IMOart Forum Croaticum

Svakodnevnica => O jeziku, rode... => Autor teme: Potjeh - 18 Svibanj 2010, 09:24:08 prijepodne

Naslov: roško polje
Autor: Potjeh - 18 Svibanj 2010, 09:24:08 prijepodne
Raško Polje kraj Tomislavgrada ubuduće će se zvati Roško Polje. Tako su odlučili stanovnici Roškog Polja na referendumu. Zašto se gotovo sto posto Rožana izjasnilo za promjenu imena svoga naselja?

- Mi smo uvijek svoje mjesto zvali Roško Polje, a njegove stanovnike Rožani - kaže Ante Đikić, općinski vijećnik Roška Polja i inicijator referenduma. Povijesni dokumenti spominju srednjovjekovni grad Rog na ovom prostoru, po čemu je i mjesto dobilo ime Roško Polje.

Tko je i kada ime Roško Polje službeno promijenio u Raško Polje, nije poznato. To se dogodilo u vrijeme stare Jugoslavije. Možda je to omaškom učinio neki pijani matičar, ali je vjerojatnije da je to posljedica sračunate velikosrpske politike. Naime, pridjev “Raško” podsjeća na Rašku, srednjovjekovnu Srbiju.

I danas ovdje stariji ljudi Srbe zovu Rasi. A zna se da su u to vrijeme Srbi imali glavnu riječ u svemu, pa i administraciji. Tako je Roško Polje postalo Raško Polje. Inače, ovdje žive isključivo Hrvati.

No, bilo kako bilo, mi samo želimo dokinuti tu dvojnost i nelogičnost da se, naime, naselje službeno zove Raško Polje, dočim ga stanovnici i Crkva imenuju kao Roško Polje. Sada slijedi verifikacija i usvajanje zakona o promjeni imena u državnom i federalnom Parlamentu.

A Rožane nakon svega očekuju šalteri i mučna procedura promjene dokumenata.


petar miloš
http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/102787/Default.aspx# (http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/102787/Default.aspx#)

napokon. rožani, čestitam.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Insomnia - 18 Svibanj 2010, 10:29:07 prijepodne
pa ja znam samo za roško polje.
pridlani sam nešto za njih radila i znam da je i na službenim dokumentima stalo "roško polje, općina tomislavgrad".
iznad gruda ima raško polje, ali raško po rašeljci.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: likarija - 18 Svibanj 2010, 10:34:53 prijepodne
Raško Polje kraj Tomislavgrada ubuduće će se zvati Roško Polje. Tako su odlučili stanovnici Roškog Polja na referendumu. Zašto se gotovo sto posto Rožana izjasnilo za promjenu imena svoga naselja?

- Mi smo uvijek svoje mjesto zvali Roško Polje, a njegove stanovnike Rožani - kaže Ante Đikić, općinski vijećnik Roška Polja i inicijator referenduma. Povijesni dokumenti spominju srednjovjekovni grad Rog na ovom prostoru, po čemu je i mjesto dobilo ime Roško Polje.

Tko je i kada ime Roško Polje službeno promijenio u Raško Polje, nije poznato. To se dogodilo u vrijeme stare Jugoslavije. Možda je to omaškom učinio neki pijani matičar, ali je vjerojatnije da je to posljedica sračunate velikosrpske politike. Naime, pridjev “Raško” podsjeća na Rašku, srednjovjekovnu Srbiju.

I danas ovdje stariji ljudi Srbe zovu Rasi. A zna se da su u to vrijeme Srbi imali glavnu riječ u svemu, pa i administraciji. Tako je Roško Polje postalo Raško Polje. Inače, ovdje žive isključivo Hrvati.

No, bilo kako bilo, mi samo želimo dokinuti tu dvojnost i nelogičnost da se, naime, naselje službeno zove Raško Polje, dočim ga stanovnici i Crkva imenuju kao Roško Polje. Sada slijedi verifikacija i usvajanje zakona o promjeni imena u državnom i federalnom Parlamentu.

A Rožane nakon svega očekuju šalteri i mučna procedura promjene dokumenata.


petar miloš
http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/102787/Default.aspx# (http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/102787/Default.aspx#)

napokon. rožani, čestitam.

Uvik su bili izRoška Polja, :spidom
Nikad iz Raskog Polja.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Potjeh - 18 Svibanj 2010, 10:43:02 prijepodne
pisalo je raško polje na tabli...možda i po rašeljci...al pusti kraju...što je sigur sigur.  :laugh:
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Insomnia - 18 Svibanj 2010, 11:05:04 prijepodne
kako god, dobro je da su to oslužbenili.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: boboim - 18 Svibanj 2010, 15:42:55 poslijepodne
Kad smo već kod imena, moj  profesor, pok. Gojko Šušak uvijek se čudom čudio zašto se Široki Brig zove Široki Brijeg. Inače je i sam bio sa Širokog
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Insomnia - 18 Svibanj 2010, 15:47:22 poslijepodne
široki brig se uvik zva među narodom.
nedavno sam bila u širokom sa dicom, na brigu, malo obilazili... i pratar je stalno govorio "brig". to mi se baš svidilo. mislim da je bila i neka inicijativica da se vrati to ime, ali je propalo, ne znam kako...
znam da su se "urbani" smijali tome i to zvali "seljaklukom"... imam tamo tetu i rodice, pa su mi davno nešto o tome zborili...
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 18 Svibanj 2010, 22:31:20 poslijepodne
Ajde, krenimo redom.

Raško Polje kraj Tomislavgrada ubuduće će se zvati Roško Polje. Tako su odlučili stanovnici Roškog Polja na referendumu. Zašto se gotovo sto posto Rožana izjasnilo za promjenu imena svoga naselja?

Doista prvi put csujem da se sluzsbeno zvalo Rashko Polje.

Tko je i kada ime Roško Polje službeno promijenio u Raško Polje, nije poznato. To se dogodilo u vrijeme stare Jugoslavije. Možda je to omaškom učinio neki pijani matičar, ali je vjerojatnije da je to posljedica sračunate velikosrpske politike. Naime, pridjev “Raško” podsjeća na Rašku, srednjovjekovnu Srbiju.
I danas ovdje stariji ljudi Srbe zovu Rasi. A zna se da su u to vrijeme Srbi imali glavnu riječ u svemu, pa i administraciji. Tako je Roško Polje postalo Raško Polje. Inače, ovdje žive isključivo Hrvati.

Do tko ne bi mislio kako je u pitanju fobija, evo dokaza. Asim Peco (veliki prosrbo), "Ikavskoshtakavski govori zapadne Hercegovine", ANUBiH, Sarajevo, 1986.: "Toponim Raška Gora, između Mostara i Drežnice, prema Ćoroviću "upućuje na verovatno staro područje raške države, ako ne i samu graničnu oznaku" (op. cit. 33)". Dakle, Raška Gora, gotovo na samoj Neretvi, ipak je prieblizu, pa je "granicsnu oznaku" tribalo uzapadniti do Roga. Shto bi tek bilo da je Asim znao za Rashko polje iznad Gruda: eto ti ga djavle, Srbija Sv. Kati nad glavon.

iznad gruda ima raško polje, ali raško po rašeljci.
Tezsko da tje biti. Rasheljka > rashki prievelika je izoblika e da bi se ostvarilo, to jedno, a drugo tezsko tje tko polju dati ime po rasheljkama, jer njih u polju nema (mozsda ima danas kad se nishta ne radi). Radi se, dakle, o "rishku" = "rashku" (o kojemu Asim Peco, naravno, nishta ne zna, kad govori o Rashkoj Gori). Tko gladne godine zsivio nije, taj ni ne zna rashak shto je.

rišak m niekakva biljka s jistivim gomoljem (? Trapa natans), raljak {MK, RGDZ: orišak; VB, Osv1, Srim: rašak} [Ispeka se kruv ko rišak. Klačina izgorila ko rašak.]

Ima ga po njivama, pa kad se ore, oni gomoljcsichi izskacsu iz zemlje, ditca idu iza pluga, kupe i jidu. Gori je recseno "niekakva" jer josh nisam utvrdio lat. naziv.

Kad smo već kod imena, moj  profesor, pok. Gojko Šušak uvijek se čudom čudio zašto se Široki Brig zove Široki Brijeg. Inače je i sam bio sa Širokog

Shiroki su Brig "Shirokim Brijegom" nazvale shirokobrizske pokondirene tikve. Isto kao da kazsemo: Ja sam iz Dionica (Delnica), Csakovac (Csakovec) je lip grad, Litujem u Tijesnom (u Tisnu), Okretishte tramvaja na Crnomircu (Csrnomercu) ... A da: Hlijevno i Spljet.

Inacs fra Zsarko Ilich je u jednom od Krshnih zavicsaja temeljito obradio genezu naziva Shiroki Brig, te kako se i kada pocsinje javljati "kulturni" Shiroki Brijeg". Ali gluhu pricsaj, choravu pokazuj ...





Naslov: Odg: roško polje
Autor: Insomnia - 18 Svibanj 2010, 23:16:05 poslijepodne
raško poljce IZNAD gruda, to je malo poljce kao visoravan, okruženo šumom, sad su tu vikendice, a nekad se ovce napasale. mislim da se tu nije nikad ništa sadilo. a isto čisto sumnjam da su srbi uopće znali za njega, naime, kad je zaratilo, tu smo ih baš iznenadili sa protuavijoncima... svjedoci vele da im se na licima jasno ocrtavalo iznenađenje i nevjerica i šok...
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 19 Svibanj 2010, 00:10:17 prijepodne
raško poljce IZNAD gruda, to je malo poljce kao visoravan, okruženo šumom, sad su tu vikendice, a nekad se ovce napasale. mislim da se tu nije nikad ništa sadilo. a isto čisto sumnjam da su srbi uopće znali za njega, naime, kad je zaratilo, tu smo ih baš iznenadili sa protuavijoncima... svjedoci vele da im se na licima jasno ocrtavalo iznenađenje i nevjerica i šok...

Ma shta csujo, oda po njemu. Ledina do ledina. A to znacsi nekad: njiva do njive. Radilo se, itekako se radilo. Znam ljude koji su tamo imali zemlju. A da su sad tamo kliti (weekend houses) i ledine - to je tocsno. Nu, do rashka (rishka) se mozse i na ini nacsin, ne samo oranjem. Bitno je da ga ima.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Potjeh - 19 Svibanj 2010, 07:19:09 prijepodne
Doista prvi put csujem da se sluzsbeno zvalo Rashko Polje.
;D
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Trbotor - 19 Svibanj 2010, 08:03:00 prijepodne
Hlijevno i Spljet.

Šibenik / Šyebenik ;D
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Zavelim - 19 Svibanj 2010, 08:07:55 prijepodne
Citat:
rišak m niekakva biljka s jistivim gomoljem (? Trapa natans), raljak {MK, RGDZ: orišak; VB, Osv1, Srim: rašak} [Ispeka se kruv ko rišak. Klačina izgorila ko rašak.]

Ima ga po njivama, pa kad se ore, oni gomoljcsichi izskacsu iz zemlje, ditca idu iza pluga, kupe i jidu. Gori je recseno "niekakva" jer josh nisam utvrdio lat. naziv.

je li to botanička enigma ko naš ljaljak
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Insomnia - 19 Svibanj 2010, 08:54:18 prijepodne
Ma shta csujo, oda po njemu. Ledina do ledina. A to znacsi nekad: njiva do njive. Radilo se, itekako se radilo. Znam ljude koji su tamo imali zemlju. A da su sad tamo kliti (weekend houses) i ledine - to je tocsno. Nu, do rashka (rishka) se mozse i na ini nacsin, ne samo oranjem. Bitno je da ga ima.

meni je logičnije da je po rašćici nego po rišku.

što je to, ustvari? ima li latinski naziv? google ga ne pripoznaje po ovim nazivima. osim u nekim prezimenima koji, opet, nisu odovud...
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Potjeh - 19 Svibanj 2010, 09:16:55 prijepodne
meni je logičnije da je po rašćici nego po rišku.
već vidin kolumnu ante tomića. misto radnje: rašćikino polje.  :laugh:
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Insomnia - 19 Svibanj 2010, 09:53:19 prijepodne
već vidin kolumnu ante tomića. misto radnje: rašćikino polje.  :laugh:

a ja već zamišljam naslovnicu knjige: polje rašćike, na jednom kraju viri šešir, a na drugom nos.
foto: koramac.

Naslov: Odg: roško polje
Autor: barack - 19 Svibanj 2010, 14:39:19 poslijepodne
... moj  profesor, pok. Gojko Šušak ..
R.I.P. Goja

I moj profač, najdraži-mada me je u staroj školi uredno pod velikim odmorom slao "u ćošak" na hodniku...
Naslov: Rovac u laži
Autor: glonga - 19 Svibanj 2010, 16:55:58 poslijepodne

Srednjovjekovna utvrda Rog nije ubicirana. Ne znam joj za spomen u listinama. Tek Vildan u defterima spominje utvrde, doslovno "Ljubuški i Rog". Po Vildanu se ne vidi ni posjed posadnika ni lokacija ni približno. Ni Makarski biskupi, ako se dobro sićan, ne spominju utvrdu Rog u Rošku Polju. Od značajnih ruševina ima samo jedna za Zavelimu, na oputini od Raška polja u Vir. Na starim mapama je tu blizu i Ruschigrad (na Rošnjačama, kod kapelice Srca Isusova, na Zavelimu) i Buschigrad (Buški, Bužanin grad, na Zidinama), Moschigrad (Mošnjača)…

Likarija, kaže se "s Ràškapolja". Npr. prezime Raškopoljac u Studencima pa i šire nije baš lako zavezat za Rašku kojoj nema spomena u vrime postanaka prezimenah u ovom dijelu Europe. Stari svit iz okolnih mista moš i danas čut kako kaže: — Raško-Duvno.
Najskoli kad posprdno upita putnika pretjerano odjevena i spremna za led i vremenske nepogode:
— Je s to pošla u Raško-Duvno? — ili, slično: — Do zla da ćeš na Vukovsko.

Raž. That's it. Polje raži. Dok iz Omerike nisu došli kumpiri ni na bužkom Ražkom polju nije moglo ništa osim raži, zobi i tanka ječima, ko ni na Grucko-Ražkom. Gola brda, opuvani doci. Aržano-Ržano je čista rževina izkonoslovna. Bosna Argentina, slebro… nema.
Jedna od većih pobukuranenih tikvetina u okružju je Têrica koja se davno zapisala ko Tijarica. Vir nikad ne će biti Vijer, Vinjani Vijenjani, Zavelim Zavijelijem, Podbila Podbijela, Ričice Riječice, Cera Cijera, Prisika Prijesjeka, Svib Svijeb, Studenci Studijenci, Zidine Zijedine… Privala Prijevala, Prisoje Prijesoje, Brišnik Briješnik… Cista Lovreć.
Sinj nikad ne će biti Senj.

Ražko Polje, crkva od ševara,
žali Bože drvenog otara.

Pozdrav kraljevini Rami.

Ražko Polje zaprdilo Rami,
oj Ražkulje i mi ćemo vami.
Naslov: the catcher in the roško polje
Autor: Potjeh - 19 Svibanj 2010, 22:27:00 poslijepodne
Srednjovjekovna utvrda Rog nije ubicirana. Ne znam joj za spomen u listinama. Tek Vildan u defterima spominje utvrde, doslovno "Ljubuški i Rog". Po Vildanu se ne vidi ni posjed posadnika ni lokacija ni približno. Ni Makarski biskupi, ako se dobro sićan, ne spominju utvrdu Rog u Rošku Polju. Od značajnih ruševina ima samo jedna za Zavelimu, na oputini od Raška polja u Vir. Na starim mapama je tu blizu i Ruschigrad (na Rošnjačama, kod kapelice Srca Isusova, na Zavelimu) i Buschigrad (Buški, Bužanin grad, na Zidinama), Moschigrad (Mošnjača)…

Likarija, kaže se "s Ràškapolja". Npr. prezime Raškopoljac u Studencima pa i šire nije baš lako zavezat za Rašku kojoj nema spomena u vrime postanaka prezimenah u ovom dijelu Europe. Stari svit iz okolnih mista moš i danas čut kako kaže: — Raško-Duvno.
Najskoli kad posprdno upita putnika pretjerano odjevena i spremna za led i vremenske nepogode:
— Je s to pošla u Raško-Duvno? — ili, slično: — Do zla da ćeš na Vukovsko.

Raž. That's it. Polje raži. Dok iz Omerike nisu došli kumpiri ni na bužkom Ražkom polju nije moglo ništa osim raži, zobi i tanka ječima, ko ni na Grucko-Ražkom. Gola brda, opuvani doci. Aržano-Ržano je čista rževina izkonoslovna. Bosna Argentina, slebro… nema.
Jedna od većih pobukuranenih tikvetina u okružju je Têrica koja se davno zapisala ko Tijarica. Vir nikad ne će biti Vijer, Vinjani Vijenjani, Zavelim Zavijelijem, Podbila Podbijela, Ričice Riječice, Cera Cijera, Prisika Prijesjeka, Svib Svijeb, Studenci Studijenci, Zidine Zijedine… Privala Prijevala, Prisoje Prijesoje, Brišnik Briješnik… Cista Lovreć.
Sinj nikad ne će biti Senj.

Ražko Polje, crkva od ševara,
žali Bože drvenog otara.

Pozdrav kraljevini Rami.

Ražko Polje zaprdilo Rami,
oj Ražkulje i mi ćemo vami.
hahahaha, glongastično. ovi tvoji upisi već imaju i svoj ritam...kreću ozbiljno i napregnem mozak, čitam, pratim...i onda krešendo zafrkancija, uvatin se di varin od smija (od glagola zavarivati)...pa na kraju tuš, urnebesan. sad ja parin ko amigo magdić kad opisuje sraz haška i građanskog. hihihihi.

 Vir nikad ne će biti Vijer, Vinjani Vijenjani, Zavelim Zavijelijem, Podbila Podbijela, Ričice Riječice, Cera Cijera, Prisika Prijesjeka, Svib Svijeb, Studenci Studijenci, Zidine Zijedine… Privala Prijevala, Prisoje Prijesoje, Brišnik Briješnik… Cista Lovreć.  :hihi

 
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 19 Svibanj 2010, 23:24:29 poslijepodne
je li to botanička enigma ko naš ljaljak

Nisan nikad gladova, niti ijo, kako ljaljke tako ni (o)rishke (rashke). Medjutim, csini se da ljaljak nije jednako rashak. Petar Milosh: neumorno kopao po njivama tražeći oriške i ljaljke; Ivan Raos: ne može od glada zinuti, ni ljaljka ni grzdulje; Ivan Raos: stade mljeti ljulj i čupati ljaljke i od njih mantati; Ivan Zovko: Jezgru od ljiljaka (lešnjaci) gorčuna (gorkih); Shamija/Udovicsich: jȁjak »vrsta gomolja«. Dade se zakljucsiti da ljaljak i rashak nisu isti plodovi zemlje (kod Milosha je to eksplicitno).

meni je logičnije da je po rašćici nego po rišku.

što je to, ustvari? ima li latinski naziv? google ga ne pripoznaje po ovim nazivima. osim u nekim prezimenima koji, opet, nisu odovud...

Nisam rekao da je od "rishka" nego od "rashka" (koji je isto shto i (o)rishak). Po rashtici koliko znam nigdi nishta nije nazvano. Kako se zove vrta u kojem se sadi rashtika? Rasticsishte?

Naveo sam lat. naziv pod upitnikom, jer nisam siguran je li to to (? Trapa natans). Ako ga Google ne priepoznaje, priepoznaju ga ovi: Petar Bakula (rishak) u Csetiri dila godine, Kazivacs: "bili cvit, gomolj ko lishnjak", Marko Kovacsevich (Duvno): oríšak (jestiv gomolj zeljaste biljke koja raste po oranicama), Kazivacs: Ispeka se kruv ko rishak, fra Grga Martich (Osvetnici): I raškova nakopat korenja, ARj: rášak – trapa natans Vuk (u Srimu: po barama, jestiv, svinje jedu; najviše se peče i reče se za dobro ispečeno (kruh, pogaču) pečeno kao rašak), Ivek (Vassernuss t. n., vragolić, Šloser), WWW: To je nika biljka koja ima plod sličan ki-kirikiju. Mislim kopa se iz zemlje. Svinji ga volu ist a mogu i ljudi al ga moradu prvo ispeć u vatri. Kaliko se sićam. Kupres:
 Neće se orišak zametnut ako nema ovčiji brabonjaka i ako njiva nije crna.

Ne znam, mozsda je Roshko (Rashko) polje i nazvano prima razsi, ali grudsko Rashko polje jamacsno nije. I tim krajevima rics "razs" ne postoji; ta se rics nikad u mojoj kucsi izgovorila nije. Incsije se toj zsitarici u nas kazse.

A sad za Glongu jedna stara ganga (prima Mijatovichu): Ja baraba željan divojaka, / k'o Duvanjka roški opanaka. Tako pishe.

Naslov: Odg: roško polje
Autor: Zavelim - 20 Svibanj 2010, 08:48:55 prijepodne
SLIME NIKAD SLJEME ! ! !
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Zavelim - 20 Svibanj 2010, 09:06:47 prijepodne
Jesu li onda lukej (ljukelj) i ljaljak jedna te ista biljka?

http://imotacaffe.yuku.com/topic/2565/t/Ljukelj-Allium-vineale.html (http://imotacaffe.yuku.com/topic/2565/t/Ljukelj-Allium-vineale.html)
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Zavelim - 20 Svibanj 2010, 09:08:36 prijepodne
SLIME NIKAD SLJEME ! ! !

mada je u orginalu zapravo Sleme

na Sleme, na Sleme, na Sleeeeeeeeeeme, noga već sama bežiiiiiiiiiiiiiiiii...
Naslov: Rž bržotrž
Autor: glonga - 20 Svibanj 2010, 15:54:52 poslijepodne
Ne znam, mozsda je Roshko (Rashko) polje i nazvano prima razsi, ali grudsko Rashko polje jamacsno nije. I tim krajevima rics "razs" ne postoji; ta se rics nikad u mojoj kucsi izgovorila nije. Incsije se toj zsitarici u nas kazse.

Dobro, inčije. Kako? I što je po tvojim ričnicima rževina? Što plìva? Što trìna? Slamom koje žitarice su se pokrivale stare kuće i pojete u Belevariji? Kako se zvala ta žitarica? Danas ju očito (ni ušito) nitko ne zove. Je li njezina slama rževina? Je li kruv od nje — rženi kruv? I što je, konačno, kàrišik? U koja doba od godišća su sijali stari Belevarci tu žitaricu za koju tvrdiš da se inčije zove ?

Sasvim neargumentirano tvrdim da je ne samo grucko gradacko vranićko kočerinsko Raško polje dobilo ime po rži već su to i Ružići.
Nisu valjda po Rûži? Ili je tamo bio nečiji ružičnjak?

rȃž (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=dlpmWxA%3D) rȃž ž 〈G rȁži, I rȁži/rȁžju, bot. jednogodišnja biljka (Secale cereale) iz porodice trava (Gramineae), uzgaja se najviše na područjima s umjerenom klimom radi zrna za krušno brašno; hrž ♦ pr. (nadimačka): Hòržić (160, Novi Marof, Sisak), Hòržinek (Kostajnica, Prigorje), Hȑžān (Zagreb), Hȑžek (Sesvete), Hržènjāk (Hrženjȃk) (990, Zagorje), Hȑžica (130, Pregrada), Hȑžić (530, Samobor, Brač, Primorje, Međimurje, Krk), Hȑžina (180, Zagreb, Zagorje, Moslavina), Rážnjević (160, Benkovac, S Dalmacija, v. i ražanj1), Ràžov (430, Zadar, Dalmacija) ◊ mikrotop. (ob. za oranice na kojima se sadi): Ràžen, Ràžīšte, Ȑžīšće ◊ top. (naselje): Hržènīk (Hrženȋk) (Jastrebarsko, 154 stan.) ✧ prasl. *rъžь (rus. rož', polj. reż), lit. rugys ≃ stnord. rugr

H se ne čuje i ne izgovara u ovom dijelu Europe pa i šire. Napominjem. Za svaki slučaj.
Dodajem:
pr. Raškopoljac (Ržkopoljac)
mikrotop. (ob. za oranice na kojima se sadi [valjda se sije Aniću i drugi]): Ražina (Ržina), Raško polje (Ržko polje, Grude)
top. (naselje): Raškopolje (Ržkopolje, Raško Polje, Roško Polje; Tomislavgrad), Aržano (Ržano, Imotski), Ružići (Ržići, Grude)

Koji sve samoglasnici mogu doć između r i ž u riječi ?
Secale cereale (http://species.wikimedia.org/wiki/Secale_cereale) Беларуская: Жыта; Català: Sègol; Česky: Žito; Dansk: Rug; Deutsch: Roggen; English: Rye; Español: Centeno; Français: Seigle; Hrvatski: Raž; Magyar: Rozs; Polski: Żyto; Русский: Рожь; Slovenščina: Rž; Suomi: Ruis; Svenska: Råg; Українська: Жито

Ovo što i Raškopoljci uz Rožane oće kupit bolju mjesnu povijest i provodit hegemoniju nad okolnim mjestima prema njemačkom Roggen, unjerskom Rozs, oblak im unjerski, ruskom Рожь… kad-tad će bit danski Rug i ne će ni za jotu primaknut tvrđavu Rog s Rošnjača na Raškopolje.
Nešto je trulo u državi Danskoj, i bolesno…
Rog (Roschigrad) je iznad Rošnjača na zavelimskoj uzvisini na kojoj je danas rošnjačka kapelica Srca Isusova. Na onom brdu iznad Zaljića na koje ubiciraju Rog nema nikakva traga ruševinama, ni kamenje se golo ne plavi, nit ijednoj civilizaciji ima logike ondje podizat utvrdu, nema ni gromila ni gradina ni blizu, tek gola brda i opuvani doci, nema ni traga nikakvom putu povijesnom čije bi putnike ta utvrda obsluživala.

Belevarac, roški opanak kao produkt, rukotvorina, kao obuvalo ne postoji, to je umotvorina. Ganga koju, prema Mijatoviću, navodiš je prosvjed duvanjski protiv srbskog, gedžinog opanka. Odkud sad Srbi, pitaš se? Najmanje od dolazka K. und K. Srbi su upravljali Duvnom, čak je i srezki, a ne kotarski, pisar bio Srbin, među inim i jedan Kosanović iz imackoga kotara, među prvim hrvatskim kolaboracionistima i srezkim kohabitantima u srezkoj vlasti su bili Rožani, a ne Raškopoljci. Po inerciji, nepotizmu, zemljaštvu… do danas, me š čini, Rožani drže ključne pozicije u duvanjskim mjesnim vlastima. Odatle je Duvanjka željna roškog opanka. Roški opanak je tu figurativna tuđa čizma. Na strateškim mjestima njihovi ljudi. Zvuči poznato. Tehomanageri, socijalistički direktori, rvacki novi riberali, zlatni dečki iz Hennessy-ja, kulturni krug Steve Krajačića…

Postoji Roško Polje i Raškopolje i još polja u Ržkupolju. Zbog Roškog Polja u Ržkupolju ni danas nisu za javnost stari župni ljetopisi, Roško Polje je samo spalilo svoje stare župne matice 1970-ih, u Roškom Polju su OZN-a i KNOJ bili ko kod kuće sve do 1952. Vjerujem da je Etnoseksualac u raljama života svjestan svoga Ržkopoljstva ko i njegov lik Živac kad kaže:
— Pa oni su jèbogati bacali cvijeće pred kralja dok su nas žandari kundačili... — kao što je svjestan i anoniman narod, epsko pjesničko kolo koje ganga:
U Krnjinu trije'st i šest kuća,
muško, žensko, svi ko vatra vruća.

[Strah od križa (http://inkvizitor2002.blog.hr/2005/11/1620412470/strah-od-kriza.html), objavljeno 26.11.2005.]

Nemam iluzija o tome da će po ko zna koji put u miru Roško Polje pobijediti Ržkopolje, iako ga nikad nije pobijedilo u ratu.
O tomu se ovdje radi a ne o komediji absurda u kojoj je državni liferant prometnih zakova propustio grešku svoga polupismena i neobaviještena radnika u grafičkoj pripremi kroz nikakvu kontrolu državnih i lokalnih uprava za državne i lokalne ceste.

Rz rže od rzati. Može li se po tobožnjoj starinskoj pučkoj kletvi puknut od rževine ko od diteline?
— Dabogda pukla od rževine!

— Rš Garine izili te vuci!
Šta ti čine po ćupriji Turci?

Je li u izvorniku Mrš, , ili ? Mrškati od mrš, ja l trškati od drž? Natrškati pašče, p(a)sa. Paščetno. Pas ne rže, pas reži. Nije konj krme da priživlje. Napucikat: — Puci ga! Drž ga! —, Trš!? Od drž. Š. Kako i kad ž iza r prelazi u š i d ispred r u t? Glasovna promjena zvana rzanje, od glagola réžati? Ili pak rškanje, ili roškanje roško? I trškanje uzputno. Bože, je li još živ Dane Roško?

Rožani, Raškopoljci, Ržkopoljci, Rimljani, braćo i zemljaci, ako već mrčite gaće i papir, budite ono što jeste, stavite tablu Ržkopolje. Košta će vas promina dokumenata. Više nego što vam se čini.

Zavelime, moj debeli lade,
šta po tebi Roškuljice rade?

Siku grane, od muva je brane,
a osičke guraju u sličke.

I ne zamirite na inglendi. Injunjuc.

Ržkuljice, umiljata seko,
doša bi ti da nisi daleko.

Nadodatak. Čini se da je i slijedeća ganga, relativno nova zbog riječi beba, roška ganga, jerbo u gangaškim krajevima u rijetko kojem mjestu sve do danas mater rođenu zovu nana pa i u psovci jedan drugom i jedna trećoj psuju milu nanu koja ji je rodila.

Daj mi nane kruva ječimena
u meni je beba načinjena.

Rženi kruv ržki je tu izostao zbogradi rime, a do će rima kad nadođe klima. Pro će ovo globalno zatupljenje koje se dobro prodaje iako ni ove godine od Mladog Lita do danas nije bilo dana za kratki rukava ni na njivi, ni u docu, ni na plaži… Ničija nije do zore gorila. U međuvremenima će se Rožani i Ržkopoljci roškat. I trškat. Pomalo.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 20 Svibanj 2010, 22:37:05 poslijepodne
Ne tju nishta Glongino citirati. Tko bi se borio s njegovih tristo csetdeset i sedam recsnica. Nego ovako.

1. Zsitarica o kojoj govorimo u mom se kraju zove "zimica" (Secale cereale); prid. "zìmičen"; "zimičénica" ž zimičeni kruh. Kutja se pokriva "krovom" (zimicsena slama). Ime dobila, valjda je svima jasno, po "zimi", da ne kazsem po prid. "ozimi". Jecsam mozse biti i "jari", ali zimica - nikad.
2. Tvoj je esej o gangi koju sam bio naveo podpuno promashen. Ganga kazse samo to da su Roshkopoljke (Rashkopoljke, ili kako vech) bolje vrzle opanke od Duvanjki.
3. Ako vech navodish poznate stihove iz najbolje i najduzse hrvatske junacske pisme, onda ih triba izpravno navesti. Zaviri nanovo u Kutleshu. Nema shto "rž" raditi s Garinom.
4. Recseno vridi i za gangu o Zavelimu (ne ovom nashemu s besidishta; o njemu tje se tek pivati). Dodji do najbolje ikad snimljene plocsice gange (CD), ili kazete, pa ćeš viditi da Jure Mali ne spominje "Roshkuljice" (a niekako ni ne pashe).
5. Ovo shto si skinuo s HJP o oblicima s H na početku, mozse biti, csini se, samo kod Anicha. Niti u jednom jeziku, pocsevshi s ie., nema glasa H, ni na pocsetku, ni u sridi, ni na kraju - kada se govori o razsi.

Naslov: rževina
Autor: glonga - 20 Svibanj 2010, 23:03:03 poslijepodne
1. Zsitarica o kojoj govorimo u mom se kraju zove "zimica" (Secale cereale); prid. "zìmičen"; "zimičénica" ž zimičeni kruh. Kutja se pokriva "krovom" (zimicsena slama). Ime dobila, valjda je svima jasno, po "zimi", da ne kazsem po prid. "ozimi". Jecsam mozse biti i "jari", ali zimica - nikad.
Što je, daklem, i o šta je u zimičnu kraju rževina? Kako se zove slamka i snopić slame belevarskog krova?
I što je po tebi ozimačan, -na, -no? Antonim od smličan, -na, -no?

2. Tvoj esej o slavi roškog opanka je nakovrlj. Iz roškog izvora. Da čuješ duvanjske i ržke izvore, inčije bi, me š čini.
Kad smo kod vržnje i dovrzivanja, što je povrslo? Jesi li pravijo ikad povrslo od zimičini slamaka? To i takvo povrslo je starije od metalnog povrsla na siću, bronzinu, nosavici, brzdaru
Po tvomu eseju o roškom opanku nikav ukus o kojemu nije razporavljat nemaju ni Duvanjke, ni Imoćanke, ni Bekijke, ni Belevarke… jerbo one pivaju najčešće baš o roškom opanku u gangi:

U gornjaka lipi opanaka,
gori ogra, doli bosa noga.


3. Kutlešu čitaj, staru se odmakni od prkna, nemoj od beside. Točno je da na prvu nema veze s Garinom koji u toj pismi nije ni pas, ni konj. Znam ja to. Moj je grij ako ni ti nisi ujtijo calambour.

4. Di li Jure Mali, di li Ržkulje?

Dvoje-troje cipale razmlati[h]
iđuć curi Šapinovoj Kati.


Velika je ova svitina, di li Voštani, di li Vrgorac!? Znan je dobro da se tamo čuje "Ržke cure", a ne Ržkuljice. Čuj čito!? Čuj slušala s CD-ja!? Ajde Belevarijo u Gudariju… u smokve.

5. Ni Anić, ni njegova družina koja sadi, a ne sije, po oranicama, izravno ne navodi više od jednom hrž. Ostalo povezuje neizravno, vrze povrslo svoje.

Trista četres sedon rečenica je tu da bi se ti izkonski izkonoslovac upita još koji put o izkonu rževine pa poslidično Ržanoga, Ržkapolja, Ržića…
Naslov: Buško polje
Autor: glonga - 20 Svibanj 2010, 23:45:44 poslijepodne

Inače, po prvoj roškoj knjizi mrtvih, nije nimalo teško dokazat da je Buško Blato - Buško blato, a Roško polje - Buško Polje.
Ako baš oš - Boško Polje, a utvrda je templarska, božjačka - Bûg.

Mene će Jure Mali učit ržkoj gangi? Ako ćemo se vriđat, ima ji što su o Ržkupolju više zaboravili neg će Jure Mali i njegovo CD slušateljstvo ikad doznat.

Jedna slika - iljedu besida.

(http://i45.tinypic.com/2l9nodi.jpg)

Piše li Boscopoglie? I Bosna othomana? I Joannis Bapth? Izporedi svako veliko B. Ne triba ti gravolog za to.
Iz nje se jasno vidi i ševasto izkonoslovlje prezimena Skočibušić od izvornog Škopibušić. Anko iz Iskonica nije buve škopijo. Ili?
Ne ne p u Scopibuscich, nije c s cedill-om ç. Jok.
Ne vidiš dobro? Desni škljoc, pa otvori na novoj kartici ja l u novu prozoru, pa uvećavaj s Ctrl++, pa ražčlanjuj u alatimon za gravičku obradbu…
Jure Mali. 'Ta će on meni… nek iđe buve škopit… tamo…
Naslov: Primus Liber Defunctorum
Autor: glonga - 21 Svibanj 2010, 00:30:30 prijepodne

Imoarćani, braćo i zemljaci, što po vama piše na gornjoj sliki? Ne usprežite se ko one dvi Zagvoške. Ako ne znate latinski, tim bolje za rezultat izčitavanja. Što vaše oko nanaša? Redak po redak.

Primus
Liber Defunctorum Parochiæ de
Boscopoglie cum viniza subti=
tulo antique ecclesiæ S. Joannis
Bap tæ noviter independenter que a
Parochia Dumnlnsi cujus par=
ticula hactenus fuirat institute
itaque de communi partium con=
tinsu ab eadem Parochia Dumna
divisæ et tu. ammodo subsist endust
per nos in actu sac: visitationis
declaratæ sub die 23 8bris 1758.
Fr Paulus Draghichievich Epysco
pium et vicar us Apostoli cus in Bosna
othomana et in olim Epysc??
Dumnensi Mupa?

Fr. Joannes Scopibuscich

Sucribo? Sua? ?????
Naslov: zimica šenica
Autor: glonga - 21 Svibanj 2010, 01:36:21 prijepodne
1. Zsitarica o kojoj govorimo u mom se kraju zove "zimica" (Secale cereale); prid. "zìmičen"; "zimičénica" ž zimičeni kruh. Kutja se pokriva "krovom" (zimicsena slama). Ime dobila, valjda je svima jasno, po "zimi", da ne kazsem po prid. "ozimi". Jecsam mozse biti i "jari", ali zimica - nikad.

Ja kroz selo, gađaju me sarmom,
mila majko jesu neprecizni.

Ka smo se već počeli vriđat. Misliš li da te po jednom kriteriju vadim od Anića i drugi knjižki jezičara i CD gangaša koji sade šenicu zimicu po oranicama i sade konjsku rânu zelenu travicu po livadama i pašnjacima? Bar po tom kriteriju — jok ja. Druga se trava sadi, ona takljana, smišna ditelina, s bidonon što dubi na taklji i na vr doca i po glavi svake stabljike, me š čini da je Zlovak o tomu zaboravijo više nego što će mnogi o tomu ikad znat. Što se bili u docu zelenu? / Ja l su stine, ja li su bidoni?

Ječim more bit jari. Soooou what? Zar nije jari by default u ovom dijelu Europe pa i šire?
Međutizin, dragi moji knjižki saditelji šenice, svi u istom košu po tomu kriteriju, samo † Ladan na stranu. On bi pogleda u preciznost izričaja i ljucki upita: — Dobro za ječim. Šta ćemo sa šenicon. Šenicon-(o)zimicon? Ne jaricon. Kako ćemo je razlikovat od rži? Re ćete šenica je by default zimica. Je li? Ili ćemo još nepreciznije, ko niki drugi narodi, sve skupa kiruržki precizno nazvat — žitom. Precizno. Nema šta. Ko škopljenje buva. Ćordom brijatkinjom. Dimiskinjom. Od Skočibušić. Škopibušić. Skači buvo uškopljena. Ljeti muva, ljeti. Muva brez krila ne čuje. Konkluzija? Konfuzija? Kontuzija.

Radi krovnog pokrova, defaultnog u ovom dijelu Europe pa i šire, zbog slame, stabljike, a ne zbog zrna i klasa, rž se je morala jasno razlikovat od šenice (o)zimice bydefaultne. Moga je se krov napravit i od slame šeničene-(o)zimačne, ko će budali zabranit, ako mu je taki gušt pod takizin krovnin pokrovon jesenit i zimovat njemu, ja l njegom blagu i intradi.
Pa vi sadite šenicu u Šenikovišću, proso na Prosini, zimicu na Ražini, zob i ovas u Opsenjaku/Ovsenjaku, posijte rašćiku u Kupušnjaku. Podvornice, Zgone, Uža, Vrtline, Bile Njive… i slična opšta mesta opičite u narančasto.
Buyrum.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 21 Svibanj 2010, 02:36:23 prijepodne
Fr. Paulo Dragićević, O. F. M., anno 1743: Roskopoglie
Fr. Marianus Bogdanovich, 1768: PAROCHIA ROSKOPOGLIE. Villa Roskopoglie.
Naslov: Ko to tamo škopi buve?
Autor: glonga - 21 Svibanj 2010, 03:07:18 prijepodne
Fr. Paulo Dragićević, O. F. M., anno 1743: Roskopoglie

Neko je mašijo godinu-dvi. Ti ili Dragičevićev pisar i njegovi sudobni, onodobni i naknadni pripisivači, a di ne će mašit naziv jedne u nizu villa u jednom slovu?

(http://i45.tinypic.com/mip54g.png)

Desni škljoc na sliju, otvori na novoj kartici, ja l u novom prozoru. Po potrebi Ctrl++. Triput dnevno, prije i potlje jela. Zlu ne tribalo.
Ka smo se već počeli šamarat.

Dio 3 Novembris 1741
In villa Roscspoglie pennes domum Laurentis Tustognich Celebrata? et. Conf. sunt


Rošspolje? [Ržpolje.]

Misliš da je Dragićevićev pisar, osim što je ima lišpi rukopis, iza turneje uredno pripisa terenske zapise u Kreševu? On ili kakav dijak? Da je točnije zapisa toponim od domaćeg sina i župnika † pra Ivana Škopibušića?

Vidi upis (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=591.msg38978#msg38978) i kako je Gojak-Nimčić u Liber arcivalis-u pripisujuć Šilobadovića Kronaku na ruku Rožanima pušća Bojčića da sasiče 5 pratara na Rošku Polju umisto u Bašku Polju da bi ga dva dni potlje izvukli iz špilje u Vrulji (na Dubciman). Pet pratara u Rošku Polju se nije našlo ni na onoj tvojoj krizmi iz 1743-će [3.11.1741.], a kamoli 24.4.1663.
Oči moje čamparaste, jezikos lôvne.

Roscopoglie je i inače zbunjujuće opšte mesto pisarima u prolazu, saditeljima šenice koji su rano odselili (i duhom), brezKičmanovićima… onima koji nisu pravo prispili ni za motike, ni za šćapa čobanskog, ni za lapiša, onima na razmirju… međugeneraciji… isto ko što je Vrtirepkinoj dici, pa i prvorođenom mulcu začetu pod Vitinskom kruškom u cvatu do brnistre, Imota nekakva Turska… Ćina… ka ćemo se već šamarat.

(http://i.imgur.com/rnsFq.jpg)

I kani mi se Kutleše, pokoj mu duši. Zapisivač u Božjem vinogradu. Da nije bilo pra Stipana Vrljića ja i ti bi se dopisivali ko Fata i Mujo. Da je pra Stipan zapisiva prezimena znali bismo jesu li nan se baš naši didi, ta ždraka sunca, izturčili. Pra Stipan je radijo šta je tribalo, a nije zapisiva šta nije tribalo. Jerbo da je puno pisa ne bi ima kad uradit to šta je uradijo.
I da je mojoj babi bila kita, jèbala bi druga Tita.
Aj živijo, i ne zamiri na inglendi.
Naslov: Božije polje
Autor: glonga - 24 Svibanj 2010, 00:16:04 prijepodne

Boško polje. Božko polje. Božjačko (templarsko) polje. Glede i unatoč sustavnom zatiranju tragova, proviri. Jer jasno, na već priloženoj sliki, i na nekoliko drugih, stoji Boscopoglie s nedvojbenom ubikacijom na današnje Roškopolje, najmanje dvaput u paru s jasnom lokacijom stare crkve sv. Ivana Krstitelja.
Beleži, Boško!

Primjerom mapa starostavnih, Šilobadovića, Gojaka-Nimčića, Zlatovića… permutacije, medijevalne zamjene slova V i slova B (Voškopolje, Vošac, Bošac, Božac, Boškopoje, Baškopolje) inovativno bi izgledala i rukopisna zamjena slova B i slova R.

Još o zamiškavanju i drugim permutacijama. Pava je svagdi bijo Paulus, a ne Paulo, Marijan je bijo talijanac Mariano, a ne latinac Marianus. O povijesnosti povijesne biskupije dijumske Paulusove počasne… more bit dikod… more bit, a more i ne bit.

(http://i48.tinypic.com/314xut4.jpg)

† Revisum ultimo in prima
visitatione giti[?] die 27
Junij 1768 a me Fr. Mariano
Bogdanovich Ep. Echinensi
???? app?o in Bosna [v.r.]


Mariano, daklem, na reviziji istog prvog libra mrtvi (treći put), nije imo nikakvi primjedbi, ni na naslovnicu na kojoj jasno piše Boscopoglie.

(Treći put) — Kako i zašto treći put? Od Tridenta pa do naslovnice (http://i45.tinypic.com/2l9nodi.jpg) 23. 8bris 1758. (octo-bris; 23.10.1758.) antiqua ecclesia S. Joanni Bap…tæ in loco Boscopoglie nuncupato već je dvaput bila otvarala prvu knjigu mrtvih, pa joj je ova s uslikanom naslovnicom — prva, treći put.

Džaba ja to tebi pričam. Pava i Marijan… Bože, Boško i Dane Roško…
E… da mi je Marijan muško, a Terezija žensko…
Naslov: Odg: Božije polje
Autor: Trbotor - 24 Svibanj 2010, 14:47:07 poslijepodne


[i

† Revisum ultimo in prima
visitatione giti[?] die 27
Junij 1768 a me Fr. Mariano
Bogdanovich Ep. Echinensi
???? app?o in Bosna [v.r.]




giti - vjerojatno kratica -  generalis inquisitoris totius Illirici / generalnoga inkvizitora  cijeloga Ilirika
Naslov: još o rževini
Autor: glonga - 05 Rujan 2010, 12:49:34 poslijepodne

Песнь о собаке

Утром в ржаном закуте,
Где златятся рогожи в ряд,
Семерых ощенила сука,
Рыжих семерых щенят.


http://www.ezgeta.com/kuji.html (http://www.ezgeta.com/kuji.html)

"Jutros je kuja pri štali,
gdje rogoz se zlati pod gredom,
oštenila sedmero mladih,
riđih štenadi redom.
…"
Naslov: Odg: roško polje
Autor: golozlo - 06 Rujan 2010, 16:33:48 poslijepodne
Ja se izvinjavam što upada , ali mi je zanimljiva ova polemika oko naziva toga polja!
Pošto sam iz Srbije ne bih ulazio u jel menjano ili nije , i jel se zvalo onako ili ovako ranije!

Ja bih samo rekao da latinski prepisi i prevodi imena nikad ne mogu biti merilo pravo , ali to nebitno!

Pošto vidim da je fora oko nekog posrbljavanja imena i ostala čuda po zemlji Raškoj?! , mislim da to nema veze sa time , i da su se ljudi prevarili što su promenili ako se ranije zaista zvalo to polje Raškopolje!

Mislim da trebate pogledati samo svoju starinu , a to je Povaljska listina i sve će vam se samo kasti!


http://hjp.srce.hr/index.php?show=povijest&chapter=03-povljanska_listina (http://hjp.srce.hr/index.php?show=povijest&chapter=03-povljanska_listina)


Aj uzdravlje!!

Naslov: Odg: roško polje
Autor: Potjeh - 07 Rujan 2010, 08:09:17 prijepodne
Mislim da trebate pogledati samo svoju starinu , a to je Povaljska listina i sve će vam se samo kasti!
što je to sve? da smo srbi odvajkada? pa znamo mi to bre. nismo deca. :glonga
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 08 Rujan 2010, 01:05:26 prijepodne
što je to sve? da smo srbi odvajkada? pa znamo mi to bre. nismo deca. :glonga


Ne, nego Nimci forever. Zar tamo ne pishe "Joana" < nim. Johan
Naslov: Odg: roško polje
Autor: golozlo - 09 Rujan 2010, 16:58:37 poslijepodne
što je to sve? da smo srbi odvajkada? pa znamo mi to bre. nismo deca. :glonga


Ne znam odakle ti ova priča kad na to uopšte nisam mislio niti mi pada napamet , u listini se pominju imena i nazivlja koja sasvim dobro upućuju na problematiku teme!
Eto to i ništa više!

A gde si ti video tu Srbe i čuda zaista mi nije jasno , ali ako je tako onda ti ne mogu pomoći kad sve asocira na Srbe a niko ih nije ni pomenuo niti ijednog momenta!
Naslov: Odg: roško polje
Autor: golozlo - 09 Rujan 2010, 17:22:03 poslijepodne
Ne, nego Nimci forever. Zar tamo ne pishe "Joana" < nim. Johan

Kakvi crni Nimci?!

Joan je grčko oduvek a ostalo su sve izvedenice pa i slavenski stariji oblik Ivan!
Ne mogu videti kako je pisalo , ali logičnije bi bilo za prevesti sa "Jovan" ali razloge za to znamo zašto nisu !

Ovde se vidi veliki vizantijski uticaj da ne kažem pravoslavni jer su ipak katolici u pitanju , međutim 13.vek je u pitanju pa latinski jezik i pismo još nije preuzeo primat , ali crkveni obred jeste koji verovatno nije još bio na latinskom već na narodnom tj.staroskovenskom!

A što se tiče teme , pogledaj imena Raško,Rašćin i videćeš da sam na to aludirao po pitanju Raškopolja
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Slovak - 09 Rujan 2010, 19:07:27 poslijepodne
to je polje di se uzgajala samo rašćika. i resta bi pokoji dub.
raška vaška i hrvaška naška.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 09 Rujan 2010, 23:57:35 poslijepodne
Kakvi crni Nimci?!
Ovde se vidi veliki vizantijski uticaj da ne kažem pravoslavni jer su ipak katolici u pitanju , međutim 13.vek je u pitanju pa latinski jezik i pismo još nije preuzeo primat , ali crkveni obred jeste koji verovatno nije još bio na latinskom već na narodnom tj.staroskovenskom!

E pa sad nam ti lipo primirima iz Listine podkripi tvrdnju o "vizantijskim uticajima".
Naslov: Odg: roško polje
Autor: golozlo - 10 Rujan 2010, 02:09:54 prijepodne
E pa sad nam ti lipo primirima iz Listine podkripi tvrdnju o "vizantijskim uticajima".

Evo za početak ćirilica , a listina počinje kao i Humačka ploča i ostali spisi na "bosančici" sa :

V [jime] oca i sina i svetago duha!

Ovo je lep primer da je ovo staroslovenski prevod sa grčkog , a ne sa latinskog gde je raspored reči drugačiji tj.on se danas koristi u katoličkoj crkvi u Hrvata , a to je "U ime Oca Sina i i duha svetoga , a ne U ime Oca Sina i svetoga duha!!

Ali to i ne čudi jer je Dalmacija bila pod vizantisjkom vlašću samo 100 i nešto godina ranije!

Mešanje vizanitijskog kruga i zapadnog  je jednostavno očigledno , treba videti Blagajsku ploču kneza Miroslava i naravno njegov jevađelistar koji potuni dokaz tome , jer tada još nije potpuno kako da se izrazim izražena podela na pravoslavne i katolike!
Katolik tada je više značilo priznavati vlast rimski(papsku) i državnu , jer ko se odriče svoga jezika i psima u veroispovedanju dobrovoljno znajući da je posle to ukinuto , ali opet nije ostalo traga ćiriličnim-katoličkim tilurgijskim knjigama zapadnog obreda iz vremena srednjeg veka!

I da vrlo bitno , jesi li se ikad zapitao zašto su Hrvati jedini katolički narod koji Isusa zove Isusom?! , s'obzirom da ga svi ostali zovu iz latinskih varijacija(Jesus)kajkavski Ježužek! ;D

Nemoj samo molim te da mi spočitavaš neko srbovanje i ostale bezvezarije , sa tim nemam veze!  :spidom

Naslov: Odg: roško polje
Autor: Potjeh - 10 Rujan 2010, 09:03:36 prijepodne
Ne znam odakle ti ova priča kad na to uopšte nisam mislio niti mi pada napamet , u listini se pominju imena i nazivlja koja sasvim dobro upućuju na problematiku teme!
Eto to i ništa više!

A gde si ti video tu Srbe i čuda zaista mi nije jasno , ali ako je tako onda ti ne mogu pomoći kad sve asocira na Srbe a niko ih nije ni pomenuo niti ijednog momenta!
oprosti golozlo. vidim da se ograđuješ od srbovanja (meni srbovanje ne smeta nego velikosrbovanje. podrazumijevam da svatko normalan voli svoj narod) a tema je osjetljiva upravo po tom pitanju jer je ime srednjovjekovne srpske države bilo raška na što naziv 'raško polje' asocira.
uopće nije sporan bizantinski utjecaj na području današnje južne hrvatske. uostalom, do raskola je došlo u jedanaestom stoljeću.
ne zove sav hrvatski narod Isusa Isusom. kajkavci ga zovu Jezušom.
kako ti objašnjavaš to što hrvati štokavci Isusa zovu Isusom?
zašto ime golo_zlo?
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Zavelim - 10 Rujan 2010, 11:42:38 prijepodne
I čakavci ga zovu Isusom.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Potjeh - 10 Rujan 2010, 11:51:03 prijepodne
I čakavci ga zovu Isusom.
aha, znači čakavci i škokavci - srbi a kajkavci - slovenci. dba beka buka. moš mislit.  ;D
Naslov: Odg: roško polje
Autor: golozlo - 10 Rujan 2010, 12:22:32 poslijepodne
oprosti golozlo. vidim da se ograđuješ od srbovanja (meni srbovanje ne smeta nego velikosrbovanje. podrazumijevam da svatko normalan voli svoj narod) a tema je osjetljiva upravo po tom pitanju jer je ime srednjovjekovne srpske države bilo raška na što naziv 'raško polje' asocira.
uopće nije sporan bizantinski utjecaj na području današnje južne hrvatske. uostalom, do raskola je došlo u jedanaestom stoljeću.
ne zove sav hrvatski narod Isusa Isusom. kajkavci ga zovu Jezušom.
kako ti objašnjavaš to što hrvati štokavci Isusa zovu Isusom?
zašto ime golo_zlo?


Pa upravo zbog onoga što sam napisao , a to je da su Hrvati narod koji je bio direktno izložen Vizantiji i njenom uticaju , ali i uvreženju glagoljice i ćirilice daleko duže nego kod ijednog drugog slovenskog katoličkog naroda , čak šta više kod ostalih gotovo i da nema ništa od tradicionalnih slovesnkih pisama koja su došla sa hrišćanskog istoka!
Što se tiče Raškopolja i srednjovekovne Raške , ja sam rekao da to nema veze sa time apsulutno , nazivlje Raškopolje je verovatno od ličnog imena Raško ili Rašćin , a to je u stvari isto što i malopre reče neko od biljke Raštike iliti Raštana! , a i biljka i lično ime je od glagola "rasti"!
Dok srednjovekovna država Raška i reka Raška sa gradom Rasom nema veze sa ovim , to je ime dalekog porekla!

Golozlo zašto?! , pa ne stavljam ga zbog stvarnog značenja , već zato što je to jedno staro srpsko ime iz srednjeg veka zapisano u hrisovuljama(zaštitno ime)! , ali je jako zanimljvio jer tada ljudi su davali imena ne zbog lepote i zvučnosti već zbog čiste svrhishodnosti!
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Zavelim - 10 Rujan 2010, 12:42:24 poslijepodne
nije raštika nego rašćika
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Potjeh - 10 Rujan 2010, 12:46:35 poslijepodne
Pa upravo zbog onoga što sam napisao , a to je da su Hrvati narod koji je bio direktno izložen Vizantiji i njenom uticaju , ali i uvreženju glagoljice i ćirilice daleko duže nego kod ijednog drugog slovenskog katoličkog naroda , čak šta više kod ostalih gotovo i da nema ništa od tradicionalnih slovesnkih pisama koja su došla sa hrišćanskog istoka!
znaš li da su hrvati jedini katolički narod koji je i prije 2.vatikanskog sabora imao dopuštenje služenja misa na narodnom jeziku. nije ni rim uvijek išao đonom na narodne tradicije, posebno ako je imao u vidu i tu činjenicu da graničimo s pravoslavljem.
 
Citat:
Golozlo zašto?! , pa ne stavljam ga zbog stvarnog značenja , već zato što je to jedno staro srpsko ime iz srednjeg veka zapisano u hrisovuljama(zaštitno ime)! , ali je jako zanimljvio jer tada ljudi su davali imena ne zbog lepote i zvučnosti već zbog čiste svrhishodnosti!
pa ne zvuči mi kršćanski ni svrsishodno, pogotovo kao 'zaštitno ime'. zlo nije neka zaštita.  ;)
Naslov: Odg: roško polje
Autor: golozlo - 10 Rujan 2010, 12:47:05 poslijepodne
nije raštika nego rašćika

To je stari šćakavski izgovor i ništa više , kao što je i lično ime iz Listine Rašćin , pa eto!
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Zavelim - 10 Rujan 2010, 12:57:18 poslijepodne
stari šćakavski izgovor nije ništa nego sve
Naslov: Odg: roško polje
Autor: golozlo - 10 Rujan 2010, 13:04:27 poslijepodne
znaš li da su hrvati jedini katolički narod koji je i prije 2.vatikanskog sabora imao dopuštenje služenja misa na narodnom jeziku. nije ni rim uvijek išao đonom na narodne tradicije, posebno ako je imao u vidu i tu činjenicu da graničimo s pravoslavljem.
 pa ne zvuči mi kršćanski ni svrsishodno, pogotovo kao 'zaštitno ime'.  :)

E sad jeli bilo dopuštenje ili ne(a ja mislim da nije)ne znam , tako da će biti pre da ljudi nisu šljivili 2.vatikanski sabor , jer ipak ko se odriče tek tako uvrežene tradicije!

Pa ne zvuči hrišćanski jer i nije hrišćansko ime već staro slovensko iz 13.veka !

Zašttino ime , jer daš ime detetu upravo zato da ne bude takvo kao što mu ime govori , tj.da mu se takvo nešto ne desi! , zašto bi imena bila kao Grdan,Mršten,Gruban,....do Nenada preko Podruga i Nemanje(eno ga u listini)!!

Nego kad već pominjemo stara imena evo malo srpskih , koja su većinom ista bila kao i Hrvatska! , zato evo malo zabave! :laugh: :laugh:


Prema ispitivanjima Milice Grković, koja je proučavala imena u Dečanskim hrisovuljama (1330. godina), 90 odsto imena na području Dečanskog vlastelinstva su narodna. (Slična situacija je, prema istraživanjima iste autorke, i u drugim nemanjićkim poveljama.) Autorka ih po formi deli na složena (Bratoljub, Dabiživ), samotvorna (Ban, Vlk, odnosno Vuk), izvedena (Milan, Miloš) i gramatički tip hipokoristika (Boža, Rade, Bogo). Najviše imena postalo je od osnova Bog, brat, drag, mil, rad, voj i hrana. Interesantna je i semantika ovih imena, koja obuhvata nazive životinja (Bikovac, Vuk, Jež, Lisica, Medved), ptica (Vran, Golub, Kraguj), biljaka (Božurin, Kupusac, Lilijan, Loza), zatim vatru (Viganj, Žarilo), prirodne pojave (Vremac, Zoran, Zorislav, Mećavac), metale (Gvozdij, Zlatoje), mesto rođenja (Dubravac Gora), broj (Prve, Prvota, Prvoš), terminologiju srodstva (Brat, Bratanac, Bratač, Bratoslav, Dedoš, Sestronja), anatomsku leksiku (Glavatac, Zub, Zubač, Grdnos, Okoje, Prstac, Šakoje, Ušoje), nazive boja (Beloš, Belša, Belac, Črnoglav, Črnel), negaciju (Nenad, Nenada, Nenadej, Nerad), opisne prideve (Brz, Brzota, Veselko, Golem, Dobrota, Dobroš, Dragan, Drageta, Junak, Junota, Kosmatac, Krasa, Krasil, Krasimir, Lepčin, Lepotić, LJuban, LJupko, Milko, Miloje, Miluj, Milja, Mladen, Radič, Hrabren), ime Božje (Bogdan, Boguživ, Bogo), slovenski panteon (Hrs, Črtalo), društveni položaj (Rob, Roban, Hlap), zanimanje (Vezilija, Zlatar, Kovač), nazive predmeta (Britva, Rešeto), apstraktne pojave (Div, Dušan), i profilaktičnost neobuhvaćenu prethodnim kategorijama (Dobiživ, Žival, Vragooča, Golozlo, Gruban, Grube, Grdoš, Zavida, Zlomanica, Mrša, Mršten, Tvrdan, Tvrdonja, Tvrdoje, Stajka, Stajko, Stanilo, Rastoje)


Boldovana su moji hitovi! ;D
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Potjeh - 10 Rujan 2010, 13:50:25 poslijepodne
Dabiživ, Mećavac, Zlatoje, Dedoš, Sestronja, Šakoje, Ušoje, Lepotić, Miloje, Rešeto, Dobiživ, Vragooča, Zlomanica, Rastoje  ;D
Naslov: Odg: roško polje
Autor: golozlo - 10 Rujan 2010, 14:12:48 poslijepodne
Dabiživ, Mećavac, Zlatoje, Dedoš, Sestronja, Šakoje, Ušoje, Lepotić, Miloje, Rešeto, Dobiživ, Vragooča, Zlomanica, Rastoje  ;D

Da smešna su , ali meni su ekstra , jer tad ljudi nisu davali mena zarad lepote izvučnosti već po životnom nagonu!

Danas ima daleko manje narodnih imena , ali su dosta njih sačuvana u korenu prezimena! , evo kad si već izdvojio sećam se vašeg košarkaša Svena Ušića , onda Dinko Šakić ;D , istoričar iz Dubrovnika Milan Rešetar,prezime Dedoš je u Hrvata zastupljeno takođe,....

Ime Rastoje,Rastislav,Rastko,Raško,Rašćin,....je odgovor za Raškopolje jer jednostavno je nekad pripadalo nekom Rašku iliti Rašćinu , koji je verovatno sadio raštiku iliti rašćiku! , sve je povezano u ovom nazivlju !
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Slovak - 10 Rujan 2010, 16:52:03 poslijepodne
dragi sused, lepo pričaš, lepo hodaš...
mislim kako je sušt tvoje teze da su hrvati navizantinskiji rimokatolički slavenski narod. hvala na komplimentu. da li bi se moglo reći da srbi imaju imalo više od ostalih utecaje rima i zapadne tradicije, ako zapadu možemo u odnosu na istok dati tu atributu tradicionalnosti? ili bi pak za srbe to bila "nečista krv"?
Naslov: Odg: roško polje
Autor: golozlo - 10 Rujan 2010, 18:47:49 poslijepodne
dragi sused, lepo pričaš, lepo hodaš...
mislim kako je sušt tvoje teze da su hrvati navizantinskiji rimokatolički slavenski narod. hvala na komplimentu. da li bi se moglo reći da srbi imaju imalo više od ostalih utecaje rima i zapadne tradicije, ako zapadu možemo u odnosu na istok dati tu atributu tradicionalnosti? ili bi pak za srbe to bila "nečista krv"?

Pa pitao me čovek?!

Tako je , i Srbi kao najzapadniji pravoslavni narod ima dosta zapadnih uticaja , tj.latinsko-rimskih! , bar tri srpska kralja Nemanjića bili "katolici" , a o mešavini stilova u sakralnim građevinana je crkveno srednjovekovno graditeljstvo poznato!
Tako da imamo na Kosovu manastir Visoke Dečane koji pod zaštitom uneska kao jedinstven primer mešavine istočnog i zapadnog crkvenog stila! , gradio fra vito iz Kotora i Zadarski majstori!

Slikahttp://www.kosovo.net/decani_mon2m.jpg (http://www.kosovo.net/decani_mon2m.jpg)

Onda Miroslavljevo jevađelje je jevanđelistar kneza Miroslava Humskog brata Nemanjinog koji pravoslavna molitvena knjiga ali ukrašena sa motivima zapadnim! , jedinstveno delo i verovatno najvredinie uopšte ćirilično delo na svetu!
Taj jevađelistar je pisan tzv. "bosančicom" pomešan sa zetskom redakcijom , ali sa romanskim uticajima čak i u nazivu svetaca na nekim ilistracijama!

Nego zbog čega si tako cinično nastupio , kao da sam nešto rekao pogrešno i da to nije zvanična fakta po pitanju pomešanosti i raznih uticaja i kod jednih i kod drugih?! , kao da je to loše i nešto što tteba negirati i shvatati kao napad i odmah se šatro braniti! , ma daj!

I još ovo , srpski kraljevi su jedini pravoslavni kraljevi koji su darivali katoličke manatire i davali im dohotke(Mljet) , i još je srpska krlajica Jelena Anžujska sagradila četiri katolička samostana u Boki i okolo i još naravno tri pravoslavna!
Eto toliko u kratkim crtama o uticajima , a ima ih još dosta , i po tome smo jedinstveni kao što ste vi takođe !
Naslov: Odg: roško polje
Autor: likarija - 10 Rujan 2010, 21:47:32 poslijepodne
 Šćeta  Jovanke :spidom
Naslov: Odg: roško polje
Autor: golozlo - 11 Rujan 2010, 13:57:08 poslijepodne
Nego da rečem dve po pitanju nazivlja!

Vidim da je ovde pisano o tome kako su menjani nazivi za mesta po pitanju izgovra jata , jer se misli da je na delu bilo neka srpska i jugoslovenska tiranija!
Ali mislim da to nije namerno niti to ima veze sa bilo čime da bi se pravila paranoja oko toga!
Slažem se da Široki Brig nije trebao biti menjan u Široki Brijeg , ali to nije iz tih razloga na koje se misli već iz čistog izjednačavanja po pitanju jezika u Jugoslavijama!
Tako vi danas zvanično zovete Srem po ijekvski Srijem , a nikad niko od njegovih žitelja kako u hrvatskom delu tako i u vojvođanskom ga tako nije zvao , već samo Srem ili Srim! , čak je Srem(Sirmium) nazivlje stranog porekla pa ijekavica po tom pitanju još čudnije zvuči , a naročito kad neko izgovori "Srijemac"!!

Međutim oko toga ne treba praviti famu nek bude kako ko hoće i kako to propisuje , samo  hoću reći da nema tu nekog nametanja i sličnoga niti ga je bilo ikada kad se govori o imenima gradova,regija,...!
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Slovak - 11 Rujan 2010, 18:49:44 poslijepodne


Nego zbog čega si tako cinično nastupio , kao da sam nešto rekao pogrešno i da to nije zvanična fakta po pitanju pomešanosti i raznih uticaja i kod jednih i kod drugih?! , kao da je to loše i nešto što tteba negirati i shvatati kao napad i odmah se šatro braniti! , ma daj!

Cinizam si iščitao iz moga jezika, više nego iz upita-definicije. Da li bi mogao da pišeš hrvatskim jezikom, da te čitav forum razume, ili misliš da je inzistovanje na vlastitom jeziku nešto baš kul. Evo, i ja mogu da pišem srpski lepo, kad bih se potrudio bilo bi još lepše. Ali, pitam se, možda cinično, da li bi jedan srbin mogao da piše hrvatskim jezikom, koliko ume, koliko se potrudi. Ajde, bre, lepo, hrvatskim. Ne iz respekta, čisto iz praktičnih razloga. Možeš ti to, vidiš kako meni lepo ide, a i ti bi mog'o nešto da naučiš!
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Potjeh - 12 Rujan 2010, 07:27:27 prijepodne
Cinizam si iščitao iz moga jezika, više nego iz upita-definicije. Da li bi mogao da pišeš hrvatskim jezikom, da te čitav forum razume, ili misliš da je inzistovanje na vlastitom jeziku nešto baš kul. Evo, i ja mogu da pišem srpski lepo, kad bih se potrudio bilo bi još lepše. Ali, pitam se, možda cinično, da li bi jedan srbin mogao da piše hrvatskim jezikom, koliko ume, koliko se potrudi. Ajde, bre, lepo, hrvatskim. Ne iz respekta, čisto iz praktičnih razloga. Možeš ti to, vidiš kako meni lepo ide, a i ti bi mog'o nešto da naučiš!
mislim da nije u redu slovače. očito je da je čovik doša u dobroj namjeri (i ja sam ga malo trza čim je stiga) i da ga zanimaju neke teme. to što piše svojim jezikom je za pohvalu a ne za nasilje. jezici su slični i razumijemo se. ako što ne razumiješ - pitaj. očito se radi o strpljivu čoviku. je li bolje da piše srpskim nego nekim udrobljenim hrvatsko-srpskim ili srpsko-hrvatskim kakvim i pišu i govore većina onih i u hrvatskoj i u srbiji koji nikad nisu prežalili šugoslaviju.
ja sam pisao i na pravoslavnom i na muslimanskom forumu. nikad mi nitko nije prigovorio što pišem (koliko znam i umijem) čistim hrvatskim jezikom i latinicom.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Slovak - 12 Rujan 2010, 22:00:47 poslijepodne
mislim da nije u redu slovače. očito je da je čovik doša u dobroj namjeri (i ja sam ga malo trza čim je stiga) i

Ne budi cveba. Ovo je još jedna jovanka broz. A kad bih ja došao na engleski forum, pisao bih engleskim. Jel'te drug?! Pa to su osnove lijepog ponašanja.A tako će biti sve manje jovanki...
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 13 Rujan 2010, 00:06:19 prijepodne
Evo za početak ćirilica , a listina počinje kao i Humačka ploča i ostali spisi na "bosančici" sa :

V [jime] oca i sina i svetago duha!

Ovo je lep primer da je ovo staroslovenski prevod sa grčkog , a ne sa latinskog gde je raspored reči drugačiji tj.on se danas koristi u katoličkoj crkvi u Hrvata , a to je "U ime Oca Sina i i duha svetoga , a ne U ime Oca Sina i svetoga duha!!

Ali to i ne čudi jer je Dalmacija bila pod vizantisjkom vlašću samo 100 i nešto godina ranije!

Pismo i red ricsi (imenica - pridiv : pridiv - imenica) ti bash i nisu niekakvi dokazi. Znacsi Dalmacija je 1150. bila pod Bizantom?
Citat:
I da vrlo bitno , jesi li se ikad zapitao zašto su Hrvati jedini katolički narod koji Isusa zove Isusom?! , s'obzirom da ga svi ostali zovu iz latinskih varijacija(Jesus)kajkavski Ježužek! ;D

"Isusъ" je jedna od mnozstva staroslavinskih ricsi prieuzeta u starohrvatski (uz Jezus, odnosno Jesus u juzsnim podrucsjima), napisana prvi put u Bernardina Splitjanina. Zashto bi se pitao, shto je takva, a ne incsija?
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 13 Rujan 2010, 00:26:05 prijepodne
Onda Miroslavljevo jevađelje je jevanđelistar kneza Miroslava Humskog brata Nemanjinog koji pravoslavna molitvena knjiga ali ukrašena sa motivima zapadnim! , jedinstveno delo i verovatno najvredinie uopšte ćirilično delo na svetu!
Taj jevađelistar je pisan tzv. "bosančicom" pomešan sa zetskom redakcijom , ali sa romanskim uticajima čak i u nazivu svetaca na nekim ilistracijama!

"... Evanđelistar nije sastavljen prima istočnom obredu, nije pisan bugarsko-srpskom ćirilicom XI. i XII. st. nego hrvatskom, odnosno bosanicom u njezinu najstarijem obliku. ... jezik (je) Evanđelistara hrvatska redakcija staroslavenskih glagoljskih knjiga a umjetnički su mu ukrasi rađeni u romaničkom stilu, kao i ostala djela na hrvatskoj obali, a među ukrasima se nalazi i hrvatski pleter, koji Srbi nikad nisu imali."

Zashto bi brat Nemanje, Nemanje Dvokrstjenoga, narucsivao takvu knjigu? A zar je Zivida bio Nemanjin chacha?
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 13 Rujan 2010, 00:29:24 prijepodne
Tako vi danas zvanično zovete Srem po ijekvski Srijem , a nikad niko od njegovih žitelja kako u hrvatskom delu tako i u vojvođanskom ga tako nije zvao , već samo Srem ili Srim! , čak je Srem(Sirmium) nazivlje stranog porekla pa ijekavica po tom pitanju još čudnije zvuči , a naročito kad neko izgovori "Srijemac"!!

Hotjesh li rechi da Sr/i/j/em nije imao jat?
Naslov: Odg: roško polje
Autor: golozlo - 13 Rujan 2010, 01:05:53 prijepodne
Pismo i red ricsi (imenica - pridiv : pridiv - imenica) ti bash i nisu niekakvi dokazi. Znacsi Dalmacija je 1150. bila pod Bizantom?
"Isusъ" je jedna od mnozstva staroslavinskih ricsi prieuzeta u starohrvatski (uz Jezus, odnosno Jesus u juzsnim podrucsjima), napisana prvi put u Bernardina Splitjanina. Zashto bi se pitao, shto je takva, a ne incsija?

Raspored upravo govori da je sad u katolika Hrvata , prevod sa latinskog gde ide prvo "spiritus sancti" , znači "duha svetoga"!
To govori da je primljeno na staroslovenskom iz pravoslavne tradicije Ćirila i Metodija , jer zašto bi se menjao raspored tek tako ?! , jednostavno nema razloga sem ovog što sam nevao , a ćirilični zapis sa ovim katoličkim rasporedom nema i ne postoji! , kao što ne postoji ni latinični sa prvobitnim rasporedom!
Ali nije samo Oče Naš je takođe izmenjen , jer kad pogledaš svoj stari glagoljčki zapis , videćeš da je "neka bude carstvo(cesarstvo) tvoje" , a dok danas je kraljevstvo , a to je prevod reči "regnum"  sa latinskog!
Zato je sasvim jasno da je došlo da namerne promene zbog izrazitog istočnog uticaja jer ipak za crkvu najbitinijim momentima kao što su osnovne molitve uticaja koje sa šizmatičke strane nije poželjno bilo!

Otče naš iže jesi na nebesih
sveti se ime Tvoje.
Pridi cesarstvo Tvoje
budi volja Tvoja
jako na nebu i na zemlji.
Hlib naš vsedanji daj nam ga danas
i otpusti nam dlgi naše
jakože i mi otpuščaem dlge dlžnikom našim.
I ne vavedi nas v napast
na izbavi nas od neprijazni.

p.s
Uz promenu cesarstva u kraljevstvo , proemnjeno je i hlib u kruh , ali to mi baš i nije jasno zašto!


Isus nije jedna "obična reč" i jedna od mnogih koja je došla u Hrvate tek tako , to je osnovna reč i došla je sa istoka , a ti se ne moraš pitati uopšte kao što mi nisi trebao ni odgovaratti ako baš ne zanima!
Naslov: Odg: roško polje
Autor: golozlo - 13 Rujan 2010, 01:07:14 prijepodne
"... Evanđelistar nije sastavljen prima istočnom obredu, nije pisan bugarsko-srpskom ćirilicom XI. i XII. st. nego hrvatskom, odnosno bosanicom u njezinu najstarijem obliku. ... jezik (je) Evanđelistara hrvatska redakcija staroslavenskih glagoljskih knjiga a umjetnički su mu ukrasi rađeni u romaničkom stilu, kao i ostala djela na hrvatskoj obali, a među ukrasima se nalazi i hrvatski pleter, koji Srbi nikad nisu imali."

Zashto bi brat Nemanje, Nemanje Dvokrstjenoga, narucsivao takvu knjigu? A zar je Zivida bio Nemanjin chacha?

Ovo neću komentarisati jer nema smisla kad ovakvo šta možeš napisati , tako da ću se suzdržati!
Naslov: Odg: roško polje
Autor: golozlo - 13 Rujan 2010, 01:16:33 prijepodne
Hotjesh li rechi da Sr/i/j/em nije imao jat?

Ne , nema ga kod izvornih Sremaca Hrvata i Srba niti ga je ikad bilo , tj.niko od žitelja nije govorio nikad ijekaviziranu varijantu! , već kako rekoh samo Srem i Srim!
A to što su ga mnogi zapisivali sa jatom i ijekvizriali ga to je nebitno u ovom slučaju!

Ovo sam pomenuo zbog toga što je neko napisao da je namerno neko ijekvizirao Široki Brig u Brijeg iz nekih pustih politčko-nacionalističkih razloga , mislim da nije već je to samo izjednačavanje sa standardom koji je ijekvski i ništa više! , tako je i Srem ijekviziran od strane Hrvatske i zvaničnog jezika na uštrb čak i ikovaskog izvornog hrvatskog izgovora Srim! , ali to nije ništa posebno i nikakav peh na naciju!
Naslov: Odg: roško polje
Autor: glonga - 13 Rujan 2010, 03:14:41 prijepodne
Ime Rastoje,Rastislav,Rastko,Raško,Rašćin,....je odgovor za Raškopolje jer jednostavno je nekad pripadalo nekom Rašku iliti Rašćinu , koji je verovatno sadio raštiku iliti rašćiku! , sve je povezano u ovom nazivlju !

Raž. To je. Kakv Rale? Čiji Laki?
Izuzetno dopuštam (h)rast < h(rašće) + polje.



Ćuti Râle, nemoj da gnjâvīš
kupus čeka, da ga ȉzvadiš


Râle zâlepi pȁpuče…


http://www.youtube.com/watch?v=-x-d5jL7rV8 (http://www.youtube.com/watch?v=-x-d5jL7rV8)
Naslov: Odg: roško polje
Autor: golozlo - 13 Rujan 2010, 04:24:51 prijepodne
Raž. To je. Kakv Rale? Čiji Laki?
Izuzetno dopuštam (h)rast < h(rašće) + polje.



Ćuti Râle, nemoj da gnjâvīš
kupus čeka, da ga ȉzvadiš


Râle zâlepi pȁpuče…


http://www.youtube.com/watch?v=-x-d5jL7rV8 (http://www.youtube.com/watch?v=-x-d5jL7rV8)


Zatečen sam , i ništa ne razumem u ovom postu! -?
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Potjeh - 13 Rujan 2010, 13:05:54 poslijepodne
Zatečen sam , i ništa ne razumem u ovom postu! -?
:hihi
polako. glongine upise triba dešifrirat.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: golozlo - 13 Rujan 2010, 15:48:37 poslijepodne
:hihi
polako. glongine upise triba dešifrirat.

Aha?! , dobro onda! ;D

Nego da se vratim temi , pošto ima jako puno toponima po BiH,Srbiji,CG i Hrvatskoj sa korenom u imenu Raško?! , to govori da je Raškopolje bila nekad u davnini imanje nekog vlastelina Raška!
Znači , Raškovina(reka,izovri),Raškovac,Raškove livade,Raškovo brdo,....upućuje na učestalost imena Raško,Rastitslava,Rašćina,Rastka,Rastudija,Rastivoja,....u ono davnošnje vreme!

Tako da je paranoja oko promene imena zbog nekih insuiniranih priča Ćorovića oko granice Raške države je bezpredmetna jer taj deo nikad se nije zvao Raška već Hum koji je doduše bio u sastavu države Nemanjića , ali to nema veze jer se u titulama sasvim lepo pominje ta teritorija odvojeno od Raške!

A sama Raška današnji Sandžak ime je dobila po drevnom Rasu kao i reka Raška takođe , i njeno poreklo nije slovensko , već ima stotine tumačenja gde bi to mogli tražiti za odgovor!
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 14 Rujan 2010, 01:43:37 prijepodne
Raspored upravo govori da je sad u katolika Hrvata , ....
Ali nije samo Oče Naš je takođe izmenjen , ...
Zato je sasvim jasno da je došlo da namerne promene zbog izrazitog istočnog uticaja jer ipak za crkvu najbitinijim momentima kao što su osnovne molitve uticaja koje sa šizmatičke strane nije poželjno bilo!

Otče naš iže jesi ...

Bit tje tvojim problemom shto ti je staroslavinski = bizantski utiecaj.

Citat:
Isus nije jedna "obična reč" i jedna od mnogih koja je došla u Hrvate tek tako , to je osnovna reč i došla je sa istoka , a ti se ne moraš pitati uopšte kao što mi nisi trebao ni odgovaratti ako baš ne zanima!

"Bosilje", "bura", "Ciganin", "dikela", "diple", "đakonija", "đavao", "samar" ... isto su doshle s iztoka (s istog iztoka), pa shto? Shto se hotje rechi? Shto je to "osnovna recs"?
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 14 Rujan 2010, 01:44:38 prijepodne
Ovo neću komentarisati jer nema smisla kad ovakvo šta možeš napisati , tako da ću se suzdržati!
A i kako bi kad nemash rgumenata.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: golozlo - 14 Rujan 2010, 03:42:19 prijepodne
A i kako bi kad nemash argumenata.

Biće daje tako!!
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 14 Rujan 2010, 07:53:52 prijepodne
Ne , nema ga kod izvornih Sremaca Hrvata i Srba niti ga je ikad bilo , tj.niko od žitelja nije govorio nikad ijekaviziranu varijantu! , već kako rekoh samo Srem i Srim!
A to što su ga mnogi zapisivali sa jatom i ijekvizriali ga to je nebitno u ovom slučaju!

Ovo sam pomenuo zbog toga što je neko napisao da je namerno neko ijekvizirao Široki Brig u Brijeg iz nekih pustih politčko-nacionalističkih razloga , mislim da nije već je to samo izjednačavanje sa standardom koji je ijekvski i ništa više! , tako je i Srem ijekviziran od strane Hrvatske i zvaničnog jezika na uštrb čak i ikovaskog izvornog hrvatskog izgovora Srim! , ali to nije ništa posebno i nikakav peh na naciju!
1. Ako te triba zajedravat, ovdi sam ja za to, i josh ponietko - nemoj ti samog sebe: govorish "nema ga (jata) kod izvornih Sremaca", jer oni su samo govorili "Srem i Srim". Dakli, nema jata, ali ga ima. Da ga nema, svi bi govorili ili "Srim" ili "Srem", a ne oba lika.
2. Za one koji ne znadu, pricsa glasi: lat. *Sĭrmĭī (Sermenses) > vlat. *Sermī > (priemet likvida) Srěmъ.
3. Navedi nam, junacse, barem jedan pravopis po kojem se mistopisi "izjednačavaju sa standardom". Molim, ne tumbati, proguglaj i nadji tko je i kada Brig prominio u Brijeg
4. Shto je to "peh na naciju"?
Naslov: Koškopoļe i bàbini ùkovi
Autor: glonga - 22 Rujan 2010, 01:10:05 prijepodne

Rog ili Kòš? Kòš. Tačno. Ko molitvenjak pra Anđela Nujića. Koškopoļe jednoč od podne, drugi put od ićindije. Svakako uz Vranbabu i Grabovicu. Malo jim se zamantalo. Na sivero-iztoku Želivodić more niekako i bit Duvnu, a nu Malovana, rog te malova. Nu, a urednik se opazkom buni na Torcidu-Šuicu na siveru Bačke-Duvna.

Popejo se Bariša na miša.
Miš u Šujicu, Bariša u guzicu.


Rubić, Stojan i o. fra Nuić, Anđeo: Duvno (Župańac), u: Zbornik za narodni život i običaje [4], JAZU, Zagreb, 1899., str. 244. — 291.

Str. 244.:
"Duvno graniči sa sivera sa selom Šuica (!Ur.), od iztoka sa planinom Ļubuša i Vran. Od podne Trobukva, od zapada Koškopoļe i Grabovica, kao i Buško blato."

Str. 247.
"Duvno kao poļe jest ravno, postoji u nizini, na okolo jest okruženo sa planinom, osobito sa sivero-iztoka Malovan i Želivodić, od iztoka Ļubuša, Vran i Svińača, od podne Vranbaba i Koškopoļe, od zapada Tušnica, Jelovača i Buļan strana."

Str. 251.:
"U proliće se počima orati i saditi kumpir i sijati usiv. Ako koji težak počme malo ranije orati, pa ga zateče snig (jer još more i u proliće zapasti) onda mu se drugi rugaju veleći: "Posrala mu se vrȁna na krčalo."
Prolitńi je misec lažak, pa i veļača, privrtļiv, jer móre za čas snig, a časkom i pušancija, pa i piva se:

Lažak laže, snigom maže,
Ispod sniga travu kaže.

U ovom misecu su i babine uke. (Pripovida se, da je u jednoj pećini živila baba, a ona je imala nikoliko ovaca, dvi, tri kravice i nikoliko koza. Ele sve joj se rano isteli i izjańi, pa baba istirala mal [blago] i počela se rugat veļači:

Veļe, veļe, veļača,
Mačija derača,
Ja te se ne bojim,
U mene su telčići,
Od pedļa jim roščići,
U mene su jańčići,
Od pedļa jim bičići.

Veļača uzajmi od brata Marka tri bila danka, a od lažka devet dana i udari vurtuna i mećava [snig], i tako ti je baba i ńezin mal pogin'o.). Kad su "babine uke", niko ne smi na dalek put, jer će vurtuna i privrtļivo vrime."
Naslov: Roško polje do Radobilje
Autor: glonga - 22 Rujan 2010, 13:07:51 poslijepodne

U prilog tvrdnji da zaboravljeno Roško polje leži iztočno od Radobilje u Zabiokovlju kao na ovoj (http://i.imgur.com/rnsFq.jpg) mletačkoj karti dodajem i Račkoga.
Župa biokovska bi po tomu lako mogla bit drevna župa St. Joannis s najstarijim župnim knjigama u ovom dijelu Europe, koje su izgorile ali stoji stari pisani trag da su vođene neposredno iza Tridenta.

Rački, dr. Franjo; Hrvatska prije XII. vieka / glede na zemljišni obseg i narod, u: Rad JAZU [LVI.], Zagreb, 1881., str. 63.—140.

Str. 69.
"Imotska župa bješe pogranična s jedne strane neretvanskoj zemlji, s druge strane Zahumju; te se k prvoj prostirala do makarske župe, od koje ju je dielila po svoj prilici kosa koja se danas Roško polje zove; naprama drugoj valjda do bližega gorja, koje čini razvodnicu neretvanske kotline."

Šćeta što http://hazu.arhivpro.hr/index.php (http://hazu.arhivpro.hr/index.php) nije osmišljen na način da daje trajan link na rezultate pretrage.
Naslov: Raž
Autor: glonga - 22 Rujan 2010, 13:35:27 poslijepodne



Aržić,, Haržić, Hržić iz Roškog Polja u Bosni.
Sve je to Rževina.


Jutronić, prof. Andre; Porijeklo stanovništva [otok Brač], u: Zbornik za narodni život i običaje [34], JAZU, Zagreb, 1950.

Str. 109.
"Hržić, 6 porodica. U župskim knjigama (skonjidan) od god. 1680. Na Bolu je Hržić nadimak porodice Vodanović. Pokojni Niko Hržić (umro pred 14 godina otprilike), imao nadimak Jordan. Povaljski Hržići — prema predaji — porijeklom iz Roškog Polja u Bosni"

Vodanović < Jordan < st. Joannis Bapt.

Str. 201.
"7. Hržić (nadimci: Bošnjak, Ivanac, Donko) 5 porodica; spominje se u Povljima u početku matice; god. 1803. kao Hržić detto Bošnjak. Prema predaji iz Roškog polja u Bosni.
U sumartinskoj matici g. 17777., a u bolskoj g. 1736. s napomenom "iz Povalja zabilježen je Aržić i Haržić.
Hržić je zabilježen u Povljima kao novi stanovnik g. 1688."
Naslov: Odg: Raž
Autor: glonga - 22 Rujan 2010, 14:42:39 poslijepodne
U sumartinskoj matici g. 17777., a u bolskoj g. 1736. s napomenom "iz Povalja zabilježen je Aržić i Haržić.
1777. ne žugaj. Trokira mi sedmica na tipkovnici.
Naslov: Odg: Raž
Autor: golozlo - 24 Rujan 2010, 17:06:28 poslijepodne


Aržić,, Haržić, Hržić iz Roškog Polja u Bosni.
Sve je to Rževina.


Jutronić, prof. Andre; Porijeklo stanovništva [otok Brač], u: Zbornik za narodni život i običaje [34], JAZU, Zagreb, 1950.

Str. 109.
"Hržić, 6 porodica. U župskim knjigama (skonjidan) od god. 1680. Na Bolu je Hržić nadimak porodice Vodanović. Pokojni Niko Hržić (umro pred 14 godina otprilike), imao nadimak Jordan. Povaljski Hržići — prema predaji — porijeklom iz Roškog Polja u Bosni"

Vodanović < Jordan < st. Joannis Bapt.

Str. 201.
"7. Hržić (nadimci: Bošnjak, Ivanac, Donko) 5 porodica; spominje se u Povljima u početku matice; god. 1803. kao Hržić detto Bošnjak. Prema predaji iz Roškog polja u Bosni.
U sumartinskoj matici g. 17777., a u bolskoj g. 1736. s napomenom "iz Povalja zabilježen je Aržić i Haržić.
Hržić je zabilježen u Povljima kao novi stanovnik g. 1688."

Ima ti ovo smisla oko raži , ali pogledaj malo sa druge strane oko prezimena koje izvlačiš iz pojma raž!

Hržić se takođe može izvući iz pojma "Hrg" što znači neki vrč,krčag ili slično nešto za tekućinu! , tj. i vrč i krčag su izvedenice od hrga , ili nešto obrnuto!

Naslov: Odg: roško polje
Autor: glonga - 24 Rujan 2010, 17:31:38 poslijepodne

U povijesti je susjedna kapelanija-selo, kasnije i župa — selu-župi Rošku polju — Aržano. Nekoliko mikrotoponima u tim selima i danas nosi nazive: Ràžina, Prosina, Šenikovišće…
Starije osobe i danas Aržano izgovaraju kao Ržano i Ržanovo.
Učeni (od)gonetači nastoje tražit korijen tomu u Argentaria. Unatoč starostavnim dokumentima na kojima je korijen Erx- (Erxano),a ne Ar- (Arzano).
Nadmorska visina Roškog polja je takva (oko 900 m.n.m.) da baš nekog uspješna uzgoja nekog ledootporna podvarijeteta rašćike ne može bit.
Prije turskog zauzimanja utvrde Rog (1477.? Vildanovi defteri) Aržano i Roško polje vjerujem bijahu u istoj prastaroj župi St. Joannis - Roško polje.

Po nalazištima stare keramike i zalihama kvalitetne gline dopuštam i to drugo. No zbog broja krovova koje je trebalo pokriti raženom slamom i gotovo jedinom mogućom ratarskom kulturom na području - tipujem na raž.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: golozlo - 24 Rujan 2010, 17:54:16 poslijepodne
Sad si me zbunio , pa ću se morati nadovezati upravo u vezi onoga oko čega je tema , a to je menjanje imena zbog tobože podudarnosti sa Raškom! , ali pošto si napisao ovaj zadnji post , možda baš i ima!

Stari Ras u Raškoj se kao izvodi iz naziva utvrđenja "ΑΡΣΑ" iz koje posle biva rimska Arsa i posle srpski Ras iz kojeg izlazi Raška reka i zemlja!
Navelo me ovo tvoje pominjnje ovog Aržana koje podseća na slično izvođenje od Arsa u Ras , a i neko utvđenje je neko pomenuo !

Teško da može biti hidronim jer mislim da tamo nema nikakve reke zato što postoji reka Raška i reka Raša u Istri!

Zanimljivo!
Naslov: i rašljari
Autor: glonga - 28 Rujan 2010, 17:17:08 poslijepodne

Rubić, Stojan i Nuić, o. fra Anđeo; Duvno (Župańac), u: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, JAZU, Zagreb, 1899., str. 244.—291.
Rašljani > Rašćani
Str. 246.
Citat:
Rašćani (‚Rašļani‘, 25)
http://hazu.arhivpro.hr/index.php?showdocument=1&docid=1364&page=255 (http://hazu.arhivpro.hr/index.php?showdocument=1&docid=1364&page=255)
Autori ne navode sastav stanovništva 1899.
1991. Rašćani (Rašljani):
http://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Popis_stanovni%C5%A1tva_u_Bosni_i_Hercegovini_1991.:_Tomislavgrad (http://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Popis_stanovni%C5%A1tva_u_Bosni_i_Hercegovini_1991.:_Tomislavgrad)

I Grucko Raško u Fialinim "Prehistoričkim bilješkama" (GZM 2/1894., str. 325.):
Citat:
Ja sam taku jednu gromilu raskopao, koju ondašnji narod zove „Hrtovom gromilom"; ona je od prilike dva kilometra jugoistočno od Graca na obronku Kosove glave spram Raškog polja u jednoj hrpi zajedno sa tri manje grobne humke.
http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/index.cfm?fuseaction=serve&ElementId=513343 (http://www.idoconline.info/digitalarchive/public/index.cfm?fuseaction=serve&ElementId=513343)
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 01 Listopad 2010, 01:51:34 prijepodne
Nije "Kosova glava" nego "Kosova glavica". Do nje je Lautova ograda, zapadno je najvishi vrh - Kurila.
Naslov: zimičena ržèvina
Autor: glonga - 07 Studeni 2010, 00:16:22 prijepodne

Šimundić, dr. Mate; Ekonimi Imotske krajine, u: Čuvari baštine, Imotski, 1989., pp. 451-510.

O Aržanu (pp. 453-454):

"Aržano. — Na krajnjemu je sjeverozapadu Imotske krajine, dijelom je zavučeno u Bosnu. Na zapadu međi s Kamenskim i Tijaricom, selima Sinjske općine, na jugu su Dobranje i Svib, a Studenci na istoku. O njegovoj prošlosti govore dva štura podatka. A. Ujević veli:

"Na sjeverozapadnoj strani Studenaca leži selo Aržano, u čijoj je okolici bilo mjesto Sarsenterum, važno u doba Rimljana. Sarsenterum se spominje na solinskim saborima. Pri diobi solinske biskupije, Sarsenterum postaje sjedište jedne od novoosnovanih biskupija. Njoj je pripadao gotovo čitav teritorij današnje Imotske krajine, osim sela Zagvozda" (I K, 44.).

Vjeko Vrčić ponavlja ove podatke, ali dodaje: "Stariji je naziv ovog naselja Haržano" (Ž I K, II, 227.). Nije naveden izvor iznijeta podatka, niti vrijeme kada je pribilježen. Zbere li se sve, ostaje Sarsenterum i Aržano/Haržano. Razmotrit ću oba.

Sarsenterum se nahodiše negdje u okolici današnjega Aržana. Usputice kazano, Sarsenterum nije latinska riječ, kako bi se moglo zaključiti po njegovu obliku, već je vjerojatno ilirska. Iskrsava pitanje: je li ekon. Aržano/Haržano/Ržano od bivšega Sarsenteruma? Odgovoriti je odlučno: nije! Akoli bi stari Hrvati preuzeli ovaj naziv, glasio bi Sarsęterь, odavna već Sarseter. Nikakvim glasovnim promjenama od njega nije mogao proisteći suvremeni oblik.

U govoru Imotske i Sinjske krajine te susjedne južne Bosne (livanjskoga i duvanjskoga kotara) iščeznuo je glas h najkasnije do konca XVII. st. Učeniji ga ljudi htjeli obdržati te ga, ne znajući njegovo mjesto po etimologiji, stavljahu i tamo gdje ga nikada nije bilo, npr. Hadam (< Adam), Hicela (prema muš. Ilicius), pa hrđa, hrđati i dr. Samo je zbog nesigurnosti, tj. nepoznavanja izvorna položaja glasa h napisano Haržano mjesto Aržano. Na to mogaše djelovati glag. hrzati, također patvorina. Budući da je oblik Aržano mlađi, jednako i neizvoran, to je Haržano najranije mogao biti zabilježen u XVIII. st.

Kako će se dalje vidjeti izvoran je oblik Ržano. Kada je 1717. Venecija zaposjela Imotsku krajinu, pisani oblici domaćih noma prilagođivani su talijanskomu pravopisu, jednako i latinskomu. A poznato je da ni u talijanskomu ni u latinskomu nema samoglasnoga r, stoga je u pisanju naših riječi tim jezicima odnosno pravopisima ispred takva r stavljan samogl. a. U dotičnome slučaju pred početni slog Rž — metnut je a. Pisano je Arxano, Arsano. Prati li se matice krštenih 1802.—1818. (kako ih djelomice prenosi godišnjak Aržano 3, str. 5), jasno se uočuju dva načina pisanja. Don Ivan Ćosić upisivaše novorođenčad na hrvatskome, i to bosančicom. On svagda piše Ržano. Njegov nasljednik don Jure Đonlić novorođenike unosi na latinskome. Dakako, u njega je Arxano.

U drugoj polovici XIX. st. konačno je u općinskoj i kotarskoj upravi prevladao naziv Aržano. Službenici u većini bijahu iz primorske Dalmacije i po najviše talijanaši, domaći im naziv jedva bijaše znan, a željeli su zadržati talijanski oblik. I u tome su potpuno uspjeli. Usprkos stvarnu stanju i zdravu razumu, pobijedila je tuđinska birokracija. Ali zaman nastojanja svih tih glavara, domaći svijet nikad nije prihvatio taj izvitopereni naziv. I tako još jedna dvojstvenost među našim ekonimima ili po domaće: Vojska drumom — babe šumom. U samu selu i najbližoj okolici dati se ekon. najčešće izgovara  R̀žanō, u daljoj okolici još i R̀žano, Ržànō, Ržàno, dakle kao pridjev određena i neodređena oblika. Onda prema njima i nametnuti naziv Àržanō, zatim Aržànō i Aržàno. Prvi se sklanjaju po pridjevskoj sklonidbi:  R̀žanōg(a), Ržànōg(a), drugi po imeničkoj: Àržana, Aržàna.

Pored navedenih opstoji i usporedan naziv u obliku pos. pridjeva na -ovo: R̀žanovo i Ržanovo. Čuju se po bližnjoj Bosni te u udaljenijim selima Imotske i Sinjske krajine. Tu su ovi skoro redoviti.

Ekon. R̀žanō stvarno je pos. pridjev ržano, tj. ražano, izvedeno od im. rž- — raž (zimica). To je prostor gdje uspijevaše raž, po njemu je dakle prozvano naselje. Ržano je fitonimski ekonim. U Rječniku JAZU navedeno je da je: ȓž, ȑži, f. isto što i raž. U scsl. je rъžь, rus. rožъ, gen. rži, polj. reż, gen. rży, češ. rež, gen. rži, bug. i slov. rž. Dalje stoji kako se nalazi u Vrančićevu rječniku, Habdelićevu (herž), Belostenčevu (herž i erž), Stullijevu (herž), također u Karadžićevu, Šulekovu, Popovićevu, Ivekovićevu. Najstarija je potvrda iz XV. st. Spominje se da se govori u Crnoj Gori.

U govoru Imot. krajine, Sinjske te u susjednoj Bosni ne čuje se riječ rž i raž, istisnula ju je zimica, prid. zimičen. Ali se održala u izvedenici ržèvina, ržènina u značenju "ječmena slama".

U spomenutome je rječniku natuknica: "Ržan, ržan, adj. koji pripada rži, koji je načinjen od rži; pridjev je izveden od imeničke osnove kao kožan, čohan, mesan."

U Makedoniji blizu Kavadaraca biva selo Ržanovo, a kod Kosovske Mitrovice je Ržana, također dva sela u pirotskome kraju, Ržanci u Deč. hrisovuljama (XIV. st.), u naše vrijeme u Crnoj Gori i blizu Aleksandrovca, Rženica u Župi Moravskoj (u Srbiji), Ržinska mahala pokraj Vranja, Ržište u okolici Ivanić-Grada. Prezimena su Raž, Ražan, Ražek, Ražen, Ražina, Ražo, Ražov te Ržen i Rženčanin.

U dodatku pripominjem da je u Aržanu starosjediteljsko prez. Žaja. Naime, čak. žaja — žeđ. Ova činjenica potkrepljuje tvrdnju kako je u predtursko doba čakavsko narječje obuhvaćalo i najsjeverniji predjel srednje Dalmacije."
Naslov: Brg i Rg, a ne Tuga i Buga
Autor: glonga - 13 Studeni 2010, 20:18:41 poslijepodne

Samoglasno r su Mlečani zapisivali na razne načine. Er - Erxano. Ar - Arsano. Ur - Burstilo (Brstilo) (vidi i…) (http://imoart.hr/portal/iz-proslosti/povijest-imote/podjela-imote/115-oslobaanje-imotske-krajine.html).

Je li moguće da je Buško Blato — Brško Blato, a Rog - Rg?
Ostaci utvrde na uzvisini Brljevac s južne strane Tušnice s koje se jasno vidi cijelo Buško Blato upućuju na takvu mogućnost.
(Strašno momče od Brljevca grada,)
Brljevac < Brgljevac < Brgl < Brg
Buško Blato < Brško Blato < Brgško Blato < Brglško Blato

Brg(l), ne Buga.

Raško Polje < Ražko Polje <Ržko Polje < Rgsko Polje
Roško Polje < Rožko Polje <Ržko Polje < Rgsko Polje

Rg i (T)rg
Trg, a ne Tuga?
Rz Brzotrz

Od Kreševske povelje preko turskih popisa u 15. i 16. st. pa do Bijankovićevih zapisa o pohodima u zaleđe nameće se mogućnost postojanja najmanje dviju utvrda Rog, od kojih bi jedna bila na području današnjeg Zagvozda, a nema podataka o tome da su jedna drugoj suvremene.
Kreševska povelja nabraja niz mjesta u Zabiokovlju (Župa Gorska) kao posjede koje daruje Juraj Vojsalić, zatim preskače ostatak Imote (Humska zemlja, posjed Kosačâ) i navodi selo Vinicu (tadašnja? i kasnija kapelanija župe Roško Polje), i po tomu Rog treba tražiti u "bosanskim", ne u "hercegovačkim" baštinama/posjedima. Pritom su "bosanskim" Vojsalićima posjedi pobrojani u Kreševskoj povelji transalpinski (iza Kunarske crte: Dinara - Kamešnica - Zavelim…). Roško Polje bi im prema nekim drugim "bosanskim" poveljama trebalo biti cisalpinsko unatoč crti Vran - Čvrsnica - Čabulja…
Roško Polje (Roscopoglie) na mletačkim kartama u Zabiokovlju upućuje i na mogućnost da se radi o korijenu u općoj imenici roško polje - polje raži, polje na kojemu se uzgaja raž.

Prva prilično pouzdana ubikacija utvrde Rog na područje tadašnje župe Roško Polje pojavljuje se tek u opisima Bijankovićevih pohoda. To ne znači da je u prošlosti spominjana utvrda Rog baš ta jer se uzorak imena utvrda često ponavlja (Velim, Dvarje - Zidine itd.).
Naslov: Odg: roško polje
Autor: glonga - 29 Studeni 2010, 18:26:16 poslijepodne

(http://lh4.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPPgLWdLqTI/AAAAAAAAABA/OT4zjfrhNbk/P1010035_web.jpg)

Buscopoglie < Buško polje < Roško polje
Buschigrad < Buž-grad < Rog
Tosusie < To su se < Tu su se < Kozušje < Posušje
Raschitna < Rašitna < Rakitno
Koluserin < Kolučerin < Kočerin
Visnicza < Višnjica < Vinica
Grosiza < Grošica < Gorica

Ne valja
Naslov: Ruschigrode
Autor: glonga - 30 Studeni 2010, 00:49:20 prijepodne

(http://lh4.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ68wyM-8I/AAAAAAAAACM/rkWrMfRogvU/P1010059_ruschigrade.jpg)
Naslov: Buschigrad
Autor: glonga - 30 Studeni 2010, 00:50:20 prijepodne

(http://lh5.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ69EvksUI/AAAAAAAAACQ/BSFxatC57rQ/P1010072_buschigrad.jpg)
Naslov: Roshkopolje
Autor: glonga - 30 Studeni 2010, 00:50:55 prijepodne

(http://lh6.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ69Iutq-I/AAAAAAAAACU/QuEaIFO3rsE/P1010076_roshkopolje.jpg)
Naslov: Roschopoglie
Autor: glonga - 30 Studeni 2010, 00:51:28 prijepodne

(http://lh3.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ69TC5sXI/AAAAAAAAACY/B8SyhdjL3sM/P1010079_roschopoglie.jpg)
Naslov: Buscopoglie
Autor: glonga - 30 Studeni 2010, 00:51:58 prijepodne

(http://lh3.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ69kGw_gI/AAAAAAAAACc/UcX97R1uMDI/P1010102_buscopoglie.jpg)
Naslov: Roschopoglie
Autor: glonga - 30 Studeni 2010, 00:52:21 prijepodne

(http://lh4.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ7HABHF_I/AAAAAAAAACg/wRLe0LOsJUI/P1010110_roschopoglie.jpg)
Naslov: Rože
Autor: glonga - 30 Studeni 2010, 01:27:06 prijepodne

Ròže na Tovarnici / Kamešnici / Kamišnici

(http://lh6.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPRENT40j0I/AAAAAAAAADE/2bknxcibISs/P1010039rozse.jpg)
Naslov: Roxe
Autor: glonga - 30 Studeni 2010, 01:27:37 prijepodne

(http://lh5.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPRENos6rwI/AAAAAAAAADI/tK10nfexT6c/P1010072_roxe.jpg)
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Slovak - 30 Studeni 2010, 21:56:45 poslijepodne
koji je najviši planinski vrh u hrvatskoj?
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Zavelim - 01 Prosinac 2010, 09:18:19 prijepodne
Najviši vrh, Troglav (1913 m) nalazi se u BiH, a vrh Sinjal ili Dinara (1831 m) najviši je vrh u Hrvatskoj (nakon njega slijede po visini Kamešnica (1809 m), Biokovo (1762 m), Velebit i druge planine). Često se umjesto naziva za vrh Sinjal upotrebljava i ime planine - Dinara, pa čak takvo imenovanje preteže u zemljopisnim kartama i publikacijama.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dinara (http://hr.wikipedia.org/wiki/Dinara)
Naslov: Erzano di Dizmo
Autor: Zavelim - 06 Prosinac 2010, 19:57:09 poslijepodne
biše riči o Aržanu

Nakon morejskog rata Dicmo je karlovačkim mirom 1699. pripalo Mletačkoj Republici, koja ga je zauzela već nekoliko godina ranije. Iz tog razdoblja potječe i nelogična podjela na Dicmo Gornje i Donje. Naime, Gornje (Krušvar i Ercegovci) je dobilo taj pridjevak iako se nalazi nizvodno (rijeka Suvoja). U tursko doba Krušvar i Ercegovci su bili u sastavu dicmanjskog spahiluka i nosili su ime Aržano (polje), pa tako u prvome mletačkom katastru piše "Erzano di Dizmo"

http://dicmo.mojnetwork.net/osnovne-informacije/povijest (http://dicmo.mojnetwork.net/osnovne-informacije/povijest)
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Ratnik svjetlosti - 13 Veljača 2011, 20:37:19 poslijepodne
Raško Polje kraj Tomislavgrada ubuduće će se zvati Roško Polje. Tako su odlučili stanovnici Roškog Polja na referendumu. Zašto se gotovo sto posto Rožana izjasnilo za promjenu imena svoga naselja?

- Mi smo uvijek svoje mjesto zvali Roško Polje, a njegove stanovnike Rožani - kaže Ante Đikić, općinski vijećnik Roška Polja i inicijator referenduma. Povijesni dokumenti spominju srednjovjekovni grad Rog na ovom prostoru, po čemu je i mjesto dobilo ime Roško Polje.

Tko je i kada ime Roško Polje službeno promijenio u Raško Polje, nije poznato. To se dogodilo u vrijeme stare Jugoslavije. Možda je to omaškom učinio neki pijani matičar, ali je vjerojatnije da je to posljedica sračunate velikosrpske politike. Naime, pridjev “Raško” podsjeća na Rašku, srednjovjekovnu Srbiju.

I danas ovdje stariji ljudi Srbe zovu Rasi. A zna se da su u to vrijeme Srbi imali glavnu riječ u svemu, pa i administraciji. Tako je Roško Polje postalo Raško Polje. Inače, ovdje žive isključivo Hrvati.

No, bilo kako bilo, mi samo želimo dokinuti tu dvojnost i nelogičnost da se, naime, naselje službeno zove Raško Polje, dočim ga stanovnici i Crkva imenuju kao Roško Polje. Sada slijedi verifikacija i usvajanje zakona o promjeni imena u državnom i federalnom Parlamentu.

A Rožane nakon svega očekuju šalteri i mučna procedura promjene dokumenata.


petar miloš
http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/102787/Default.aspx# (http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/102787/Default.aspx#)

napokon. rožani, čestitam.

I meni je Roško polje poznato kao Roško polje, tako je bilo oduvijek. Čestitam.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: glonga - 13 Veljača 2011, 21:55:58 poslijepodne
I meni je Roško polje poznato kao Roško polje, tako je bilo oduvijek. Čestitam.
Čestitaš! Pazi da tebi Rožani ne čestitaju štogod.
Nemaju ti baš tamo neki demokratski pristup ni čestitkama. Rijetkî su kao npr. inkvi — Etnoseksualac u raljama života:
http://inkvizitor2002.blog.hr/ (http://inkvizitor2002.blog.hr/)

Predturski naziv Raškog polja je Oražani. Napomeni mi da to ovdje elaboriram. Moram potegnut prašne i memljive knjige. Sumarne deftere i još huđe i još luđe. I neke novije:
Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine (http://www.interliber.com/catlistdetail.asp?SID=Interliber%5E3522382-2010-1-6-1-8&ISBN=9789558804346&ml=b)
Od raži preko laži do Roga i Roškog ih je potegla težnja za boljom povijesti i prisvajanjem sredovječne utvrde Rog.
Sredovječna utvrda Rog (vidi starostavne, npr. Scheda (http://www.davidrumsey.com/luna/servlet/detail/RUMSEY~8~1~201923~3000970:-Composite-XIII,-XIV,-XV,-XVIII,-XI?sort=Pub_List_No_InitialSort%2CPub_Date%2CPub_List_No%2CSeries_No&qvq=w4s:/where/Bosnia+and+Hercegovina;sort:Pub_List_No_InitialSort%2CPub_Date%2CPub_List_No%2CSeries_No;lc:RUMSEY~8~1&mi=0&trs=5), karte) je templarska pa potom ivanovačka utvrda na mjestu današnje kapelice Srca Isusova u Rošnjačama.

A demokratski pristup? Na zôr su minjali ime. Nadoć će pa će ga minjat jopet.

http://www.livno-online.com/zupanija/19401-demokratski-pristup-udario-ga-sakom (http://www.livno-online.com/zupanija/19401-demokratski-pristup-udario-ga-sakom)
Demokratski pristup: Udario ga šakom


Fizički napad vijećnika HDZ-a BiH Ante Đikića na vijećnika HSP-a BiH Ivicu Kelavu najoštrije su osudili iz HSP-a BiH. Naime, 09. siječnja 2011. godine u MZ Roško Polje, općina Tomislavgrad, održan je sastanak vijećnika MZ i mještana.

Tema sastanka je bila informacija o radu u protekloj godini i aktivnostima koje su se događale, te planovi za nadolazeću godinu.

Predsjednik MZ Ante Đikić informirao je okupljene što se radilo u protekloj godini, osvrćući se na probleme vodovoda i zimskog održavanja cesta. Nakon njegova izlaganja, vijećnik Ivica Kelava iznio je svoje mišljenje i ukazao na probleme u radu MZ. Posebno je istaknuo opstrukciju od predsjednika MZ u sanaciji ceste oštećenoj u poplavama prošle godine, te je kao dokazni materijal priložio snimljene fotografije.

Isto tako je napomenuo da je vijećnik Đikić javno, na sjednici Općinskog vijeća, negirao prije spomenuta oštećenja te da ne radi u interesu MZ, nego samo na projektima u kojima je on uključen. Dodao je kako isti provodi samovolju i odlučuje bez dogovora s ostalim vijećnicima u mjesnoj zajednici.

Rasprava se vodila o aktualnim projektima, te nakon neospornih argumenata koje je Ivica Kelava spomenuo i dokazao, došlo je do verbalnog sukoba i vrijeđanja uz psovke i pogrdne riječi. Najgore od svega je i izički napad na vijećnika Ivicu Kelavu udarcem šakom u glavu od strane Ante Đikića. U napadu je sudjelovao i njegov rođak Marinko Šapina.

Naime, ne može se oteti dojmu kako je ovaj divljački napad politički motiviran, s obzirom da je Ante Đikić vijećnik u OV Tomislavgrad ispred HDZ BiH. Inače ovaj HDZ-ov vijećnik konstantno pokazuje nesnošljivost prema članovima ostalih političkih stranaka, prije svega HSP-a, čiji je napadnuti Ivica Kelava aktivni član. Ovaj događaj je prijavljen nadležnim tijelima. Nadamo se da će institucije odraditi svoj posao te spriječiti ovakve pojave od strane pojedinaca koji se kriju iza stranačkih boja, ističu iz HSP-a BiH.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Ratnik svjetlosti - 13 Veljača 2011, 23:05:52 poslijepodne
Znači ne smi se imati nesporne argumente, primljeno na znanje.

Zemljovidi su ovdje jača strana.
A očekujem @Glonga tvoj elaborat o predturskom nazivu Oražani.
Naslov: Uražani, Oražani
Autor: glonga - 14 Veljača 2011, 15:24:39 poslijepodne

E, sad, jesu li Uražani u raži i Oražani o raži?

U ovom upišu citiram Aličića, u narednim možemo razmatrat ubikacije. Oražani/Uražani su Ražko Polje, Roško polje, Raško polje. Aržano nikako nisu.

Ahmed S. Aličić; Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, Islamski kulturni centar Mostar, Mostar, 2008., str. 195.—196.;


"[◊132a]
Timar Pave sina Grgureva

Čuvaju tvrđavu zvanu Hum u nahiji Hlivno.

Selo Bužani [2723], pripada Livnu, pusto.
Selo Vučević [2724], pripada spomenutom, pusto.
Selo Miši [2725], pripada spomenutom, pusto.
Selo Rešetar [2726], pripada spomenutom, pusto.
Selo Karačikit [2727], pripada spomenutom, pusto.
Selo Oražani [2728], pripada spomenutom, pusto.
Selo Banić [2729], pripada spomenutom, pusto.
Selo Podhum [2730], pripada spomenutom, pusto.
Selo Rakovica [2731], pripada spomenutom, pusto.
Selo Črčina [2732], pripada spomenutom, pusto.
Selo Šušnić [2733], pripada spomentuom, pusto.
Selo Bila [2734], pripada spomenutom, pusto.
Selo Orl(j)a [2735], pripada spomenutom, pusto.
Selo Zabrade [2736], pripada spomenutom, pusto.

Ukupno sela 14
[◊132b]

[…]

[2723] U originalu Bužani. Danas selo i lokalitet Bužanin u okolini Livna. Prema popisu ovaj timar drži Pavo, sin Grgura sa skupinom čuvara grada Huma. Pretpostavljam da je ovaj Pavao i dizdar tvrđave. Zašto to nije upisano ne znam. Mislim da je razlog tome što stražari koji se nalaze u tvrđavi nisu uvedeni u timarsku organizaciju. Možda je razlog i to što se čuvanje grada povjerilo Pavi sinu Grgurevom, koji je vjerovatno predao grad, pa ostali nisu ni spomenuti iako je glagol čuvati upotrijebljen u množini. Ali to ne mora ništa osobito odlučivati. To je što se tiče strukture straže, odnosno čuvara. Interesantno je i to da je 14 naselja upisano u ovaj timar, a da nijedno nije uopće naseljeno ni sa jednim domaćinstvom. Dakle, to su naselja koja su se raselila neposredno pred osvajanje i nisu se bila vratila na svoje posjede. To opet znači da su pala pod osmanlijsku vlast između 1463. i 1468. kada se vrši ovaj popis. Nosilac timara imao je interes da prihvati taj timar samo ako mu je naređeno da naseli ta sela i da ih kultivira kako bi mogao naplatiti svoju vojničku platu.
[2724] U originalu Vučević. Neubicirano. Na ovom području postoji veliki geografski prostor i selo Vukovsko. Da li može imati neke veze sa ovim naseljem, ne znam.
[2725] Danas istoimeno selo Miši u okolini Livna.
[2726] Rešetar, selo. Neubicirano.
[2727] U originalu Karačijt. Ovdje je kao na vrlo rijetkom mjestu u popisima sklop slova "ijt" dao "ć". Danas zaselak Karačić u selu Bila u okolini Livna.
[2728] U originalu Oražani ili Uražani. Nepoznato.
[2729] Banić, selo. Neubicirano.
[2730] Danas istoimeno selo Podhum u okolini Livna. Očito podgrađe grada Huma.
[2731] U originalu Rakoviča (c). Nepoznato i neubicirano.
[2732] U originalu Črčina ili Ceričina. Nepoznato i neubicirano.
[2733] Danas Šušnjići, zaselak u selu Srdjevići u okolini Livna.
[2734] Danas istoimeno selo Bila u okolini Livna.
[2735] U originalu Orla. Danas ima više lokaliteta pod naziom Orlac, Orlovac, Orlovača, ali pod nazivom Orla nema. Prema tome meni je nepoznato i neubicirano.
[2736] U originalu Zabrleva, ili Zabrada ili Zabrđa. Nepoznato i neubicirano."
Naslov: Odg: roško polje
Autor: glonga - 14 Veljača 2011, 17:42:23 poslijepodne

Pavo Grgurov. Grgurići.
http://www.geonames.org/3199571/grgurici.html (http://www.geonames.org/3199571/grgurici.html)

Bužani i Bužanin-grad.
http://www.geonames.org/3286227/buzanin.html (http://www.geonames.org/3286227/buzanin.html)

Vučević. Golinjevo.
http://www.geonames.org/3200467/golinjevo.html (http://www.geonames.org/3200467/golinjevo.html)
" (Vučihna Mratinović iz Miš)
[…]
Posljednje selo u ovome nizu je Golinjevo, smješteno ispod padina Male Tušnice. Sastoji se od zaselaka Kula, Velagiči i Golinjevo. Selo je ranije nosilo ime Vučić. U defteru s kraja XV st. zapisano je kao Večuć (Večoć), a 1604. godine ima već ime Golinjava. No, 1711. godine vodi se kao Vučić. Tada je spahija Mustafa u Vučiću imao timar vrijedan 4.866 akča. Selo se razvilo, pa je Vučić bio zaselak Golinjava nastanjen kršćanskim stanovništvom, zapravo onaj dio koji je krajem XIX stoljeća ucrtan u austrougarskim topografskim mapama kao zaselak Golinjevo. Radi toga je tako obilježen timar spahije Mustafe. I tokom XVIII st. naziva se Golinjevo.139 Biskupi Dragičević i Bogdanović ga 1741., odnosno 1768. godine upisuju pod imenom Vucichi. Toponimi sa nazivom Golinjevo sreću se i na drugim mjestima u Livanjskom polju. Iznad sela je lokalitet Gradina."
http://www.podgradina.net/Zanimljiva%20mjesta/Zupa%20Podhum.php (http://www.podgradina.net/Zanimljiva%20mjesta/Zupa%20Podhum.php)

Miši.
http://www.geonames.org/3195025/misi.html (http://www.geonames.org/3195025/misi.html)

Rešetar. Podgradina.
http://www.geonames.org/3286591/sveti-ilija.html (http://www.geonames.org/3286591/sveti-ilija.html)
"Crkva sv. Ilije (Rešetarica)
U blizini sela, točnije na povijesnom mjestu zvanom Rešetarica nalazi se crkva sv. Ilije. Ne može se sa sigurnošću utvrditi kada je prvi put na prostoru Rešetarice izgrađena crkva. Pretpostavlja se da se to dogodilo u periodu od 7. do 12. stoljeća."
http://www.podgradina.net/Zanimljiva%20mjesta/Crkva%20sv%20Ilije%20-%20Resetarica.php (http://www.podgradina.net/Zanimljiva%20mjesta/Crkva%20sv%20Ilije%20-%20Resetarica.php)

Karačikit. Sve od Lipe do Roška Polja, obodom Duvanjskog polja. Lipa (Kongora). Crvenice (Mesihovina).
http://imenik.tel.net.ba/index.php (http://imenik.tel.net.ba/index.php) (Karačić, 034 Herceg-bosanska županija)
Karačići.
http://www.geonames.org/3287183/karacici.html (http://www.geonames.org/3287183/karacici.html)
Nisu ovi na koje misli Aličić:
http://www.geonames.org/3213191/karacic.html (http://www.geonames.org/3213191/karacic.html)
ti su uz 'tvrđavu Livno' i sâm pazar Livno'.

Oražani. Roško polje. Raško Polje.
http://www.geonames.org/3191939/rasko-polje.html (http://www.geonames.org/3191939/rasko-polje.html)

Banić. Bukova Gora. Ad Libros. Danas sve od Prisoja do Prisike (Grabovica, Dobrići, Korita, Kazaginac, Vinica?).
http://www.geonames.org/3203070/bukova-gora.html (http://www.geonames.org/3203070/bukova-gora.html)
http://imenik.tportal.hr/show?action=pretraga (http://imenik.tportal.hr/show?action=pretraga) (Banić, Banić-Škojo, 21238 Otok, Sinj)
http://imenik.tel.net.ba/index.php (http://imenik.tel.net.ba/index.php) (Škojo, 034 Herceg-bosanska županija)
Klaić, Vjekoslav; Poviest Bosne do propasti kraljevstva

Podhum.
http://www.geonames.org/3193008/podhum.html (http://www.geonames.org/3193008/podhum.html)

Rakovica. Podbila, Zavelim, Podzavelim, Ričice.
Rakovica na Scheda karti (http://www.davidrumsey.com/luna/servlet/detail/RUMSEY~8~1~201923~3000970:-Composite-XIII,-XIV,-XV,-XVIII,-XI?sort=Pub_List_No_InitialSort%2CPub_Date%2CPub_List_No%2CSeries_No&qvq=w4s:/where/Bosnia+and+Hercegovina;sort:Pub_List_No_InitialSort%2CPub_Date%2CPub_List_No%2CSeries_No;lc:RUMSEY~8~1&mi=0&trs=5)
http://www.geonames.org/3193090/podbila.html (http://www.geonames.org/3193090/podbila.html)
http://www.geonames.org/3191668/ricice.html (http://www.geonames.org/3191668/ricice.html)
http://www.geonames.org/3186718/zavelim.html (http://www.geonames.org/3186718/zavelim.html)

Črčina. Cera Pušića?
http://www.geonames.org/3284852/cera-pusica.html (http://www.geonames.org/3284852/cera-pusica.html)
Čičar.
http://www.geonames.org/3283742/cicar.html (http://www.geonames.org/3283742/cicar.html)
"Čičar,
[…]
Stećaka ima i uz cestu Livno-Duvno i na lokalitetu Čićar."
http://www.podgradina.net/Zanimljiva%20mjesta/Zupa%20Podhum.php (http://www.podgradina.net/Zanimljiva%20mjesta/Zupa%20Podhum.php)

Šušnić. Šušnjić?
http://www.geonames.org/3213192/susnjic.html (http://www.geonames.org/3213192/susnjic.html)
Sušnjevača
http://www.geonames.org/3285100/susnjevaca.html (http://www.geonames.org/3285100/susnjevaca.html)
Jedna Šušnjića kosa ili Šušnjića glavica mi je se nedi na i oko Tušnice zagubila, a prije je tu nedgdje nego u Srđeviću. Srđević, kao i Bila idu uz tvrđavu i pazar Livno.
Tu je. Korita. Previše jugozapadno?
http://www.geonames.org/3285345/susica-glavica.html (http://www.geonames.org/3285345/susica-glavica.html)

Bila. Nije ova. To spada uz Livno. Ne ide uz tvrđavu Hum.
http://www.geonames.org/3204168/bila.html (http://www.geonames.org/3204168/bila.html)
Već je Bilo Polje:
http://www.geonames.org/3204134/bilo-polje.html (http://www.geonames.org/3204134/bilo-polje.html)

Orl(ja)
Orlovac
http://www.geonames.org/3284157/orlovac.html (http://www.geonames.org/3284157/orlovac.html)
Orlovača. Preblizu?
http://www.geonames.org/3286244/orlovaca.html (http://www.geonames.org/3286244/orlovaca.html)
Orlovići. Hambar.
http://www.geonames.org/3283607/hambar.html (http://www.geonames.org/3283607/hambar.html)
http://imenik.tel.net.ba/index.php (http://imenik.tel.net.ba/index.php) (Orlović, 034 Herceg-bosanska županija)

Zabrade. (Zabrleva, Zabrada, Zabrđa)
Zabrišće. Nije, ide uz Livno.
http://www.geonames.org/3186961/zabrisce.html (http://www.geonames.org/3186961/zabrisce.html)
Prije je Zabrižđe
http://www.geonames.org/3186975/zabrizge.html (http://www.geonames.org/3186975/zabrizge.html)
Kad se uzme u obzir navod Zabrleva, onda je to iza Brljevca-grada.
Brljevci.
http://www.geonames.org/3283788/brljevci.html (http://www.geonames.org/3283788/brljevci.html)
Brčuljevina (Brčić)
http://www.geonames.org/3283733/brculjevina.html (http://www.geonames.org/3283733/brculjevina.html)

Zanimljivo u okolici:
Armeni
http://www.geonames.org/3310300/armeni.html (http://www.geonames.org/3310300/armeni.html)
Parižđe
http://www.geonames.org/3285834/parizge.html (http://www.geonames.org/3285834/parizge.html)
Deseta (nije bila peta, bila je deveta)
http://www.geonames.org/3284481/deseta.html (http://www.geonames.org/3284481/deseta.html)

Nadotegnute ubikacije? Preširoko područje? Na drugoj temi (Turski popisi u Imoti i naokolo (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1538.0)) ću iz iste knjige prenijeti kad stignem sadržaj sa str. 250.—252., dio popisa pustih naselja kojem hijerarhija naslovâ počinje na str 246.
"Pusta naselja u vilajetu Kral, vilajetu Hersek, vilajetu Pavlović i vilajetu Kovačević
[…] [str. 250.]
Dio vilajeta Hersek
Dio nahije Koprü-hisar, drugo ime Mosd(t)ar
[…]"
Naslov: Odg: roško polje
Autor: glonga - 14 Veljača 2011, 21:20:02 poslijepodne

Pavo sin Grgurov. Pavo Grgurić (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1538.msg47629#msg47629) i njegova sudba u drugom upisu, na drugoj temi i drugom podforumu.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: glonga - 14 Veljača 2011, 23:00:13 poslijepodne

Ako odbacimo ubikaciju Oražana / Uražana u Roško Polje, što nam ostaje oko tvrđave Hum, tvrđave Travnik i Grgurića?
Ništa s glavom i repom. Ako ima početak, nema doček.

Potočani i Zagoričani dočekuju se na -(č)ani. Oražani/Uražani na -(ž)ani.
Oko Potočana i Zagoričana ništa slično.
Orguz je svakako daleko. Početak Or-, doček na -guz. Niđe veze.
Ili O- -rg- rg=raž. Doček -ul. Orgul > Orguz. Ne bi da je uz sve nadotezanje još i premetaljka .
Tu su u blizini začudna Vržerala. U > V. Uržerala. Ur(a)žerala. Ne iđe. Daleko tvorbeno. Ionako je na starostavnim kartama Vraždel. Vraždel ko vražda i zmija aždahaka. Je li doček mogao počet od -ul? Vraždul / Uraždul >  Vraždel / Uraždel > … prije bi izašlo na Vražđelani/Urašćelani … > tvorbeno bliže Rašeljkama s druge strane jezera.

Khm…  i taj žđ koji ima odgovor u šć.
Zabrižđe vs. Zabrišće
Parižđe vs. Parišće.

Oražani > Aržano, Uražani > Aržano. Jok.

Oražani > Ražani > Rožani u današnjem značenju — stanovnici naseljenog mjesta Roško Polje. Najbliže.
Raž. Rg.

Buško > Bužani.


Otkud O-?

Raško > Ražani > Oražani
mendule > omendule
Ali ne ide
Buško > Bužani > Obužani
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Ratnik svjetlosti - 15 Veljača 2011, 00:03:38 prijepodne
A ziđeš li, ziđeš. Elaborat od googla mape do  :zavelim

Raško > Ražani > Oražani
Hajde, kupljena teorija. ;)

A zašto ne ide
Buško - Bužani - Obužani

ako ide

Luško - Lužani - Olužani  :laugh: :laugh: :laugh:
Naslov: Kamo je to Rosco rekti?
Autor: glonga - 19 Veljača 2011, 20:44:32 poslijepodne

(http://www.ljubusaci.com/images/stories/kakojeljubuskidobioime.jpg)

Right click. Open image in new tab/windov. Ctrl++

Preuzeto s:
http://ljubusaci.com/index.php?option=com_content&view=article&id=690:kako-je-ljubuski-dobio-imepo-narodnom-predanju&catid=28:halid-sadikovic&Itemid=60 (http://ljubusaci.com/index.php?option=com_content&view=article&id=690:kako-je-ljubuski-dobio-imepo-narodnom-predanju&catid=28:halid-sadikovic&Itemid=60)
Naslov: Rog u Nahiji Blagaj 1477.
Autor: glonga - 22 Veljača 2011, 22:29:41 poslijepodne

Tvrđava Rog je 1477. godine u Nahiji Blagaj i nije ni blizu Roškom Polju

Makar se nazivi srednovjekobnih utvrda često ponavljaju na malim međudsobnim udaljenostima, čini se da utvrda Rog koju ubiciraju najčešće na područje Roškog Polja nije postojala prije oslobođenja Klisa i ukidanja Kliškog sandžaka. Najvjerojatnije je izgrađena kao utvrda tipa palanka tek nakon Požarevačkog mira, nakon 1718. Čini se da se Rog u Roškom Polju ne spominje prije izvještaja biskupa Bijankovića o pohodu tomu području, i to nakon 1718.
Prema dva najranija turska popisa objavljena u knjigama:
Ahmed S. Aličić; Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, Islamski kulturni centar Mostar, Mostar, 2008. i
Ahmed S. Aličić. Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovine iz 1477. godine, Orijentalni institut Sarajevo, Sarajevo 1985.,
na području Buškog Blata i Roškog Polja nema utvrde Rog.
Ako ustvrdimo da u vrijeme pisanja tih popisa Turci nisu zauzeli tu tvrđavu Rog, vidjet ćemo da je nema ni u prvom popisu Kliškog sandžaka:
Aličić, Spaho. Opširni popis Kliškog sandžaka iz 1550. god., Orijentalni institut Sarajevo, Sarajevo 2007.

Turski porezni popisi defteri su prilično nepregledna građa. Sadržaj originala popisa iz 1477. u knjizi (Aličić, 1985:1) nije ostraničen. Sadržaj dat na kraju knjige mi se čini nedostatnim za lako korištenje knjige unatoč otisnutim registrima (kazalima). U nastavku će se pokušati napraviti detaljniji, sadržaj i hijerarhija naslova u knjizi (Aličić, 1985.) polazeći od sadržaja otisnutog u knjizi. Za ovu temu je potrebna detaljna obrada podataka o nahiji Blagaj s ciljem ubikacije tvrđave Rog. Iz raščlanjenih naslova je očito da se tvrđava Rog u ovome popisu nalazi na području Nahije Blagaj. Za druge teme, u ovom upisu i u upisima na drugim temama obradit će se podaci o današnjoj Imotskoj krajini iz ovoga popisa.

Sadržaj
Uvod
I
Introduction
I
Sadržaj originala
1
Bilješka pisara o popisu
2
Hasovi njegove ekselencije cara u vilajetu Hercegovini
3
Hasovi sandžakbega vilajeta Hercegovina162
Timari i zeameti (Nahija Sokol)212
Posadnici tvrđave Ljubuški390
Tvrđava Rog419
Posadnici tvrđave Ključ420
Posadnici tvrđave Mostar, pripada vilajetu Hercegovina438
Posadnici tvrđave Blagaj457
Posadnici tvrđave Počitelj, pripada vilajetu Hercegovina484
Posadnici Klobuka, pripada vilajetu Hercegovina507
Posadnici tvrđave Samobor, pripada Hercegovini530
Posadnici tvrđave Mileševo, pripada vilajetu Hercegovini573
Džemat zidara, dunđera i kovača599
Pusta selišta601
Uzapćeni posjedi, pripadaju vilajetu Hercegovina606
Registar ličnih imena613
Registar geografskih pojmova624
Rječnik termina655

[p1] Sadržaj
— Hasovi njegove ekselencije cara
— Hasovi mirilive
— Nahija Sokol
— Nahija Bistrica sa Dubšticom i Konac Poljem
— Nahija Neretva i Mileševa
— Nahija Kukanj
— Nahija Samobor, Dabar i Popovska
— Timar kneza Heraka
— Nahija Goražde
— Nahija Zagorje i Osanica
Posade tvrđave [tvrđava] Vilajeta Hercegovina
— Posadnici tvrđave Ljubuški i Rog
— Posadnici tvrđave Ključ
— Posadnici tvrđave Mostar
— Posadnici tvrđave Blagaj
— Posadnici tvrđave Počitelj
— Posadnici tvrđave Klobuk
— Posadnici tvrđave Samobor
— Posadnici tvrđave Mileševa
— Skupina musellema za koje je sad određeno da plaćaju harač
— Pusta selišta
— Uzapćeni posjedi (mevkufat)[p2]

[1.] Hasovi njegove ekselencije cara u Vilajetu Hercegovini [p3]
[1.1] [Različita mjesta u više nahija] [pp3-10]
[1.2] Nahija Drežnica [p10]
[1.3] Selo Rabina, pripada Blagaju [p12]
[1.4] Porez na sitnu stoku [p13]
[1.4.1] Nahija Mileševo
[1.4.2] Nahija Samobor [p14]
[1.4.3] Nahija Tođevac [p17]
[1.4.4] Nahija Sokol [p18]
[1.4.5] Nahija Bistrica [p19]
[1.4.6] Nahija Dubštica [p20]
[1.4.7] Nahija Mostar [p21] [Gradac i Lise]
[1.4.8] Nahija Konac Polje
[1.4.9] Nahija Neretva
[1.4.10] Nahija Kukanj [p22]
[1.4.11] Nahija Dabar
[1.4.12] Nahija Popovska i Trebinje [p23]
[1.4.13] Nahija Goražde
[1.4.14] Nahija Nevesinje
[1.4.15] Nahija Zagorje [p24]
[1.4.16] Nahija Osanica
[1.4.17] [Razna sela] [p25]
[1.5] [Filurija] [p26]
[1.5.1] Nahija Krička
[1.5.2] Nahija Mataruga [p30]
[1.5.3] Nahija Kukanj, pripada Polimlju [p31]
[1.5.4] Nahija Gornja Morača [p36]
[1.5.5] Nahija Donja Morača [p38]
[1.5.6] Nahija Mileševa [1.1. Mileševo] [p40]
[1.5.7] Nahija Ljuboviđa, pripada Polimlju [p50]
[1.5.8] Nahija Komarnica / drže je vojnuci [p55]
[1.5.9] Nahija Gračanica, drugi naziv Nikšići [p66]
[1.5.10] Nahija Rovci [p67]
[1.5.11] Dio Nahije Zeta, zove se također Belopavlići
[1.5.12] Nahija Onogošta [p69]
[1.5.13] Nahija Piva, drugi naziv Banja [p70]
[1.5.14] Nahija Mostar [p81] [Odavde ćemo detaljnjije.]
[1.5.14.1] Džemat vojvode Vladimira
[1.5.14.2] Džemat Ostoje, sina Hlapića [p82]
[1.5.14.3] Džemat Mrkše, sina Stepana
[1.5.14.4] Džemat Opanak, knez Vlatko [p83]
[1.5.14.5] Džemat Dodič? Dragič Vukovič [p84]
[1.5.14.6] Džemat Vukašina, sina Vojihne
[1.5.14.7] Džemat Blizanca, Radič, sin Stepana
[1.5.14.8] Džemat Radoja, sina Lebine? [p85]
[1.5.14.9] Džemat Vladislava, sina Krasoja
[1.5.14.10] Džemat Vukića, sina Stepana [p86]
[1.5.14.11] Džemat Vladka, sina Mazojine
[1.5.14.12] Džemat Ivaniša, sina Ivana, pripada Imockom,
[1.5.14.12.1] [Selo Podbilo]
[1.5.14.12.2] Selo Vinjani
[1.5.14.12.3] Selo Gorica
[1.5.14.12.4] Selo Aksovići
[1.5.14.12.5] Selo Lukavac [p88]
[1.5.14.12.6] Selo Brzgula
[1.5.14.13] Džemat Milosava, sina Sladića
[1.5.14.13.1] Selo Podci
[1.5.14.13.2] Selo Igre, pripada Primorju
[1.5.14.13.3] Selo Kozica, pripada spomenutom
[1.5.14.14] Džemat Dobromirac, Vukić, sin Stepana [p89]
[1.5.14.15] Džemat Ivana, sina Dogloda
[1.5.15] Nahija Humska Zemlja (Hum)
[1.5.15.1] Džemat Vukića Krmpotića [Ledinac, Veselivštak, Buhovo i Borajna]
[1.5.15.2] Džemat Radopolje [p90]
[1.5.15.3] Džemat Dadoja vojvode, propada Primorju [p91]
[1.5.15.3.1] Selo Drvenik
[1.5.15.3.2] Selo Labčani
[1.5.15.3.3] Dio sela Doljanci, pripada Primorju
[1.5.15.3.4] Dio sela Makar, Polažde i Grpčanići [p92]
[1.5.15.3.5] Selo Rogoznica, pripada vojvodi Dadoju
[1.5.15.3.6] Selo Crnuća, pripada vojvodi Dadoju
[1.5.15.3.7] Selo Kučići
[1.5.15.3.8] Selo Brehali [p93]
[1.5.15.3.9] Selo Bast
[1.5.15.3.10] Selo Podgora
[1.5.15.4] Džemat Stepana, sina Vukanovca, pripada Dadoju [p94]
[1.5.15.4.1] …domova 11
[1.5.15.4.2] Selo Repac
[1.5.15.4.3] Selo Vrđa, pripada Primorju
[1.5.15.4.5] Mezra Pasja Sila — Pusta
[1.5.15.5] Džemat Ivana Kačića
[1.5.15.5.1] Selo Komatišine
[1.5.15.5.1] Selo Dračnica, pripada Primorju
[1.5.15.5.1] Selo Podaca [p95]
[1.5.15.5.1] Selo Jaričko
[1.5.15.5.1] Selo Hraštani
[1.5.15.5.1] Selo Vrh Dol
[1.5.15.5.1] Selo Tučepi, pripadaju Primorju
[1.5.15.5.1] Selo Makar [Nadalje ćemo manje detaljno.]
[1.5.16] Nahija Rudine [p96]
[1.5.17] Nahija Vlaha Zubci [p122]
[1.5.18] Nahija Klobuk, pripada Vrmu [p125]
[1.5.19] Nahija Riđani [p126]
[1.5.20] Nahija Blagaj [p128] [Rog! Idemo detaljno opet.]
[1.5.20.1] Džemat Vukosava, sina Katila [Zablatna, Crmna]
[1.5.20.2] Džemat Ivana, sina Tasove? [isto] [p129]
[1.5.20.3] Džemat Rajana, sina Vukašina [Ćelići, Crmna]
[1.5.20.4] Džemat vojvode Petra — drugi naziv Hrabrena i njegova brata Vukića. Spomenuti Petar je timarnik. [p130] [Z.: Trebanj, Hrasno, Hvališevo, Gnjirac, Pleševac, Crnići, Jasoča, Paštrokovina, Korotuša, Dubrava. LJ.: Visočica, Tuhovija]
[1.5.20.5] Džemat Dobroja, sina Rajka [p131] [Z.:Crmanj, Prvanj, Dabrica]
[1.5.20.6] Džemat Radonje, sina Hrelje
[1.5.20.7] Džemat Ivana, sina Klakora [Ostrovica, Lukavica]
[1.5.20.8] Džemat kneza Ivaniša, sina Dujina [p133] [Rgud, Dumoš?]
[1.5.20.9] Džemat Heraka, sina Radonje [Bitunja, Treskavica]
[1.5.20.10] Džemat Rahoja, sina Vukašina [p134] [Poplat, Breže?]
[1.5.20.11] Džemat Stepana, sina Živka [p135] [Zapužani, Crna?]
[1.5.20.12] Džemat Nikole, sina Mrkše [Pešci, Brnjača]
[1.5.20.13] Džemat Vlađa, sina Belića, sada u posjedu njegova sina Vukosava [p136] [Bijoska, Treskavica]
[1.5.20.14] Džemat Milobrada, sina Obrada [p137] [Opaska?, Treskavica]
[1.5.20.15] Džemat Pavke, sina Radohne [p138] [Breštanik, Dubrave; Crman]
[1.5.20.16] Džemat kneza Heraka, sina Vladisala [Hrasno, Kladovje Polje]
[1.5.20.17] Džemat Stepana, sina Brajana [p140] [Jarčište, Crmanj (Crvanj)]
[1.5.20.18] Džemat Dragoja, sina Radana [Dren, Morine]
[1.5.20.19] Džemat Ivaniša, sina Radovana [p141] [Žukovica, Morine]
[1.5.20.20] Džemat Dragića, sina Dobruna [Z.: Proseklje?, Nukla?, Dren? LJ.: Medveđe, Morine]
[1.5.20.21] Džemat Viđena, sina Dobrila [p142] [Zimuju?, Ljetuju?]
[1.5.20.22] Džemat Đurana, sina Vladislava [p143] [mezra Miruši, potok Trušine] [Bitunja, Močnica]
[1.5.20.23] Džemat Vukca, sina Radosala i Stepana, sina Radivoja [Turuša?, Morine]
[1.5.20.24] Džemat Stepana, sina Taraca [p145] [Nušenj?, Klanpolje?]
[1.5.20.25] Džemat Radiča, sina Vukca [Kruševo, Morine]
[1.5.20.26] Džemat Pokrajca, sina Milina [Papratna, Suhopolje]
[1.5.20.27] Džemat Petra, sina Mirosava [p146] [Kamen, Morine]
[1.5.20.28] Džemat Njegomira, sina Jelovca [Lipnik, Vučen]
[1.5.20.29] Džemat Viđena, sina Brajana [p147] [Mostur, Treskavica]
[1.5.20.30] Džemat Radivoja, sina Obrada [Duboka, Treskavica]
[1.5.20.31] Džemat Olivera, sina Grbača [p148] [Z.: Vilenjača?; LJ.: Zelengora, Trenčeva?]
[1.5.20.32] Džemat Radiča, sina Boguša [p149] [Žrvanj, Treskavica]
[1.5.20.33] [Džemat u džematu] [p150] [isto]
[1.5.20.34] Džemat Boguna, sina Milše [p151] [Ljubotnica, Ivanca; Vuče]
[1.5.20.35] Džemat Ivana, sina Stepana [Vršac, Sitnica]
[1.5.20.36] Džemat Radoja, sina Radosava [p152] [Podplat, Gornjo]
[1.5.20.37] Džemat Budisava, sina Branka [Bezdići?; Ljetuju?]
[1.5.20.38] [p152] Džemat tvrđave Rog koji je oprošten i oslobođen vanrednih (zakonskih) poreza i opterećenja. Daju vlaški porez. Idu u rat sa sandžakbegom. Stanuju u podnožju tvrđave Rog.
Đurić sin Ivana,
Matej sin Radivoja,
Pavko sin Doroga,
Stepan njegov brat,
Petrij njegov brat,
Matej sin Ivana,
Radosav sin Zorića,
Mihajil sin Duška,
Radivoj sin Mrkova,
Vukić sin Mastila,
Marko sin Radoča,
Pava sin Ozrina,
Mihovil sin Belosava
Božidar sin Ljubiše,
Vukić sin Vuka,
Badrija sin Mojaka,
Vuk sin Juce,
Radoje sin Krđe,
Juraj sin Galoje,
Đurinac sin Brajka,
Tvrdiša sin Cice,
Ciniđa? sin Ugrina,
Radosav sin Goje,
Juraj sin Miklovuša,
Ostoja sin Budilje,
Mihajil sin Mojaka,
Barto sin Brdoja,
Mihovil sin Đurađa,
Radak sin Petka,
Jako sin Radula,
Ivaniš sin Hunjata,
Mihajil sin Kulina,
Pavko sin Vuka,
Nenada sin Otihoja,
Radoje sin Duše,
Lovrenac, tesar,
domova 36,
Osobe, koje su u nastavku popisane, su također vlasi i daju vlaški porez, ali su raštrkani i svaki od njih stanuje u različitom mjestu.
[1.5.20.39] Dio džemata Radosava, sina popa Dimitrija, pripada D. Morači [p153]
[1.5.20.40] Dio džemata Bogića, sina Bratoja, pripada Donjoj Morači [p154]
[1.5.20.41] Dio džemata Vuka, sina Hlapca, pripada Gračanici
[1.5.20.42] Dio džemata Paskaša, sina Nikše, pripada Gračanici [p155]
[1.5.20.43] Dio džemata Tomaša, sina Ivana, pripada Gračanici
[1.5.20.44] Dio džemata Batrića, pripada Gračanici
[1.5.20.45] Dio sela Sad, pripada Onogoštu
[1.5.20.46] Dio sela Studenac [p156]
[1.5.20.47] Dio džemata vojvode Đuraša [Kuti, Zagulj?, Velja Vas, Godilj?; Lukavica]
[1.5.20.48] Dio sela Kirebuča, pripada D. Morači
[1.5.20.49] Dio sela Jasenovo, pripada D. Morači
[1.5.20.50] Dio sela Duboko, pripada D. Morači [p157]
[1.5.20.51] Dio sela Lišnjo, pripada D. Morači
[1.5.20.52] Dio džemata Stepka, sina Svrka?, pripada D. Morači
[1.5.20.53] Dio džemata Milorada, pripada vojvodi Radosavu sina [] Stepana
Osobe, u nastavku popisane, također su vlasi i daju vlaški porez. Odvojeno stanuju ali su utvrđeni. Pripadaju vilajetu Popovo.
[1.5.20.54] Dio džemata kneza Vukosava [Dol, Treskavica] [dijelovi sela. Dupljani, Grmljani, Slivnje, Velje Međe, Dobruhovo]
[1.5.20.55] Dio džemata Šišmana, pripada Trebinju [p160] [dio sela Čađi]
Osobe u nastavku popisane su stare spahije. Sada po naredbi cara za baštine koje posjeduju popisani su prema vlaškom zakonu tako da plaćaju vlaški porez.
[1.5.20.56] Džemat Mirče, sina Krase, pripada Trebinju
[1.5.20.57] Dio sela Kučani [p161]
[1.5.20.57] Dio sela Temci
[1.5.20.57] Dio sela Hrasno
[1.5.20.57] Dio sela Poplatac
[1.5.20.57] Dio sela Turjač
[1.5.20.57] Dio sela Orah
[1.5.20.57] Dio sela Studenac
[1.5.20.57] Dio sela Stube
[2] Hasovi sandžakbega Vilajeta Hercegovina [p162]

Naslov: Rog u Nahiji Blagaj 1477.
Autor: glonga - 22 Veljača 2011, 22:44:33 poslijepodne

Iako ovi vojnuci tvrđave Rog, idu sa sandžakbegom u rat, sandžakbeg nema hasova u Nahiji Blagaj.
Prihod, posjed i posada tvrđave Rog su neznatni u odnosu na ostale tvrđave u popisu (Ljubuški, Ključ, Mostar, Blagaj, Počitelj, Klobuk, Samobor i Mileševo).
S obzirom na postojanje tvrđave Blagaj (Stjepanov Grad) u Nahiji Blagaj, dva toponima upućuju na moguće postojanje utvrde na samom mjestu ili u vidokrugu mjesta: Palanka i Roškovci.
Stjepanov Grad
http://www.geonames.org/3263076/stjepanov-grad.html (http://www.geonames.org/3263076/stjepanov-grad.html)
Palanka (Je li ovo preblizu Stjepanovom Gradu? Kao utvrda Proložac utvrdi Imotski?)
http://www.geonames.org/3261518/palanka.html (http://www.geonames.org/3261518/palanka.html)
Roškovci (Je li župa Blagaj prelazila Neretvu na zapad?)
http://www.geonames.org/3261626/roskovci.html (http://www.geonames.org/3261626/roskovci.html)

Doduše, odmah iza posadnika tvrđave Rog u popisu slijede dijelovi dva džemata u Nahiji Donjoj Morači, tri u Nahiji Gračanici, dio sela u Onogoštu, iz čega se vidi da se topologija popisa raspada jer je naslov i dalje 'Nahija Blagaj'.
Ovo može ubikaciju tvrđave Rog maknut iz Nahije Blagaj 1477. prema Rogovima u današnjoj Crnoj Gori.
Detaljno će trebat pregledat i pokušat ubicirat zimovališta i ljetovališta džemata popisanih u Nahiji Blagaj kako bi se vidjelo je li se toplogika popisa raspala i prije "[1.5.20.38] [p152] Džemat tvrđave Rog" tj. jesu li ljetovališta (ne nužno i zimovališta) popisanih u [1.5.20.xx] izvan Nahije Blagaj 1477.
Naslov: Raškovac
Autor: glonga - 26 Siječanj 2012, 13:44:31 poslijepodne

Na ulazu u Raško Polje s istoka, testom od MeRsihovine, kad vam se s live strane puta ukaže potok Jaruga i oputina s kojom vozite paralelno, nadomak Glavice i Vojkovića - evo ga - Raškovac s obe bande narečene oputine.
Nije Roškovac. Nitko ga od domorodaca tako ne zove. Bar tako tvrdi Dane Roško.

(http://img339.imageshack.us/img339/5373/rashkovac.png)

Na ulazu u Rastušje stoji Gospodin naš Isus Krist srebrnom bojom namaljan… Tako je govorio pokojni Dragutin Tadijanović. Nije rekao s koje strane.
Naslov: Raškovac bis
Autor: glonga - 26 Siječanj 2012, 13:55:36 poslijepodne

(http://img824.imageshack.us/img824/6826/rashkovac2.png)

V - Vojkovići
B - Bukovica
M - MeRsihovina
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 31 Siječanj 2012, 01:48:14 prijepodne
Ti uporno otjesh da Asim Peco granicu sridnjovikovne Rashke pomakne od Rashkog polja iznad Gruda na Roshko (Rashko) polje.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: glonga - 31 Siječanj 2012, 03:19:10 prijepodne

Nikola Tesla was Serbian, therefor Serbia is technologically and intelectually superior to America. Logic FTW.«

More je rastezat od Tokija do Milvokija iz ćoše gornjeg citata. Što Navajo ima danas od podataka o tome dokle su se protezala lovišta njegovih slavnih predaka?
Da ne spominjem Rašane (Račane) i Metohij. Niđe veze. Peco.
Samo par písama iz Smičiklasova Codex-a III. (vidi temu* (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2589.0)) pokazat će da će to puknut od rastezanja puno prije neg je s istočne strane nategne do Drine.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Potjeh - 31 Siječanj 2012, 09:43:43 prijepodne
More je rastezat od Tokija do Milvokija iz ćoše gornjeg citata. Što Navajo ima danas od podataka o tome dokle su se protezala lovišta njegovih slavnih predaka?
Da ne spominjem Rašane (Račane) i Metohij. Niđe veze. Peco.
Samo par písama iz Smičiklasova Codex-a III. (vidi temu* (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2589.0)) pokazat će da će to puknut od rastezanja puno prije neg je s istočne strane nategne do Drine.
navaja su utirali u rezervat a ovi je rastegnijo do save i derneči u bajnoj luci 20-godišnjicu pa ti pivaj glonge.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: glonga - 31 Siječanj 2012, 14:11:49 poslijepodne

Glede narečene godišnjice na ovoj i na najmanje jednoj drugoj temi* (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1623) mogu ti reć:
— Potlje boja nokat u ledinu.
Ovi se pomiču na zapad i nastave li vako doista će u geološkom vremenu proć put od Tokija do Milvokija (i nazad, ako ih dovoljno preživi).
Na godišnjicu bi došla ko i Komarica, Čović… whoever. Makar samo zbog Mileta i Rajketa. Banjalučke ćelape da ne spominjen, spiša će mi se usta.
Kanaliziranje gnjeva je jako aktivno ovih dana.
Najme, kad u Horvata, Srbah, Bošnjakah uzavriju nutrene napetosti, a svakako prije neg poklopac s lonca poskoči, gnjev se kanalizira na druge i treće.
Mileta stigne fetva.ba, Rajeketo se šegači na svom blogu, pùmpa, Mileto u parlamentu najavi osudu armenskog genocida, Cerić se izkezi-ceri, efendiji Vinku tamo daleko odjednom zasmetaju vehabije, Jozipović oće povuć, ne će povuć, potegni-povuci, Puzićka najavi treći blentitet, mladi vladika Grigorije, nevješt gibanjima, ili pak samo iskren, zaleti se onom propovidi u Džubrovniku, a Tadix promptno i vezano za Džubrovnik parafrazira uradak časnih sestara Vic-patrik iz 1968. sa katoličkog sveučilišta Utjelovljene Riječi u Texsasu kao utuk na tuk, dok se sinkrono raspiruje bratstvo i jedinstvo glede Kauboja (teksaških?) gospodina Gologuže i žaba koje nije teško gurnut u nasilje - bolje da se izcrpe međusobno neg da počmu bunu protiv dahija "svaki svoga ubijte subašu" što sritni Vrdoljak cilu noć probava neizravno kazat gluvoprdastom gospodinu Babiću(?) u Vlaškovljevoj o-misiji In medias (t)re(x)s.
Razkrajanje Jugoslavije je davno počelo, prije onog ustava iz 1974., Bruni se omaklo ono o padu Berlinskog zida pa je stradao, Janezu Stanovniku se omaklo osamdesetih ono pitanje po povratku iz Omerike "A šta će jadni pravoslavci u tačka.ba?" i ništa mu nije bilo, eno je nekidan opet nešto šrao na nakvu slovenskom partizanskom skupu, ne će grom u koprve. Valda je Stanovnik zaslužan za Pomak Prištine u Bajnu Luku. Šta š sad? Ignorirat činjenice? Ne čestitat godišnjicu? Upitat svoje:
— Puče li komu šta u repu? — glede Rekavica, Manjače…
It's a Pučirep. Pučirep Stone.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: glonga - 24 Lipanj 2012, 14:03:44 poslijepodne

Danas se na Rašku Polju slavi sv. Ivo. Najjače slavlje od Imacke do Podmilačja.
U hrpi neprobiranih fotografija na jednoj fotogaleriji* (http://www.zzroskopolje.hr/index.php?option=com_phocagallery&view=category&id=6:roskopolje&Itemid=53) našla se najmanje jedna zanimljiva, jákā.

Früchte Gemüse Milchprodukte…
"STOP dem Gen-Food"

(http://www.zzroskopolje.hr/images/phocagallery/rosko_polje/thumbs/phoca_thumb_l_DSC03154.JPG) (http://www.zzroskopolje.hr/images/phocagallery/rosko_polje/thumbs/phoca_thumb_l_DSC03154.JPG)
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Zavelim - 28 Kolovoz 2012, 07:50:11 prijepodne
Citat:
2 1760 Die 17 Julii
Primivši po meni pri-
reč. paroku sve potribite SS.
pođe s ovoga svita Matie, sin
Tomme Šapine iz Roškapo
lja, oko 25 god. i bi ukopan u
grobiu kod cark. St. Ivana.

eno umatican svugdi Roškapolje
Naslov: Rošćika
Autor: glonga - 28 Kolovoz 2012, 11:28:18 prijepodne
Ponavljam* (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg45675#msg45675):

Šimundić, dr. Mate; Ekonimi Imotske krajine, u: Čuvari baštine, Imotski, 1989., pp. 451-510.
O Aržanu (pp. 453-454):

»U govoru Imotske i Sinjske krajine te susjedne južne Bosne (livanjskoga i duvanjskoga kotara) iščeznuo je glas h najkasnije do konca XVII. st. Učeniji ga ljudi htjeli obdržati te ga, ne znajući njegovo mjesto po etimologiji, stavljahu i tamo gdje ga nikada nije bilo, npr. Hadam (< Adam), Hicela (prema muš. Ilicius), pa hrđa, hrđati i dr. Samo je zbog nesigurnosti, tj. nepoznavanja izvorna položaja glasa h napisano Haržano mjesto Aržano. Na to mogaše djelovati glag. hrzati, također patvorina. Budući da je oblik Aržano mlađi, jednako i neizvoran, to je Haržano najranije mogao biti zabilježen u XVIII. st.


Kada je 1717. Venecija zaposjela Imotsku krajinu, pisani oblici domaćih noma prilagođivani su talijanskomu pravopisu, jednako i latinskomu. A poznato je da ni u talijanskomu ni u latinskomu nema samoglasnoga r, stoga je u pisanju naših riječi tim jezicima odnosno pravopisima ispred takva r stavljan samogl. a. U dotičnome slučaju pred početni slog Rž — metnut je a. Pisano je Arxano, Arsano. Prati li se matice krštenih 1802.—1818. (kako ih djelomice prenosi godišnjak Aržano 3, str. 5), jasno se uočuju dva načina pisanja. Don Ivan Ćosić upisivaše novorođenčad na hrvatskome, i to bosančicom. On svagda piše Ržano. Njegov nasljednik don Jure Đonlić novorođenike unosi na latinskome. Dakako, u njega je Arxano.«

I dodatak za Belevarijsku zimicu (Šimundić):

»U govoru Imot. krajine, Sinjske te u susjednoj Bosni ne čuje se riječ rž i raž, istisnula ju je zimica, prid. zimičen. Ali se održala u izvedenici ržèvina, ržènina u značenju "ječmena slama".«

Ove godine će Glamočaci govorit da su iz Glámoča, pošto je godina katastrofalna možda čak i iz Glâmoča, inače kažu da su iz Glàmoča, u izuzetnim godinama i iz Glȁmoča.
Roško zvuči zastrašujuće, Raško je premeko. Ko što Talijancima ne paše samoglasno r, ne paše ni Rožanima da budu ražani, ni njima ne paše samoglasno r u riječima Ržko Polje. Talijanci montiraju samoglasnik ispred samoglasnog r a Rožani iza, i to onaj koji im više paše - o. Otišo, pošo, došo. Bog te pitō!

Rošćika.

Fr. Joannes Scopibuscich uredno potpisuje uvodnu stranicu Na kojoj piše Boskopoglie. Iz same matice ne znamo je li on domaći Ivan Škopibušić (škopi buve) ili je sa strane.
U tom trenutku radi roški ponos, odvajaju se od župe Duvno. Ta će Bužani. Jer Bužani imaju Buško Blato a polje im je u današnjem Roškom polju i zove se Buško Polje.
Za Škopibušića iz same matice ne znamo pouzdano je li on bio župnik, ne znamo ni tko je pisao uvodni upis na latinskom, Škopibušić ili pisar Dragičevićev ili Dragičević sâm, niti se u prvih 27 zapisa u matici očituje kao fra Marko Ćorić u svom prvom zapisu u matici 17.6.1760. koji je pouzdano došao sa strane i nastavlja pisati u maticu kako je zatečeno.

Roško Polje je po svim starim kartama prostor omeđen Radobiljom na zapadu, Imotsko-Bekijskim poljem na sjeveru, širim područjem Ljubuškog na istoku i vijencem Bijukove (Matić, Grabovac. Czuijt…) (Primorjem) na jugu.

Roško Polje iz ove teme je samo međutočka u glavinjanju od Buškog Polja prema Raškom Polju.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Slovak - 28 Kolovoz 2012, 11:59:31 prijepodne
Imotski it is a proof that they can not write the language that was spoken in this area. The letters t and S together are just and ordinarily attempt off transcription of the word which obviously had a letter c as we speak it nowadays. I said can not, but better would be to say didn't want to use that C letter for keeping the origin of  root.when you take a look at the language it's hard to find these letter is written together, very rare in fact. This name looks like it's written in Hassanaginitza.thank you very much this dragon is killing me as well as English. Soon I'll get my own language dragon program. Fact file fact fork flick the job down Beck down the file times effect for a flick the job down Beck the file times effect for a flick the job down that the same time is efforts for a flick the job down that the same time his efforts for a flick the job down at the same time his efforts for a flick that job down the scene down his effort for a flick speak it nowadays I said can not but better would be to say it didn't want to you was that see letter for keeping the region offer what.

Goodbye, goodbye goodbye goodbye
Naslov: Rački
Autor: glonga - 28 Kolovoz 2012, 16:42:00 poslijepodne

Roško Polje ti je to iz mog prethodnog upisa. Od 1758. se izmišlja Roško Polje u današjoj ubikaciji i značenju, od Kog-a, Bog-a i Bug-a… Roška ujdurma.
Baš mi Rožani onako raški izgledaju svojatajući sve okolo sebe i sve što je imalo nalik - pribavljajuć si bolju i nejasniju povijest i neutemeljeni značaj.

Nastoji se povezat sa starom župom (Župa Biokovska, (…sela pobrojana u Kreševskoj povelji))
»…antique ecclesiæ S. Joannis
Bap tæ noviter independenter que a…
23 8bris 1758«* (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg41150#msg41150)

Rački nije roški. Ponavljam (Rački 1881:69)* (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg44360#msg44360)
"Imotska župa bješe pogranična s jedne strane neretvanskoj zemlji, s druge strane Zahumju; te se k prvoj prostirala do makarske župe, od koje ju je dielila po svoj prilici kosa koja se danas Roško polje zove; naprama drugoj valjda do bližega gorja, koje čini razvodnicu neretvanske kotline."

(Nuić, Rubić 1899:247)* (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg44353#msg44353)

»Duvno kao poļe jest ravno, postoji u nizini, na okolo jest okruženo sa planinom, osobito sa sivero-iztoka Malovan i Želivodić, od iztoka Ļubuša, Vran i Svińača, od podne Vranbaba i Koškopoļe, od zapada Tušnica, Jelovača i Buļan strana.«

Ivo Bagarić. Duvno. Povijest župa duvanjskog samostana. Prigodom 150. obljetnice današnje Župe Duvno 1839 - 1989. Sveta baština. Duvno 1989. p 223

»U doba tursko-ugarskog rata iz 1503. i 1519. (krivo je napisan: prvi put kao "Kog", a drugi kao "Bog". Godine 1513. došao je u Dubrovnik Gregorius Bherchich Bosnensis de Rog - Grgur Berčić iz Roga — da podigne dohodak za Balšu Vladisalića, unuka Hercega Stjepna.«

Nije krivo - Kog kao sastavnica zataškavanja božjaka (templara), kao ni Bog (božjaci - templari. Razumijem pratra Bagarića). Krivo je ubicirati današnje Roškopolje u posjede Hercegove i njegovih potomaka, to je samo jednom Sandalj kratko oteo o čemu svjedoči Kreševska povelja, to su Hrvatinića i bosanski posjedi, vidi Kreševsku povelju.

Kad uzmemo u obzir đerv - onda je Kog - Koš, Kođ, Koć… Bog - Boš, Bož, Boć (božijaci - templari).

Dodajmo i Vildanove deftere* (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg47888#msg47888)

»— Posadnici tvrđave Ljubuški i Rog«

Bistrije je da je taj Rog okolo Ljubuškog, a ne okolo Imackog ja li Duvna.
Tvrđava današnjeg Roškapolja su Rošci. U Rošnjačama je Rušigrad. Nije Rošigrad.
Makarski biskupi (Bijanković) spominju utvrdu u Roškupolju današnjem. Nigdje ne navode da je to - baš Rog.

Hamdija Kreševljaković ("kapetanije u Bosni i Hercegovini") sam logički preskače nelogičnost svoje dvije rečenice koje nekritički prenosi Bagarić (1989:223)
»Grad Rog po kome se zvaše ova kapetanija, stajao je na brežuljku što se diže na južnom rubu Roškog Polja. Preko toga brežuljka vodi put iz Roškog Polja u Dalmaciju. Desno od toga puta vide se ostaci toga grada. Na Austrijskoj špecijalkarti označeno je to mjesto (kao) "Ruine Rošac" (Razvaline Rošac)

I to je jedini spomen o ovoj kapetaniji. Bit će da je ubrzo ukinuta, jer je godinu dana kasnije (8. svibnja 1711) osnovana Duvanjska kapetanija.«

Ne može i Rog i Rošci. Previše pojednostavljeno i olako uzeto. Rog i Rošci ko Bog i Božci, da ne kažem - baba, ili pak - šeširdžija.
1711. postoje razlozi za osnivanje, a ne za ukidanje Roške kapetanije ako ju ubiciramo u današnje Roškopolje.

Kreševljaković nije bio u Roškupolju. Na jugu (jugozapadu) na brežuljku je Mošnjača. Ovo na špecijalkarti je na jugu ali nije na brežuljku nego u planini Zavelim (što ni Hamdi sviklom na bosanske planine ne mre bit brežuljak) i točno je desno od puta iz Roškapolja u Zagorje (i dalje u Dalmaciju moj Hamdo). Austrijanac je točno zapisao Rošac, a Rošac nije Rog.
Roški ponos ne bi otrpio tvrdnju da je Roško polje nastalo pokraćivanjem od Rošnjačko polje - polje susjednog sela (danas zaseoka) Rošnjače.

Daklem, Kog i Bog (Bug) su bužki (buški), Rušigrad je rošnjački, Mošnjača i Rošac su Roški (danapnjeg Roškapolja), a Rog je negdi okolo prilike negdi u Zagozdu ja l dalje k Vr(h)gorcu.
Naslov: Zimica i Ražišće
Autor: glonga - 09 Rujan 2012, 22:16:21 poslijepodne

Raž, Zimištje i Ražišće. 18. st.

(http://i1060.photobucket.com/albums/t443/glonga/149-05.png)

Die 18 8bris 1764

Prim. S. Sakr. izpovi
di pođe s ovoga svita
na bolji Kata dom.
Jozipa Tuztonića s' Roš
ka Polja od god. 32 na pri
liku, i bi ukopana više
Ražišća.
Naslov: Imotski u Roškupolju
Autor: glonga - 13 Rujan 2012, 13:48:27 poslijepodne

Roškopolje je zapravo Zabiokovlje, istočno od Radobilje, zapadno od Neretve.

Preciznije - zaleđe Makarske Rivijere, Makarskog Primorja (jer uključuje i sjeverne padine Biokova) - Makarska Zagora, Makarsko Zagorje, eno ga opet neprecizno.

Pierer's Universal-Lexikon 4. Auflage 1857–1865 (http://www.zeno.org/Pierer-1857)
kaže pretipkano (http://5dic.de/Pierers_Universal_Lexikon/page/Macarsca.111836/)
»Macarsca, 1) sonst Kreis im österreichischen Dalmatien, jetzt zu Spalatro gehörig; theilt sich in die Landschaften Radobiglie u. Roscopoglie, 45 2/3 (39 3/10) QM.; 44,000 Ew.; 2) Kreisstadt darin am Kanale Brazza, am Berge Bloccovo (4840 Fuß) u. am Adriatischen Meer, Sitz eines Erzbischofs, Kathedrale, Hafen, Fischerei; Handel mit Südfrüchten; 2000 Ew.«

dr. Šandor Romano bi reka - što u protivnom znači:
Makarska, 1) inače kotar u austrijskoj Dalmaciji, sad Splitu pripadni; dijeli se u dva predjela Radobilje i Roškopolje, 45.66 (39.3) kvadratne milje; 44.000 stanovnika; 2) Kotarski grad u njemu (kotaru) na Bračkom Kanalu, na brdu Blokovo (4840 stopa) iznad Jadranskog Mora, sjedište nasljednog biskupa, katedrala, luka, ribarnica; trgovina južnim plodinama; 2000 stanovnika.

i uslikano:

(http://images.zeno.org/Pierer-1857/K/big/pierer-1857-010-0661.png) (http://images.zeno.org/Pierer-1857/K/big/pierer-1857-010-0661.png)

Franz Xaver Krones (Ritter von Marchland). Handbuch der Geschichte Oesterreichs von der ältesten bis neuesten Zeit: Mit besonderer Rücksicht auf Länder-, Völkerkunde und Culturgeschichte. (http://books.google.com/books?id=5phDAAAAYAAJ) 1876.

»… und Fort Opus als wichtigen Küstenplatzen. Im Hinterlande (Roscopoglie), nächst der Grenze, liegt der alte ort Imoschi. … «

… i utvrda Opuzen kao značajna obalna mjesta. U zaobalju (Roškupolju), pored granice, leži staro mjesto Imocki. …

Mislim, može se to i drukčije prevodit npr. Hinterland kao zaleđe, zemlja iza leđa, iza guzice - Zaguzje - Zguzozemlje - Zapìzdina…
Hinter - guzica, ma dobro - iza
Land - zemlja
Izazemlje - Zazemlje (iza vode)

(http://books.google.com/books?id=5phDAAAAYAAJ&hl=hr&pg=PA357&img=1&pgis=1&dq=roscopoglie&sig=ACfU3U26WJ0sJ_97d0JWNZUuh2YYNb-L4A&edge=0) (http://books.google.com/books?id=5phDAAAAYAAJ&hl=hr&pg=PA357&img=1&pgis=1&dq=roscopoglie&sig=ACfU3U26WJ0sJ_97d0JWNZUuh2YYNb-L4A&edge=0)
Naslov: Odg: roško polje
Autor: Zavelim - 13 Rujan 2012, 14:00:44 poslijepodne
koja bi onda razlika bila između zap*izdine i prip*izdine?
Naslov: Odg: roško polje
Autor: glonga - 13 Rujan 2012, 14:08:42 poslijepodne
Khm, semantika priloga za i priloga pri.

Može se to naglo proširit, re ćemo u slučaju zaluđen i priluđen, ako smetnemo da je u ovom slučaju pri podmetnuto od pri(ko)više.

Za je ipak malo zabitnije od pri. Nije li?

Pri bi u slučaju Pripìzdine moglo bit čak, pa i navjerodostojnije — Pri(d)pìzdina - svojevrsno predziđe, (ili npr. slov. predmestje) Predpížđe > Pridpížđe > Pripížđe.
Usp. predpìčnjak - pridpìčnjak - pripìčnjak vs. nakúrnjak.

Pridjevi? Otkud pridjevi? Iz potvrđenog roškog mikrotoponima Pridivnjak. Pridivnjak je predivan? Kakvo predivo divno? Predivo za nakúrnjak i pripìčnjak?
Pridivnjak je pridjev pri djevi, pri divi. Pri divičnjaku?
Postoji i pučka pogrdna pokrata u Prdenjak (Prdevnjak) što ga topološki primiče pripìčnjaku.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 13 Rujan 2012, 17:36:07 poslijepodne
koja bi onda razlika bila između zap*izdine i prip*izdine?

Znacsenjski nema nikakve, kao shto je ima u "za-zidati", "pri-zidati" i "prie-zidati".
Naslov: Odg: Božije polje
Autor: glonga - 13 Rujan 2012, 20:50:00 poslijepodne
giti - vjerojatno kratica -&nbsp; generalis inquisitoris totius Illirici / generalnoga inkvizitora&nbsp; cijeloga Ilirika
Bacale se oči po mrežnim izvorima.
Adriano Cappelli. Lexicon Abbreviaturarum. 2. verb. Aufl. (http://inkunabeln.ub.uni-koeln.de/vdibDevelop/handapparat/nachs_w/cappelli/cappelli.html) Leipzig 1928.
Alphonse Chassant. Dictionnaire des abréviations latines et françaises, (http://books.google.com/books?id=El8SAAAAIAAJ&printsec=frontcover&hl=hr#v=onepage&q&f=false) usitées dans les inscriptions lapidaires et métalliques, les manuscrits et les chartes du moyen âge, précédé d'une explication de la méthode brachygraphique employée par les graveurs en letters, les scribes et les copistes du ve au xvie siècle. 1846.
http://en.wikipedia.org/wiki/Scribal_abbreviation#Latin_alphabet (http://en.wikipedia.org/wiki/Scribal_abbreviation#Latin_alphabet)
http://www.uni-mannheim.de/mateo/camenaref/siglalatina.html (http://www.uni-mannheim.de/mateo/camenaref/siglalatina.html)
Adriano Cappelli. The elements of abbreviation in medieval Latin paleography. (http://kuscholarworks.ku.edu/dspace/bitstream/1808/1821/3/47cappelli.pdf) Translated by David Heimann and Richard Kay. University of Kansas Libraries. 1982.

Ne čini mi se da je riječ o obilasku puka visitatione gentium (http://books.google.com/books?id=RSRBAAAAcAAJ&pg=PA173&lpg=PA173&dq=%22visitatione+gentium%22&source=bl&ots=WX1I070rhO&sig=GSi1tstghVDdtmubtVpSS4VcfeQ&hl=hr&redir_esc=y#v=onepage&q=%22visitatione%20gentium%22&f=false), već o općem pohodu visitatione generalis (http://www.google.com/search?rls=en&q=%22visitatione+generalis%22&ie=UTF-8&oe=UTF-8).
Naslov: Roga ti - Rošci
Autor: glonga - 07 Listopad 2012, 14:31:20 poslijepodne

Da je utvrda Delminium, a potom i utvrda Rog na Lib- planini Zapad:
Rošci. (Seonica - Omolje). Pazi okolnu toponimiju: Borčani, Čevrči, Šatulija…
http://www.geonames.org/3286184/rosci.html (http://www.geonames.org/3286184/rosci.html)

Uz pučku: "Raško-Duvno".
Naslov: Roški Brig na sri Duvnjanskoga Polja
Autor: glonga - 07 Listopad 2012, 18:12:07 poslijepodne

addendum

Roški Brig na sri polja di je komu volja.

http://www.geonames.org/3286362/roski-brig.html (http://www.geonames.org/3286362/roski-brig.html)
Naslov: Raški kum Otto von Blau
Autor: glonga - 29 Prosinac 2012, 13:54:29 poslijepodne

Roško Polje / Rochnopolje - Ròsno Polje (srb. kart. Ròsne Poljane), Ročno Polje, (B)roćno Polje /, ili kako su kartografi zamiškavali Delminium (Roški Brig).

Otto Blau. Reisen in Bosnien und der Hertzegowina. (http://archive.org/stream/reiseninbosnien00blaugoog#page/n6/mode/2up) Berlin. 1877.

Anhang. Heinrich Kiepert. I (Neue österreichische Karte, Sendtner, Evans, Sainte-Marie)

Roško Polje pp 193 (http://archive.org/stream/reiseninbosnien00blaugoog#page/n209/mode/1up)-194 (http://archive.org/stream/reiseninbosnien00blaugoog#page/n210/mode/1up)

»Von Schiroki Brieg nach Duwno (p 396 ff.). Vom Kloster über den Fluss Ugrowatz, auf dessen beiden Seiten nach p. 391 die Berge Tchérigai und Rouaīn (Rujan, beides sind nach dem Schematismus Dorfnamen), dann das von O. nach W. sich dehnende Thal von Podkraj hinauf, welches Östlich durch die Berge Lisse (Dorf nördlich von Sch. Br. nach der österr. K.) und Borak (dieser also südlich) begränzt und westlich durch den "Zigeunerberg" (Tzigansko-Brdo) geschlossen wird; über diesen und den höheren Crnatz (Tzrnatsch) eine Stunde lang steigend auf ein hohes Plateau, Vorhöhe der Tschabulja-Planina, welches gegen O. Warda (so auch auf der öst. K.), gegen W Izbitschno (Dorfname nach dem Schem.) genannt wird. Weiter durch die Buchenwälder des felsigen Plateaus Gvozd (so zu lesen, s. Note) zu dem 4 St. vom Kloster entfernten in 2500' Höhe gelegenen Thalkessel Rochnopolje {sic!} (wohl richtiger Roschkopolje, {sic!} wie auch ein anderes, weiter westlich gelegenes bewohntes, daher im Schem. und der K. angegebenes Hochthal heisst) {I zbog ovog je Delminium na nekim star(ij)im kartama na Š. B. Gracu. op. g.} — das in dieser Gegend in der öst. Karte — offenbar nur nach unbestimmten Erkundigungen — verzeichnete Dorf Gradatz wird nicht erwähnt, muss also weiter ausserhalb der Wegrichtung liegen. Noch zwei Stunden durch den Hochwald, dann steil hinab zum kreisrunden Thalkessel von Rakitno. Die Gesammtrichtung des Weges bis hierher wird p. 398 irrig als NNE (statt NNW) angegeben. Die Fortsetzung des Weges längs der Gebirge Jaram (dessen Lage zur Ebene p. 398 zuerst in NO, dann richtiger in NW. bezeichet wird) und Lib (Zib der öst. K.? oder Misverständniss aus dem Dorfamen Lipa?) bietet nichts, was nicht in der an dieser Stelle sehr detaillirten Recognoscirung der Österreicher schon enthalten wäre; wichtig ist aber die p. 399 gegebene Versicherung, dass nach sorgfältiger Untersuchung im ganzen Umfange der hohen Thalebene von Duwno sich keine Spur irgend welcher antiken Reste findet, welche Farlati's Identification mit Delminium bestätigen könnte.*)«

*) Die nach allen Gesetzen lautlicher Umwandlung fast zweifellose Identität, auf welche schon Farlati das Hauptgewicht legte, genügt offenbar zu jenem Erweise um so weniger, als Verpflanzungen ganzer, vor den Einbrüchen der Barbaren im Beginn des Mittelalters flüchtiger Gemeinden und damit ihrer Localnamen an benachbarte, sicherer gelegene Stätten im ganzen Umfange der südöstlichen Halbinsel vielfach vorkommen.«

Još primjerā povratnog kartografskog nanosa na pučku toponimiju? Podbilužka na stranici 193 (http://archive.org/stream/reiseninbosnien00blaugoog#page/n209/mode/1up).

*) In einem vom entfernten Vf. nicht selbst durchgelesenen Druck sind begreiflich Druckfehler unvermeidlich, an denen in den qu. Artikeln so wenig Mangel ist, wie in den oben S. 82 besprochenen älteren; so p. 391 Agrovatcha st. Ugrowatz, p 292 Blasto st. Blato, p. 399 Dwina st. Drina, Chonitza st. Chouitza (Schuitza), {ŠuJica je Konika, zpravo mala čuna, Čunica) p. 535 Vladitza st. Hadžitj; p. 391 — 98 wiederholt, Gvogd, Gvodg, Grogd, st. Gvozd anderer geringfügiger zu geschweigen, während manche Fehler nicht sowohl auf den Druck, als auf irrige Auffassung des Reisenden zurückzuführen sind, wie p. 370 Velez st. Velež, oder nach französischer Schreibart Velej, p. 398 Tchitar st. Schtjitar, p. 537 Tchaīnitza st. Teschanitza {Uzput, Google Earth nema Tešanicu ni dan danas} u. dgl.; überhaupt fehlt seiner Transscription die Gonsequenz, indem er wiederholt (z. B. in den Namen Jasenitza, Jablanitza, Jaram, Kraljewitch, Radobolje, Bielopolje) j im Sinne der deutschen und italienischen Aussprache (wahrscheinlich geleitet durch die italianisirende Orthographie der Franciskaner) statt des französischen i oder y gebraucht, wogegen die überflüssige Änderung eines Personennamens wie Yacobson (p. 381) seltsam absticht.«

pp 205 (http://archive.org/stream/reiseninbosnien00blaugoog#page/n221/mode/1up)
14. Parochie Roschkopolje.
Podbilužka 1. »…Ortsnamen Raškopolje, welches nach Blau richtiger sein soll.«
Naslov: Ugrovača je Jadro
Autor: glonga - 29 Prosinac 2012, 14:27:23 poslijepodne
Agrovatcha st. Ugrowatz,
Danke, Blau. Sad mi je jasan niz hidronima tipa Adr-: Adrovac, Adrovača…
Agro-vača ima utjecaja na agronomiju u Sch. Brigu pa i šire. Nu nije Agro- nego Adro-, nije -vatcha, nego -watz, Adro-watz.
Ugro- mi je previše ugroženo, ungarski - unjerski, ugro-finski fino ugroženo.

Jadransko more, Iadera, Jádro, Jáderovac, Jàderovac, Jàdrovac, Adrovac…
Naslov: 1873.-1878.
Autor: glonga - 30 Prosinac 2012, 16:34:11 poslijepodne
Verkehrs-Karte von Oesterreich-Ungarn : nebst den angrenzenden Ländern des deutschen Reiches, von Russland und der Europäischen Türkei / bearbeitet von W. Liebenow.
Scale 1:1,250,000. Berlin : Berliner Lithogr. Instituts, [between 1873 and 1878]. 1 map : col. ; 128 x 133 cm., on sheet 138 x 142 cm.
http://www.lib.uchicago.edu/lib/public/full_screen.html?http://www.lib.uchicago.edu/e/collections/maps/eurotransport/G6480-1870z-L5-2/ (http://www.lib.uchicago.edu/lib/public/full_screen.html?http://www.lib.uchicago.edu/e/collections/maps/eurotransport/G6480-1870z-L5-2/)

(http://i.imgur.com/om2TC.jpg) (http://i.imgur.com/om2TC.jpg)
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 22 Siječanj 2013, 19:26:07 poslijepodne
... Ovdje se nećemo vraćati na neke starije prijepore jer su oni sretno zauvijek riješeni: tako se, primjerice, sve donedavno Roško polje (Roško Polje) nazivalo i Raškim, što je potpuno pogrješno i nema nikakva uporišta u bilo kojemu starom spisu. Polje i selo dobili su ime prema staroj srednjovjekovnoj utvrdi Rog, pa ne može nikako biti Raško, nego isključivo Roško polje (Polje).

Robert Jolich: Nasha ognjishta, god. XLIII., br. 1-2 (397), Tomislavgrad, sicsanj-veljacsa 2013., str. 19.
Naslov: Crni Božko iz Vránića vìš Ražkopoljaca
Autor: glonga - 22 Siječanj 2013, 20:56:26 poslijepodne

Roga ti!

Da. Uz to je podastro dokaze da su se i sredovječna utvrda Rog i turskozemanska kapetanija Rog nalazile na području današnje obćine Tomislavgrad.
Je li se lektorica oglasila po tom pitanju?

A ovo je kartirao Savo Kosanović, uredski pisar u Županjcu?

(http://i.imgur.com/TOKu5L8.jpg) (http://i.imgur.com/TOKu5L8.jpg)

Baš ovdje?

http://geoportal.dgu.hr/preglednik/?baselayer=HOK?zoom=12&E=544134.9&N=4821806.72 (http://geoportal.dgu.hr/preglednik/?baselayer=HOK?zoom=12&E=544134.9&N=4821806.72)

HOK na linku nije HOK. Za prikaz izvornika treba pogasit viškove na izborniku lijevo. I upalit manjkove. Ko na sliki npr.:

(http://i.imgur.com/EdQjUFu.jpg) (http://i.imgur.com/EdQjUFu.jpg)

Vidi Vránića! Krvi ti.

Zna li iko ovu pismu vezanu za ovu kartu? Pamtim samo par fragmenata o Crnom Bošku iz Vránića. Eh, konji vráni…

Tako Boško iz Vránića, crni
Jednog dana Pod Kulu se svrni

Ne tí slušat matere ni oca
ni Kroluše babe sa Vr Doca
nit poslušat svoju babu Katu
da dovede Džigarinu Martu
koja bi mu mobilje donila
i bogactva koja želi silna

Iz Podkule di su loše cure
brez ikakva reda i kolture

Pošlušaj me veliki štručnjače
trgovački velenaučnjače



Potkula je kartirana kao Podkula što ne smeta pisniku i govorniku reć 'pod kulu se svrni', a zapisivaču zapisat 'Pod Kulu se svrni'.
http://geoportal.dgu.hr/preglednik/?baselayer=HOK?zoom=12&E=544165.14&N=4821149.14 (http://geoportal.dgu.hr/preglednik/?baselayer=HOK?zoom=12&E=544165.14&N=4821149.14)
Naslov: raž za kobilu i rože za neznanu junakinju
Autor: glonga - 23 Siječanj 2013, 11:41:21 prijepodne

I što će sad Rožani? Vatat pošljednje Raškopoljce i nagonit ji na prominu prezimena? Jerbo jim se ne uklapa u tejoriju.

Evo, na što tebi liče ove i ovakve rečenice s ogorje.net glede konstrukta 'Raškopoljac iz Roškog Polja':

»Dvadesetak godina kasnije, 1725. godine venecijanske su vlasti na Studencima pokraj Imotskog dodijelile 7-članoj obitelji Mate Ćosića 6 kanapa zemlje , pri čemu je zabilježen i obiteljski nadimak prema mjestu doseljenja Raškopoljac, koji će kasnije postati prezime potomcima Ćosića doseljenih iz Roškog Polja.«^ (http://www.ogorje.net/prezime/cosic/36.html)

Na stranu slijedeća rečenica o Raškopoljcima, zapravo Ćósama. Ko da ju je pisao polaznik tečaja francuskog jezika u Beogradu potkraj 19. st. ono ko Alkibijad:

— Jeste li bili kad u Švajcarskoj?
— Ne, ali moja rođaka ume veoma lepo da svira drombulju.

»Već smo naveli da su se studenački Ćosići (danas se prezivaju Raškopoljac) doselili iz Roškog polja, dok su Ćosići koji danas žive u Imotskom i Cisti Velikoj (opredjelili su se za prezime Ćoso) prema predaji bili muslimani, dakle svojedobno su prešli na islam.«

Ma, da. Jedni su došli s Raška s polja, a drugi su se obratili na Island, pa su poslije prešli s Islanda na Cistu Veliku. Oće pješke? Što bi reko Pervan.

Pro Ruperte, pa nije volda ove stodenačke Ričkopoljce u crukvene metice upasiva Vik Kuradžić?
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 23 Siječanj 2013, 12:34:48 poslijepodne
I stari su Ercegovci govorili Dalmancija. Pa shto, hotje li se minjat naziv pokrajine?
Naslov: Odg: roško polje
Autor: golozlo - 26 Svibanj 2013, 17:01:26 poslijepodne
Lep pozdrau , nije me bilo odavno ali sam slučajno naleteo na naziv"roško polje" pa sam odlučio da se javim.

Jedan od vas tvrdi da je nazivlje bilo "Raško ppolje" , a drugi da je originalno "Roško Polje" , ali to nije ni važno jer niste se dogovorili oko etimologije za obe varijante.

evo mojih predloga:

Za Raško Polje.

1.Može biti da je od države Raške ali čisto sumnjam

2.More bit da je od ličnog imena Raško.

Za Roško Polje.

1.Ovde kaže da je od tvrđave rog , drugi kaže da je to nemoguće jer je daleko.

2.Moguće je da dolazi od latinskog "rosso" što znači crveno , ali uz uslov da je zemlja na tom polju izrazito crvena.

3.Jednostavno dolazi od imena Uroš tj.od varijacije Rošo , ili je od imena Juroš tj.Juraja(Đurđa)
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 27 Svibanj 2013, 00:37:53 prijepodne
1.Može biti da je od države Raške ali čisto sumnjam

Zashto, bolan, sumljash, kad je za Chorovicha i Asima Pecu Rashka Gora granicsna crta Rashke. A ovo tvoje je vech napridak. Priema Zapadu, 50-tak km. Zdrakom.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: likarija - 28 Svibanj 2013, 17:42:36 poslijepodne
Lep pozdrau , nije me bilo odavno ali sam slučajno naleteo na naziv"roško polje" pa sam odlučio da se javim.

Jedan od vas tvrdi da je nazivlje bilo "Raško ppolje" , a drugi da je originalno "Roško Polje" , ali to nije ni važno jer niste se dogovorili oko etimologije za obe varijante.

evo mojih predloga:

Za Raško Polje.

1.Može biti da je od države Raške ali čisto sumnjam

2.More bit da je od ličnog imena Raško.

Za Roško Polje.

1.Ovde kaže da je od tvrđave rog , drugi kaže da je to nemoguće jer je daleko.

2.Moguće je da dolazi od latinskog "rosso" što znači crveno , ali uz uslov da je zemlja na tom polju izrazito crvena.

3.Jednostavno dolazi od imena Uroš tj.od varijacije Rošo , ili je od imena Juroš tj.Juraja(Đurđa)

...e sve vako gledin, koda si blizu...a kilometrima si daleko...  :spidom

 :potjeh
Naslov: Odg: roško polje
Autor: golozlo - 31 Svibanj 2013, 02:23:06 prijepodne
Zashto, bolan, sumljash, kad je za Chorovicha i Asima Pecu Rashka Gora granicsna crta Rashke. A ovo tvoje je vech napridak. Priema Zapadu, 50-tak km. Zdrakom.

Pa o granicama ne bih govorio , ali o nazivlju kažem da je malo verovatno jer bi onda to morao  biti trend u srpskog srednjovekvnoj državi pa bi bilo "raških polja" više na granicama države.
Ali eto nema , mada može biti ovo specijalan slučaj u smislu da se nešto desilo pa je neko tim imenom zapišao to polje sa imenom srednjovekvne države Raške.

Nema potrebe da budeš bojovnik za raško polje u nekom imaginarnom ratu sa mnom po forumu , opusti se slobodno , iskuliraj.
Naslov: rogu vdumpno 1444
Autor: glonga - 04 Studeni 2013, 20:15:53 poslijepodne

Što, daklem, glede Roga, piše u povelji Alfonsa V. od 19. 2. 1444.?

»…, Prolosatz vposutro castello con lo contato Rogu, Vdumpno castello con lo contato, Imozchi huimoth castello et contato Crezeuacts, Vbelach castello con contato Radobiglia, un contato senza castello, …«

Lajos Thallóczy. Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter. 1914. str. 361. (http://bildsuche.digitale-sammlungen.de/index.html?c=viewer&bandnummer=bsb00066381&pimage=378&v=100&nav=&l=de) — 362 (http://bildsuche.digitale-sammlungen.de/index.html?c=viewer&bandnummer=bsb00066381&pimage=379&v=100&nav=&l=de).
 
Naslov: orzo, oržko polje, orško polje
Autor: glonga - 13 Kolovoz 2015, 15:29:06 poslijepodne
Danas, HRT2, Jelovnici izgubljenog vremena. Upravo. Orzo kao sinonim za geršl i ječam.
http://raspored.hrt.hr/?raspored=1&mreza=3&datum=2015-08-13&najava=161908
http://www.vecernji.hr/gastro-i-putovanja/jecam-gladijatorska-hrana-i-simbol-muske-plodnosti-na-istoku-619383
Možda i nije raž u korijenu, more bit i ječim.
https://en.wikipedia.org/wiki/Orzo
Gerš(t)l
https://de.wikipedia.org/wiki/Gerste
https://en.wikipedia.org/wiki/Barley
https://hr.wikipedia.org/wiki/Je%C4%8Dam
rz, rž, aržano - ržano, orško - ržko, roško
Orško polje.
Liči.
Pivski, ne vinski kraj.
Belevarac, evo ga, ako Šimundićeva raž (zimica) u korijenu nije prihvatljiva, eto ječma, orza u korijenu Aržana i Roška Polja (obadva).
O. Rž.

Rački, starostavne karte i drugi auktori o drugom polju.
(Rački 1881:69)* (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg44360#msg44360)
"Imotska župa bješe pogranična s jedne strane neretvanskoj zemlji, s druge strane Zahumju; te se k prvoj prostirala do makarske župe, od koje ju je dielila po svoj prilici kosa koja se danas Roško polje zove; naprama drugoj valjda do bližega gorja, koje čini razvodnicu neretvanske kotline."
Pas link.
http://dizbi.hazu.hr/?object=view&id=9920&rpo=7

http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg58537#msg58537

Zimica, Šimundić.
http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg57356#msg57356

Šùto-Orìzari.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: glonga - 17 Rujan 2015, 15:05:51 poslijepodne

Marijan Stojković Rog. Zbornik za narodni život i običaje : Knj. 29., sv. 1 (1933)
http://dizbi.hazu.hr/object/view/13097

"Rog ti ćaćin!", di se ovo čulo?
Naslov: Vegetacija
Autor: glonga - 26 Rujan 2015, 01:31:14 prijepodne
Recimo da je sungazer-u od Scribd-a malo otiša vergazer okolo privrćanja stranica, ali se i Vego dobro pogubio, reć ćemo na str. 14.

»U turskom defteru iz 1477. godine spominje se nahija Duvno ili Rog. U gradu Rogu je bila turska postaja s dizdarom Sankurom na čelu godine 1519. Sankur je imao timar (posjed), dok je posada primala platu u novcu. Rog se priključio mostarskom kadiluku nešto prije 1519. godine. Tada je nahija Broćno pripadala mostarskom kadiluku i takvo stanje je ostalo do kraja turske vladavine. Gorska nahija oko Vrgorca se spominje 1503. godine. Ona je imala tursku posadu s dizdarom Sulejmanom na čelu.«
http://www.scribd.com/doc/22264454/O-Hercegovini-Iz-Ranijih-Vremena#scribd
Poimenični-popis-sandžaka-vilajeta-Hercegovina-1477#scribd (http://www.scribd.com/doc/163828616/Poimenični-popis-sandžaka-vilajeta-Hercegovina-1477#scribd)

U narečenom defteru iz 1477. Duvno se ne spominje nikako, pogotovo ne kao nahija. Vidi i:
http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg47888#msg47888
"Ili Rog". Rog se spominje kao tvrđava. U naslovu znakovito i jedinstveno "Ljubuški i Rog" mimo sve ostale koje su brojane pojedinačno.
Ni jednog ni drugog nema u Sumarnom popisu sandžaka Bosna (1468-69), ako me tikva služi.
Sumarni-popis-sandžaka-Bosna-1468-69#scribd (http://www.scribd.com/doc/66931546/Ahmed-S-Aličić-Sumarni-popis-sandžaka-Bosna-1468-69#scribd)

I bliže, i dalje, sve s kiše na krupu.

Dijana Pinjuh, Osnivanje sudbenih jedinica (kadiluka) u Imotskom i Ljubuškom. Prilozi, 42, Sarajevo, 2013, str. 35-42.
http://www.iis.unsa.ba/pdf/prilozi_42.pdf
Kadiluk Imotski, najranije 1574., najvjerojatnije 1576.

Naš Marko na str. 15. po Šabanoviću.
»Nahije Ljubuški, Posušje, Imotski, Fraaugustinova zemlja (od Makarske do Neretve) i Gorska nahija pripadale su mostarskom kadiluku do osnivanja imotskog kadiluka 1562. godine.«
Naslov: Delmate
Autor: glonga - 26 Rujan 2015, 15:27:41 poslijepodne
Delmate, ovo ne postoji
http://www.scribd.com/doc/22264454/O-Hercegovini-Iz-Ranijih-Vremena#scribd
ni u jednoj bibliografiji
Vego, Marko (1980). "Spisak naučnih radova prof. Marka Vege (od 1937. do prve polovine 1978. godine)". Iz istorije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine (Sarajevo): 487–501.
U 293 rada ovdje gore ga nema.
Ovdje ni pogotovo.
http://www.worldcat.org/identities/lccn-n81-78335/
Međutizim pregledom Vegine Bekije kroz vjekove iz 1964. vidi se da su tu na Scribdu doslovno prenesena 'slučajno' odabrana poglavlja uključujući sve neobične pogreške svih vrsta.
De, ako moš dobacit do toga sungazera što je to obisijo na Scribd vidi je li to njegova kompilacija ili je to negdje nekad stvarno tiskano kao posebna knjižica.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 26 Rujan 2015, 16:37:13 poslijepodne
Marijan Stojković Rog. Zbornik za narodni život i običaje : Knj. 29., sv. 1 (1933)
http://dizbi.hazu.hr/object/view/13097

"Rog ti ćaćin!", di se ovo čulo?

U psovkama i kletvama rics "Rog" jedna je od brojnih ublazsenica ricsi "Bog".
Naslov: Odg: roško polje
Autor: glonga - 26 Rujan 2015, 16:41:44 poslijepodne
Ma znam za to, u obliku i sadržaju
"Ròga ti ćaćina!"
nego mi u sjećanju stoji i
"Róg ti ćaćin!” i
"Ròzi ti ćaćine!" i
"Ròge ti ćaćine!"
a ovo ima sad nakon čitanija ovoga Marijanovog pisanija i druge konotacije.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 26 Rujan 2015, 16:48:26 poslijepodne
"Ròge ti ćaćine!"

Csista dalmatinshtjina.
Naslov: Odg: roško polje
Autor: glonga - 26 Rujan 2015, 22:53:24 poslijepodne
Koliko se ja razumim u taj latinski, daleko je ovo od Ruine Rošac. Sebastiano Ciampi.
https://archive.org/stream/bibliografiacri01ciamgoog#page/n37/mode/1up
Milošević i Peković 2006:15 su mi žešći od Vege u Bekiji kroz vijekove.
http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2035.pdf
Rixacia. Vego piše Ričac i smješta ga na Glavicu u Viru, na ulazku Ričine u kanjon Podbila (Sklop, Pleće). Recimo da se Vego vodi zaštitom prolaska kroz kanjon i pritom ispušta više puta spominjanu Ričinu (Čitluk) posušku. Džaba sam bilježi kako na glavici u greblju na Ričini postoje ruševine neke nepoznate građevine pa veli - vjerojatno crkve. Usput, ne trepnuvši smjesti i Čačvinu u Posušje. Ove smjerove nabrajanja u poveljama prošli smo i nedavno ovdje na forumu vezano za Kreševsku povelju. Ranije smo na forumu našli i Vir i Rakitno i Rastovaču okolo Sinja (glede sad Vegine Čačvine u Posušju).
Ovdje moram povuć moguću paralelu s Roškim Poljem u Zabiokovlju i Roškim Poljem u Zazavelimlju. Ko što se ovo pomaklo iza Bijakove do iza Zavelima, recimo da se Posušje povuklo od Cetine do Zavelima i da je izvorno bilo u uskoj prugi između Cetine, Buška Blata, Radobilje, Roškog Polja i Imote.
Na drugoj strani Vego smješta Nečven na Nečajno i Pit nad Goricom. Prolosatz Vposutro, utvrda Proložac se nalazi na prapovijesnom obrambenom kompleksu Čava (Ne-čava-no, Nečajno). Komu se od Čave začačvilo do Posušja? Ta Čačvina koju Vego smješta u Posušje more ponajprije bit utvrda Proložac.
Ovi ubikatori često neselektivno potegnu argument blizine, a nijedan ne uzima u obzir supostojanje utvrda Proložac i Imotski. Vego im još primiče Ričac na Glavicu.
Šta su svi, ko da je Hallstadt, branili onu solanu koju spominju defteri 1575. u Postranjama? Ili je posrijedi nešto drugo? Razmirje Hranića i Hrvatinića, barem od njihovog doba?
Usput budi rečeno imaš utvrde i Rog i Velim oko Krke.
Imaš deftere 1477. u kojima se vidi da su Turci do Kočerina uspostavili oporezivanje po prinosima, južno i zapadno od toga su sve filuridžije i očito je i dalo bi se i dokazati kako su glavari pristali plaćat porez, a da turska vojska nije ni zakoracila na to područje. Imaš sumarne deftere 1468./9. iz kojih se vidi da je predana utvrda Podhum (Pavo Grgurić), a za Livno se još ne može ništa reć. Izgleda da je i Pavo ko i knezovi samo promijenio šefove i ubirače poreza.
Zapekljano?
1468./9. nema spomena ni Duvnu ni Rogu. Livno nije uteftereno. Pao Podhum. 1477. u defteru pobrojana sela uz sjeverni obod Imotskobekijskog polja pa na zapad zaključno s Podbilom. U Zabiokovlju do Radobilje. Na moru svekoliko Makarsko primorje i Rogoznica omiška k tome.
Parkirajmo sad utvrdu Rog iz deftera 1477. na Ruine Rošac. Dodajmo tvrdnju mnogih uvaženih povjesničara kako je Vir (u Posušju) pao pod tursku vlast 1513.
Kako se taj Vir održao 36 godina tu?
Nisu se Turci mogli na nj namìrit?
U defteru 1477. jasno stoji da su u utvrdi Rog - vojnuci. Popriko prevedeno - trećepozivci. Tko će tako postavit vojsku ako napreduje na zapad? U Podhumu ima lojalna(?) Pavu Grgurića, u Ruine Rošac vojnuke, a dalje prema Cetini - Čačvinu, Trilj, Radobilju, Zadvarje, Poljica… Klis…

Imaš i Jajačku banovinu. Provjeri narečene deftere za područje sjeverno i zapadno od Jajca. Uteftereno? Nije. Vidi granice Jajačke banovine i promjene na njima.
Kud su i Hrvati i Ugari i Mlečići imali južni koridor do Jajca tih godina? Split - Klis - Čačvina - Županjac - Kupres…?
Kud su Turci jahali na Krbavsko, k Čačvini…?
I sad im na razini 700+ (Buško Blato) Turci postave kliješta, Pavu Grgurića u Podhumu na livo i vojnuke na Ruine Rošac na desno krilo. Iz popisa 1477. čini se da su ti vojnuci iz utvrde Rog zapravo stara posada ko i ona u Podhumu. Da, a Vir (pošuški) se održao do pada Čačvine?
Miči godinu pada Vira pošuškog, ili miči tu utvrdu Rog s Ruine Rošac.
Vir pošuški se dodušnje miče i sam. Bez ikakva valjana razloga nema ga ni u defterima 1575. Spominje se mezra Vir kojoj po tim defterima baš i nema mjesta u današnjem Viru pošuškom. Poklopila Podbila i Gornja Podbila tolikom količinom timara, vinograda, mlinova, ribnjaka, zgona, zemina… da to jednostavno ne može stat u današnje k.o.: Podbila, Zavelim, Sutina Virska, Nugli, Glavica, Vir.
Po prvom upisu u defterima 1477. "tvrđava Ljubuški i Rog" i po rasporedu filuridžija činilo se kako je Rog tražit oko Ljubuškog, možda očuvan u prezimenu - Rogić, ili u Župi Gorskoj kod prezimena Roglić.
Po poveljama Alfonsovim - vdumpno. A kamo je to dumpno da prostiš? Župa Seonica? Kad se ono (Bakula, Vego…) Rakitno odvojilo od Seonice? Što je s onim Rošićima kod Seonice? Što li s Roškim Brigom na Duvanjskom polju? Defteri 1575. opet vele - pripada Rakitnu. Što ono pripada Rakitnu u tim defterima? Od toponima dijelova timara vezanih za Rog jedino smo Oplaniće uspili nekako zavezat za Roško Polje duvanjsko. Inače najviše liči na Sutinu rakićku.

Ostaje na Viranima i Rožanima. Nek se zdogovore. Makar motornim pilama.
Ili će Virani priznat kako je nezaopućeno područje u 15. i 16. stoljeću, a koje danas zauzimlje Vir pošuški palo pod tursku vlast 1477., ili će Rožani odustat od ubikacije utvrde Rog na Ruine Rošac pa makar samo one utvrde Rog koja se pojavljuje u defterima 1477.?
Evo povuci crte kako bilo, Podhum u Buškublatu i Pavo Grgurić 1468. - palo, utvrda Rog 1477. utefterena - plaća se porez, Vinac (Vinjani) pali, Kočerin već 1477. ima i naturalne poreze, sela oko Imotskobekijskog polja 1477. popadala, Podbila 1477. uredno utefterena. Od Podbile do omiške (Lokve) Rogoznice 1477. sve - isključno Radobilja opalo, a Vir pošuški se drži u ciloj vrtutmi od 1468. preko 1477. sve do 1513. - 36 do 45 godina - pa tadašnji prosječan ljudski vik.
Aj nek je Milošević (i supotpisnik Peković) 2006. maka ovaj Ričac, Rixaci(a) na Rilić kupreški kad ga Vego nije parkira tamo di se ganga:
Evo mene cvita sa Ričine,
Ne bojim se noćne pomrčine.


A Miloševiću što reć? Ma di nestadoše ti Rixac(a)-i u defterska rana doba? U Ričice imocke? Ako ćemo već Rogu (i drugima) nabijat kontinuitet na kule, na vile.
Naslov: zimica u ražkom polju
Autor: glonga - 31 Siječanj 2016, 13:55:30 poslijepodne
rovac u laži
Belevarac, zimica ili raž? Nisu valjda ražnje sikli u ražn(j)ini?
Ražina u drevnoj župi (antiqua ecclesia) Ražko polje

(http://i.imgur.com/9W4YD54.jpg)
Naslov: raž i proso
Autor: glonga - 31 Siječanj 2016, 13:58:36 poslijepodne

Na razžini raž, na prosini proso, na vrbi svìrala

Malo zapadnije od Ražine je Prosina

(http://i.imgur.com/eNAMMoN.jpg)
Naslov: u japužini
Autor: glonga - 31 Siječanj 2016, 14:02:48 poslijepodne

Reć ćeš da Prosina nije od prosa zrnatog, već od propunte, propuntalo se, prosìnilo?
Nije Japuga (zapisana kao Japaga) se prosinila. Prosinila se špilja, japužina.
Čini trokut s Ražinom i Prosinom. Na Gološiji. Zapiasanoj kao Golašije. Ko da je Vrancuska. Gollasier?
Vrtača od urušene špilje. Je li urušavanje bilo recentno kad su ljudi to tako imentovali?

(http://i.imgur.com/DnPo7AQ.jpg)
Naslov: Odg: roško polje
Autor: belevarac - 01 Veljača 2016, 21:55:03 poslijepodne
1. razs = rȁzsa »zraka« < lat. radius
2. râzs (R rȁzsi) = ȓzs (R rzsi) = hrzs »razs, slama, kruh«; tako se niegdi rabi nazivnicski (nominativni) oblik - razs, a niegdi rodnicski (genitivni) - rzs; nije zabilježen oblik *arzs.
3. od rog tvorbom dobijamo rozsac (R rozsca = roshca); isto tako i rozski = roshki (Roshki slap, Roshko Polje)

Za razs sam prvi put csuo u shkoli, kao i za ozimicu. Inacse, u zapadnohercegovacskomu je govoru zimica. Razs govore oni, koji su se „pogospodili”.
Naslov: Od Boga do roga i nazad.
Autor: glonga - 18 Veljača 2016, 19:00:24 poslijepodne
Od Boga do roga i nazad.
Roško polje se izvorno zvalo Božko polje.
Ruine Rošac je prije no što je postala Ruine bila utvrda Božac.

Vraćam sve u kontekst Božjak (Tribižet), Opačac, Rušigrad, Bušigrad, Bužanin-grad kojeg je Radimsky morao proglasit nepostojećim. Zataškavanje templara.
Buško Blato je Božko Blato. Bužanin Grad je Božaningrad. Tuga i Buga su luk i voda. Tušnica je mogla bit Božnica.
Kad se izčitaju defteri na području, vidjet će se česta zamjena b i m.
Vidjeti recentne upise i niz toponima na temi o defterima:
http://www.imoart.hr/forum/index.php?PHPSESSID=71j4nk5oj5pmkn4n44s7e9pio1&topic=1538.0
Je li i Mošnjača zapravo Božnjača ili je obratno?
Turci su u prvim godinama svoje vlasti tu imali nahiju Boşka-plana, 1701. imaju nahiju Poşka-polye, koju domaći čitači deftera čitaju kao Roško polje (Taslidža 2013.).

Ni mletački, ni turski izvori, mletačke karte i turski defteri, austrougarske karte, nigdje tu ne pišu Rog, već Ruschigrad, Buschigrad, Rošac, Boşka-plana, Poşka-polye.
Teško, nemoguće je, barem turskim izvorima pripistati pogrešku u kojoj su slova b i/ili p zapisana umjesto slova r.

Naimen…

U radu
91, 164, MAD 540 ve 173 Numaralı Hersek, Bosna ve İzvornik Livâları İcmâl Tahrîr Defterleri (926-939 / 1520-1533). T. C. Başbakanlık Devlet Arşivleri Genel Müdürlüğü. Osmanlı Arşivi Daire Başkanlığı. Ankara.  2006.
dostupnom ovdje
http://en.devletarsivleri.gov.tr/icerik/3071/osmanli-arsivi-daire-baskanligi-yayinlari/

autori koriste deftere s arhivskom oznakom BOA TD 861. Daju kratak opis (regestu) izvora na str. 17:
"BOA, TD 861
Tārīh: 1113, tam, 160 sayfa. (Venedik'ten geri alınan Bosna'nın Kırka, Klis ve Hersek Livalarının bazı köylerinin nüfus ve emlâk defteri.)
Livā: Kırka (1-8), Klis (9-33)
Nāhiye: Plavna (1-2), Kal‘a-i Knin (2- 5), Nefs-i İstirmiçe (6-8), Poşka-polye (11-16), Sin (17-33)
Kal‘a: Plavna (1), İstirmiçe (6), Glavaş (11)".

U radu:
Faruk Taslidža. O muslimanskim sakralnim objektima u rubnim dijelovima Hercegovačkog sandžaka krajem XVII stoljeća. Anali: Gazi Husrev-Begove Biblioteke. 2013, Vol. 34, p117-125. 9p.
dostupnom ovdje
https://independent.academia.edu/faruktaslidza
autor se služi tim defterom (BOA TD 861) u prijevodu dr. Fazilete Hafizović.
Na str. 119:
"U istom (Imotskom) kadiluku džamija se nalazila i u selu Vojkovići (nahija Roško polje). I ona je na koncu Morejskog rata bila u ruševnom stanju.14

14 U selu Vojkovići po okončanju rata evidentirane su četiri kuće čiji su domaćini bili: Ibrahim, sin Mehmeda, spahija Hasan, Jure, Petar. BOA, TD, No. 861, prevela F. Hafizović, 56."

etc.

Spomenuti BOA TD 861 je vjerojatno podloga za
 »"Popis sela i zemlje sandžaka Krka, Klis i Hercegovina, oslobođenih od Mletačke Republike 1701. godine", historiografija, Fazileta Hafizović, 400 stranica, naklada 500 primjeraka"« kojima Savjet za nacionalne manjine raspoređuje 36.000,00 kn 16.4.2015.
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_04_46_918.html
Ne znam je li knjiga izašla, i kakvu vezu ima ovaj rad s manjinama u RH? Autorica je pripadnik manjine u RH? Nije.
http://www.ois.unsa.ba/uposlenici.html
Tu je i crkavica od MZOS-a 8.753,00 kn
Znanstvene knjige i visokoškolski udžbenici koji će se sufinancirati u 2015. godini
Str. 11. r. br. 379.
http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=23983
U normalne vlade bi MZOS dao sva sredstva za ovakve knjige i ne bi ih stavljao na 379. mjesto. Zbog broja stranica, vjerujem da se radi o objavi prijepisa deftera BOA TD 861 ili pak kataloga i faksimila. Pri prvom pogledu na naslov knjige/rada to se ne može pretpostaviti. Nadam se samo da ne će toponime (umjetnički kreativno) čitat ko Šabanović, Aličić, Spaho… već da će objavit (i) transliteraciju, nu sudeć po Taslidžinom radu ne će se moć vidjet da je Roško polje zapisano kao Poško polje.
etc.
http://bnn.ba/vijesti/moji-kriticari-komentarisu-nesto-sto-nisu-ni-procitali
Naslov: bunar Ržanac
Autor: glonga - 23 Veljača 2016, 17:07:28 poslijepodne
Belevarac, otkud ime Ržancu bunaru?
U:
Skupina autora: Spomenici kulture i prirode duvanjskog područja, RZZSKP, Mostar 1977.
http://mandino-selo.com/wp/spomenici-kulture-i-prirode-duvanjskog-podrucja-15-vinica/

spominje se bunar Ržanac u zaseoku Doci.
http://www.geonames.org/3285556/doci.html
Po karti ne vidim da bi u pučkom poimanju hidrologije i podzemnih veza voda bunar trebao imat vezu s Aržanom. Buško Blato, Viničko polje, Studenačko polje… imaju izvore po sjevernom i istočnom obodu polja (Rubić i Nuić bi rekli 'do podne') a odvodnju po južnom i zapadnom obodu. Možda je majstor kopač i graditelj bunara bio s Aržana (Ržana, Ržanog)?
Što s defterima iz 1550. (Ržane u kliškom sandžaku) i 1585. (selo Aržano u duvanjskoj nahiji)?