"Nejasni vo odnos na osnovata se: urnisa, -uva I 1. srušiti, v. urne 1;
2. urnisati, upropastiti, srozati; … II – se; utisa, -uva v. sutne, -ina < u igri (…) ćariti, dobiti, zaraditi od protivnika, pokupiti ...>."

Maćedonci kao ne znaju, upućuju na urnu i žaru, uputnica vodi u nigdinu, u bezpuće. Urna je žara. U njoj nije samo pepeo pokojnika. U njoj su i glasačke kuglice i papirići i srećke.

Nazire se neugoda lingvistička jer korijen nije grčki, iako može biti.
http://en.wikipedia.org/wiki/Uranian (http://en.wikipedia.org/wiki/Uranian)
Urning
Listanjem rezulata pretrage web tražilica takvo značenje se u mnogim pojavnicama ne može osporiti; nàguziti koga ili što protiv njegove volje, feminizirati koga ili što protiv njegove volje, protuprirodno općiti s kim protiv njegove volje, sjèbati, uzjèbati nešto što drži o sebi da je nesjèbivo, neuzjèbivo, nenadjèbivo.

Grčki korijen neugodan, a latinski Srbljem jezikoslovnjem neprihvatljiv.
Uro hominem.
Divković:
"ūro, ūssi, ūstum, 3. sàžizati, paliti, spaliti, calore uri; venatores in montibus uri se patiuntur; hominem mortuum, agros; * Ilium; * naves; * vestras spes (brodove); * ramos; * filicem; * ignes u. domos; * stipulam, pueros flammis; * dona subjectis flammis; * Vulcanus ardens u. officinas, žari tako, da se čini, da gore; † Indos; † u. atque vastare Asiam; † urbes hostium, napose a) gorivo za vatru ili za rasvjetu paliti, picem et ceras et cetera alimenta flammae; † in usum nocturni luminis uri. b) * t. t., slikati ognjem, užeći boju, tabulam coloribus; puppis picta ustis coloribus. 2) paliti = isušiti, spržiti, sušiti, sprljiti, boljeti kao živa vatra, * terras; * solum; * sitis herbas, guttur, * fauces; * febribus uror; † ora viscerum uruntur; i jakim trvenjem raniti, ožuliti, aculeus sagittae aut glandis introrsus tenui vulnere, Liv.; * calceus, žulji; * te mea gravis sarcina chartae; * lorica lacertos; * loris uri, bȉčȏvan biti; i o zimi, mrazu opaliti, òštetiti, ozlijediti, * ustus ab assiduo frigore Pontus; † Scythae continuis frigoribus uruntur. 3) tp. a) o strasti, quod urit invidiam, što peče zavist, Liv.; * žeći = raspaliti, uspiriti, trošiti koga, Daphnis me malus, Glycerae nitor, grata protervitas; ira, amor alqm urit; * uri, gorjeti ljubavlju, mučiti se ljubomorstvom, zavišću; * qui (amor) me praeter omnes expetit mollibus in pueris aut in puellis urere; * meum jecur u. bilis, o srdžbi, b) uznemirivati, dosađivati, mučiti, uro hominem, Ter.; pestilentia urbem urente simul atque agros, Liv.; * urit (povređuje) enim fulgore suo, qui praegravat artes intra se positas (gdje je artes i. s. p. ujedno objekat naprema urit)."
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 12 Prosinac 2010, 20:55:12 poslijepodne
traži se svezica urina i urne. u imotskom se to zove gutanje samoglasnika, neki to toliko čine da će se udaviti ili dobit ljetavac. urin i urea bolan, ili tako nešto. traži se kemijski sastav. valjda spaljeno nešto ima taj isti kemijski sastav, neki dominantan element sagorijevanja, voda u tilu i tilo u nacipeći. jet tilo je voda, a voda je h20. ovo h se ne izgovara,  onda dvao ostaje. i dvao dvao te urin.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 12 Prosinac 2010, 23:34:15 poslijepodne
A mozsda je Klaich imao razloga zashto u izkonoslovlju za "urnisati" nije dao uputnicu na "urna", koja natuknica je koju rics prije. Pa ni Brodnjak ne daje izkonoslovlje, tako da mi je <urna vrlo sumnjivo. Shto ako je to srbska shatra?
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 12 Prosinac 2010, 23:53:26 poslijepodne

Urna ni meni ne (s)liči.
Da nije šatra upućuje na to velik broj web i drugih pojavnica glagola urinisati u svim oblicima u Srba.

Ni oni Maćedonci (http://www.ukim.edu.mk/dokumenti_m/2008-Lingvistika.pdf (http://www.ukim.edu.mk/dokumenti_m/2008-Lingvistika.pdf)) ne upućuju nužno na urnu. Piše doslovno "v. urne", a ne "v. urna". Zašto plural?
U samom navedenom tekstu ne mogu nać odredište te uputnice ("v. urne"), može bit i 3. lice prezenta jednine glagola urnuti (urnisa, urnisuva, urne) za koji će se lako pokazati da je ono v. urne zapravo bugarski i makedonski/maćedonski infinitiv [ke/će (se) urne].
Ctrl+C pa Ctrl+V pa Ctrl+F mi u clippboardu polatiniče one "urne", a ne da mi se čitat čitav onaj maćedonski rad.
Ne vidim je li auktor toga rada (Boris Markov) citirano i sam citirao iz nekog bugarskog ili pak maćedonskog rječnika "v. urne" skupa s ostalim natuknicama za urnisa, urnisuva, jerbo evo ponovo se patim s tim maćedonskim tekstom očima, a ne pomoću Ctrl+F i imam dojam da mi negdje stalno ostaje zamiškanim u tekstu odredište uputnice v. urne.

Otkud onda urne bes — urnebes?

"Napredno" Google pretraživanje rezultata "samo na bugarskom jeziku" upućuje na glagol urne.
(Google ne poznaje/priznaje maćedonski.)
Zašto ne pišem infinitiv urnuti? Je li no u Engleza infinitiv glagola biti to be?
U Bugarina nije urnuti nego "će (se) urne / će se urna" u osnovnom značenju srušiti (se), "će (se) sruši". Ako nije kao i u Maćedonaca urnisa, urnisuva, ali i urne!?
Sporedna značenja bi se mogla izčitavat iz ovih web pojavnica na bugarskom.

Ni Srbin, ni Maćedonac ne će olako "nać" osnovu u bugarskom. Radije će reć: "Nejasni(te) vo osnova(ta)".

Sa će Slovak malo provuć korijen ur(n) od starih Grkljana (koji su hodali bosi), preko Rimljana u Rimu i Rimljana u Carigradu na Bugare, ili napraviti bypass od starih Grkljana na Trakljane, ili učiniti nešto sasvim novo, neformalno i podvučeno žutim… "pratite žutu crtu". Pritom ne budite poput kokošî, Slovak je vježbao na životinjama Slovakov refleks u suodnosu s jednim vidom kokošjeg sljepila. Ako se dobro sjećam o tom je objavio krasan esej. Pol književan, pol znanstvovan, nerasičuvan. Be warned.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 13 Prosinac 2010, 00:55:27 prijepodne

U Bugara se pojavljuje ravnopravno ke / će se urne / se urna.

…тлото ќе се урне!
…tlo će se srušiti (urušiti)

Ще си строшат краката кой да му урне пръв паметника, […]
Istrošit će si krake (udove) koji mu (pokuša) srušiti…

Иако нема дозвола за поставување, општината нема да му го урне, оти бил монтажен објект.
Iako nema dozvolu za postavljanje, općina mu ga ne će srušiti, to je bio(?) montažni objekt.

…Delenda est Academia, како што Катон во римскиот Сенат повикувал да се урне Картагина.
…, kao što Katon u rimskom senatu po(d)vikivaše da se sruši Kartaga.

Atanas Mochurov. Rechnik na rimite v bŭlgarskii︠a︡ ezik: praktichesko pomagalo za profesionalisti i nachinaet︠s︡i
http://books.google.com/books?id=SqJu0ozDvMgC (http://books.google.com/books?id=SqJu0ozDvMgC)
„се урна / се урне"

…kat se urne s tia evtini poleti do tunis, […]
…kad se sruši s (na) tim jeftinim letovima za Tunis…

…kato vlezneme v evrozonata i lihvite po kreditite padnat da ne se urne vseki pak na golemite krediti za da ne go dokarame…
…kad uđemo u eurozonu i kamate na kredite padnu da se ne sruši…

…за да го урне споменикот.
…da sruši spomenik

Во Македонија ова е прв споменик на Тодор Александров. „Секој што ќе го урне темелот на споменикот, го урива и темелот на независната македонска држава“, беше речено на откривањето на споменикот.
…"Svatko tko ruši temelj spomeniku, podriva i temelj neodvisne maćedonske države."… [urne ? > ur(n)iva]

…не знам дали ке остане нивната влада или ке се урне…
…ne znam hoće li o(p)stati njihova vlada ili će se srušiti (pasti)…

Не веруваат дека градежната инспекција ќе го урне.
Ne vjeruju da će ga građevinska inspekcija srušiti.
etc.

Na kraju ispade ipak svojevrsna srpska šatra. Glagol je (staro)slavenski, arhaični ruski. Očito u Srba nije došao ravno od Rusa, ja l' ga ne opaziše u staroslavjanskom pa su smatrali da mu je osnovata ili (vrlo i neprihvatljivo) strana ili nepoznata ter su ga doček(is)ali na doče(ta)k -isati.

УРНУ́ТЬ арх. (унырнуть) пропасть, потеряться, исчезнуть. [propasti, potrti se, iščeznuti]
http://www.classes.ru/all-russian/russian-dictionary-Dal-term-41036.htm (http://www.classes.ru/all-russian/russian-dictionary-Dal-term-41036.htm)
Naslov: injunjuc
Autor: glonga - 13 Prosinac 2010, 01:58:30 prijepodne

urnut — unjirnjut — injnjuc

Nadalje.

Je li (s)urvati se < (s)urnati se? Je li urvina < urnina?

Surljam?
Naslov: Orljava
Autor: glonga - 13 Prosinac 2010, 10:33:40 prijepodne

(s)orljati, (s)oriti
Orljava
Ni turnjati nije daleko.
Urnati, urnjati, svakako je bliže nađenim izvorima od urnisati.
Šatra, najvjerovatnije zbog krive spoznaje o izvoru kod onih koji ono što im od glagola bane sa, za njih, zapadnih strana dočekuju na doček -isati, rjeđe -ovati.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 13 Prosinac 2010, 22:50:07 poslijepodne
Kod "urnebes, urnebesak, urnebesati, urnebesan" podpuno je incsija povist. Toga ima vech kod Palmoticha, Gundulicha, Djordjicha. A pitanje je, je li ga triba vezati s "urnisati", iako se i znacsenjski i izkonoslovno kao vezse. Skok ima "urnebes", ali mu ne navodi izkonoslovlja; HJP isto tako. Inacs HJP daje izkonoslovlja i za slavinski sloj ricsi. Ali ovdi jok. Csini mi se da sam zagrizao, gdi jezikoslovci nisu ni  pokushali zube lomiti.

Ni Brodnjak uz "urnisati" ne daje izkonoslovlje.

Ivan Zovko ima: "Još kad zaurnjavi (zaokupi, zamaha) bilojužina, torbomelj (vjetar isod sunca), ustoka (podsunčak, kad vjetar duva, a sunce dobro sije)..."
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 14 Prosinac 2010, 02:01:04 prijepodne
Nemojte se mučiti previše probajte sa "ruinom" od latinskog "ruere"!
E pa sad obrni-okreni koje slovo?!,  i eto urnisati sa ovim "bizantskim" nastavkom "isati" što smeta uhu zapadnijeh strana! ;D
Naslov: zavrnuti, izvrniti
Autor: glonga - 14 Prosinac 2010, 08:38:04 prijepodne

Gledajući austrijsku kartu po mletačkom izvoru, prvu u ovom upisu (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2228.msg46376#msg46376), na kojoj za Šibenik piše Serenico, a ne Sebenico, za Vran(u) — Uran, spomenuh se pisanske sredovječne promjene v>u.

urnuti > vrnuti

Usputice ponavljam arhaični ruski prema: В.Даль. Толковый словарь живого великорусского языка.
УРНУ́ТЬ арх. (унырнуть) пропасть, потеряться, исчезнуть. [propasti, potrti se, iščeznuti]
http://www.classes.ru/all-russian/russian-dictionary-Dal-term-41036.htm (http://www.classes.ru/all-russian/russian-dictionary-Dal-term-41036.htm)
Da su ju i ruski jezikoslovci bili zagubili pokazuje odsustvo te riječi u pet drugih relevantnih rječnika ruskoga što se vidi pri dnu gore navedene web stranice.
To je.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 14 Prosinac 2010, 15:19:24 poslijepodne
vrlo dobro, golozlo. uruniti, orunuti, oruniti, runiti se ili osipati se. odatle je i ruina i engl. ruin, uništiti. zanimljivo bi bilo promotriti je li ovo početno u dobilo predmetak j u nekim jezicima koji nisu trpili enove i onove. ovo premtanje je česta pojava. doli kod glonge kažu galjvati, dok vamo naviše kažu gavljati, malo se manje upada. pa sav i vas, pa tisuće primjera.
kakve veze ima salitra ili po novije urea s uništavanjem. e, pa šalitra ili urea je trećina staroga baruta, uz ugalj i sumpor.
Naslov: urnebes
Autor: Slovak - 14 Prosinac 2010, 15:24:27 poslijepodne
urnebes će biti služenica. urnebes je kaos, vrtutma, tulum, manit itd., utoliko bi mogli glag. urn uzeti kao nešto što ruši, a bes da pripišemo nebu i nebesima. to je lomljava do nebesa, s malo grijeha uvijek.
prema tome, ako je ruin ili runjenje postupno pretvaranje u prašinu,često se kaže da se stari zid runi, zašto bi onda pretvaranje čovjeka u pepeo i stavljanje istog u posudu, urnu, zanijekali kao srodno?!
Naslov: Odg: urnebes
Autor: golozlo - 14 Prosinac 2010, 16:58:48 poslijepodne
urnebes će biti služenica. urnebes je kaos, vrtutma, tulum, manit itd., utoliko bi mogli glag. urn uzeti kao nešto što ruši, a bes da pripišemo nebu i nebesima. to je lomljava do nebesa, s malo grijeha uvijek.
prema tome, ako je ruin ili runjenje postupno pretvaranje u prašinu,često se kaže da se stari zid runi, zašto bi onda pretvaranje čovjeka u pepeo i stavljanje istog u posudu, urnu, zanijekali kao srodno?!

Ovo mi se sviđa!

Znači "Urnebesiti" iliti srušiti nebesa , totalni haos!

Evo nešto gledam na HJP , pa videh oko ovoga:

Rušiti:
prasl. i stsl. rušiti (rus. rúšit', polj. ruszyć), lit. rausti: grepsti

Runiti:
prasl. *runo (rus. runó) ≃ lit. rauti: guliti

Odron,odranjanje,roniti:
prasl. *roniti (rus. roníć: ispustiti, polj. ronić) ≃ stvnjem. rinnan: teći, trčati

Ovo ti je dobro oko nebesa , jer zasita nema ijekavskog i ikavskog oblika od urnebes pa da se onda može povezati sa urnom!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 14 Prosinac 2010, 18:50:55 poslijepodne
Bio je jedan klesar, janjevac kiro. Dok smo radili na mirogoju vozeći se na kolicima iza kamiona na pogrobnoj ploči, kad bi naišli kraj krematorija i ono se dimilo, kiro je govorio: vidiš kako im duše odlaze u nebo, duše su dim. Bio je kirin pjesnični momenat, klesar ili pjesnik, sve je to isto.
Naslov: ohanuti
Autor: Slovak - 14 Prosinac 2010, 21:33:55 poslijepodne
ohanuti. kažu da tu riječ koristi dalmatinska zagora i dio hercegovine. jedan istraživač je nalazi u istom obliku i značenju u perzijskom. ohanuti znači odmoriti. nu, postoji li poveznica s tuskim han ili prenoćište, svratište, konačište, ili pak dolazi od skraćenoh oblika odahnuti. ili sve to, kao i duhan, ili duh pa i dah dolazi iz istoga isteceta krijena. sklonost konvergenciji samo je svijest da ovo malo jezika što znam nije baš čitav svijet. daleko je primordijalni prajauk.
Naslov: Odg: ohanuti
Autor: glonga - 14 Prosinac 2010, 22:25:34 poslijepodne
ohanuti.

Holivudska (i ina) filmska industrija koristi izraz kao ključnu riječ. Čak i u njemačkim, danskim, švedskim… dokumentarnim filmovima se sreće.
Doduše, prije zabrane reklamiranja produkata duhanske industrije u tim i takvim scenama su te ključne riječi nakon niza neartikuliranih zvukova skrike i stenjavine označavale puš-pauzu duhansku, tuš-stanku, pa i piš-pauzu. Obično se čula u crescendu: "Oh honey" što i doslovno znači - ohani, molaj malo… pa i kao poduka i poruka nevještima — nastaviš li — bit će mi bolno.
Tu stanku bi bulevarčevi jezikoslovci možda stidljivo natuknuli latinskom rečenicom: Omne anime post koitem ternit. Možda: Post coitum omne anime triste est (? sunt).

Eto ga, anima — i duh i dim i živina, ne fumus vaginalis iako ni on nije daleko.

Dakle, mudro zaključujem, korijen je račvast, sastoji se od dvije anglosaksonske i angloameričke riječi — oh honey.
A zašto baš med? Zar međedi ne ohanu cielu zimu? Honey? Zar Sarkozijevica, ova zadnja, ne rekne: Medvjediću moj!? Čisto da ne zapostavimo frankofonce.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 14 Prosinac 2010, 23:04:53 poslijepodne
dobro glonga, izironiziro i izrezoniro si moje promašaje. ali pitanje je bilo na mjestu. to da je korijen račvast je mudro, kao i to da svako stablo raste na obje strane, u nebo i u zemlju. kabalah!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 15 Prosinac 2010, 12:49:19 poslijepodne
Kad ste već krenuli na objašnjavanje reči , pitao bih ako iko zna da mi objasni jednu reč koja se korsti u mom starohercegovačkom kraju , a sasvim moguće i kod vas u Imotskom!

LUTOR!

To je negativna osobina čoveka , u smislu gad,radi ispod žita , ali ujedno i prljav,jadan do zla Boga nema u sebi ništa ljudsko"!!
Kaže se : "Pi lutora , pi nesoja ljudskog"!!

Ja sam se ubio tražeći etimologiju , lutao po turcizmima,vlaščinama,...ali džabe , nikako da provalim odakle potiče!

Fala!

Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 15 Prosinac 2010, 21:48:17 poslijepodne
УРНУ́ТЬ арх. (унырнуть) пропасть, потеряться, исчезнуть. [propasti, potrti se, iščeznuti]
http://www.classes.ru/all-russian/russian-dictionary-Dal-term-41036.htm (http://www.classes.ru/all-russian/russian-dictionary-Dal-term-41036.htm)

Sve ide u prilog tvojoj zorbi. Bog te ne thu, shto bi rekla jedna Mira, ne samo shto je ruski, nego je i zastarilica.
Naslov: Odg: ohanuti
Autor: belevarac - 15 Prosinac 2010, 21:58:12 poslijepodne
Zar Sarkozijevica, ....

To je ko u nas ... e nema toga u nas. Paimenci su samo od rodnih prezimena (Beshlivusha, Marichusha, Penavusha (Sofija Naletilich) ...), te od muzseva imena (Matinicia, Petrovica ...). Ridko od muzseva imena (Brkinica). Dva pitanja: 1) Kako che zvati onu koja je rodom Tica, 2) koja je najduzsa rics u hrvatskom jeziku.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 16 Prosinac 2010, 09:59:21 prijepodne

Po čovikovu imenu bi bila neraspoznatljiva u kratku tekstu. Teško bi je se ko sitijo i po divojačkom prezimenu, ako ga se i ona sića. Ni ja ne znan koje joj je ovo prezime po redu. Nit me vrlo sikira što ne znan. Me š čini da nije drugo. Baremko je treće.
Šta š? Priša. Grij.

Mlada divojačkog bezimena Tica? Ticuša? Tičuša? Teže Ticanuša? Zbogradi zabune oko moguće Ticanovićke r. Ticanović koju bi ponegdje rastegli i u Ticanovušu.
Kad ćemo mak na konac precizirat ne pitaš za mladu koja je rodom Tica. More bit i divojka. Zagrebečki i standardno. Tica-ćka. Tička.
Jedan lekar humanista je neudatu kolegicu dozivao s naglašenom crticom Musta-pićka.

Najdulju rvacku besidu ne znan s nokta, a ne da mi se nieshto trazsit.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 16 Prosinac 2010, 10:13:48 prijepodne
je li ova?
http://klub.klinfo.hr/klub/hr/pregled/2/68/ (http://klub.klinfo.hr/klub/hr/pregled/2/68/)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 16 Prosinac 2010, 10:18:44 prijepodne
ili meningoencefalomijelopoliradikuloneuritis?

Moguće su i različite kombinacije upale moždanih ovojnica s upalom mozga, kralježnične moždine, korijenova živaca koji izlaze iz kralježnične moždine i perifernih živaca (meningoencefalomijelopoliradikuloneuritis).

http://hr.wikipedia.org/wiki/Meningitis (http://hr.wikipedia.org/wiki/Meningitis)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 16 Prosinac 2010, 10:19:45 prijepodne
Ah, da je barem Lutoran,
na ognju peklenskom zežgan,
v roke noseč liljom cvet,
da vleče se črez svet spreklet
popluvan, zbulan, zdruzgan smet,
na prangeru Poet Propet,
tak da je Atlas, Tverdostenec,
Pravice četernja i zdenec,
kinčil bi ga lavorični venec,
sem hipokritom bil bi vočji strah.

iz pjesme "Vigilija ali straža nočna" Miroslava Krleže, iz zbirke Balade P.K.
lutoran je luteran, pogrdan vjerski naziv, lutor je možda skr., može se koristiti za neku lošu osobinu.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 16 Prosinac 2010, 13:30:27 poslijepodne
Ah, da je barem Lutoran,
na ognju peklenskom zežgan,
v roke noseč liljom cvet,
da vleče se črez svet spreklet
popluvan, zbulan, zdruzgan smet,
na prangeru Poet Propet,
tak da je Atlas, Tverdostenec,
Pravice četernja i zdenec,
kinčil bi ga lavorični venec,
sem hipokritom bil bi vočji strah.

iz pjesme "Vigilija ali straža nočna" Miroslava Krleže, iz zbirke Balade P.K.
lutoran je luteran, pogrdan vjerski naziv, lutor je možda skr., može se koristiti za neku lošu osobinu.

Pomislio sam na Luterane , ali gledam ipak je malo čudno da se to prihvatilo kod pravoslavnih , međutim moguće je da je vremenom došlo od susednih katolika!
Ali opet ni kod vas nema te reči sa tim značenjem  koja bi bila logičnija jer bi svećenici verovatno furali taj izraz s'obzirom da su upućeni u tu jeres tadašnju!

Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 16 Prosinac 2010, 13:53:59 poslijepodne
a kako ste za vrime Lutera i vi bili dobrim dilom katolici moguće da je vam je priko svećenika rič direktno došla
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 16 Prosinac 2010, 18:22:06 poslijepodne
definitivno  ;D
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: batakljun - 16 Prosinac 2010, 21:12:15 poslijepodne
Zavelim želi reći da ste vi srbi na našoj strani vlasi, turske akindžije i plaćenici koje su turci uvijek imali pod oružjem i uz pomoć vlaha razarali zapadne vojske. kao vlasi bili ste istočnogrčkog obreda, a onda su vas popravoslavili i postali ste srbi, malopomalo. pa  šta?!

od nemoći da gledam NK Kerum, dospio sam na ovi forum i uključio se u temu koju mjesecima uredno izbjegavah.

i moram odmah pomoći, dragom subesjedatelju slovaku u definiciji određenih pojmova.

AKIDNŽIJE (turski: Akıncılar) nisu bili stalno pod oružjem, već povremeno - stalno su bili naoružani samo janjičari.
Iste te akindžije nisu bile ni plaćenici jer im Turci nikakva sredstva (ni novčana ni materijalna) davali nisu, za razliku od janjičara koji su primali redovitu plaću.
Konačno, akindžije nisu imale ključni udio u razaranju zapadnih vojski. Akindžije su bili relativno slabo naoružani, vrlo pokretljivi gerilski odredi (nešto poput četničkih dragovoljaca) koji su pljačkali nebranjena sela i tako posredno nanosili štetu prostoru koji se branio ili je trebao biti baza za obranu. Naime, u one dane logistika je bila teško riješiv problem i braniti se u prostoru bez ljudi i hrane bilo je gotovo nemoguće. U srazu s iole opremljenijom i uvježbanijom vojskom imali su sekundarnu ulogu.

I zaključno, u turskoj vojnoj taktici, ključno mjesto zauzimali su janjičari i oni su bili ti koji su bili plaćenici i oni su ti koji su lomili kičme zapadnih vojski.

I za kraj, na čelu akindžija nalazili su se uglavnom pripadnici istih obitelji, dakle vođenje akindžija bio je obiteljski biznis. Najpoznatije akindžijske obitelji bijahu: Malkoçoğlu, Turhanlı, Ömerli, Evrenosoğlu i Mihalli.
Koliko je tu Vlaha, a koliko pravoslavaca, jasno je već na prvi pogled.

I prije odjave, akindžije su s vremenom izgubile na značenju, a njihovu ulogu preuzele su DELIJE. Na čelu delija nalazio se delibaša (otud prezime Delibašić).
 
Hvala na pažnji.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 16 Prosinac 2010, 22:20:25 poslijepodne
Akindžije nisu bili vojska, nego transportna sila po balkanskim prostorima.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: batakljun - 16 Prosinac 2010, 22:33:49 poslijepodne
Akindžije nisu bili vojska, nego transportna sila po balkanskim prostorima.

budimo ozbiljni, dragi subesjedniče i ostavimo po strani srpsku mitologiju koja tvrdi da su se oni po balkanu širili s oružjem u ruci.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 16 Prosinac 2010, 22:52:07 poslijepodne
Po čovikovu imenu bi bila neraspoznatljiva u kratku tekstu. Teško bi je se ko sitijo i po divojačkom prezimenu, ako ga se i ona sića. Ni ja ne znan koje joj je ovo prezime po redu. Nit me vrlo sikira što ne znan. Me š čini da nije drugo. Baremko je treće.
Šta š? Priša. Grij.

Mlada divojačkog bezimena Tica? Ticuša? Tičuša? Teže Ticanuša? Zbogradi zabune oko moguće Ticanovićke r. Ticanović koju bi ponegdje rastegli i u Ticanovušu.
Kad ćemo mak na konac precizirat ne pitaš za mladu koja je rodom Tica. More bit i divojka. Zagrebečki i standardno. Tica-ćka. Tička.
Jedan lekar humanista je neudatu kolegicu dozivao s naglašenom crticom Musta-pićka.

Najdulju rvacku besidu ne znan s nokta, a ne da mi se nieshto trazsit.

Ticsinusha, pitaj Duzsicoledincsane.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 16 Prosinac 2010, 22:55:22 poslijepodne
ili meningoencefalomijelopoliradikuloneuritis?

Moguće su i različite kombinacije upale moždanih ovojnica s upalom mozga, kralježnične moždine, korijenova živaca koji izlaze iz kralježnične moždine i perifernih živaca (meningoencefalomijelopoliradikuloneuritis).

http://hr.wikipedia.org/wiki/Meningitis (http://hr.wikipedia.org/wiki/Meningitis)

Pitanje je bilo "... u hrvatskom jeziku?". Ja ipak ne bih ovo zvao hrvatskim. A csuj, ako imash sijaset bolestjurina, moresh naredat slova vodolen do Karlovca.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 16 Prosinac 2010, 22:57:00 poslijepodne
je li ova?
http://klub.klinfo.hr/klub/hr/pregled/2/68/ (http://klub.klinfo.hr/klub/hr/pregled/2/68/)

I ja sam mislio na to.
Naslov: kirijanje
Autor: Slovak - 17 Prosinac 2010, 06:16:53 prijepodne
Kirijati - svi znamo što je to kirijanje.
1. kIrIJA, /. fiajam, zakup (i sama pogodila i
ono što se plača), naj češće se kaže o konma
(i'iporedi kirigija) i o kući. — isporedi ćirija. —
Od arap. kira (ne qirć kao što je naštampano
kod ćirija), tur. kira. — Akc. se mijena u gen.
pl. ktrija. — Govori se uzeti, dati na kiriju *
češće pod kiriju. — Od xvii vijeka (ima i u bu-
garskom jeziku), a između rječnika u Belinu
(,vettura, portatura* ,vectio* 7r>3b), u Bjelostjen-
čevu (kirija, v. foringa), u Stuličevu (,ix)rtatura'
,transportatio, veotio'), u Vukovu (1. ,die miotlio'
,morcGs conduc'ti*. — 2. ,dio fnu'iit* ,voctura,
mercos vocturao*).

n. najam tuđega kotla za jahane ili nošene, i
ono što se za to plava. Izgubit brodidvu, jh^iios
i kiriju. (D). Poslov. danio. Aratos ti kirijo,
sadi mi s kola. Nar, posl. vuk. 11. Kirigija,
kamo ti kirija? — U hangijo i u inohangijo.
133. Kad (kon) oslabi noseći što ^<^sto pod ki-
riju. Vuk, poslov. 99. Kon se dado na uslugu,...
pod kiriju ... V. Bogisić, zboru. 4-14. ,81aba V,
gospodine, i iz kirijo plaća, to toliko samo da
ćoek nijo dokon*. J. Bogdanović. — (I prefiesenom
smislu (kao od šale) znači batine. Traži kirijo
na sului putu. (^Traži zla). Nar. posl. vuk. 31V».

b. najam tuđe kuće ili stana ili sobe i što se
za to plaća. Uzmem na 10 dana pod kiriju jodnu
sobu. D. Obradović, basu. 382. Ku(*a so uzme
ili da pod kiriju. Vuk, rjećn. pod najam. Tu
je živeo gotovo neznano i neviđeno, primajući
kiriju od svojih nekoliko kuć^ i dućana. M. Đ.
Milićević, mođudnov. 82. Poti dan kako čekam
kiriju. M. P. Šapćanin 1, 78. Vis dućana uzoo
onu kuću pod kiriju. Bos. vila 188li. 291. —
Amo može pripadati i ovo: Pčele gospodaru
blagodarnu kiriju s medom i voskom naplaćaju.
I. Jablanci 157.

c. zakup tuđe zemfe i što se za to plaća. Moro
li .so izvadit simo i kirija? F. Matić 78. Ono
teško velike arondc ili kirijo kojo so po drugima
vilaetama od duhana placuiju. I. Jablanci 165.


http://www.archive.org/stream/rjenikhrvatskog00unkngoog/rjenikhrvatskog00unkngoog_djvu.txt (http://www.archive.org/stream/rjenikhrvatskog00unkngoog/rjenikhrvatskog00unkngoog_djvu.txt)

Dakako da nećemo umanjivati ili osporavati bilo koju nacionalnost, pa ni bošnjačku, koju eto hrvati i srbi rado svojataju, svojtaju.
Naslov: Akindžija
Autor: Slovak - 17 Prosinac 2010, 06:19:23 prijepodne
Akindžija (tur. Akıncı) neredoviti jurišni konjanici u sastavu vojske Osmanskog Carstva koji su djelovali gerilskom taktikom, a bili plaćeni onim što zarobe i zaplijene.

Tijekom svojeg osvajanja Osmansko carstvo, prodorom na nove teritorije, novačilo je kršćane (pripadnike Pravoslavne crkve), uglavnom obrtnike i seljake kao akindžije, odnosno jurišne konjanike u svojim upadima prema tadašnjoj Europi.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Akind%C5%BEija (http://hr.wikipedia.org/wiki/Akind%C5%BEija)
Naslov: boja
Autor: Slovak - 17 Prosinac 2010, 06:35:33 prijepodne
boja je balk. turcizam, starija hrvatska riječ je mast, očuvana je u frazi: premazan svim mastima. sačuvana je u riječi mastilo. stara verzija crne boje je črn, vezan korijen je črljeno, črveno. modra i plava su slavenske riječi, modra je na zapadu, a plava na istoku hrvatske. plavo je u starom jeziku više značilo svijetao, žut. otud i plavuša. plav i modar nisi iste boje (bilo je tako).
Naslov: Odg: kirijanje
Autor: glonga - 17 Prosinac 2010, 08:23:21 prijepodne
http://www.archive.org/stream/rjenikhrvatskog00unkngoog/rjenikhrvatskog00unkngoog_djvu.txt (http://www.archive.org/stream/rjenikhrvatskog00unkngoog/rjenikhrvatskog00unkngoog_djvu.txt)
To se jami odmak jerbo guglo više ne da jamljat pedeef, s ove stranice u što većem i boljem formatu se more (.tiff, .jp2, .pdf), a mogla bi i arkiva to przon uskratit i ostavit samo smrljano oceeriran tekst
http://ia331407.us.archive.org/0/items/rjenikhrvatskog00unkngoog/ (http://ia331407.us.archive.org/0/items/rjenikhrvatskog00unkngoog/)
pa se pušće kroz pristojan OCR, i eto ti Ctrl+F libra
ovddek je .jp2 ≈ 214 MB
.pdf je pristojniji ko nema flat ≈81 MB
Ako š s pravit pristojan tamo se registriraš , otvoriš html stranicu od ote knjige i vratiš pristojno prepoznat i formatiran tekst.
Naslov: Odg: kirijanje
Autor: Slovak - 17 Prosinac 2010, 08:37:33 prijepodne
To se jami odmak jerbo guglo više ne da jamljat pedeef, s ove stranice u što većem i boljem formatu se more (.tiff, .jp2, .pdf), a mogla bi i arkiva to przon uskratit i ostavit samo smrljano oceeriran tekst
http://ia331407.us.archive.org/0/items/rjenikhrvatskog00unkngoog/ (http://ia331407.us.archive.org/0/items/rjenikhrvatskog00unkngoog/)
pa se pušće kroz pristojan OCR, i eto ti Ctrl+F libra
ovddek je .jp2 ≈ 214 MB
.pdf je pristojniji ko nema flat ≈81 MB
Ako š s pravit pristojan tamo se registriraš , otvoriš html stranicu od ote knjige i vratiš pristojno prepoznat i formatiran tekst.


Glonga, k... te ne kužim!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 17 Prosinac 2010, 09:03:59 prijepodne

Vako.
Otvoriš taj svoj link koji je durav (ovo ti navodim samo ako nisi nabasa na osnovnu stranicu skenirane i arhivirane knjige na tom web mjestu):
http://www.archive.org/stream/rjenikhrvatskog00unkngoog/rjenikhrvatskog00unkngoog_djvu.txt (http://www.archive.org/stream/rjenikhrvatskog00unkngoog/rjenikhrvatskog00unkngoog_djvu.txt)
Škljocneš na na gumb u gornjem livom kutu "See other formats" i dođeš ovde na osnovnu stranicu skenirano, arhiviranog OCR-riranog libra:
http://www.archive.org/details/rjenikhrvatskog00unkngoog (http://www.archive.org/details/rjenikhrvatskog00unkngoog)
Digresija: Već neko vrime guugle ne da ni gledat a kamoli skidat knjige sa svog web mista books.google.com.
U livom prozoru vidiš popis svih formata.
Knjige na tom wb mistu su loše OCR-rirane (tekst je loše optički prepoznat). Zato kad naletiš na dobru knjigu koju želiš sam pristojno OCR-irati i držati na svom računalu, pogotovo knjigu koju nećeš čitati ko beletristiku već ju pretraživati u lokalnoj datoteci (Ctrl+F) takvu knjigu skineš u .pdf, .tiff, .jp2 formatu. Pdf format ti je već "digitalno uvezan" u jednoj datoteci", .tiff, .jp2 i drugi su mape s pojedinačnim slikama stranica. .tiff je tu obično najbolji format - najbolja sirovina za OCR (što veća datoteka - više podataka), potom .jp2, i konačno .pdf).
Za skidanje datoteke pogledaš u livom okviru na web stranici od maloprije  tamo di ti piše: "All files: HTTP". Škljocneš na taj HTTP i evo te na ovakvoj stranici:
http://ia331406.us.archive.org/0/items/rjenikhrvatskog00unkngoog/ (http://ia331406.us.archive.org/0/items/rjenikhrvatskog00unkngoog/)
Udariš desni škloc na format koji ti paše i sa padajućeg izbornika probereš "Download Linked File" ili ako š je odma preimentovat ili spremit na određeno misto na lokalnom kompu "Download Linked File As"
Pričekaš da se skine. Pokreneš svoj najnoviji i najkvalitetniji OCR program (FineReaderTurboNajnoviji). Obaviš OCR.
Nakon toga ti je tekst dostupan (Windowsi?) iz OS-a na "Search" "Desktop search". Ili moreš otvarat takve datoteke (koje su rezultat OCR-a, .txt, .doc, .pdf - searchable image) sam ako si im popamtio imena pa po njima tražit ono što ti triba s Ctrl+F. Imentuješ ih po unix i Joliet standardu, ako š ji ispeć u pržilici za arkiv. Ime max 32 znaka skupa s ekstenzijom i putanjom do korijenskog direktorija, sva mala slova u imenu, umjesto razmaka minusi srednji i donji, npr, u ovom slučaju: danicsich_dj_-_rjecsnik_hrvatskog_5_k-l.pdf

Na tom web mjestu mnogo knjiga ima svoju web stranicu na kojoj registrirani članovi mogu uređivat tekst ručno jerbo su tekstovi tamo samo protrani kroz OCR redovito starije generacije.
Time se na tom web mjestu može globalnom suradnjom dobit pristojna baza pretraživih knjiga u urednom i ručno dotjeranom .html, i .txt  formatu.
Naslov: Odg: Akindžija
Autor: batakljun - 17 Prosinac 2010, 09:32:30 prijepodne
Tijekom svojeg osvajanja Osmansko carstvo, prodorom na nove teritorije, novačilo je kršćane (pripadnike Pravoslavne crkve), uglavnom obrtnike i seljake kao akindžije, odnosno jurišne konjanike u svojim upadima prema tadašnjoj Europi.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Akind%C5%BEija (http://hr.wikipedia.org/wiki/Akind%C5%BEija)

hrvatski tekst u wikipediji donosi taj podatak - odakle, nema nikakva izvora. pučki rečeno, iz glave.

ako usporediš ovaj tekst s bilo kojim drugim (engleskim na primjer) vidjet ćeš da o tome nema ni riječi.

ali da se ne nadmudrujemo oko izvora, dovoljno ti je malo mućnuti glavom i odgovoriti na pitanje, gdje si to mogao naći seljaka i/ili obrtnika koji bi bio ujedno vješt jahač. apsolutno svi koji pišu o akindžijama pišu o njima koji nevjerojatno vještim konanicima i strijelcima lukom. e, pa sad ti zamisli sel'aka koji ore plugom zemlju ili obrtnika koji popravlja cipele, kako u slobodno vrijeme vježbaju jahanje i gađanje lukom. a o tome kakvi su srbi konjanici, najbolje ti govore slike njihovih zbjegova gdje svi odreda pješače, a konje vuku za sobom natovarene stvarima, kao mazge. u prvom svjetskom ratu, srpski kralj (petar) i vojna vrhuška bježahu u albaniju pješice, a ne na konjima (!), a turci su sto-dvjesto godina ranije među njegovim seljacima novačili konjanike kakve europa nije vidjela - SAPIENTI SAT!

http://www.google.hr/imgres?imgurl=http://www.vesti-online.com/data/images/2010-11-23/111495_albanska-golgota_f.jpg%3Fver%3D1290494183&imgrefurl=http://www.vesti-online.com/Vesti/Na-danasnji-dan/98828/Na-danasnji-dan--25-novembar&usg=__dsbRa6Ui-HNXuImGElvo7w6w42Q=&h=290&w=480&sz=39&hl=hr&start=19&zoom=1&tbnid=jmQgS73-Kkw4nM:&tbnh=86&tbnw=143&prev=/images%3Fq%3Dpetar%2Bkara%25C4%2591or%25C4%2591evi%25C4%2587%2Bpovla%25C4%258Denje%2Bu%2Balbaniju%26hl%3Dhr%26rlz%3D1R2GGLL_en%26biw%3D1003%26bih%3D513%26tbs%3Disch:1&itbs=1&iact=rc&dur=344&ei=pending&oei=2SALTcmbC8Ki8QPj7aHHDQ&esq=2&page=2&ndsp=18&ved=1t:429,r:3,s:19&tx=118&ty=52 (http://www.google.hr/imgres?imgurl=http://www.vesti-online.com/data/images/2010-11-23/111495_albanska-golgota_f.jpg%3Fver%3D1290494183&imgrefurl=http://www.vesti-online.com/Vesti/Na-danasnji-dan/98828/Na-danasnji-dan--25-novembar&usg=__dsbRa6Ui-HNXuImGElvo7w6w42Q=&h=290&w=480&sz=39&hl=hr&start=19&zoom=1&tbnid=jmQgS73-Kkw4nM:&tbnh=86&tbnw=143&prev=/images%3Fq%3Dpetar%2Bkara%25C4%2591or%25C4%2591evi%25C4%2587%2Bpovla%25C4%258Denje%2Bu%2Balbaniju%26hl%3Dhr%26rlz%3D1R2GGLL_en%26biw%3D1003%26bih%3D513%26tbs%3Disch:1&itbs=1&iact=rc&dur=344&ei=pending&oei=2SALTcmbC8Ki8QPj7aHHDQ&esq=2&page=2&ndsp=18&ved=1t:429,r:3,s:19&tx=118&ty=52)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 17 Prosinac 2010, 10:12:35 prijepodne
Zavelim želi reći da ste vi srbi na našoj strani vlasi, turske akindžije i plaćenici koje su turci uvijek imali pod oružjem i uz pomoć vlaha razarali zapadne vojske. kao vlasi bili ste istočnogrčkog obreda, a onda su vas popravoslavili i postali ste srbi, malopomalo. pa  šta?!

ma kakvi, uopće to nisam tijo reć, tijo sam reć da su su stanovnici istočne bosne, hercegovine i crne gore najprije bili katolici, a onda se vrimenom po(g)rkačili, i da je u 16. viku još uvik bilo dosta katolika tamokarce, eto šta sam tijo reć

a ovi naši rišćani prečani nisu bili akindžije nego martolozi, te od turaka planski naseljevano stanovništvo

a ovi baš naši imocki rišćani nisu ni jedno ni drugo ni treće nego izbjeglice od turske vlasti kontra koje su se na nagovor mlečana pobunile kako bi trebinje pripalo dalmaciji, i vojno su uspili, ali zbog dubrovačke aktivne politike i jake diplomacije se trebinje moralo vratiti turcima i onda oni od stra pobigoše najjprije u makarsku da bi je mocenigo dovuka u imotski

dakle moremo u konačnici reć da su se imocki rišćani borili da trebinje pripadne hrvatskoj, a dubrovačni za*ebali stvar jer su više volili turke od mlečana :)

mada je pitanje bi li trebinje nakon 1945. pripalo hrvatskoj kad su nam i Boku ukrali
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 17 Prosinac 2010, 12:05:45 poslijepodne
austrija zemlja teška
za hodače sivih cesta
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 17 Prosinac 2010, 16:07:27 poslijepodne
Vako.
Otvoriš taj svoj link koji je durav (ovo ti navodim samo ako nisi nabasa na osnovnu stranicu skenirane i arhivirane knjige na tom web mjestu):
http://www.archive.org/stream/rjenikhrvatskog00unkngoog/rjenikhrvatskog00unkngoog_djvu.txt (http://www.archive.org/stream/rjenikhrvatskog00unkngoog/rjenikhrvatskog00unkngoog_djvu.txt)
Škljocneš na na gumb u gornjem livom kutu "See other formats" i dođeš ovde na osnovnu stranicu skenirano, arhiviranog OCR-riranog libra:
http://www.archive.org/details/rjenikhrvatskog00unkngoog (http://www.archive.org/details/rjenikhrvatskog00unkngoog)
Digresija: Već neko vrime guugle ne da ni gledat a kamoli skidat knjige sa svog web mista books.google.com.
U livom prozoru vidiš popis svih formata.
Knjige na tom wb mistu su loše OCR-rirane (tekst je loše optički prepoznat). Zato kad naletiš na dobru knjigu koju želiš sam pristojno OCR-irati i držati na svom računalu, pogotovo knjigu koju nećeš čitati ko beletristiku već ju pretraživati u lokalnoj datoteci (Ctrl+F) takvu knjigu skineš u .pdf, .tiff, .jp2 formatu. Pdf format ti je već "digitalno uvezan" u jednoj datoteci", .tiff, .jp2 i drugi su mape s pojedinačnim slikama stranica. .tiff je tu obično najbolji format - najbolja sirovina za OCR (što veća datoteka - više podataka), potom .jp2, i konačno .pdf).
Za skidanje datoteke pogledaš u livom okviru na web stranici od maloprije&nbsp; tamo di ti piše: "All files: HTTP". Škljocneš na taj HTTP i evo te na ovakvoj stranici:
http://ia331406.us.archive.org/0/items/rjenikhrvatskog00unkngoog/ (http://ia331406.us.archive.org/0/items/rjenikhrvatskog00unkngoog/)
Udariš desni škloc na format koji ti paše i sa padajućeg izbornika probereš "Download Linked File" ili ako š je odma preimentovat ili spremit na određeno misto na lokalnom kompu "Download Linked File As"
Pričekaš da se skine. Pokreneš svoj najnoviji i najkvalitetniji OCR program (FineReaderTurboNajnoviji). Obaviš OCR.
Nakon toga ti je tekst dostupan (Windowsi?) iz OS-a na "Search" "Desktop search". Ili moreš otvarat takve datoteke (koje su rezultat OCR-a, .txt, .doc, .pdf - searchable image) sam ako si im popamtio imena pa po njima tražit ono što ti triba s Ctrl+F. Imentuješ ih po unix i Joliet standardu, ako š ji ispeć u pržilici za arkiv. Ime max 32 znaka skupa s ekstenzijom i putanjom do korijenskog direktorija, sva mala slova u imenu, umjesto razmaka minusi srednji i donji, npr, u ovom slučaju: danicsich_dj_-_rjecsnik_hrvatskog_5_k-l.pdf

Na tom web mjestu mnogo knjiga ima svoju web stranicu na kojoj registrirani članovi mogu uređivat tekst ručno jerbo su tekstovi tamo samo protrani kroz OCR redovito starije generacije.
Time se na tom web mjestu može globalnom suradnjom dobit pristojna baza pretraživih knjiga u urednom i ručno dotjeranom .html, i .txt&nbsp; formatu.

hvala ti sinko na trudu. meni ovo što iđe, iđe. upute nikad nisam razumio, jedino kad sam štogod otkrijem ili mi neki pajdo ili pajdašica pokaže kako šta napravit. e, bila je jedna pajdašica, dobro me je nasmijala pristupom. nešto nije znala i ukucala ono pitanje u windowse. kako se to i to radi, recimo. ja to ne mogu, informatika mi triba, ali nemam živaca puno napredovati, ukratko.živaca mi fali!!! (ponekad i ta pajdašica, ali uvik se štogod nađe)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 17 Prosinac 2010, 22:59:40 poslijepodne
Slovakova poveznica za, csini se, ARJ dushu dala za srushit sustav. Tko hothe navoditi dilove iz takvih ricsnika, nieka jami knjigu i pripisuje - sve ostalo podsitja na Googlove prievode s jezika na jezik - sbrka znakova i ricsi.

Imam jako dobro svitlodcsitan Skokov ricsnik. Ali kakva vajda ako umisto "t" s repichem izpod imash samo "t". Kopirash li, krivo navodish izvor. A kod Skoka tih repicha, nadslovaka i prislovaka, te latinici nepoznatih znakova ima na vagune. Zato, knjigu u ruku pa priepisuj. Ili ne mrcsi gacha.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 19 Prosinac 2010, 19:42:19 poslijepodne
Slovakova poveznica za, csini se, ARJ dushu dala za srushit sustav. Tko hothe navoditi dilove iz takvih ricsnika, nieka jami knjigu i pripisuje - sve ostalo podsitja na Googlove prievode s jezika na jezik - sbrka znakova i ricsi.

Imam jako dobro svitlodcsitan Skokov ricsnik. Ali kakva vajda ako umisto "t" s repichem izpod imash samo "t". Kopirash li, krivo navodish izvor. A kod Skoka tih repicha, nadslovaka i prislovaka, te latinici nepoznatih znakova ima na vagune. Zato, knjigu u ruku pa priepisuj. Ili ne mrcsi gacha.

k... te ne razmuijen. repato t? mrčit gaće mi valja, betunon, već izgorenin uljen, piljovinon. bulevarac, daj par dobrih rječnika online, ima nas da se ne znamo snać. meni je hjp i anić epoksidno otkriće. Nemoj samo da te moran pitat: Ima li piramida u visokom?
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 19 Prosinac 2010, 23:07:50 poslijepodne
lutòrān m (lutòrānka ž) 1° nekršćanin, bezbožnik [Ù stārīn knjȉgan rvàtušan pîšē kako su Rváti rȁtovali s nekakvīn pòganīn. Tȍjī nȉ u šta nísu vȉrovali, bîli su prâvī lutoráni, a Rváti su jī nadjàčali kod Pòganē Vlákē. Zàto se tàkō i zòve.] 2° nevaljalac, linčina, skitnica ◊ nim. Luther

[Ivan Zovko 100: U knjigama arvatušama se veli kako su Arvati nadvladali nekakve pogane (ni u Boga ni u što vjerovali), bili su plavi lutorani (»bezbožnik«), nadjačali su ji kod Pogane Vlake, zato se tako i zove; Raos, Prosjaci 82: u lutorane ili u rišćane BOK: lutalac MOK: linčina VBrodnjak: - luterovac »luteran, zast lutoran« BMO: bije krupa ... rad ovaki lutorana (žive nevinčani) S: ◊ nim. Luther ŽT: 255 RLI: SAB1: 51 tog lutorana i lupeža   lutoran]
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 19 Prosinac 2010, 23:19:14 poslijepodne
da pogana vlaka, bogme zanimljivo belevarac :)
Naslov: Ode nase kadije imocekoga
Autor: glonga - 20 Prosinac 2010, 16:09:40 poslijepodne

Lišnjić je imao računicu u svojoj komunikaciji s neobrazovanima i s neučenima i s nedoučenima. Možemo čak reć da je morao komunicirati i s takvima.
Mnogi ne moraju. Sveti IRC. Put on /ignore.

"Turski se spisi pisani hrvatskom ćirilicom razlikuju i stilom i pravopisom, ovisno o naobrazbi autora. Između njih se posebno ističe pismo duvanjskih begova Kopčića makarskom biskupu Lišnjiću, koje svjedoči o njihovoj doličnoj naobrazbi i pismenosti, [36] dok je s druge strane pismo imotskih aga, tj. vojničkih zapovjednika, upućeno istome 'bisekopu pera Marejanu Lišeniću' (biskupu pra /fra/ Marjanu Lišniću), jasan odraz njihove slabe pismenosti. [37] […]

[36] OT 36 (reg. 74), Pismo je objavljeno: Jurišić, KC (1), 50—51; Isti, Muslimani Kopčići i makarski biskupi, Kana — Kršćanska obiteljska revija (Zagreb), 1972., 7 (26), 45; Isti, Duvanjski muslimani i makarski biskupi, Naša ognjišta (Duvno), II/1972., 4 (10), 3; Isti, Muslimani Kopčići i makarski biskupi, Hrvatski katolički glasnik, (Kanada), XXX/1972., 8, 245,

[37] Pismo OT 38 u cijelosti prenosimo: 'Ode nase kadije imocekoga i agahe i ostalihe vizetovahe Imoćani pozediraveleneje bisekopu pera Marejanu Lišeniću, a po tomu oto sete isekali vire neki nigeda izaćete o carevu zemelo na carevu soležobo ovu vame pišemo virenu kinigu da izaćete selobodeno i joše ko hoće česetitoga cara na peravedu selužiti vira mu je uvireda ako peravedome živi i da sete zidiravo' (slijedi dvanaest turskih različitih pečata)."

Jurišić, dr. fra Karlo; Regesti turskih dokumenata o franjevačkom samostanu u nahiji Imota, u: Čuvari baštine, Imotski, 1989., pp. 95—132. (na str. 101., vidi i upis ovdje (http://i40.tinypic.com/2lmq52x.png) (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1538.msg45124#msg45124))
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 20 Prosinac 2010, 21:41:01 poslijepodne
Nije Zavelim nego Ante Ujević. :)

Narod priča, da je Dušan lov lovio za svoga boravka na Lovreću. U lovu se namjerio na predstavnika junačkog plemena Mrnjavčevića – Vukašina, zavolio ga i sa sobom poveo u Makedoniju. Pored Vukašina, Dušan je poveo i njegovu braću Uglješu i Gojka, te Vukašinova sina Marka.Naselio ih je na jugoistoku svoje države i dao im velike časti i posjede.


Ponovo se ne čita što se kaže, a kaže se mit i pošto se ne zna kad je točno Marko rođen (kažu oko 1355.) i pošto je Dušan u Lovreću bio 1350. za narodnu mitologiju je sasma dovoljna preciznost da bi dotični i moga bit rođen u Lovreću, dapače narodna pridaja govori o Markovim skakalima, Markovoj gradini, Markovim u kamenu utisnutim stopalima što će reć da se u pismama i mitovima Marko često vraća u svoj rodni kraj.


Dakle pošto se jopet i jopet ne čita ono što drugi pišu i pošto se isponova provocira svekoliko forumaško pučanstvo molim cinjenog admina da forumašu golozlo staloženo i po svim važećim propisima udili još jedan edukativan trodnevni ban u nadi sviju nas kako će od njega jednom nastat ozbiljan forumaš. :)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 20 Prosinac 2010, 22:18:27 poslijepodne

Soldo:
"Provala srpskog cara Stevana Dušana Silnog (1350.) u Bosnu i Hum u literaturi se prenaglašava jer se, prema Simi Ćirkoviću, o tom ratu 'ne zna gotovo ništa' [107] tako da prolaz cara Dušana kroz Lovreć i odvođenje triju Mrnjavčevića spada u sferu narodne tradicije i plemenitaških genealoških konstrukcija. To se osniva na pisanju Mavre Orbinija. [108] […]

[107] S. Ćirković, Istorija srednjovjekovne bosanske države. Beograd 1964., str. 120.; Vj. Klaić, Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Zagreb, 1882. str. 138—139.
[108] M. Orbini, Il Regno degli Slavi… — Kraljevstvo Slavena (preveo Z. Šundrica), Beograd 1968., str. 38—39."
Josip Ante Soldo. Pregled geološko-geografske i hstoriografske bibliografije Imotske krajine, u: Čuvari baštine, Imotski, 1989. pp. 37—64., str. 52.

Mavro Orbini, Tomko Mrnavić, Kačić, Šimun Milinović, Luka Vladimirović… i mnogi drugi uvik se daju lako zlorabit, kad im se prikrije povijesna uvjetovanost nastanka njihovih djela i njihovi motivi i motivacije.

Valja bit iskren i reć da su te "tradicije" usađivane narodu iz knjiga koje su propagirale (Jugo)Slovinstvo i promovirale bilo kakvo i bilo čije "plemenito i slavno podrtlo" pod svaku cijenu (uključujući odnarođenje). Ja moram priznat da ne mogu nać pjesme Desanke Maksimović o (i) hrvatskim kraljevima. Netko je to uredno sklonio. Sjećam se pjesme o Tomislavu i njezinog stiha "Zlatna guvna, od mora do Duvna" koji je najvjerojatnije nastao o tisućgodišnjici Tomislava i "usmjeravanju" pučkog oduševljenja u jug0sl0venske kanale i kanalizacije, na tom, još jednom valu, na kojem je Duvno prvi put postalo Tomislavgradom, a princ iz kuće Karađorđevića Tomislavom, između ostalog. Tim produktima jug0sl0venske kužine će netko uvijek manipulirat poput Vuka i sličnih, ili se zločesto nabacivat poput gologzla. Što reče Maruna to će nam ostat jedina konstanta u životu — još malo narečene zajèbancije sa Srbima. Ma gdje bili. I mi i oni.

To što čak i Milinoviću i Ujeviću i… u nedostatku imotskog autohtonog velmože više imponira Dušan Silni, Nelipac Cetinski, Đava Crni… od Vojsalića, Radivojevića, Jurjevića, Vlatkovića, Kopčića, Hrvatinića, Hranića, Kozače, Mihovilovića, Sankovića, Šćemlinovića… uvik će se žešće obijat o glavu nego da su izmislili jednog autohtonog ko što su ex nihil uvalili Nelipiće i Mrnjavce u Imotsku krajinu.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 21 Prosinac 2010, 01:36:28 prijepodne

Kako ono ide kad Protrka pita Kikaša je li onaj beg bio taki junak kakvim ga opiva uz gusle Kikaš onom begovu unuku? Jado i kukavelj? Jerbo su didi ona ždraka sunca?

Ne mogu nać Milinovićevu(?) ili čiju već starostavnu crticu o Lovreću u Zborniku za narodni život i običaje ili čemu već, čime je uz ostalo utrt put Mrnjavčevićima u Mrnjavce,
Baš me zanima kako bi prošla tema o prvoj pouzdanoj dokumentiranoj pojavi toponima Mrnjavci. Oće li se toponim u maticama i drugim službenim dokumentima pojavit tek iza Kačića i/ili Milinovića?
Kad-tad takve stvari dođu do apsurda u kojem nas Soldo Cetinjanin brani od sinjskog i cetinskog gospodstva u Imoti kojeg nam sami naši knjiški ljudi podvališe kao činjenicu, u beznadnu nedostatku činjenica podvalit će i inducirat u narodu svoju izmišljotinu kao izvornu "narodnu predaju", a Srbin Ćirković će nas branit od Dušana Silnog i mita o Mrnjavčevićima glede i unatoč našim povistnicima i književnicima.

Evo, ni Banović ne će oštro i izravno reć "nomen est omen", "mrnjavo je mrnjavo, ma koliko mi šutjeli o tome s bilo kojim motivom".

Banović:
"Da li je ime Mrnjavčević postalo od mrmljati ili vikati ili je u vezi s korijenom adjektiva mrnjav u značenju 'slab', nije jasno ni spomenutom 'Rječniku'. Ovdje napominjem, da neke narodne pjesme, (kao na pr. Vukova 'Ženidba kralja Vukašina', II. br. 24) istoga Vukašina nazivlju i 'žurom', t. j. slabim, sitnim čovuljkom, što se u smislu slaže s adjektivom mrnjav."
Stjepan Banović. "Glasovitiji" junaci, o kojima su se za Kačićeva života u Dalmaciji pjevale narodne pjesme, u: Zbornik za narodni život i običaje JAZU, br. 38 pp. 75—133, p. 77.
http://hazu.arhivpro.hr/files/type_8/00000001407/pdf/images/00077_76.jpg (http://hazu.arhivpro.hr/files/type_8/00000001407/pdf/images/00077_76.jpg)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 22 Prosinac 2010, 22:09:34 poslijepodne
Da josh jednom podsjetim na prvi upis kada je "Csa(ng) Kaj Shto(k)" otvoren:

E, ovi izkosheni pogledi na jezik me zanimaju i uzsivam csitajući ih. Dosadile mi, brte, vishe ove ozbiljne, normalne jezicsne stvari. Meni je jednom davno divno bilo csuti da je izkonoslovlje ricsi "Marko" = "onaj koji mari" (csini mi se da se radilo o izumu Sime Milutinovicha Sarajlije). Dakljem, Marko je mario i napisao Markovo evandjelje.

Drugim ricsima, ovdi se unose pogrishni, smishni, neobicsni, odkacseni izrazi. Ovdi mogu ichi jezicsna pitanja u politici, ali ne i politicska pitanja u jeziku.

Evo primih slikoniz (niz slajdova) s lipim, slatkastim i nadasve mudrim recsenicama. Jedna od njih glasi: NAKON MOLITVE POŠALJI OVO 10 OSOBAMA. Kako se ovo csita, zna li tko? Moja je baba govorila: "Triba to oprat u deveteroj vodi". Te proklete brojeve imenice ili imenski brojevi ili kako se vech zove! Samo tezskoche stvaraju. Kad se vech ne zna napisati " ... na 10 osoba".
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 24 Prosinac 2010, 02:04:53 prijepodne
Vozish u gradskoj guzsvi, shto tjesh nego slushati krugoval. Bolje njega nego zsenu. Krugovalna postaja Zagreb, kchi Hrvatskog radija, unuka HRT-a. Rekli bismo drzsavni krugoval, kojem platjamo svaki misec i koji bi tribao odashiljati na hrvatskom (osim kad su visti za strance). I tako vozim ja, ono, pridbozsichno je vrime, pa pisme, pa obicsaji i onada - "... näshīh pràbaka ...". A govori sluzsbena spikerica, a ne Jalzsa iz Cugovca. Csuj: pràbaka! (koji ne csitaju naglaske: izgovara se kao rics pàprika). Meni to nikako nije silo, pa velju, ajde da iztrazsimo. Tek tjesh tada vidit jada.

Shonje: präbāka (prabáka), znacsi prabáka (a ja mislim da je taj oblik izpravan) mu je inacsica, a kao uobicsajena je präbāka (izgovara se kao rodnik (genitiv) prizimena Selak: Sëlāka). Tko tako govori? Ima Shonje i präbaba (kratkosilazni na prvom kao u nägrada) i to mu je oznacseno kao raz (zashto prababa razgovorni slog, pobogu!?).

Anich: pràbaba (pràbáka). Znacsi, pràbaba mu je uobicsajeno, a pràbáka (razpisujem natiecsaj tko ovu rics s dva naglaska mozse izgovoriti) mu je inacsica. Rodnik mnozsine od pràbaba je präbābā, shto je izpravno.

HJP (Hrvatski jezični portal), Anichevo naslidstvo: prabáka ž 〈D L -i〉, pràbaba ž 〈G mn präbābā〉.

ARj: präbaba, ne pishe csiji je naglasak, ali ja pridpostavih da je od Wolfa.

Skok: präbaba

Wolf Stephansohn's, ricsnik iz 1818: pràbaba. Prabake nema. Znacsi Shonjino, Skokovo i ARj-evo präbaba nije od Wolfa. A csije je onda, leba ti.

Broz-Ivekovich: präbaba. A s te mi strane, pajdo, dodji! Znacsi taj dvojac je präbabe odniekud pokupio, i tako je to pocselo da se kotura.

Dakli, samo HJP ima izpravne oblike, ali ako je dao rodnik mn präbābā, zashto nije dao isti i za prabáka (koji tje ocsito biti prabákā). Prima tomu, tribalo bi rechi: näshīh prabákā ..., a ne ... näshīh pràbaka .... Odakli voditeljici potonje, ne mozse se znati dok je se ne dovede u Djordjichevu i temeljito izpita.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 24 Prosinac 2010, 02:12:07 prijepodne
Zasad stavljam samo recsenicu, da ne zaboravim. A obradit tju kada stignem.

U romanu "Crni čagalj" se okrenuo i fantastici, baveći se smislom čovječja života.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 28 Prosinac 2010, 00:06:48 prijepodne
 Kriv je Ratnik. Unese pismu Vlade Andrilovicha, a ja velim idjemder do Vikice, ona sve zna, da vidim shto tamo o csoviku pishe, i nadjem to "... baveći se smislom čovječja života". Po Vikici, uz pridrzsavanje niekih pravila, mozse svatko vrshljati, pa ne znash koga bi tezsko optuzsio za ovu nakaradu. O csemu se radi, povikashe oni. O (ne)odredjenom vidu pridiva, reknem ja.

Dakli, postoji imenica m roda "csòvik" i od nje izveden pridiv "csòvicsjī" »koji se odnosi na csovika, ljudski« (a eto, HJP ima ovakve naglaske: "čövječjī (čovjèčjī)", pa csak i "čövjek", shto meni para ushi; pa, ljudi moji, gdi se tako govori? Csista Crna Gora. Kod Shonje sve izpravno: "čòvjek", "čòvječjī"). U rodniku (genitivu) glasi "csòvicsjēg(a)", pa bi se pisac Andrilovich kao bavio "smislom csòvjecsjēga zsivòta" (pisano iekavski). Kako je doshlo do toga da se pocseo baviti "smislom čovječja života"?!

Pridpostavljam, da ne kazsem siguran sam, radi se o upadanju u vechu pri izbigavanju manje ili "manje" grishke. Dakli, nietko, mislechi da je nieki oblik "nehravtski", "manje hrvatski", bira ini mislechi da je "hrvatskiji" i pri tome napishe josh vechu grishku, da ne kazsem - napishe glupost. Tobozse, "hrvatski jezik ne voli određeni vid pridiva". I odredjeni i neodredjeni vid pridiva jednako je zakonit u hrvatskom jeziku, samo triba znati kada koji uporabiti. Pricsa je o pridivskome vidu duzsa, ali tjemo je skratiti na bitnō.

Poljem jure dva konja: jedan je bîl, a drugi zèkast. Odjednom bîlī konj stade.

U obi recsenice je rabljen nazovnik (nominativ) jednine pridiva "bil" u muzskom rodu, ali u prvoj imamo je oblik "bil", a u drugoj "bili". Zashto? U prvom se slucsaju radi o neodredjenom, a u drugom o odredjenom vidu toga pridiva. Prvi odgovara na pitanje kakav, a drugi na pitanje koji. Ne mozsemo rechi: Odjednom bil konj stade, nije u duhu jezika, tako se ne govori; tribalo je rechi koji od ona dva nepoznata konja stade - bili ili zekasti. Samo u zagorskom mozsete rechi: Kak je taj decsec veliki! Inacse: Kako je taj decsko velik! Iz toga se mozse izvuchi pravilo da pridiv ne mozse biti odredjeni ako je dilom predikata (... je velik).

Onda, vèlik se sklanja: vèlik, vèlika, vèliku, vèlika, vèlik, vèliku, vèlikim (imenicska sklonitba), a vëlikī: vëlikī, vëlikōg(a), vëlikōm(u), vëlikōg(a), vëlikī, vëlikōm(u), vëlikīm (zaminicska sklonitba).

Nu, u slucsaju "csovicsji" tezskocha ne bi smilo ni biti: pridivi na -ji (-shnji, -nji, -ski) imaju samo odredjeni vid: közji, jùtārnjī, gràdskī, csòvicsjī ... Ne mozse se rechi közja sira, jùtarnja sunca, csovicsja zsivota ... jer to u hrvatskom jeziku ne postoji, nije postojalo niti tje, ako zdrava (kakva?, ne zdravoga) razuma bude, postojati. Nego: közjēga sira, jùtarnjēga sunca, csòvicsjēga života ..

Kad smo vech na pridmetu, kao shto ima pridiva koji mogu biti samo odredjeni, ima i onih koji mogu biti samo neodredjeni: bükov, strícsev ... Neizpravno je rechi strícsevōga brata (strícseva brata), bükovōga drveta (bükova drveta).

Ima pridiva koji imaju oba vida, ali u izminjenu znacsenju. Ako kazsemo sùncsani, mozsemo dodati sat, ali ne i dan. Dakli, sùncsanī sat i sùncsan dan; sùncsanī »koji se odnosi na sunce«, sùncsan »koji je obasjan suncem«.

Tezsko? Ah, csujte, malo slovnice, a vishe onog usisanog s majcsinim mlikom, i sve the biti jasno.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 29 Prosinac 2010, 11:53:43 prijepodne

Ima pridiva koji imaju oba vida, ali u izminjenu znacsenju. Ako kazsemo sùncsani, mozsemo dodati sat, ali ne i dan. Dakli, sùncsanī sat i sùncsan dan; sùncsanī »koji se odnosi na sunce«, sùncsan »koji je obasjan suncem«.

Tezsko? Ah, csujte, malo slovnice, a vishe onog usisanog s majcsinim mlikom, i sve the biti jasno.

Uopće se ne slažem, ovo što ti zagovaraš je dosljedna primjena standarda, jezik koji se usisa s mlikon je slobodan, dopušta svakomu da ispravno, slobodno i pjesnički, da rečem, govori.sunčani sat može bit i sunčan, čak kvarcan ili kišen kišon.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 29 Prosinac 2010, 20:25:47 poslijepodne
Slovak: Tako mi emisije suncsani sat, stade mi suncsan sat u ovaj kishan dan - imate li kakv kvarcan csak?
Prodavacsica: Mi sahatove ne kvarcamo, nisu od kozse, ako se kozsan remen apstrahira! Tak.
Slovak: Zsivota mi moga slovacska, onda bih ovaj velik budilnik, a taj rucsan nek ide u treshelj.
Naslov: Odg: Na dobro van dosha CSESTIT Bozsich
Autor: belevarac - 01 Siječanj 2011, 22:05:41 poslijepodne
Taj se "csestiti" Bozsich pojavio niegdi devedesetih. Ajde, da vidimo gdi, shto, kako i zashto.

Shonje: 1. poshten, csastan, valjan: csestit csovik 2. unosan: csestiti posao 3. obilan, bogat, izdashan: csestit obrok, csestit obid. Ocsito tu bilo kakvu blagdanu nema mista.

Anich (1991.): 1. csastan, poshten, neporocsan 2. dovoljno velik, prikladan, kakav triba: csestite moguchnosti za rad. Ima li bilo koji od ovih pridiva kakve veze sa sritjom? Jok!

HJP: Ah, da, to je isto shto i Anich.

Dajki, ricsnici ma koji i ma kakvi, ipak razumiju bit znacsenja u ovom slucsaju. Csestit mozse biti: csovik, posao, rucsak, uviti za shto i sl. A kad csestitamo (mozsda je doshlo zbog "csestitati") Bozsich, onda niekomu zselimo sritju na taj dan, a u hrvatskom "sritan" = <koji je prozset, koji zracsi sritjom; koji donosi sritju;  koga prati sritja>.

Pitanje je, zselimo li komu rechu: NIEKA TI JE BOZSICH PROZSET SRITJOM, NIEK TI TAJ DAN DONESE SRITJU, NIEKA TE TAJ DAN PRATI SRITJA!, ili mu zselimo rechi: Nieka ti je taj dan poshten, csastan, valjan, unosan, bogat, obilan, izdashan.

Kako Bozsich mozse biti "valjan", kako li "obilan" (ako se ne misli na prezsderavanje). Bozsich je prije svega jedan dan u tjednu kada se sitjamo Isusova rodjenja. Mozse li, primirice, csetvrtak biti "valjan", "unosan", "poshten"? Dan je datost, ono shto tje sigurno biti, pa mu netom nabrojeni pridivi ne pristaju. A to da dan mozse biti sritan ili nesritan, dvojbe nikakve nema.

Pa ako i dalje ne znate kako biste csestitali, samo recite ko shto didovi govorahu:

Na dobro ti dosha Bozsich - Sveto porodjenje Isusovo!



Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 01 Siječanj 2011, 23:41:24 poslijepodne
Moglo bi se reći, u duhu kapitalističke dehumanizacije: Čestitan ti bio Božić. isto kao i budi pozdravljen.onako u pasivu. moglo bi se reći i čestitan ti božić umjesto čestitam ti božić. čestit je bio franjo tuđman. moglo bi se kazati i čestit božić, jer se tako govori od devedesete, a takva obilata pa novohrvatska riječ, dobro se prima u nacionalnoj profilaciji, da rečem. čestiti božić potpuno je čist od tite, od socijalizma i jugoslavije. sad imamo novu ideologiju i državu. potonju volimo zdušnije nego prije, ali evo već je i nova godina, 2011,komuniciramo čipovima, ali još ne shvaćamo da živimo u istom blatu otkad smo se rodili i da tu kaljužu osvježavamo i mijenjamo ostavljajući vlastita tjelesa i napore generacijama koje će to isto, čestito i pošteno, zdušno činiti. i sad ili usa će jednoga dana biti rsu ili urs, a akmoli hrvatska neće biti nekad zapadna trakija, recimo. briši, belvarac, briši...da se ne vidin...

„Na dobro vam došlo mlado ljeto i nova godina!" - iz koje li je ovo etnokupusare izašlo, je li to bilo u vrime cara josifa kad je ušla u moda nova godina pa i ovaj, danas nezgrapan, pleonazam.

Na dobro ti dosha Bozsich - Sveto porodjenje Isusovo! - i ova sintagma dala bi se iz danas preispitati. nadobro ti doša, kao da sida na želudac bez čira. ili kao da božić dolazi na kakvo imanje, posjed, veliku kuću. Sretan božić i puno zdravlja, to je dobro. Sretan!? Samo sretan biti i nije tako produhovljeno stanje čovika. Ovaj prirepak sveto porodjenje isusovo danas opet je višak, pleonazam, ko da svaki pismen čovik ne zna što je božić, a i manje pismen. to je dobro u slučaju kad čovik želi iskazati svoje obilato katoličanstvo ili udijeliti blagoslov drugome, a taj posao, blagoslov, odavno su priuzeli svećenici, ni pojate se više ne kite bršljanon i škrope, veda dođe pratar i u žurbi uzme godišnju redovninu od 100 kuna kad blagosiva kuće, i ostavi naljepnicu i slikicu. tko da manje od 100, taj nema, pa pratru bude neugodno, a čoviku još neugodnije. pa da ljudima ne bude neugodno, nađe se i tih 100 kuna. vrlo je neprilično, da kažem grubo izgleda, uzimat pri blagoslovu pare redovnine, to je kao doć u nekoga, ručat, i čim pojideš ustat od stola i otić kući. čujen da u splitu crkva ovo minja, da se malko povrati ugled. na dobro ti doša, ma to je totalni arhaizam, ništa od toga. božić i shopping triba ukalkulirat i praviti dobar izraz. ritko izraz minja svit, nego mu se prilagodi. toliko za danas. briši, da se ne vidin...
Naslov: Odg: Kako je nieshto ZARAZSENO dioksinom?
Autor: belevarac - 06 Siječanj 2011, 01:16:33 prijepodne
Na vistima Hrvatskoga krugovala, postaja zagrebacska, rekoshe kako su tamo u Nimacskoj jaja "zarazsena" dioksinom. Shto je dioksin, odnosno shto su dioksini? Virusi, bakterije, mravi, zsabe? Ne, pajdo, to su ti organski lučbeni spojevi. Ima ih raznih vela, oko 170, a niekih petnaestak vrsta su tumoronosni. Na stranu nimacska jaja, ali kako ih je moguche zaraziti lucsbenim spojem? Kako je moguche "zaraziti (se)" bakrom, olovom, radioaktivnim odpadom? Nikako! Zaraziti = <prenijeti u čiji organizam uzročnike zarazne bolesti, prenijeti zarazu> mozsemo, mozse se, samo niecsim zsivim, niekom zsivotinjicom. A dioksinima se mozse samo onecsistiti, zagaditi, zatrovati, otrovati, ili da kazsemo na buduchem hrvatskom: kontaminirati.
Naslov: zaraznost slobode
Autor: Slovak - 07 Siječanj 2011, 00:06:57 prijepodne
Samo nekom logikom izraza te kokoši su zaražene. Tek jezično putitanstvo tu može grintati. Dikosin niti je virus niti bakterija, ali dekostrukcijom riječi zaraza može se uočiti sljedeće: kokoš jedući dioksin postaje kontaminirana, otrovana, ali noseći jaja ona bivaju već zaražena. Dakle, kontaminacija podrazumijeva medij otrova i medij recepijenta, dok zaraza traži prijenosni medij, što u ovom sličaju jest kokoš, krava itd. Pa, biti zarazan znači i nositi otrov u sebi. Zaraza ima daleko širi spektar mogućih značenja od biti nositelj prijenosnog živog organizma, ima i svoje slengovsko i ostala moguća značenja. Ako to značenje, nositelj bolesti širih mogućih razmjera, još nisu unijeli u rječnik, unijet će, a možda i neće... Jer ako je milijun tulipana otrovno, prijeti zaraza takvim tulipanima.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 07 Siječanj 2011, 09:23:06 prijepodne
zanimljiva je po tom pitanju i zaraza prionima (kravlje ludilo) jer prioni nisu živa bića već obične molekule proteina
Naslov: Odg: zaraznost slobode
Autor: belevarac - 07 Siječanj 2011, 14:41:37 poslijepodne
kokoš jedući dioksin postaje kontaminirana, otrovana, ali noseći jaja ona bivaju već zaražena. ... Jer ako je milijun tulipana otrovno, prijeti zaraza takvim tulipanima.

Daj, Boge ti, Slovacse, ne lupetaj! Ti si ocsito krivo navijen. Sve shto je izrecseno kao ocsito pogrishna uporaba jezika, tebi je bezgrishno. Csuj, milijun tulipana otrovano, pa im priti zaraza! Od csega? Listnih ushiju?
Naslov: Odg: zaraznost slobode
Autor: Slovak - 07 Siječanj 2011, 20:19:35 poslijepodne
Daj, Boge ti, Slovacse, ne lupetaj! Ti si ocsito krivo navijen. Sve shto je izrecseno kao ocsito pogrishna uporaba jezika, tebi je bezgrishno. Csuj, milijun tulipana otrovano, pa im priti zaraza! Od csega? Listnih ushiju?

ne, ne. priti zaraza od mirisanja tako otrovanih tulipana. nisan nakrivo navijen, nego ne mislin mehanički. ako se rič lipo primila, ljudima savršeno jasno o čemu se radi, što bi sad tribalo toliko to denuncirat.moglo bi se to staviti u pitanje, dakako. a, koju bi ti rič upotribio? masovno trovanje? a opet nije trovanje nego lagano otrovanje.
zȃraza

zȃraza (zȁraza) ž

1.    stanje nakon prodiranja uzročnika bolesti u organizam; zarazna bolest
2.    širenje klica; infekcija, epidemija, pošast

Ako ovo kaže anić, ovo boldano, onda nam valja baciti anića u vodu, pa umisto skokova objavit slovakov etimologijski rječnik.
Naslov: Odg: zaraznost slobode
Autor: belevarac - 08 Siječanj 2011, 16:51:35 poslijepodne
Ako ovo kaže anić, ovo boldano, onda nam valja baciti anića u vodu, pa umisto skokova objavit slovakov etimologijski rječnik.

A ja se vech umrio pridlazsuchi ti to isto! Konacsno si se dozva. Ka sh pocset?
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 08 Siječanj 2011, 17:14:52 poslijepodne
Eto ja san sad sve oplijo. Ako je koja travka i ostala, sprzsit tje je susha.

(Ovaj che upis ostati sve dok ga i komshiluk i drzsava ne procsitaju.)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 03 Veljača 2011, 00:24:26 prijepodne
Danas sam bio na Trgu bana Josipa Jelacsicha br. 6, u Zsupanijskom drzsavnom odvitnicstvu. Ono je kat iznad Obtjinskog drzsavnog odvitnishtva. Zanima me gdi je, i je li itko tamo bio, Drzsavno drzsavno odvitnicstvo.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 03 Veljača 2011, 08:53:24 prijepodne
Valjda tamo di je glavni državni odvjetnik Bajić.

http://www.dorh.hr/Default.aspx?sec=30 (http://www.dorh.hr/Default.aspx?sec=30)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 03 Veljača 2011, 12:02:32 poslijepodne

Novojezik, novogovor (http://en.wikipedia.org/wiki/Newspeak).
O užasa! Što ćeš u ŽDO? To je strašno. Orwellova 1984. i Kafkin Proces. Drugi krug pakla. Prvi je ODO. Za treći krug pakla, DDO, i ne pitaj. Tma i tmuša neprebolna.
Priča se da su neki bili tamo. Nitko se nije vratio. Ne zna se radi li se točno o tajnom Ministarstvu Istine (http://en.wikipedia.org/wiki/Ministry_of_Truth), ili o tajnom Ministarstvu Ljubavi (http://en.wikipedia.org/wiki/Ministry_of_Love).

ODO - Općinsko državno odvjetništva
ŽDO - Županijsko državno odvjetništvo
DDO - Državno državno odvjetništvo = Državno2 odvjetništvo ~ Ministarstvo Istine ~ Ministarstvo Ljubavi

Orwell, Dante i Kafka su Mila Majka TM.
Ako si paranoičan, to ne znači da oni već ne dolaze po tebe.
Ima i gorih stvari. Radio, Zastava… i soba 101 (http://en.wikipedia.org/wiki/Room_101).
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 03 Veljača 2011, 21:30:40 poslijepodne
Ima i gorih stvari. Radio, Zastava… i soba 101 (http://en.wikipedia.org/wiki/Room_101).

Csujem da je nash Room (reidieu eu eu milijuni) 101 u stecsaju.

Op topik: morat tju se pobrisat. A i Glongu.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 05 Veljača 2011, 15:13:37 poslijepodne
Dobar dan dobri ljudi , nije me bilo pa evo da se osvrnem na ovaj vaš "čestit božić"!! ;D

Kod pravoslavnih Srba se govorilo tj.još uvek govori negde kad se iseče badnjak i onda pospe žitom :"Dobro jutro i čestit ti Badnji dan“ , onda se domaćin prekrsti i pomoli Bogu, pa poljubi isečeno drvo!

Česnica je božićni hleb , i sasvim je jasno da izlazi od toga pojma!

Mislim da je neki jezikoslovac-pametnjaković pronašao tu arhaičnu "čestitku" iz nekog dela Hrvatske i onda je  zamenio za "ovo komunističko čestitanje" božića!

Nekada je bilo jako puno različistosti i stvari su se mešale pod raznim uticajima , pa tako vi danas imate badnje veče tj.badnjak a ne sečete i ne ložite drva(badnjake) već unosite bor(jelku) u crkvu i kuću!

Ovo "čestit božić" je sasvim logično i validno , ali je ipak delo nekog ko ne poštuje uvreženost i spontanost naroda pa zarad nečega hoće menjati neku ustaljenost.

Nemojte se ljutiti meni je samo zanimljivo da tumačim i ništa više , nema zle namere tako da nemojt me odmah banovati! ;D
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 05 Veljača 2011, 17:25:14 poslijepodne
Dobar dan dobri ljudi , nije me bilo pa evo da se osvrnem na ovaj vaš "čestit božić"!! ;D

Nekada je bilo jako puno različistosti i stvari su se mešale pod raznim uticajima , pa tako vi danas imate badnje veče tj.badnjak a ne sečete i ne ložite drva(badnjake) već unosite bor(jelku) u crkvu i kuću!

Ovo "čestit božić" je sasvim logično i validno , ali je ipak delo nekog ko ne poštuje uvreženost i spontanost naroda pa zarad nečega hoće menjati neku ustaljenost.

Nemojte se ljutiti meni je samo zanimljivo da tumačim i ništa više , nema zle namere tako da nemojt me odmah banovati! ;D
Dobar dan, golozlo, i dobro nam doša na forum. Niko ne sme da te banuje! Ići ćemo u Brisel za te. Nego, ovo da ne siječemo badnjake, to je samo dijelom točno. Taj se običaj malo zbog načina života zagubio, ali je još prisutan. Jela ili bor ne nadomještaju taj običaj, nego su sasvim drugi dio ustaljenog običaja unošenja zimzelenog drveća u kuću. Čestit božić se sasvim dobro primio, posebno u medijskim čestitkama, jer čestitati i čestiti još bolje se daju ukladiti nego česna i čestit. Česnica je također izvedenica ovoga plodno ga korijena. Česnica je slična čestici, kod nas se kaže česna luka, tj. jedan djelić čitavog podzemnog ploda. Česna je dio. Taj kolač tradicijski izgleda ovako, je li:
(http://4.bp.blogspot.com/_sHeCjCoxy_U/S0SldfxcfII/AAAAAAAAAxY/3l3EIyAwuSY/s320/cesnica.jpg)

Čestito? Riječi koje bi se dale zvukom ukladiti su često, čestito, čestica, čestitati, čestitka.
http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041013/mozaik04.asp (http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041013/mozaik04.asp) kaže:
"Prije nego što se umiješamo u polemiku Lovrića s Fortisom o ulozi češnjaka kod Morlaka, pokušajmo naći korijen tom ljekovitom i mirisnom začinu.
Skok polazi od sveslavenskog glagola iz praslavenskog doba iz oblasti njegovanja tijela i stoke - česati. Može li se to povezati s ritualom karpatskih pastira koji još i danas, prije nego što prvi put pomuzu ovce, trljaju ruke blagoslovljenim češnjakom da bi tako stado zaštitili od ujeda zmija (Bronislawa Kopczynska-Jaworska: Das Hirtenwesen in den polnschen Karpaten, Budapest, 1961.).
Pridjevska izvedenica česan značila bi "koji se da otrgnuti". Česno je dakle i djelić glavice luka. U Dubrovniku i Boki govori se česan (kratkouzlazni akcent na prvom slogu) općenito za "bijeli luk" (U ovijen kobasicama ima česna). Na Cresu se kaže cesenj, a kajkavci imaju česen (češnjovka - vrst kobasice). Kod Della Belle česnica je "gusta čorba od bijela luka". Dodajmo i prikladnu poslovicu: Tko ije česna, česnom vonja.
piše Srećko LORGER"

Česnica prema ovomu vuče korijen iz toga što se trga na dijelove, na ukućane. Dok čestito u značenju valjano nije tako blisko. Ali, ne odustaje se tako lako! Ja čujem u sebi vezu, ne mogu artikulirati nabrzinu, pa ću drugi put.
Ovaj dio iz članka navodi na imenicu češnjak koji se logično veže uz češanje, svrbež, ovdje se govori o češanju stoke bijelim lukom. Budući da znamo kako bijeli luk peče za oči, češanje je logična veza negdje daleko. češanje i čestitost pak nikako se ne ukladuju lako.
   
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 06 Veljača 2011, 00:33:24 prijepodne
Slovacse, stvari su malo slozsenije nego shto je to u tvome odokatvnome izkonoslovlju. Zar je toliko tezsko otvoriti HJP, bezplatno je.

čêst   ž »dio«✧ prasl. i stsl. čęstь (rus. čast', češ. čast) ≃ lit. kandu: grizem, v. kusati; pricsest, csesnica,

čêst prid »koji se ponavlja« ✧ prasl. *čęstъ: gust (rus. částyj, polj. częsty) ← *kems- (lit. kimštas: napunjen); ucsestati

čâst  ž »dostojanstvo ... « ✧ prasl. i stsl. čьstь (rus. čest', češ. čest); csestit, poshten, csitati, csastiti, shtiti



Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 06 Veljača 2011, 12:47:41 poslijepodne
Slovacse, stvari su malo slozsenije nego shto je to u tvome odokatvnome izkonoslovlju.

::)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 06 Veljača 2011, 12:50:41 poslijepodne
Slovače u pravu si za česnicu , pogrešio sam fundamentalno prevideći "luk česan" , i da je zapravo česnica ništa drugo do u laičkom prevodu "komadača"!

Tako su uvek u kraju mog oca govorili za beli luk!

Ima ona stara poštapalica i zezalica kad nemirno dete pita:"Šta ima da se jede" , a neko odgovara :"Mrka baka balege luka česna paprike"! :)

Nego , šta misliš o čuvenom pojmu Srbin?! :) , tj.servus iliti rob?!

Primetio sam jednu stvar , a to je da sclavus na latinskom takođe znači rob , znači i Srbin i Sloven je rob!

Ali nije mi to poenta već kako to da je od reči sclavus danas u talijanskom nastala izvedenica od te reči "ciao"(ćao-pozdrav) , a od servus malo starija izvedenica "serbus" takođe pozdrav!

Pitanje moje je odakle pozdravljanje od robova?!
Naslov: Druže Tito, čestito ti bilo…
Autor: glonga - 06 Veljača 2011, 15:09:49 poslijepodne

Čestit (Božić) je AFŽ-ova rusko-kominternska podvala. Pokojnom Vrani koji je Ćiri sastavljao repku, obavljao državničke poslove… oživljavao arhaične lekseme… izraz čestit u svezu s Božićem podvalila je jedna zlobna nepretvorena AFŽ-ovka iz Ankičina kruga lažnih prìjatēljki.

Ćiro je, prema rvackim medijima, ovih dana izišao - izašao - uzašao iz Egipta. Ne bi da je Mojsije.

http://www.youtube.com/watch?v=5aYBt_jbnF0 (http://www.youtube.com/watch?v=5aYBt_jbnF0)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 06 Veljača 2011, 18:34:30 poslijepodne

Nego , šta misliš o čuvenom pojmu Srbin?! :) , tj.servus iliti rob?!

Primetio sam jednu stvar , a to je da sclavus na latinskom takođe znači rob , znači i Srbin i Sloven je rob!

Ali nije mi to poenta već kako to da je od reči sclavus danas u talijanskom nastala izvedenica od te reči "ciao"(ćao-pozdrav) , a od servus malo starija izvedenica "serbus" takođe pozdrav!

Pitanje moje je odakle pozdravljanje od robova?!
i slaven ima 2 tumačenja: rob i slavni, kao i srbin: sluga i pozdrav
odeš preko u mađarsku i kad uđeš u trgovinu kažeš:"szerbusz!"
na što će ti oni uzvratiti: "szerbusz kedves"

ne treba na te stvari trošiti nerve 
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 07 Veljača 2011, 00:24:10 prijepodne
Nedavno sam čuo zanimljivu etimologiju za broj "Deset" , hoću reći da i za latinski "Decem" se zapravo ne zna šta etimološki znači i odakle potiče!

Međutim to je u svoje ruke uzeo jedan srpski jezički mali Deretić i mogu reći da je zanimvljivo! ;D

Uglavnom , deset objašnjava da se sastoji od slovenske reči za šaku "pjast-pesnica" i broja dva kao prefiks!

Znači de-pjast , de-pjest . depest , ...k i kao to ide već u genezi reči kroz istoriju dobismo deset!

A i čovek se penje na drvo , za čega trebaju dve pesnice sa svih deset prstiju!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 08 Veljača 2011, 23:18:25 poslijepodne
Nedavno sam čuo zanimljivu etimologiju za broj "Deset"
Imam i ja jednu. Iz riječi set. Set posuđa, set alata, set u tenicu. de set ili dva seta.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 09 Veljača 2011, 01:21:06 prijepodne
de set ili dva seta.
Slovak, twelve points. Slovak, douze points [fr.]. Slowak[ei], zwölf Punkte.

Set je dvanaest. Douze. Duzina. Tuc-tuc tucet. De set je dva do dvanaest. Dva do dvanaest jest jednako 10. (12-2=10)
Sve po 12 kn.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 09 Veljača 2011, 10:48:18 prijepodne

Set je dvanaest. Douze. Duzina. Tuc-tuc tucet. De set je dva do dvanaest. Dva do dvanaest jest jednako 10. (12-2=10)
Sve po 12 kn.
T
uce? Prirodnije od arabice, jer tko je računao na palac. Ali, ako je šaka 5, pest, de pest je 10. katr van sank. 4x20+6. To je franzucima ostalo od mlinova i brašna. katr, van, sank, sis, set - franc. set je 7.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 09 Veljača 2011, 22:07:17 poslijepodne
Molim gospodu besidnike da procsitaju uvodno shtivo ovog slida i da svoja izkonoslovna i ostala legitimna razmatranja obavljaju na za to, od strane Slovaka, pridvidjenu mistu (Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti).
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 09 Veljača 2011, 22:30:52 poslijepodne
Udarna vist s naslovnice najboljih i najobavistnijih novine Rvacke i ostatka:

"U dvorishtu Jalzse Trputec u Donjem Macskovcu pokraj Moticsine dogodila se nezapamtjena tragedija. Jagoda, koja je navodno imala velikih problema s ponashanjem u jednom je trenutku izpustila. Od siline udara (a i od trovanja) na mjestu je poginuo Grgo, omiljen u Macskovcu, drzsavni prvak u svojoj kategoriji. Jalzsa Trputec josh ne uspiva dochi k sebi od shoka prouzrocsenog gubitkom najdrazseg joj ljubimca. Dvorishte joj je priepuno susida koji su joj doshli pomotji u tom tezskom trenutku. Za tragicsno stradalog Grgu svi imaju samo ricsi pohvale i ne mogu virovati u to shto se dogodilo."

Izpricsavam se! Stalno sebi govorin, jami bolan naocsale, kad nieshto priepisujesh, pa ti ne tje izpast svaka druga rics – ali dzsaba. Evo sad s naocsalin:

"U dvorishtu Jalzse Trputec u Donjem Macskovcu pokraj Moticsine dogodila se nezapamtjena tragedija. Krava Jagoda, koja je navodno imala velikih problema s probavom u jednom je trenutku izpustila vechu kolicsinu plina nakupljenog u crivima. Od siline udara (a i od trovanja) na mistu je poginuo pas Garavi, omiljen u Macskovcu, drzsavni prvak u razplodu u svojoj pasmini. Jalzsa Trputec josh ne uspiva dochi k sebi od shoka prouzrocsenog gubitkom najdrazseg joj ljubimca. Dvorishte joj je prepuno susida koji su joj doshli pomotji u tom tezskom trenutku. Za tragicsno stradalog Garavog svi imaju samo ricsi pohvale i ne mogu virovati u to shto se dogodilo."

Sve je meni jasno i poznato: i Jalzsa, i Macskovac Donji, i Moticsina. Eto, nisan csujo za Jagodu, ali, ljudi, dogadja se. Pa i to da chuko krepa. Sve je normalno, i ne znan zashto je na naslovnici. Mozsda je razlog upravo u zsivotinjskom humanizmu, pocsovicsenju zsivotinja. Jer, eto, crka chuko = "nezapamtjena tragedija", krava ne prdi = "krava ima velikih problema s probavom", krava prnila = "krava izpustila vechu kolicsinu plina nakupljenog u crivima" (u atmosferu i shire), krepa chuko = "poginuo pas Garavi", a kuca se ko nijedan u selu = "drzsavni prvak u razplodu u svojoj pasmini", Jalzsa ne uspiva dochi "k sebi" (jer je krepa chuko, tragedija). A kad procsitash "Dvorishte joj je prepuno susida koji su joj doshli pomotji u tom tezskom trenutku", djava ga odnijo tko ne tje pomislit, ma shta pomislit – ko odman ne vidi! na sri Jalzsina dvorishta crni odar s njezinin nikad priezsaljenim csovikon. Za Garavog svi imaju samo ricsi pohvale = "o mrtvima sve najbolje"

U niekim vrimenima, dok jezicsni idioti nisu doshli u priobtjivala, samo je jedna zsivotinja umirala. Nietko tje vech rechi - koja. A danas - umro joj macsak, umrla ribica u tegli, umro slon zbog starosti ("Pa zaboga, i Inglezi govore "died"!" Ti novinarcsichi i prievoditelji (nas zsednih priko vode) nisu imali vrimena do naucsiti samo prvo znacsenje eng. glagola; a to da mozse znacsiti i "stradati", "crknuti", "uginuti" - to tje naucsiti kad odu u pemziju.)

A ja sam pokojnog Garavog josh davno u Iskonicama upozorio (AKO NAS KRAVE DODJU GLAVE) shta se more trevit. Ali nije Garavi csita Imoart. Dakli, necsitanje Imoarta opasno je po zsivot.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 09 Veljača 2011, 23:08:47 poslijepodne
Kazsu da je pokojni Engels govorio kako je o povisti puno vishe naucsio iz Balzacovih dila nego iz svih onodobnih povistnih kupusara. Nije moje da se mirim s velikim Engelsom, ne do Bog!, ali i ja vishe naucsim o jeziku iz promicsbenica (EPP) nego iz svih hrvatskih slovnica i pravopisa. Jer to shto piscima tih listicha, kataloga i inoga mozse pasti na pamet, ni staro- ni mladogramaticsarima nikad ne tje. Pa kazse:

"... a da bi se i mamama olakshao zsivot, XY nudi i puno accessoriza koji se savrsheno uklapa sa odichom: cipele, kape, nakit i slicsno ..."

E sad, ne bih ja pametova o tomu kako mi nije jasno da se nieshto mozse s csime "uklapati". Kad su mene ucsili hrvatski, ja sam shvatio da se nieshto mozse uklopiti samo u nieshto. A i ukazivati kako nije dobro "sa odichom" – priezahtivno je. Ali shto je to "accessoriza", rashtikom i kupusom te kumim!? Iz unutarrecsenicsnih odnosa mora se zakljucsiti da je nieka imenica, gradivna csak. Ako je zaminite s "meda", bash se "uklapa". Dakli, radi se o rodniku jednine muzskog roda (koji, uklapa se, on) imenice "accessiriz". Pa mozsesh rechi: Vidish, u nas ima accessoriza, u nas ima meda, u nas ima kupusa. Dakli, gradivna imenica (ne mozsesh rechi: u nas ima med, u nas ima kupus niti ovo su medovi, a ovo ku-pus(ov)i). I taj "accessoriz" se sastoji (u nj spadaju) od "cipela, kapa, nakita i slicsno". Izpada da bi ta imenica mogla biti i zbrojnica. A unutar nje je opet jedna zbrojnica (nakit).

A sad bi tribalo odgonetnuti kako se to csita. Zashto dva "c" i dva "s"? Da nisu pocseli priminjivati Belevarcsev slovopis, ali izkvareno?

Ne znam, ali hrvatsko ricsoslovje se s ovim mora pozabaviti.
Naslov: Odg: Lajkati
Autor: belevarac - 03 Ožujak 2011, 22:41:52 poslijepodne
"Lajkat" mislio sam da bi moglo znacsiti >pomalo lajati, lajuckati<, kao ono: chuko lajucka. Ali evo mi dodje e-poruka s naslovom "Lajkajte nas na Facebooku i osvojite vrijedni poklon!! " I sad bi ja na nji ko triba lajuckat ne bi li dobio tu nagradu. Nieshto mi se vecseras ne laje.

A da nije mozsda "olajavati"?

Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 03 Ožujak 2011, 22:53:06 poslijepodne

Lajkat je kad te lansiraju u svemir ko rusku kèru Lajku. "Kad odlepiš u vaseljenu". Izgubiš tlo pod nogaman. Svezu sa stvarnostju. Lajkala je tako ona žemska, kraljica što je rekla ono, kakono … nemaju kruva … nek jidu kolače.

Lajkat je i slikavat s Leica fotoaparatiman i objektiviman s najboljon svickon optikon Leica, koju nimačku optiku i aparate neupućeni zaminu s onon ruskon keron ili jupiter … kakono optikon i slikaćin aparatiman.
http://www.leica.com/ (http://www.leica.com/)

O lajkanju se i fuckbooku najbolje izrazuje lik Džeremaja na jednom ercegovskom vorumu, iako mu, veli, nije jasno.

"Stašno... Kako ovo sve ide uskoro će se cijeli internet svesti na *ebeni fuckbook.com "
http://forum.bljesak.info/viewtopic.php?f=14&t=11361&start=2610 (http://forum.bljesak.info/viewtopic.php?f=14&t=11361&start=2610)

"Meni ovo lajkanje nikada neće biti jasno... naravno nemam fuckbook, ali šta vam znači da imate 100 ili 1000 lajkova... veći e-penis"
http://forum.bljesak.info/viewtopic.php?f=14&t=11361&start=2550 (http://forum.bljesak.info/viewtopic.php?f=14&t=11361&start=2550)

»"Legolas je napisao/la:
A sto je s nama koji ne koristimo ovu posast??"
...da je počnemo koristiti... ne možeš ni u wc otići da te fuckbook ne dočeka
[…]
Napravite account i samo lajkate Monet bez dodavanja ikoga u prijatelje i to je to«
http://forum.bljesak.info/viewtopic.php?f=14&t=11361&start=2625 (http://forum.bljesak.info/viewtopic.php?f=14&t=11361&start=2625)

Iz pronađenog se čini da lajkanje znači i sviranje e-penisu. Neki novi žanr e-glazbe.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 03 Ožujak 2011, 22:58:49 poslijepodne
pročitajte i ovo o lajkanju
http://www.hrt.hr/index.php?id=blog&tx_ttnews (http://www.hrt.hr/index.php?id=blog&tx_ttnews)[tt_news]=88524&tx_ttnews[backPid]=303&cHash=3a24fd835d
LAJKANJE
Ne, nisam napisao slovo viška u naslovu; doduše čak i Google, kad upišem taj termin, misli da jesam, pa me pristojno pita - jeste li mislili: lajanje?

A baš je internet zaslužan, ili kriv, da nezaustavljivo nadiru nove riječi, naravno iz jezika koji je globalni - a to je engleski. Tako je i operacija označavanja onog što nam se (ne) sviđa, temeljena na engleskom izrazu to like, postala i nova riječ u hrvatskom - lajkanje, a u glagolu - lajkati. Ja lajkam, ti lajkaš, on/ona/ono lajka... Korisnici fejsa (Facebook) primjerice govore mi kako stalno nešto lajkaju - kad na profilu prijatelja vide nove fotografije i slično.

Pišem to nakon što sam u jednoj televizijskoj reklami čuo kako se glagol lajkati suvereno koristi, bez pardona, kako se to nekad govorilo. I taj primjer aktualizira dvojbu: u kojoj je mjeri preuzimanje i prilagođavanje engleskih riječi prirodna i simpatična pojava, što potvrđuje jezičnu dinamiku, a u kojoj nasilje nad hrvatskim jezikom. Ipak čini se da je teško na tu dvojbu reagirati načelno ili samo nekom šturom rečenicom. Kao i kod toliko drugih stvari u životu, treba ići od primjera do primjera - neki će se u tom procesu pokazati uistinu rogobatnima, a neki sasvim prihvatljivima. A s obzirom na svu tehnološku inovativnost, pa čak i agresivnost koja obilježava naše vrijeme, bilo bi nerealno očekivati da jezik - bilo koji jezik - ostane u bonaci.

Možemo to lajkati ili ne moramo, ali bojim se da to ionako ništa ne znači; utjecaj globaliziranog engleskog sigurno neće posustati. Živcirati se zbog toga ili boriti se s tim bilo bi - kako kaže jedna davna ilustracija uzaludnosti - kao lajati na mjesec. 
DRAŽEN ILINČIĆ
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 03 Ožujak 2011, 23:10:59 poslijepodne
[…]doduše čak i Google, kad upišem taj termin, misli da jesam, pa me pristojno pita - jeste li mislili: lajanje?

Što sve Google "misli" i koliko se pristojnim učinilo jedno njegovo pitanje jednoj pristojnoj dami i to pred više pari malodobnih očiju na projektorskom platnu …

U međuvremenu su popravili taj gaf.

http://www.od*ebaus.com/a/902-rusenje-kuca-na-googleu (http://www.od*ebaus.com/a/902-rusenje-kuca-na-googleu)

Nu ovaj forumski filter filtrira i URL-ove. Iš. Dislike.

http://tinyurl.com/6zzt66y (http://tinyurl.com/6zzt66y)
Naslov: Guslač
Autor: glonga - 13 Ožujak 2011, 00:57:48 prijepodne

Guslač na vrilu pločanom krovu.
Guslač na mlakoj kamenoj sopi.

Uredničke nóžice negdi su makle, čini se, par besida na temu guslač-guslar.

Je li Milinović, ili je Kukuljević, ili je slovotieštar u slovotieštarnici mal te ne Milinoviću pripisao gusladj-u?

Simeon Milinović. Kratko opisanje Lovreća u Dalmaciji s narodnimi običaji. Arkiv za povjestnicu jugoslavensku. Vol. 5. Zagreb 1859. pp. 206-217.
http://books.google.com/books?id=ObkDAAAAYAAJ&pg=PA206 (http://books.google.com/books?id=ObkDAAAAYAAJ&pg=PA206)

p. 216 (http://books.google.com/books?id=ObkDAAAAYAAJ&hl=hr&pg=PA216#v=onepage&q&f=false)

"Netom se mrak prihvati, kupe se momci gdje znadu veće djevojakah, i tu ima veselja, čim jih je puna kuća, odmah se gusle gusladji dodaju, on se nećka, i tada veće putah prihvati koja djevojka, ter znade udariti (ima jih više), počme kudit nekanje, i zapjeva uz gusle pjesmu junačku. Kao pčela zuji, kao slavić u gori privije, kano vjetrić kroz listja tiho kad mahšuka, oli Vila gigoće, nahitiva ona sve. Ona pripjeva staromu otcu, oli majci, kojoj zahvaljuje na odgojenju i hodilju gizdavu kog joj je pripravila, da more prosce primamljivati i udadbu nečekati. "

Gusladji, dativ. Od nominativa gusladj? Od nominativa gusladja?
Slovotieštar? Od nominativa gusladžija?
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 13 Ožujak 2011, 11:48:41 prijepodne
propitaj se u rjčniku ahavaca, a ovoga nisu mimoišli ni dubrovački začinjavci. ima ođe nekijeh arahizama i regionalizama, al vako s prve, ne bih ti ga znao rijeti.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 13 Ožujak 2011, 13:47:49 poslijepodne
Da nije guslać zapravo?! , jer taj glas "đ" nije nikom prirođen da ga izgovori na kraju u ovoj reči!,  tako da je verovatno prizovoljno napisano u duhu igranja leksikom u starija doba 19.veka , ili obična slovotieštarska greška.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 13 Ožujak 2011, 14:13:17 poslijepodne

Rad je objavljen 1859. Tad je Šimun zaređen za svećenika u Zagrebu.
http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0imun_Milinovi%C4%87 (http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0imun_Milinovi%C4%87)
Izravni barski utjecaj se može isključiti, barskim je nadbiskupom imenovan 1886.
Ilirski pokret (1830-1843) sigurno ima utjecaja kao i karakter publikacije u kojoj je rad objavljen (Arkiv za povjesnicu jugoslavensku.).

Doček na neke nepčanike i zubnike i sklonidba starostavna.
Nepčanici: j, lj, nj, đ, dž, š, č, ć
Zubnici: c, z, s, d, t, n

Velež, Veleži, Veleži, Velež, Veleži, na Veleži, Veleži
Ortiješ, … Ortiješi
Jarač, … na Jarači
oprez, … na oprezi

guslač, dativ guslači
guslać, guslaći
guslađ, guslađi
gusladž, gusladži(ji)

Doček na i je problem ne samo za uho, već i za oko u ćiriličnim zapisima. Đerv na sljedećoj slici i slični znaci.
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/7f/Bos-cro-cyr.gif (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/7f/Bos-cro-cyr.gif)
Ђ ђ Đ đ /dʑ/
Ћ ћ Ć ć /tɕ/

1859. mi se čini da slovotieštar ipak nije dobio rukopis pisan bosanicom.
Naslov: Sladović
Autor: glonga - 13 Ožujak 2011, 20:26:19 poslijepodne
Imali josh tko kakvih dubljih otkritja?

Manoilo Sladović. Pověsti biskupijah senjske i modruške ili krbavske. Trst 1856.
Čitav prikaz:
http://books.google.com/books?id=c-gDAAAAYAAJ (http://books.google.com/books?id=c-gDAAAAYAAJ)

Malo mi je dobro naporan za čitanje danas. Vrijedi ga ovdje pribilježit. Pa proštit kašnje. Glede i unatoč iskustava oca Měrkonija s online životom:
— To ti je online. Što ne učiniš odma — ne š nikad.

A nema ni punih 13 stranica. Uvod na str. 1-13.
http://books.google.com/books?id=c-gDAAAAYAAJ&pg=PA1 (http://books.google.com/books?id=c-gDAAAAYAAJ&pg=PA1)

"Većina sadašnjih misli da su se današnji slověni ovostranski tek izza cara heraklija u VII. věku posle spasa amo doselili; někoji izmedju hrvatskih knjižnikah dokazivahu suprotivno, ali budući njihovi razlozi pukohistorički nemogahu uprav toga radi nikog osvědočiti, štose filologijom ključem starodrevne historije poslužili nisu.

Da se taj čvor jednom razmrsi uložio sam i ja moje iztraživaće trude i podajem poslědak na obću radost evo ovdě zaključujući da je naš narod IV. věka prije spasa daklem tisuću godinah prije došaštja hrvatah (iz bělohrvatske polag porphyrog) u dalmaciji, bosnoj, istri, kranjskoj, po crnoj gori, otocih itd. s bilja već stanovao a kada se amo doselio to za sada kazat nemogu."

Čini mi se da mi uporaba malog i velikog slova u ovom tekstu najviše pridonosi teškoj prohodnosti teksta.
Možda se pokaže da najveći dio toga tamo napisanog nije neozbiljan i da je prema tomu ovo ovdje neumjesno (offtopic).
Naslov: Odg: Prilezsati
Autor: belevarac - 29 Ožujak 2011, 00:01:01 prijepodne
" ... dopisu prilezsi  preslik racsuna ...".

Dakli, "prilezsi" nieshto niecsemu. Glagol je dilatan. Infinitiv bi valjda bio "prilezsiti". Ne mozse "prilozsiti", jer bio prezent bio "prilazse", a pridiv "prilozsen". Mozsda je to nieka izvedenica od "prilezsnice", shto se na starohrvatskom "konkubinom" zvashe. Preslik je racsuna konkubinom dopisa.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 29 Ožujak 2011, 00:30:42 prijepodne

Ne znan. U nas se reče: "Komur se užežu džigarice, pa to ne prileži, more ga puntat odma, a i potlje more dobit i rak na džigaricaman."
Priležat, glede bolesti, — dilatno konkubinatno shebat bolešćurinu? Makar mi priležat ne izazivlje nikakvu dilatnu primisa, ko da više opisuje stanje, neg li radnju ja l zbivanje.
Naslov: Odg: Najvisha najnizsa temperatura
Autor: belevarac - 26 Srpanj 2011, 00:00:35 prijepodne
Ovako pishe na teletekstu HTV-a: "Dosadashnja najnizsa najvisha  dnevna temperatura na 25. srpnja bila je 18,2 stupnja C na Gricsu, izmjerena 1891. ..." Zvucsi ludo, ali kako incsije rechi?

Eto danas u Zagrebu bijashe najnizsa najvisha dnevna temperatura odkad je mirenja. Tribalo bi vatru nalozsit, ne moresh od baleka.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 26 Srpanj 2011, 07:32:00 prijepodne
a do malo pričali o najvrućem litu
Naslov: Odg: Najvisha najnizsa temperatura
Autor: glonga - 09 Listopad 2011, 01:12:36 prijepodne
Ovako pishe na teletekstu HTV-a: "Dosadashnja najnizsa najvisha  dnevna temperatura na 25. srpnja bila je 18,2 stupnja C na Gricsu, izmjerena 1891. ..." Zvucsi ludo, ali kako incsije rechi?

Na ovaj upis sjetio me infimum (najveća donja međa) i supremum (najmanja gornja međa) iz Definicije 1.6 na ovoj (http://lavica.fesb.hr/mat1/predavanja/node6.html) web stranici o uređenim skupovima.
Što li bi pokojni Ladan, pokoj mu duši, rekao na s(p)retnost izbora u prijevodu matematičkoga nazivlja?
Kad je tako u matematici, kako li je tek u tekniki?
Što vele engleski i njemački wiki članki?
http://en.wikipedia.org/wiki/Supremum (http://en.wikipedia.org/wiki/Supremum)
http://en.wikipedia.org/wiki/Infimum (http://en.wikipedia.org/wiki/Infimum)

http://de.wikipedia.org/wiki/Supremum (http://de.wikipedia.org/wiki/Supremum)
http://de.wikipedia.org/wiki/Wesentliches_Supremum (http://de.wikipedia.org/wiki/Wesentliches_Supremum)

Na narečenoj (http://lavica.fesb.hr/mat1/predavanja/node6.html) web stranici, pomalo grezavi su mi i izrazi "parcijalni uređaj" i "totalni uređaj".
http://en.wikipedia.org/wiki/Partially_ordered_set (http://en.wikipedia.org/wiki/Partially_ordered_set)
http://en.wikipedia.org/wiki/Totally_ordered_set (http://en.wikipedia.org/wiki/Totally_ordered_set)

http://de.wikipedia.org/wiki/Ordnungsrelation (http://de.wikipedia.org/wiki/Ordnungsrelation)
… http://de.wikipedia.org/wiki/Ordnungsrelation#Halbordnung (http://de.wikipedia.org/wiki/Ordnungsrelation#Halbordnung)
… http://de.wikipedia.org/wiki/Ordnungsrelation#Totalordnung (http://de.wikipedia.org/wiki/Ordnungsrelation#Totalordnung)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 10 Listopad 2011, 12:12:51 poslijepodne
Lako je to, ali ajde ovo:

Dalmatino povišću pritrujena

Evo što je o tom odrecitirao, pokoj mu duši, pokojni zapisivač:

http://www.youtube.com/watch?v=xi_1cIc5x3s (http://www.youtube.com/watch?v=xi_1cIc5x3s)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 10 Listopad 2011, 22:51:29 poslijepodne
I ne zna se je li bolje shtivo ili glasba.
Naslov: Št Ivo?
Autor: glonga - 25 Travanj 2012, 00:20:29 prijepodne

Karijatide šanka krčme Kunara su upale u logički problem.
Ne podupiru one šanac krčme Kunara glavom doslovno, više bukvalno laktimon, lebriman, bradaman…

Konkulana škina težakov…
a judi driti ka kolone

Težačka kralježnica je izkrivljena
Ljudi su uspravni ka stupi

Zaključak? Konkluzija? Konfuzija. Kontuzija.
Težaci nisu ljudi?

O Gajo Petroviću…

Naslov: od guvna do duvna
Autor: glonga - 25 Travanj 2012, 00:21:45 prijepodne

guvno > Rondo > kružni tok > rotor


(http://s12.postimage.org/4q8eixjzv/guvno.jpg)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 25 Travanj 2012, 00:59:42 prijepodne
Zaboravio si na "raskruzsje". Mislim da je tvorenica dobila i nagradu Jezika. Jako dobra tvorba.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 04 Listopad 2012, 14:13:26 poslijepodne
 :)

Zašto je nekome palo napamet da misli kako "kružni tok" je loše?! , da nije zbog dužine tj.što se sastoji od dve reči ili kojim slučajem da je možda to srpska vaginarija?!

Inače raskružje je po meni jako loše , ne toliko po zvučnosti već po logici čisto jer mi na pojam kruga nikako ne ide prefiks "ras(z)".

Jer može se nešto zaokružiti,okružiti , ali raskružiti znači poništiti krug.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Potjeh - 04 Listopad 2012, 14:25:37 poslijepodne
:)

Zašto je nekome palo napamet da misli kako "kružni tok" je loše?! , da nije zbog dužine tj.što se sastoji od dve reči ili kojim slučajem da je možda to srpska vaginarija?!

Inače raskružje je po meni jako loše , ne toliko po zvučnosti već po logici čisto jer mi na pojam kruga nikako ne ide prefiks "ras(z)".

Jer može se nešto zaokružiti,okružiti , ali raskružiti znači poništiti krug.
Pozdrav Golozlo. Slažem se s tobom u ovome. Ne mislim da će ta riječ zaživjeti.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 04 Listopad 2012, 14:44:00 poslijepodne
Pozdrav Golozlo. Slažem se s tobom u ovome. Ne mislim da će ta riječ zaživjeti.

I tebi Potješe.

Ma neće nijedna ta nova tvorenica  ući u razgovorni jezik jer sa tom praksom je gotovo definitivno u vas.
Ovo su primeri samo zadnjih trzaja tih rečoklepaca koji imaju fatalistički pristup jeziku pa u svojoj sobi spašavaju hrvatski puk od "neadekvatnog leksika".

Gledajući po medijima zaista je primetno zadnjih godina prepolovljeni broj jezičkih masturbatora kod vas , vrlo pohvalno.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 04 Listopad 2012, 14:57:09 poslijepodne
tvoraca novotvorenica uvik je bilo i uvik će bit, i neka će

Primjerice, zahvaljujući Šuleku imamo obujam (volumen), zračenje (radijaciju), ozračje (atmosfera), kovine (metali), slitine (legure), toplomjer (termometar), tlakomjer (barometar), sredstvo (medij), dalekozor (teleskop)... Neke se njegove riječi nisu ukorijenile, no neke se ponovno uvode u pisanu riječ i možda jednoga dana opet zažive, poput riječi sitnozor za mikroskop koja je osmišljena po grčkom uzorku slično kao i dalekozor. Među tim riječima su i svjetlopis (fotografija), koji je koristio i sami Tin Ujević, stisljivost (kompresibilnost), raspružljivost (ekspanzivnost), suonitost (kohezija), prionitost (adhezija), bugačljivost (kapilarnost), vlasatice (kapilare), pružnost (elastičnost), rastegljivost (plastičnost), skrljivost (apsorpcija tj. upijanje)... Dok se među pridjeve ubrajaju i jamast (konkavan), bokat (konveksan), prozračan (translucentan), itd. No, Bogoslav Šulek je možda najpoznatiji po svome prevođenju naziva kemijskih elemenata i drugih srodnih pojmova. U tom je segmentu u hrvatski uveo kisik, vodik i ugljik, a izmislio je i razne druge nazive kao što su: solik (klor), jedik (fluor), smrdik (brom), litik (litij), lužik (kalij), sodik (natrij), svjetlik (fosfor), vapnik (kalcij), težik (barij), glinik (aluminij). Za tvari je, primjerice, pisao da po svojoj nakupitosti (agregaciji) mogu biti krutci (krutine), tiječi (tekućine) i uzdušine (plinovi). U svakom slučaju, Bogoslav Šulek je imao veliki utjecaj na stvaranje i prihvaćanje novih nazivlja koja bjehu u duhu hrvatskog jezika.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bogoslav_%C5%A0ulek (http://hr.wikipedia.org/wiki/Bogoslav_%C5%A0ulek)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Potjeh - 04 Listopad 2012, 15:00:01 poslijepodne
I tebi Potješe.

Ma neće nijedna ta nova tvorenica  ući u razgovorni jezik jer sa tom praksom je gotovo definitivno u vas.
Ovo su primeri samo zadnjih trzaja tih rečoklepaca koji imaju fatalistički pristup jeziku pa u svojoj sobi spašavaju hrvatski puk od "neadekvatnog leksika".

Gledajući po medijima zaista je primetno zadnjih godina prepolovljeni broj jezičkih masturbatora kod vas , vrlo pohvalno.
U ovome si u krivu, jer mnoge su novoskovane riječi ušle u razgovorni jezik. Na pamet mi pada riječ 'perilica'. Gotovo da stroj za pranje rublja nitko danas drugačije ne zove.
Normalno je i prirodno stvarati nove riječi. Hvala Bogu pa je neadekvatnog leksika sve manje. Nikad ne će biti iskorijenjen (i ne treba biti), ali dobro je raditi na čistoći vlastitoga jezika koliko se može.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 04 Listopad 2012, 15:13:10 poslijepodne
U ovome si u krivu, jer mnoge su novoskovane riječi ušle u razgovorni jezik. Na pamet mi pada riječ 'perilica'. Gotovo da stroj za pranje rublja nitko danas drugačije ne zove.
Normalno je i prirodno stvarati nove riječi. Hvala Bogu pa je neadekvatnog leksika sve manje. Nikad ne će biti iskorijenjen (i ne treba biti), ali dobro je raditi na čistoći vlastitoga jezika koliko se može.

Pa ušle su u razgovorni jezik jer je tako odlučila klika koja ima pristup medijima i koja odlučuje o tome i za par godina eto ureženja , a to je veštački(umjetno) i nadasve nespontano , a spontatnost je bar po meni osnova vrednovanja razgovornog jezika.

Smišljanje novih reči je odlika 19.veka kad je narod bio nepismen i nije imao gotovo nikakvo znanje stranih jezika a kamoli svih novotarija koji je moderni svet donosio u jezičkom obliku koji je njima nepoznat.

Raditi na čistići jezika je takođe odlika 19.veka kad su stvarani nacionalni preporodi pokorenih naroda pa je bilo potrebno  "čistiti" svo jezik.
Međutim raditi na čistoći jezika je takođe odlika fašističkih i komunističkih društava i država , dobro znamo za ustaški način rada na čistoći jezika , ali takođee znamo i komunistički pristup toj materiji za koju Hrvati imaju jako loše mišljenje.

Ali nisu samo reči problem već i insistiranje na standardu kao nečem jako važnom , a standard je obično velika nužda tj.veštačka tvorevina koja penisa ne služi se da se pročitaju vesti na nacionalnoj televiziji i da se odštampaju formulari kad ideš u opštinu da prijaviš na primer novu adresu stanovanja , i naravno da se njima na potpuno blesav način udara na nacionalna osećanja(totalni apsurd) .

Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 04 Listopad 2012, 22:32:48 poslijepodne
A-ha! je, dašta je!
 odlika fašistički društava je da te novokovanice nameću silom, a ovde se prihvataju lako tako. lakše mi je reć perilica nego kako me mater učila mašina za pranje robe, možda zato što nemam vremena jer živim u ludom društvu, to da.
nije ovo 19. stoljeće, vremena se mijenjaju.i
 ne radi se više toliko na čistoći nego na profilaciji i idenju ukorak sa napretkom tehnologije ponajviše. ako imamo nove stvari, a bogu hvala imamo, onda trebamo i nove riječi. ta nećemo neku stvar zvat njezinim kineskim imenom jer je nastala u kini.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 04 Listopad 2012, 23:37:30 poslijepodne
:)
Jer može se nešto zaokružiti,okružiti , ali raskružiti znači poništiti krug.

Je, je. A "razkrizsiti" znacsi "ponishtiti krizs".

A u zadnjem si upisu toliko toga nalupao, da nema smisla nishta pobijati. Kazsesh "dobro znamo za ustaški način rada na čistoći jezika"; ja, eto, ne znam. Pa daj nas obdari s petdesetak "ustashkih ricsi", Bog ti pomoga. Da znamo i mi.
Naslov: Razkrtoženije i Pirotjanski Razvod
Autor: glonga - 04 Listopad 2012, 23:42:52 poslijepodne

Ubitačan ti primer.

razkrtožiti

búcati (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f15gXhM%3D&keyword=bucati) - razbúcati (http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=dltiWxA%3D&keyword=razbucati)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 05 Listopad 2012, 00:07:32 prijepodne
Je, je. A "razkrizsiti" znacsi "ponishtiti krizs".

A u zadnjem si upisu toliko toga nalupao, da nema smisla nishta pobijati. Kazsesh "dobro znamo za ustaški način rada na čistoći jezika"; ja, eto, ne znam. Pa daj nas obdari s petdesetak "ustashkih ricsi", Bog ti pomoga. Da znamo i mi.

Ne poništava se križ kad se kaže rakrstiti jer automobili odlaze u sva četiri pravca krakova.
Znači ti možeš da odabereš u kojem ćeš pravcu ići , a dok u krugu to ne možeš jer krug sa rečju raskružje se poništava.
Ras i krug su nasuprot jedno drugom pretpostavljeni.


Mislio sam na ustašku državu koji su dekretima diktirala jezičku politiku a samim time i leksik , nije bitno kad su reči izmišljene već da se to radi nasilno i tiranski.
Sam pojam "jezička politika" je ubistvo slobode čoveka i jezika  kojim govori i piše.

Nadam se da se slažeš sa mnom po tom pitanju jer znam da ti je s-h jezik mrzak jer je jednostavno nastao sa sve svojim leksikom takođe na dekretima i nametanjem.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 05 Listopad 2012, 00:09:28 prijepodne
Na vrhu sam upisao da je "razkružje" jako dobra tvorenica, jer poshtuje pravila hrvatske tvorbe. Napravljena je na isti nacsin kao i "raz-vod-'je", "raz-dob-'je", "raz-med-'je", "raz-or" ("orati") ..., dakli: "raz-krug-'je". To shto je niekomu "kruzsni tok" drag i simpaticsan, stvar je ositjaja, a ne jezikoslovlja. Vazsno je znati da u hrvatskom ricsh "vesh" (ili "Waesche") i "mashina" (ili "Maschine") jednostavno nishta ne znacse; dok se ne dogovorimo da tje nieshto znacsiti. A mi smo se prieshutno dogovorili, da je izraz "perilica" neuzporedivo bolji, kao i "perilica posudja" od "mashine za pranje posudja". Tko to ne mozse razumiti, bolje da se ne pacsa u jezikoslovne zacskoljice. A kako se ti pridmetu zovu u bugarskom - bash me boli briga.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 05 Listopad 2012, 00:18:33 prijepodne
Dakli, izbegavash odgovor. Onda promisli prije nego shto lupnesh. Kad se govori o csistotji jezika, prevashodno se misli na ricsoslovlje. Ali, eto, ti ne moresh nabriojiti ni jedrenih 50 "ustashkih" ricsi. A sridnje obrazovan csovik rabi ih barem 7.000.

Ja "s-h jezik" mrzim isto koliko i Marsovce.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 05 Listopad 2012, 00:26:25 prijepodne
Na vrhu sam upisao da je "razkružje" jako dobra tvorenica, jer poshtuje pravila hrvatske tvorbe. Napravljena je na isti nacsin kao i "raz-vod-'je", "raz-dob-'je", "raz-med-'je", "raz-or" ("orati") ..., dakli: "raz-krug-'je". To shto je niekomu "kruzsni tok" drag i simpaticsan, stvar je ositjaja, a ne jezikoslovlja. Vazsno je znati da u hrvatskom ricsh "vesh" (ili "Waesche") i "mashina" (ili "Maschine") jednostavno nishta ne znacse; dok se ne dogovorimo da tje nieshto znacsiti. A mi smo se prieshutno dogovorili, da je izraz "perilica" neuzporedivo bolji, kao i "perilica posudja" od "mashine za pranje posudja". Tko to ne mozse razumiti, bolje da se ne pacsa u jezikoslovne zacskoljice. A kako se ti pridmetu zovu u bugarskom - bash me boli briga.

Ovo boldovano je primer nemanja nikakvog osećaja za slobodom i spontanošću govora uopšte i njenih govornika.
19.vek je prisutan nesumnjivo.

Savetujem ti da ne bi toliko baš ubio ljudsku spontanost da za svaki novi prozivod iz inostanstva ili bilo koju vrstu naziva za neki predmet odmah pri kupovini povedeš jednog jezikoslovca tj.pametanjaovića koji će na licu mesta odrediti kako nazvati predmet 2po hrvatskoj tvorbi" da ne traći se vreme posle u prećutnom dogovaranju.
Treba raditi na vreme i automtaski namestiti tajming(ne znam hrvatsku reč) jer inače ode mast u propast i tuđice napraviše genocid na jezikom
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 05 Listopad 2012, 00:29:49 prijepodne
Marsovci su vanzemljaci. Van-zemlja-ci.
Ja imaden home lengiđ(language) policy.
Dvi četvrtaste neviste se zovu (dogovorno) perestrojka.
Pošto doma ne izrađujemo i niti osim pranjem, čišćenjem, sušnjem… drukčije obrađujemo robu i suđe…
Iznimke? Leteći tanjuri i zvonke teće - vanzemljaci…
… prešutno dovovorno rabimo robostroj i sudostroj (robostrojka, sudostrojka s podrazumijevanim srednjim -pere- dok se drukčije ne dogovorimo).
BTW Final Cut Expresss je bolji montažstroj vengo Ulead Video Studio.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 05 Listopad 2012, 01:13:48 prijepodne
Golozlo, tvoja se bolest zove "spontanost". Ti uobtje ne razlikuje knjizsevni jezik od standardnog niti ova dva od govora. Dobro, ajde opishi nam kako ste vi Srbi tako spontano preuzeli o Turaka "djubar" kad ste vech imali prasl. *gnojь.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 05 Listopad 2012, 02:17:37 prijepodne
Golozlo, tvoja se bolest zove "spontanost". Ti uobtje ne razlikuje knjizsevni jezik od standardnog niti ova dva od govora. Dobro, ajde opishi nam kako ste vi Srbi tako spontano preuzeli o Turaka "djubar" kad ste vech imali prasl. *gnojь.

Kod mene u crnogorskoj postojbini se kaže "gnjoj" a ne đubar ili đubre.
Ali eto danas gnjoj nestaje(govore ga stari) i nije mi ga žao.
Jbg trebali su se moji đedovi sastati na nekoj čuki i "prećutno se dogovoriti" po onim kamenjarima i odbraniti srpski gnjoj od navalentnog turskog đubreta , ali eto nisu.
Jedino ako ne misliš da je neki beg i prijatelj mu aga zajedno sa sejmenima brutalno nametnuo đubar Srbima ili jednostavno video neobrazovani srpski puk koji ne raspravlja o ricsoslovlju u vremenu između čuvanja  koza i večere pa su bili laka meta za leskičku asimilaciju.

Kao što sam rekao ti živiš u 19.veku hvatajući malo dvadesetog , i zaista čim se hvataš takvih po jezikoslovnoj nauci danas zastarelih stvari kao što su propisivanje i određivanje jezika umesto opisivanja teško ti je objasniti stvari i drugačeje pozicije.

Standardizacija je odrađena pre 150 godina što je vrlo davno , a sam standardni jezik danas je totalno nebitan u samoj suštini jer je UMJETNA TVOREVINA osim za učiti ga u školi i pročitati vesti na državnoj televiziji.

Književni jezik , pa ja i ne znam šta znači , ali ti znaš dede' prosvetli me?!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Potjeh - 05 Listopad 2012, 09:18:49 prijepodne
Na vrhu sam upisao da je "razkružje" jako dobra tvorenica, jer poshtuje pravila hrvatske tvorbe. Napravljena je na isti nacsin kao i "raz-vod-'je", "raz-dob-'je", "raz-med-'je", "raz-or" ("orati") ..., dakli: "raz-krug-'je". To shto je niekomu "kruzsni tok" drag i simpaticsan, stvar je ositjaja, a ne jezikoslovlja.
Ako se tvorenica ne primi u narodu ona ne može biti dobra tvorenica ma koliko poštivala pravila. Tvrdim da se 'raskružje' ne će primiti u narodu.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 05 Listopad 2012, 10:37:33 prijepodne
šta ima prirodno i spontano u tom kad ti turci dođu, nametnu vlast i uture jezik? ništa. ko što se čovik briga o vlastitom zdravlju tako se i narod triba brigati o vlastitom jeziku. ko što postoje doturi koji se bolje znaju brinit o zdravlju tako postoje i jezičari koje se bolje brinu o jeziku
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 05 Listopad 2012, 10:42:11 prijepodne
standardnom jeziku
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Potjeh - 05 Listopad 2012, 11:32:32 prijepodne
šta ima prirodno i spontano u tom kad ti turci dođu, nametnu vlast i uture jezik? ništa. ko što se čovik briga o vlastitom zdravlju tako se i narod triba brigati o vlastitom jeziku. ko što postoje doturi koji se bolje znaju brinit o zdravlju tako postoje i jezičari koje se bolje brinu o jeziku
Uture ti jezik a?  :bljak
Uturili su ga i nama Srbi.  :bljak
O tome se i radi.
Triba i dotura i jezikoslovaca, al badava ako se svaki za se ne brinemo o vlastitom zdravlju i vlastitom jeziku. Preradović je pjevao o jeziku: po njemu si to što jesi.
Kod dotura dođeš tek kad zaboli. Bolje je rješit stvar prije doktura.
Ne vole dokturi kad in se babe travarke meću u posa. Tako i belevarac ne voli da se mi mećemo u jezik, al ja mu ne mogu pomoć jerbo mi je do jezika stalo.
Golozlo je liberalan i on bi to sve poravna, al ne iđe to tako.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 05 Listopad 2012, 11:46:33 prijepodne
Ako se tvorenica ne primi u narodu ...

Je, bash tje je narod (ne)primiti. Shto je narod i tko ga shto pita? Pa znamo vrlo dobro tko danas najvishe utiecse na jezik. Propitaj se koliko lektora ima HTV, Jutarnji, Večernji ... Lako za koju tisutju ricsi, ali slushash li ti naglaske. Potop! Temeljna je odlika danashnjih vrlih novinskih pisatelja snobizam - sve su to pokondirene tikve. Jer on kad napishe "backstage" (ili josh gore "bekstejdzs"), misli da je udario timenom Bogu u petu. Ta se bolest mozse vrlo dobro oslikati slidechom pricsom:

Englez Evans je 1875. putovao Zagreb - Sl. Brod - dolina Bosne - Konjic - Mostar - Dubrovnik. I opisao to u poznatom putopisu. Niegdi u Bosni, valjda oko Doboja, razgovara Evans s jednim "Turcsinom" o raznim stvarima. Obojica imaju naocsale. U jednom trenu "Turcsin" pridlozsi da svaki "proba" naocsale od onog drugog. I kazse odprilike Evans: "Bilo je to obično prozorsko staklo, spretno uvezano zsicom, a stajalo je na licu kao prave naocsale. Problem je bio u tome shto je bilo jako prljavo, pa se kroz njih josh manje vidilo." Kad je Boshnjak p(r)ogledao kroz englezke naocsale, a valjda se dogodilo da i dioptria priblizsno odgovara, i vidio da puno, puno bolje vidi, navalio je jurum na Engleza da zamine naocsale. Nikako ga obuzdat. A shto bi na ostatku putovanja jadni slabovidi Englez bez naocsala; pa je uznastojao da mu Boshnjak ipak vrati njegove. Dakli, a to Evans kazse, csovik je naocsale shvatio kao znak polozsaja, statusa ("statusni simbol"); oni koji nose naocsale, nacsitani su, pametni su i obrazovani, pripadaju nekakvoj politicskoj ili inoj vlasti, budzse su. Jadan nije znao da ta dva komadicha stakla jednostavno izpravljaju vid, a kad je to shvatio, navalio je na trampu.

Tako se ponashaju nashi preuzimatelji, uvoznici tudjih ricsi. Ponekad izpadaju i smishni. Recimo dite rodjeno poslije ocseve smrti se lipo u hrvatskom kazse "posmrtcse", ono shto je ucsinjeno, dogodilo se poslije niecsije smrti kazse se "posmrtno" - to su sve izvrstne i naravne tvorbe. Ali, to ne valja jer nije ucseno, pa smo uvezli lat. "postumus" i "postuman". Da bude josh gore uz "postuman" ravnopravno je i "posthuman" (v. hjp). A to je ocsito u vezi s humusom: objavljene su mu pisme postuhumno, t.j. kad je na njemu vech dva metra humusa.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 05 Listopad 2012, 16:51:01 poslijepodne

Problemi u perestrojki. Danas je rubljoperestrojka izrazila glasnošć. Nigdi radabcigera. Izgubljen u prijevodu. Ravni izvlakač. Zar nije bilo bolje kolni izvlakač? Koločupalica? Ne moš špicon i màcon izbijat kuglager (http://www.duden.de/rechtschreibung/Kugellager). Evo, ni Duden nema Radabzieher. Ima Abzieher (http://www.duden.de/rechtschreibung/Abzieher). Ni wiki.de nema Radabzieher. Ima Abzieher (http://de.wikipedia.org/wiki/Abzieher). Otkud nama složenica, ako u njih nije ni standardna? Ako oni veliju izvlakač, što će nama krivi ravni izvlakač u prijevodu? Ako se oni nose (uspješno) s višeznačnošću odvajača (http://de.wiktionary.org/wiki/Abzieher), bismo li i mi mogli?
Kako su Nijemci imentovali perilicu? Perilica.  Die Wasch­ma­schi­ne. (http://www.duden.de/rechtschreibung/Waschmaschine) Maschine zum automatischen Wäschewaschen… stroj za automatsko rubljopranje.
Perilica posud(j)a se, ili kasnije pojavila, ili kasnije omasovila. Morali su joj dat dulje ime. Pa pokratit.Die Ge­schirr­wasch­ma­schi­ne (http://www.duden.de/rechtschreibung/Geschirrwaschmaschine)? Nije zaživjelo? Stroj za pranje posud(j)a.
Die Geschirrspülmaschine. (http://www.duden.de/rechtschreibung/Geschirrspuelmaschine) Stroj za ispiranje (ražentavanje) posu(d)ja. Konačno, die Spül­ma­schi­ne (http://www.duden.de/rechtschreibung/Spuelmaschine), - ispiralica, ražentavalica, ražentača, ražentulja.
Očekivani smjer (raz)govornog jezika - perilica (rublja), ispiralica (posuđa), šušilica (rublja)…

Nijemci stalno standandiziraju. To je proces. To nije nešto što su pradidi obavili i što je gotova stvar. O koju im je bilo radit jezičnu reformu 1996.? Ili pak 1955. presudit odlukom izvršne vlasti da je mjerodavan Duden (http://en.wikipedia.org/wiki/Duden) a ne neki od njihovih Anića? Ili Silića? Silly? Silovanje jezika?
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 05 Listopad 2012, 18:27:37 poslijepodne
Je, bash tje je narod (ne)primiti. Shto je narod i tko ga shto pita? Pa znamo vrlo dobro tko danas najvishe utiecse na jezik. Propitaj se koliko lektora ima HTV, Jutarnji, Večernji ... Lako za koju tisutju ricsi, ali slushash li ti naglaske. Potop! Temeljna je odlika danashnjih vrlih novinskih pisatelja snobizam - sve su to pokondirene tikve. Jer on kad napishe "backstage" (ili josh gore "bekstejdzs"), misli da je udario timenom Bogu u petu. Ta se bolest mozse vrlo dobro oslikati slidechom pricsom:

Englez Evans je 1875. putovao Zagreb - Sl. Brod - dolina Bosne - Konjic - Mostar - Dubrovnik. I opisao to u poznatom putopisu. Niegdi u Bosni, valjda oko Doboja, razgovara Evans s jednim "Turcsinom" o raznim stvarima. Obojica imaju naocsale. U jednom trenu "Turcsin" pridlozsi da svaki "proba" naocsale od onog drugog. I kazse odprilike Evans: "Bilo je to obično prozorsko staklo, spretno uvezano zsicom, a stajalo je na licu kao prave naocsale. Problem je bio u tome shto je bilo jako prljavo, pa se kroz njih josh manje vidilo." Kad je Boshnjak p(r)ogledao kroz englezke naocsale, a valjda se dogodilo da i dioptria priblizsno odgovara, i vidio da puno, puno bolje vidi, navalio je jurum na Engleza da zamine naocsale. Nikako ga obuzdat. A shto bi na ostatku putovanja jadni slabovidi Englez bez naocsala; pa je uznastojao da mu Boshnjak ipak vrati njegove. Dakli, a to Evans kazse, csovik je naocsale shvatio kao znak polozsaja, statusa ("statusni simbol"); oni koji nose naocsale, nacsitani su, pametni su i obrazovani, pripadaju nekakvoj politicskoj ili inoj vlasti, budzse su. Jadan nije znao da ta dva komadicha stakla jednostavno izpravljaju vid, a kad je to shvatio, navalio je na trampu.

Tako se ponashaju nashi preuzimatelji, uvoznici tudjih ricsi. Ponekad izpadaju i smishni. Recimo dite rodjeno poslije ocseve smrti se lipo u hrvatskom kazse "posmrtcse", ono shto je ucsinjeno, dogodilo se poslije niecsije smrti kazse se "posmrtno" - to su sve izvrstne i naravne tvorbe. Ali, to ne valja jer nije ucseno, pa smo uvezli lat. "postumus" i "postuman". Da bude josh gore uz "postuman" ravnopravno je i "posthuman" (v. hjp). A to je ocsito u vezi s humusom: objavljene su mu pisme postuhumno, t.j. kad je na njemu vech dva metra humusa.

Ali Beleverče ti si isti takav kao onaj Turčin koji je navalio na očajle od Engleza.

Ti npr.furaš taj neki pravopis iz 19.veka misleći da  je upravo on onaj pravi na kojem je najbolje  i najhrvatskije pisati , ali to nije ništa drugo nego pravljenje budalama svoj narod tako što TI I JOŠ NEKA KLIKA ste sebi dali za pravo kako je pravilno i šta je najprirodnije za hrvatski narod.
Evo sad možemo pričati i tome kako je tvoj način pisanja takođe tuđa stvar koju je neki nekad Hrvat zato što se ložio na Talijane,Nemce i Mađare profurao u hrvatski jezik umesto da se držao glagoljice i ćirilice koji su zapravo vaša prirodna pisma a ne latinica koja vam je em nametnuta em uvaljna od germanofila,mađarofila i talijanofila.

U današnje vreme nema smišljenih preuzimatelja reči , žao mi je ali razočaraću te jer ne postoji zapravo grupa ljudi koja smišljeno preuzima  jer smatra sve strano odličnim a domaće za velika nužda.

Međutim ljudi kao ljudi njima se jednostavno sviđaju anglizmi i sa time se moraš pomiriti , samo ćeš mučiti sebe i njih.

Ima li išta gore nego kad te neko ispravlja šta pričaš i pišeš?! , pa nema sve da je i u pravu što se tiče gramatike i pravopisa , sloboda je najbitnija s'obzirom da jezik mora biti spontan , a on je spontan i slobodan samo onda kad se niko ne meša u njega.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 05 Listopad 2012, 18:48:04 poslijepodne
Belevarac more pisat kineski, niko mu ne brani, ali zašto piše kineski, to već ima odgovor u pojmu 'ego'.
No, ergo, raskružje se neće primiti jer je slično raskrižju i glupo konicidira. the end!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 05 Listopad 2012, 22:09:34 poslijepodne
Neka ste se vas dvojica nashli. Tikva i csepina. Bilo bi ovdi dosadno bez vashih gluposti.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 05 Listopad 2012, 22:11:27 poslijepodne
Nijemci stalno standandiziraju.
Nimci stalno bombardiraju. Beograd. Protusrbska rabota.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 05 Listopad 2012, 23:13:12 poslijepodne
Nek si ti rekao Beleverče da su sve to gluposti , kratko i jasno. ::)

Aj sad lepo priznaj da maštaš za dan da se probudiš ujutro a ono sve na korienskom pravopisu bez tuđica oko tebe?!
Upališ TV a ono pršte Krugovali,samokresi,raskružja,... na sve strane , a ti ponosaaan u p.m?!

Idi malo lajkuj po fejsovim jezičkim stranicama možda te pozovu protagonisti u njihov bekstejdž da se prećutno dogovorite kako izmisliti novu reč. ;D
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 06 Listopad 2012, 13:04:12 poslijepodne
Neka ste se vas dvojica nashli. Tikva i csepina. Bilo bi ovdi dosadno bez vashih gluposti.
;)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 12 Listopad 2012, 10:07:18 prijepodne
Primetio sam da i Potjeh daje omaž starom pravopisu pa i on piše odvojeno "ne ću".

Šteta što je i Vuk Karadžić tako pisao jer bi sad počeo da kenjam kako ponovo izmišljate neke novotarije. ;D

http://imageshack.us/a/img202/5075/nbsstaravuksii0474sii04.jpg (http://imageshack.us/a/img202/5075/nbsstaravuksii0474sii04.jpg)

Nego na stranu to,  zanima me imali kod vas tu u Imotskom i okolini da se umesto "htio" kaže "stio" , i "htjedoh" prelazi u "šćedoh ili šćah"?! , mislim ima li ih kao arhaizama?!

Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Zavelim - 12 Listopad 2012, 10:53:06 prijepodne
u imockon htio=tijo, htjedoh=tido
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 12 Listopad 2012, 11:12:01 prijepodne
Pretpostavljam da ste svi vi tamo rodbinski vezani(dalje ili bliže) sa ovima u Hercegovini dobrim delom pa me malo buni govor koji je tamo zastupljen.
Jel tu neka granica ovih čakavskih ikavaca sa štokavskim bila nekad , ili je nešto drugo u pitanju jer vidim da se oblici reči mešaju.
Ti si napisao "Imotskon" , a dok u Hercegovini bi napisali sa "m".

E sad jel je ovima u Hercegovini to "n" nestalo zbog uticaja u BiH i standardizacije ili ga nikad nije ni bilo?!

Kakav je naglsak u Imotskom?! , jel vuče na hercegovački tipa kao u Mostaru ili niže u Metkoviću , ili je više dalmatskinski tj.nešto kao u Splitu i okolini?!
Naslov: vrjemena i sprezanje
Autor: glonga - 12 Listopad 2012, 12:29:12 poslijepodne
… "Govornici hrvatskog jezika sve nepismeniji". …

Eto, danas se morao potegnut Težak-Babić zbog lijevog naslova lijevog članjka na lijevom portalu.
Z. J. Zvonimir Jukić? S dnevne na noćnu politiku?

Z. J. Jedna od 10 žena u dobi od 29 do 49 godina uda se prije 18. godine. (http://bljesak.info/web/article.aspx?a=e07d79e3-e12b-4c4b-8b8d-21bd7210b51c&c=5de70792-d2d5-4648-8125-5206af0d3357) blésak.info 11. 10. 2012.

Zavapih kô Alikibijad.

Milostivi Bože koji vladaš svetom
milošću okrepi celu našu naciju
i pomozi meni u nevolji teškoj
da naučim treću konjugaciju.


Ako je pak Z. J. žemskica, bi će joj za glagol udati (se) nije bitno vrijeme ni sprega. Dobar je i futur II., ako nema ništa bolje.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Potjeh - 12 Listopad 2012, 14:49:12 poslijepodne
Primetio sam da i Potjeh daje omaž starom pravopisu pa i on piše odvojeno "ne ću".

Šteta što je i Vuk Karadžić tako pisao jer bi sad počeo da kenjam kako ponovo izmišljate neke novotarije. ;D

http://imageshack.us/a/img202/5075/nbsstaravuksii0474sii04.jpg (http://imageshack.us/a/img202/5075/nbsstaravuksii0474sii04.jpg)

Nego na stranu to,&nbsp; zanima me imali kod vas tu u Imotskom i okolini da se umesto "htio" kaže "stio" , i "htjedoh" prelazi u "šćedoh ili šćah"?! , mislim ima li ih kao arhaizama?!

Ej Golozlo. Ja ne dajem omaž starom pravopisu na način na koji to čini belevarac. Mislim da se on svojim stilom vraća negdje prije utjecaja hrvatskih vukovaca na hrvatski književni jezik i njegov razvoj. Ja ne mislim da se može i treba ići toliko daleko u ispravljanju krivih Drina, jer takvi pokušaji ne urode plodom budući se previše zapasa. To je ponapriliku ko da urtaš napravit dvorac a imaš novaca za dimnu kužinicu. Ljutio me tim svojim pisanjem poprilično, jer je težak za sporazumijevanje, onoliko koliko je teško čitati srednjovjekovno štivo, tako da mu je takav jezik više neka vrsta oklopa prema svijetu kakav jest nego sredstvo za sporazumijevanje. Ja sam usvojio tek neke sitnije korekcije na način na koji je to danas uobičajeno u Hrvata na desnoj strani političkog spektra. Ništa ne izmišljam nego pišem onako kako čitam u medijima do kojih (kad je hrvatstvo u pitanju) držim: Hrvatsko slovo, portal HKV. Takav pravopis gura i katolička izdavačka kuća 'Verbum'. Eto, tek toliko da se nečim legitimiram u ovom društvu, u kome se nekad znao i politički stav kad bi netko rekao 'tačka', kao što se zna kad netko piše razdvojeno ne ću i pokriveno j.
Za ovo pitanje ti mislim da nema toga. Umisto 'htio' se kaže 'tio', a mislim da se umisto 'htjedoh' zna reći 'tido'. 
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Potjeh - 12 Listopad 2012, 14:56:35 poslijepodne
Pretpostavljam da ste svi vi tamo rodbinski vezani(dalje ili bliže) sa ovima u Hercegovini dobrim delom pa me malo buni govor koji je tamo zastupljen.
Jel tu neka granica ovih čakavskih ikavaca sa štokavskim bila nekad , ili je nešto drugo u pitanju jer vidim da se oblici reči mešaju.
Ti si napisao "Imotskon" , a dok u Hercegovini bi napisali sa "m".

E sad jel je ovima u Hercegovini to "n" nestalo zbog uticaja u BiH i standardizacije ili ga nikad nije ni bilo?!

Kakav je naglsak u Imotskom?! , jel vuče na hercegovački tipa kao u Mostaru ili niže u Metkoviću , ili je više dalmatskinski tj.nešto kao u Splitu i okolini?!
Ovaj 'n' na kraju je ostatak čakavice. Čini mi se da je u govoru zadržan i u Dalmaciji i u Hercegovini. Imotski je naglasak sličniji hercegovačkom. Neka me isprave ovi što znaju više.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 12 Listopad 2012, 15:30:27 poslijepodne
Golozlo sidi u izpovidaonici, Potjeh klecsi iza reshetke i izpovida se. Lipo, odrishit tje ga sigurano.
Nego, Potjeshe, poznajesh li ti u niekoj miri (izvrstno, dobro, pomalo) englezki jezik? Pitam ozbiljno.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Potjeh - 12 Listopad 2012, 15:35:59 poslijepodne
Golozlo sidi u izpovidaonici, Potjeh klecsi iza reshetke i izpovida se. Lipo, odrishit tje ga sigurano.
Nego, Potjeshe, poznajesh li ti u niekoj miri (izvrstno, dobro, pomalo) englezki jezik? Pitam ozbiljno.
Golozlo nije provokator. Držim da je dobronamjeran čovjek koji se iskreno zanima za ove stvari i nema razloga da mu ne odgovorim što ga zanima.
Engleski poznajem solidno.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 12 Listopad 2012, 16:11:26 poslijepodne
Engleski poznajem solidno.

Lipo. I nije ti tezsko bilo naucsiti "thorough". Dakli, morao si naucsiti da se ta rics pishe "t-h-o-r-o-u-g-h", da se csita, e trebi ga sad - tko tje to napisati, i da znacsi "sasvim, posve, podpuno", te da mozse biti i pridiv, te si morao naucsiti u kojem je suricsju mozsesh, a u kojem ne mozsesh rabiti. I sve si to naucsio, jer to je englezki. Ali u hrvatskom ti je vrlo i velma tezsko naucsiti da taj trebeni "englezki" dolazi od "Englez", da je to pridiv koji se pravi od imenice nastavkom -6ski. To je stvarno jako tezsko. I nisi u englezkom nashao rics koja se pishe zvukoslovno (fonetski), ali si ih sve naucsio (ne bash sve, ali recimo 5.000). Znam da tjesh rechi, a zashto bismo se gnjavili s morfonologijom. Upitaj Engleze zashot se oni gnjave, pa kad dobijesh odgovor, i ja tju ti odgovoriti zashto bismo i mi tribali. Ili Nimce. Pazi: "Dolmetscher". Koji je to vrag i tko to mozse uobtje izgovoriti!

Uzput bi mogao odgovoriti shto u vukovskom hrvatskom znacsi rics "lisci".
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 12 Listopad 2012, 18:34:54 poslijepodne
Ej Golozlo. Ja ne dajem omaž starom pravopisu na način na koji to čini belevarac. Mislim da se on svojim stilom vraća negdje prije utjecaja hrvatskih vukovaca na hrvatski književni jezik i njegov razvoj. Ja ne mislim da se može i treba ići toliko daleko u ispravljanju krivih Drina, jer takvi pokušaji ne urode plodom budući se previše zapasa. To je ponapriliku ko da urtaš napravit dvorac a imaš novaca za dimnu kužinicu. Ljutio me tim svojim pisanjem poprilično, jer je težak za sporazumijevanje, onoliko koliko je teško čitati srednjovjekovno štivo, tako da mu je takav jezik više neka vrsta oklopa prema svijetu kakav jest nego sredstvo za sporazumijevanje. Ja sam usvojio tek neke sitnije korekcije na način na koji je to danas uobičajeno u Hrvata na desnoj strani političkog spektra. Ništa ne izmišljam nego pišem onako kako čitam u medijima do kojih (kad je hrvatstvo u pitanju) držim: Hrvatsko slovo, portal HKV. Takav pravopis gura i katolička izdavačka kuća 'Verbum'. Eto, tek toliko da se nečim legitimiram u ovom društvu, u kome se nekad znao i politički stav kad bi netko rekao 'tačka', kao što se zna kad netko piše razdvojeno ne ću i pokriveno j.
Za ovo pitanje ti mislim da nema toga. Umisto 'htio' se kaže 'tio', a mislim da se umisto 'htjedoh' zna reći 'tido'.&nbsp;

Ma zezam se malo , naravno da ne izmišljaš ništa , svako može  pisati  kako mu volja jer pravopis takođe mora biti slobodan.
Meni ni Belevarčev pravopis ne smeta čak šta više odlično je kad neko fura svoje kako god 'oće , ali mi smeta njegov pristup jeziku koji je kao u davna vremena propisuje i uređuje kako bi trebalo pisati i kako govoriti pripadnci njegovog naroda.

Neka nacionalna i verska legitimacija putem jezika,pravopisa i ostalih jezičkih čuda ne znači puno jer Hrvati i sama Hrvatska je slobodna a živi se u slobodnom svetu , tako da možeš pisati i vukovskom ćirilicom na čistom hrvatskom jeziku.
To je ranije imalo smisla(mada ja nikad u to nisam verovao) kad ste bili u zajedničkoj državi pa eto iz čistih onih razloga :"Neću da mi neko drugi propisuje kako pisati i govoriti" furam ono što smatram da je više po mom narodnom nahođenju nego od nekog drugog.

Što se tiče "tačke" , e pa ona je više logična za štokavski(hrvatski i svi ostali ovdašnji) nego "točka" jer "točka"  je rusizam koji je nekad svojevremeno uglavljen u hrvatski jezik,  uostalom kao i vagon drugih rusizama i ostalih slovenskih reči.

Ali opet glupo je sad izvaditi takvo šta i reći "Ovo je pravilno" i ovo nas odvaja kao nešto posebno u odnosu na druge.

Evo ti jewdnog primera kako je neakd bilo u srpskom jeziku:

http://img24.imageshack.us/img24/9688/ii148651875012.jpg (http://img24.imageshack.us/img24/9688/ii148651875012.jpg)

U donjem levom delu stranice piše podvučeno "Parče kruva".

Kad bi video to prosečan Srbin danas rekao  bi šta odakle hrvatske reči u srpskom jeziku , a prosečan Hrvat da vidi rekao  bi "What tha fuck is this?" , em hrvatska reč za hleb em prava srpska reč "parče" i sve to zajedno.

Takvih primera  ima jako puno i u srpskom i u hrvatskom jeziku kroz prošlost , i sasvim se  lepo vidi kako se menjao,okretao,vraćao,nestajao,... leksik(ricsoslovie) u zadnjih nekoliko vekova.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Potjeh - 16 Listopad 2012, 14:54:13 poslijepodne
Lipo. I nije ti tezsko bilo naucsiti "thorough". Dakli, morao si naucsiti da se ta rics pishe "t-h-o-r-o-u-g-h", da se csita, e trebi ga sad - tko tje to napisati, i da znacsi "sasvim, posve, podpuno", te da mozse biti i pridiv, te si morao naucsiti u kojem je suricsju mozsesh, a u kojem ne mozsesh rabiti. I sve si to naucsio, jer to je englezki. Ali u hrvatskom ti je vrlo i velma tezsko naucsiti da taj trebeni "englezki" dolazi od "Englez", da je to pridiv koji se pravi od imenice nastavkom -6ski. To je stvarno jako tezsko. I nisi u englezkom nashao rics koja se pishe zvukoslovno (fonetski), ali si ih sve naucsio (ne bash sve, ali recimo 5.000). Znam da tjesh rechi, a zashto bismo se gnjavili s morfonologijom. Upitaj Engleze zashot se oni gnjave, pa kad dobijesh odgovor, i ja tju ti odgovoriti zashto bismo i mi tribali. Ili Nimce. Pazi: "Dolmetscher". Koji je to vrag i tko to mozse uobtje izgovoriti!

Uzput bi mogao odgovoriti shto u vukovskom hrvatskom znacsi rics "lisci".
Belewaratz, ja razumin što ti hoćeš. Samo jednostavni i bezvezni jezici imaju pravilo 'piši kako govoriš'. Moj prigovor nije protiv borbe za to opštenito, nego protiv toga da mene treniraš na forumu s time.  ;D
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 19 Listopad 2012, 03:34:54 prijepodne
Belewaratz, ja razumin što ti hoćeš. Samo jednostavni i bezvezni jezici imaju pravilo 'piši kako govoriš'. Moj prigovor nije protiv borbe za to opštenito, nego protiv toga da mene treniraš na forumu s time.  ;D

 :zubo

Trening je osnova svakog korisnog delanja.
Jel hoćeš Potješe da govoriš i pišeš jednostavnim i bezveznim jezikom?! , pa naravno da nećeš , nego prioni na gradivo i treniraj. ;D





Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 20 Listopad 2012, 19:05:34 poslijepodne
Belewaratz, ja razumin što ti hoćeš. Samo jednostavni i bezvezni jezici imaju pravilo 'piši kako govoriš'. Moj prigovor nije protiv borbe za to opštenito, nego protiv toga da mene treniraš na forumu s time.  ;D
Nije ti dobra druga rečenica, oćeš reć jedan znak - jedan glas odlika je loših jezika. Nije tomu tako.
Belevarčevo nastojanje slično je onom što golozlo reče, pisati ćirilicom hrvatski standard.
Morfologija nije toliko komplicirana, pa ni zvučno privlačna ako se stalno ponavlja i naglašava. Što sad, treba stoput tako napisati jednostavnu npr. prefiksalnu formu kao da sama po sebi velikoj većini nije jasna, ili kao da je tezsko nešto puno pametnije od teško. ja bi onda lupa čiste korijene, bilo bi teg+dodaji nastavke prema okolišu. zs=š, tj. s i kvačica.
u tegu ovo g koagulira u ž ili š. i cufende. Vozit rastavljeno auto...
Nek belevarac gonja, ama ne gonjaj nam engleski, boguvala da smo se barem oko nečega dogovorili prešutno. Da nam još nema interneta, ščo bi!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 20 Listopad 2012, 19:07:59 poslijepodne
:zubo

Trening je osnova svakog korisnog delanja.
Jel hoćeš Potješe da govoriš i pišeš jednostavnim i bezveznim jezikom?! , pa naravno da nećeš , nego prioni na gradivo i treniraj. ;D






Trening je majka bezidejnosti i dosade. Svaki trenutak rada mora biti više rad a manje trening, tek onda vještina ima svoj smisao i svrhu.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 20 Listopad 2012, 19:10:15 poslijepodne
… reć jedan znak - jedan glas…

Da nam još nema interneta, ščo bi!
Imamo i utf8 i http i…
Što nas priječi da pišemo IPA (http://en.wikipedia.org/wiki/International_Phonetic_Alphabet) notacijom - sve jezike (i FORTRAN)?
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 21 Listopad 2012, 18:47:42 poslijepodne
Imamo i utf8 i http i…
Što nas priječi da pišemo IPA (http://en.wikipedia.org/wiki/International_Phonetic_Alphabet) notacijom - sve jezike (i FORTRAN)?
Isto to što ne prima esperanto. Jezik služi boljem sporazumijevanju, kompliciran je i teško se uči, veći dio ljudi na svijetu govori samo jednim, materinjim jezikom. I to je tako. Ali vrijeme sve više otvara jedinstvenu komunikaciju na engleskom kod sve većeg broja mladih ljudi. Zajednički jezik, hm! već je sponatano izabran, ukoliko ne uleti neka kataklizma. Leži svima ponajbolje. More se reć da bi kineski bio bolji, ali engleski je lakši i od njemačkog ko 2+2. Ne mora zajednički jezik bit i najsofisticiraniji. samo da ga svi nauče, pa čiji je da je, naš je. ustvari, jezik kojega čovjek govori je njegov jezik, je' tako braćo fundamentalni nacionalisti koji ste protiv potiranja starosti hrvatskoga. Koliko bi informacija svak od nas imao na ekranu računala da svi ljudi u javnoj komunikaciji govore samo engleski? Masu bi bili 'pametniji'. Ali, darwin je i još smo malo gluplji.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Potjeh - 21 Listopad 2012, 19:58:02 poslijepodne
Zajednički jezik, hm! već je sponatano izabran
Spontano izabran? Daj reci jes ti Lacković Croata jol Generalić?
Uzmi obični džepni kalkulator i zbroji 2 i 2. 4 jelde? E. Anglosaksonska masonerija je spontano na svoj znak uvela baš engleski. Imagine Slovače there's no religion. Tresi glavon. Umjetnost. Ludilo. Čisti sotonizam masonskog gurua.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 21 Listopad 2012, 21:53:40 poslijepodne
Spontano izabran? Daj reci jes ti Lacković Croata jol Generalić?
Uzmi obični džepni kalkulator i zbroji 2 i 2. 4 jelde? E. Anglosaksonska masonerija je spontano na svoj znak uvela baš engleski. Imagine Slovače there's no religion. Tresi glavon. Umjetnost. Ludilo. Čisti sotonizam masonskog gurua.
I'm talking about nowadays reality, not about spiritual impact that will soon destroy the eart.
Alooooooooooooooooooooooo! Sleti der zeru. Znam da je teško i da nećeš stići.
Tot' se zove neprihvaćanje stvarnosti uime neki idejologija. Govorim o jeziku kojim se sporazumijevam sa stranim ljudiman kad dolaze iz vrancuske, amerke, novoga zelanda, australije, austrije, italije, moldavije, bugarske i tako dalje kad ne znaju rvacki. A ako ne znaju engleski, onda s njiman ne pričan. A ko je to postavio ta jezik da ga svi dbrano govore, ne znan, možda masoni, a možda gospodin bog. ko je da je, dobro se je sitijo. nekidan san na račun znanja engleskoga diga neke dobre pare, a nisan sova đavla. u poglavlju spontanost usporedi: propala masonerijska ideja umjetnog, nespontanog esperanta, to je jer smo dobro boga molili, i spontanog engleskoga. drugi je problem ako masoni udaraju drito na reflekse. ako masoni ciljaju u reflekse svijeta, hitno se triba ukočt!
(e, neću ti zaozinad reć svoje mišljenje o lenonu, pa ti misli šta te volja. baš si mi smišan! :))

još ću jednu nagovedat jer se poklopilo: nisan ni lac ni generalić, ali su mi upravo, prije po ure, sa zahvalnošću odnijeli sliku iz stana koju sam lani naslikao.(ostavili pive) i rekli: slikaj još! morebit da imaju frendova što rade u banci i oće kupit moje motive.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 21 Listopad 2012, 22:56:29 poslijepodne
Molim cinjene dionike razprava da procsitaju uvodno shtivo u ovaj niz, da vide shto je bio i josh uvik jest pridmet istoga. Esperanto, novi esperanto (englezki, lingua franca) to nisu.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: golozlo - 22 Listopad 2012, 15:17:53 poslijepodne
Baš sam se potrudio da pročitam od fra Jukića Bosanskog Prijaelja , i mogu reći da su fratri imali sasvim poseban ugao gledanja na narode i jezik.

Evo primera:

(http://img535.imageshack.us/img535/2530/janjevobosanski.jpg)

Ovde kad je Jukić bio na Kosovu kaže da Janjevci govore bosankim jezikom a sebe Hrvatima zovu.
Neverovatno.

Ako su već ti Janjevci Hrvati jer sami sebe tako nazivaju onda bi bilo logično da i svoj jezik zovu hrvatskim , ali eto Jukić kaže da govore bosanskim jezikom.
Međutim dupli problem je što Janjevci govore jednom vrstom "torlačkog" , a to je gađanje padežima i proizvoljno lupetanje tj.kako ko šta uhvati dok se dođe do smisla izrečenog.

(http://img830.imageshack.us/img830/1228/bosanskiprjateljstanovn.jpg)

Ovde u drgoj slici mi je zapelo za oko što navodi da pravoslavni svoj jezik zovu bosanskim a muslimani ga zovu bošnjačkim.
E to mi je dobar šlagvort za ove bošnjačke nacionaliste i njihovo pusto bosanstvo u jeziku o kojem laprdaju tako što se pozivaju upravo na fratre , međutim ovde ih je Jukić demantovao i zato trebaju svoj novonastali jezik zvati onako kako su im ga zvali njihovi preci u 19.veku-BOŠNJAČKI JEZIK.

Što se tiče pravoslavaca i da oni svoj ajezik nazivaju bosanskim zaista nikad ni odjednog nisam čuo , ali eto Jukić tako kaže pa aj da mu i pomalo poverujem , mada ipak znam da su se fratri razumeli u naciju i jezik kao Mara u kriv .... ;D
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: Slovak - 25 Listopad 2012, 20:53:39 poslijepodne
Spontano izabran? Daj reci jes ti Lacković Croata jol Generalić?
Uzmi obični džepni kalkulator i zbroji 2 i 2. 4 jelde? E. Anglosaksonska masonerija je spontano na svoj znak uvela baš engleski. Imagine Slovače there's no religion. Tresi glavon. Umjetnost. Ludilo. Čisti sotonizam masonskog gurua.
Ti, mališa, što tako dociraš o masoneriji, a ne znaš ni za strossmayera ni mužića, za ove u svome dvorišću, ded razmislider zeru di je srce a di pamet.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 03 Prosinac 2012, 19:03:20 poslijepodne
Ucsimo hrvatski!

http://img232.imageshack.us/img232/7783/japanciucehrvatskiimageyq9.jpg (http://img232.imageshack.us/img232/7783/japanciucehrvatskiimageyq9.jpg)

Sajonara!
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 16 Siječanj 2013, 20:55:27 poslijepodne

http://img232.imageshack.us/img232/7783/japanciucehrvatskiimageyq9.jpg (http://img232.imageshack.us/img232/7783/japanciucehrvatskiimageyq9.jpg)


http://i40.tinypic.com/2dwen81.jpg (http://i40.tinypic.com/2dwen81.jpg)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 17 Siječanj 2013, 00:20:56 prijepodne
Što bi rekla Manda: ne pali ti šala - nije u boji.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 15 Travanj 2013, 20:26:15 poslijepodne
IZ-LAZNOST je pokazala svu IZ-LiZaNOST  i PRO-LAZNOST demokracije. Rvati znaju bit ZA-LIZANI, ali IZ-LAZNI su samo 20%. Modjutoa, ako vako nastave pravit ditcu, bit tje velma UZ-LAZNI i garant PRO-LAZNI.
Naslov: Gojazni đačić, bicikl, hmelj, fina vata, džep, nošnja
Autor: glonga - 23 Siječanj 2015, 18:11:49 poslijepodne
WTF?
Ne živim u Micro$oftovu svijetu pa me ovo do danas zaobašlo:

Gojazni đačić s biciklom drži hmelj i finu vatu u džepu nošnje.

Tko ovo šmišlja?
Radmanovi genitalci iz Micro$oft Hrvatska?

Je li Gojazni Đačić u društvu, sredstvu, ili srodstvu s biciklom?

Je li fina vata CIK-CAK?

Je li nošnja šestinska?

Je li bicikl Hercules^ (http://www.hercules-bikes.de/)?

Ima li bicikl nošnju? Šestinsku? U kojem džepu bicikl drži hmelj? U kojem finu vatu?
Drži li bicikl skupa s Gojaznim Đačićem sve te fine stvari po džepovima nošnja?
Drži li Gojazni Đačić u džepu bicikl s finom vatom i još finijim hmeljom, ili pivu klipaču s finim hmeljom?
A hren? Zašto ne i malo hrena?
Koje je marke (i tipa) taj džepni bicikl?
Nema tome davno, Zavelim je bio u potrazi za lako prenosivim bicikletom.

The quick brown fox jumps over the lazy dog.
http://en.wikipedia.org/wiki/The_quick_brown_fox_jumps_over_the_lazy_dog
Rečenica treba imat sve sve abecedne znalove.

Što treba imat Lorem ipsum sit amet…?
http://en.wikipedia.org/wiki/Lorem_ipsum

Janezi, šerif, žganci, opet.

(https://lh6.googleusercontent.com/-3JYc8cd8r-I/TfhSihYXszI/AAAAAAAAACU/zvspPY-Zvl4/I/LOREM_IPSUM.png)


Naslov: primirje s napadom i banketom od blitve
Autor: glonga - 15 Ožujak 2015, 14:35:37 poslijepodne

Lovostaj s hajkom i svečanim lovačkim ručkom u Podbiloj. (http://zavelim.hr/index.php/hrvati-u-bih/493-lovostaj-s-hajkom-i-sveanim-lovakim-rukom-u-podbiloj)

Ništa s ničim? Semantika. Kao suncostaj s ravnodnevnicom? Jok. Kao vodopad u vodostanu? Vodostaj u situ (i rešetu)? In situ.
Primirje s napadom i banketom. Od blitve? Lovci slave lovostaj. A zecovi? Blitvu?
Glavni je kuhar Fidel Koštro. I meštar od ceremonije.
Je li član ekonomskog ili pastoralnog vijeća?
Sastanak Pastoralnoga župnog vijeća i Ekonomskoga župnog vijeća u župi Vir. (http://www.zavelim.hr/index.php/hrvati-u-bih/291-sastanak-pastoralnoga-upnog-vijea-i-ekonomskoga-upnog-vijea-u-upi-vir)
Ne zna se.

Dobro je bolan. Šta bi da je Branko Mikulić u ekonomskom a Fidel Koštro u pastoralnom?  :hihi

Je li Fidel = Vjèran?
http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f11gWxU%3D&keyword=Fidel
Ili guslač na vrućoj kamenoj sopi?
http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=fFpjUBI%3D&keyword=fidel

Lovačke priče. Aha. Pop i lovačke priče.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 05 Travanj 2015, 22:26:08 poslijepodne
Ćuuuuk, belevarac, vidim te.
Evo ću ti se požalit. Jučer triba jaja našarenit. Ja u ladicu i nađen one "navlake za jaja", "navlake za uskršnja jaja",  "folije za pisanice", "termo folije za pisanice". Ima ostataka i otprije. Par godina starih. Izgleda, po sjećanju, da su sve iz Konzuma.
Na jednom restlu tri-četiri komada. Na jednoj piše "Srećan Uskrs". Aj, reko, da piše "Hristos vaskrese", ajd, i nekako.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 06 Travanj 2015, 11:02:33 prijepodne
Sritan Uzkrsni ponediljak!

Konzum posluje u drzsavi koja se zove Srbija; ako tamo prodaje, mora nieshto i odkupiti, pa prodavati u RH. A buduchi je zemlja podritla uresa Srbija, oni tamo imaju jezik, koji se srbskim zove. Tako nam Uzkrs dodje i "sritan" i "srechan", shto nam srichu udvostrucsava.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: glonga - 06 Travanj 2015, 13:21:13 poslijepodne

Hvala, također.
Uzput. Kažu neki, ako ne lažu, kako imaju okružnicu od 31.3.1994. u kojoj je tadašnji Ministar rada i socijalne skrbi HR HB napisao (i) slijedeće:
»Pošto ove godine Uskrs pada u nedjelju, u ponedjeljak 4.4.1994. je neradni dan.«
Još prigodnih?
Nekako tih godina kad su se pojavili mladi i nadobudni stolnoizdavači "vješti" računalnom oblikovanju, a nevješti računu, navodno su pra Gabri (Naša Ognjišta) i otisnuli jedno tisuću primjeraka zidnog kalendara dok ovaj nije ugleda kako te godine na tom kalendaru Uskrs pada u sridu.
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 09 Travanj 2015, 08:51:43 prijepodne
- Blažu, dodje li ove godine Veliki petak u sridu ili u utorak?
- Ne znan, zseno, kako je bilo u vas Zoricha, ali je u nas uvik bijo petkon. Sa tju ja poglejat kalendar ... Evo, na moju dushu, i ove godine petkon!
(Ali triba ovo izrechi, kako su njih dvoje govorili - tek tada je pravo.)
Naslov: Odg: Csa(ng) Kaj Shto(k)
Autor: belevarac - 21 Lipanj 2015, 21:32:07 poslijepodne
Belevarac, znam da ne čitaš, nu ako naletiš vidi ovo.
Morlački dialekt na metapediji (http://hr.metapedia.org/wiki/Morlački_dialekt)
A je ga ishitrilo.

Malo se o dalmatsko-romanskome znade, a ovaj već o "murlashkoj besidi" kao njegovu naricsju pishe. Csitao sam, dok nisam doshao do ricsi "Iranohrvati", a undan mi na shporetu mliko pokipilo.